Home Blog Page 790

Uskoro procena Strategije niskougljeničnog razvoja Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Helloquence)
Foto-ilustracija: Unsplash (Helloquence)

U okviru projekta tehničke podrške „Strategija klimatskih promena sa Akcionim planom“, Ministarstvo zaštite životne sredine je u skladu sa odredbama čl. 5, 6, i 9. Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 88/2010) objavilo odluku o izradi Strateške procene uticaja na životnu sredinu Strategije niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom (Službeni glasnik broj 62/2018 od 10.4.2018. godine) i izradilo Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu (u daljem tekstu: Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja).

U postupku pripreme strateške procene uticaja Predloga strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije sa Akcionim planom za životnu sredinu, Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi javnu raspravu o Nacrtu izveštaja o strateškoj proceni uticaja.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva predstavnike državnih organa i organizacija, javnih službi, privrednih subjekata, poslovnih udruženja, stručne javnosti, udruženja, međunarodnih organizacija, kao i druge zainteresovane učesnike. da se upoznaju sa tekstom Nacrta izveštaja o strateškoj proceni uticaja.

Javna rasprava o Nacrtu izveštaja o strateškoj proceni uticaja sprovodi se u periodu od 27. decembra 2019. godine do 27. januara 2020. godine.

Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja je dostupan za uvid i preuzimanje na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine, na portalu e-Uprave i na internet stranici projekta.

Primedbe, predlozi i sugestije za unapređenje teksta Nacrta izveštaja o strateškoj proceni uticaja dostavljaju se na Obrascu za komentare koji možete preuzeti ovde, putem elektronske pošte na adresu: sekretarijat[at]ekologija.gov.rs, sa naznakom „Javna rasprava – Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Predloga strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije sa Akcionim planom na životnu sredinu“, do 27. januara 2020. godine.

Prezentacija Nacrta izveštaja o strateškoj proceni uticaja biće održana 13. januara 2020. godine u Beogradu, u prostorijama EU info centra, Kralja Milana 7, sa početkom u 12,00 časova, istovremeno sa prezentacijom Predloga strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije sa Akcionim planom.

Po okončanju postupka javne rasprave, Ministarstvo zaštite životne sredine analiziraće sve primedbe, predloge i sugestije učesnika u javnoj raspravi i sačiniće Izveštaj o učešću zainteresovanih organa i organizacija i javnosti o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja Republike Srbije, koji će objaviti na svojoj internet stranici.

Novi elektronski sistem karata za javni prevoz u Splitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruce Mars)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerrie van der Walt)

Dve godine od projektne ideje, pripremljenih studija i definisanog strateškog ITU projekta i preko pripremljene studije izvodljivosti i ostale dokumentacije i potpisanog ugovora, napokon je počeo rad na savremenom sistemu karata splitskog “Prometa”.

Objavom nabavke u sklopu projekta „Implementacija sistema elektronskih karata u “Prometu Split” putem ITU mehanizma“, ukupne vrednost 25.478.231,25 kuna (3,4 miliona evra), gradska kompanija „Promet Split” za korak je bliže novom sistemu koji će građanima omogućiti velik broj pogodnosti i savremenih alata za brže i lakše korišćenje usluga javnog gradskog prevoza.

Svoju modernizaciju “Promet” je ozbiljno pokrenuo nabavkom 34 nova autobusa, koji su na gradskim ulicama nedavno  zamenili one najstarije. Tokom sledeće godine stiže ih još 18. Uvođenjem sistema elektronskih karata (e-ticketing)  staviće tačku na ceo projekat modernizacije.

Konačno će autobuske karte moći da se kupe i preko telefona, preko jedinstvene aplikacije, a ulazak u autobuse validiraće se korišćenjem telefona ili jedinstvene kartice. Novi sistem će omogućiti brojanje putnika u autobusima, upravljački nadzorni centar će davati prednost javnom prevozu na raskrsnicama, a građani će pomoću aplikacije moći da znaju tačnu lokaciju autobusa i njegov dolazak na određenu stanicu. Biće postavljeni i interaktivni ekrani na glavnim stanicama.

Ovaj sistem lansiraće splitski “Promet” u 21. vek i najnapredniji sistem karata u Republici Hrvatskoj.

Izvor: Grad Split

Skijalište u Italiji izbacuje plastiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Frank)
Foto-ilustracija: Unsplash (Toa Heftiba)

Ove zime Italija planira da uredi skijaški kompleks “Pejo 3000” u potpunosti bez plastike. Zapravo, nastoje da postanu prvo skijalište u Evropi koje će ovo učiniti. Inicijativa se javila nakon što su otkrili velike tragove mikroplastike u glečeru.

Zbog toga izbacuju iz upotrebe plastične flaše, kese i pribor za jelo. Iz tri planinske kolibe izbačeni su plastični predmeti. Inače, prošle godine je ovaj kompleks privukao gotovo 140.000 turista.

Ovo je prvi deo projekta, pomoću kojeg kompleks teži da postane najodrživiji na Alpima.

Naučnici veruju da su pronađene čestice mikroplastike na lednjaku Forni upravo posledica ostataka odeće i opreme posetilaca, koja je dotle dospela tako što je preneo vetar. Svakako, postoji bojazan da, ukoliko plastika dođe do planina, tamo će ostati veoma dugo i vremenom veoma štetiti životnoj sredini i postati deo prehrambenog lanca.

Najavljeno da će u januaru biti uklonjene plastične presvlake sa jednodnevnih ski-propusnica, kao i da će u čitavom naselju biti organizovane akcije prikupljanja otpada i reciklaže.

Šira okolina ovog odmarališta koristi energiju iz obnovljivih izvora zahvaljujući tri male hidroelektrane, a kuće, hoteli i javne zgrade povezane su sa grejnim sistemom na drva koji se napaja otpadom iz lokalnih šumskih uprava.

Jelena Cvetić

 

 

Herceg Novi dobija energetski efikasan novi vrtić

Foto-ilustracija: Unsplash (Stephen Andrews)
Foto: Ministarstvo ekonomije

Ugovor sa izvođačem radova za novi vrtić „Naša radost“ u Herceg Novom potpisala je danas ministarka ekonomije Dragica Sekulić, u prisustvu ministra prosvete Damira Šehovića. Za izvođača je izabran konzorcijum “JV Roaming Montenegro” Nikšić, “Mezon” Danilovgrad i “Si-ing” Podgorica. Narednih nedelja očekuje se početak totalne rekonstrukcije vrtića, sa rokom završetka godinu dana. Vrednost investicije je 2,4 miliona, a pružaće kapacitet za oko 150 dece.

Ova totalna rekonstrukcija izvodi se kroz Program energetske efikasnosti u javnim zgradama sa Nemačkom razvojnom bankom, kojim koordinira Ministarstvo ekonomije, a najveći korisnik je Ministarstvo prosvete i objekti obrazovanja. U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak dece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za decu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene.

Kako je saopštila ministarka Sekulić: „Procenjena vrednost sa opremanjem je oko 2,4 miliona evra, od čega će radovi koštati oko 2,2 miliona, dok je za opremanje objekta dvorišnim mobilijarom predviđeno oko 200.000 evra.”

Ministar Šehović rekao je: “Gradnja vrtića, koja počinje narednih nedelja, zahtevala je i prethodnu sanaciju klizišta na Savini, a vrednost samo tih radova iznosila je 620.000 evra. Završetkom ojekta, Herceg Novi će dobiti jedan od najlepših vrtića, a ovo je ujedno i najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u ovoj opštini.

Najaviću i da nas upravo preko Programa energetske efikasnosti sa Nemačkom razvojnom bankom očekuju ubrzo totalne rekonstrukcije većeg broja obrazovnih objekata vredne preko 15 miliona evra“

Prisutnima se obratio i predstavnik izvođača Dalibor Milović, koji je poručio da će se radovi izvoditi odgovorno i kvalitetno.

Do sada je u okviru programa energetske efikasnosti sa Nemačkom razvojnom bankom izvršena rekonstrukcija i primena mera energetske efikasnosti u 33 obrazovne ustanove, a ukupna vrednost uloženih sredstava u obrazovne ustanove iznosi 26 miliona evra.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Javna rasprava o proceni uticaja projekata na Dunavu na životnu sredinu

Foto: Gradska opština Zemun
Foto: Gradska opština Zemun

U Gradskoj opštini Zemun 26. decembra održana je javna rasprava o proceni uticaja na životnu sredinu za Projekat izgradnje međunarodnog putničkog pristaništa na reci Dunav u Zemunu.

Prezentaciji Studije prisustvovali su predsednik Gradske opštine Zemun Dejan Matić, predsednik Skupštine GO Zemun Nenad Vranjevac, pomoćnik ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Veljko Kovačević, predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za upravljanje lukama, kao i stručna i zainteresovana javnost.

Učesnici javne rasprave upoznati su sa zakonskim regulativama, karakteristikama pristaništa, mogućim uticajima na stanje flore i faune, na kvalitet vazduha, nepokretnih kulturnih dobara i arheoloških nalazišta, na karakteristike pejzaža i druge aspekte i međusobno povezane činioce životne sredine.

Vlada Republike Srbije je još 2014. godine donela uredbu o utvrđivanju lučkog područja putničkog pristaništa otvorenog za međunarodni saobraćaj u Gradskoj opštini Zemun, prema planovima prostornog uređenja i planskoj dokumentaciji koja se odnosi na upravljanje vodama, pa je tada određena i parcela na kojoj je moguće izgraditi ovakvo pristanište.

Izvor: Gradska opština Zemun

Saveti za održive praznike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeshoots)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Bečki magistratski odsek za zaštitu životne sredine MA22 je građankama i građanima austrijskog glavnog grada uoči početka ovogodišnjih božićnih i novogodišnjih praznika uputio nekoliko saveta za zaštitu životne sredine.

Sve započinje božićnim čišćenjem!

Umesto krpa za jednokratnu upotrebu potrebno je koristiti krpe od mikrovlakana s kojima se često postižu dobri rezultati čak i uz korištenje malih količina deterdženta ili bez njih. Ako se koriste sredstva za čišćenje, potrebno je proveriti jesu li ekološka i pravilno dozirana. Savetuje se, takođe, da se u prodavnicama kupuju proizvodi koji nisu spakovani u plastičnoj ambalaži, a kao i pri svakoj kupovini, ne smete da zaboravite da ponesete kesu za višekratnu upotrebu! Ne zaboravite, platnene kese su održive samo ako se češto koriste.

Pokloni

Pri darivanju ne zaboravite da najveći paket ispod božićne jelke ne pruža najveću radost i zadovoljstvo. Umesto kupovine često nepotrebnih predmeta svojim najmilijima možete pokloniti ono što većina nas najmanje ima. Na primer, vaše vreme – u vidu zajedničkih odlazaka u bioskop, šetnju ili na izlet. Ako baš želite da poklonite neki predmet, neka to bude trajan i kvalitetan proizvod iz lokalne trgovine koji se može popraviti i ponovno koristiti. Korisno je pokloniti i već korišćeni proizvod, “iz druge ruke”, koji takođe može biti lep i zabavan, a i svakako bolji od najčešće neukusnih „jeftinih plastičnih proizvoda s Dalekog istoka“ koji je na svom dugom putu uticao na povećanje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Polovni božićni darovi iz buvljaka “Tandler” u Beču štede prirodne resurse i štite klimu. “ÖkoKauf Wien”, gradski ekološki održiv program nabavke, građankama i građanima Beča nudi predloge na šta treba da obratie pažnju prilikom kupovine poklona.

Pakovanje takođe može biti nešto vrlo lično: platnena kesa ili tkanina od pogodnog materijala i boje mogu biti mnogo lepši od plastificiranog šarenog papira. Građani Beča u buvljaku “Tandler” mogu kupiti „bečke poklon kese“ („Wiener Geschenksack“) – ekološki proizvedene kese za darove, dostupne u tri veličine po cenama od 4, 6 i 8 evra. Za razliku od ukrasnog papira za pakovanje poklona ove kese, zahvaljujući svom neutralnom izgledu, mogu  da se koriste nebrojeno puta toekom cele godine, čime doprinose značajnom smanjenju nepotrebnog otpada koji se obično nakupi u vreme Božića. Zanimljivo je što su u završnoj fazi njihove izrade učestvovale i osobe s invaliditetom, što pokazuje da je visoka ekološka osveštenost u gradu Beču takođe izvrsno povezana s njegovim socijalnim angažmanom. Ove kese su, osim u Tandleru, dostupne i na svim lokacijama za odlaganje božićnih jelki.

Ukrasite božićnu jelku na ekološki prihvatljiv način

Kada je reč o izboru božićne jelke, onda bi ga trebalo nabaviti samo iz biološkog uzgoja i kod lokalnih proizvođača. Time se omogućava smanjenje zagađenja vazduha uzrokovano saobraćajem i podstiče ekološki prihvatljiv uzgoj bez pesticida i veštačkog đubriva. Čak i ukrašavanje jelke može biti ekološki prihvatljivo. Na primer, prestankom upotrebe lameta, kuglica i ostalih dekoracija od plastičnih materijala. Božićne ukrase možete i sami izraditi.

Bacanje hrane je nedopustivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline Hernandez)

Ako po završetku praznika ne želite da bacite hranu, o tome treba misliti već prilikom kupovine – isplati se dobro isplanirati novogodišnji i božićni jelovnik i sastaviti spisak za kupovinu kojeg ćete se pridržavati. Pre svega, treba izbegavati „primamljive“ ponude jer mnogi proizvodi iz „uzmi tri – plati dva“ kupovine zapravo završe u smeću. Regionalni ekološki proizvodi najbolji su izbor, a vegetarijanski ili veganski božićni obrok takođe može biti kreativan i pripremljen s ljubavlju. Ako baš ne možete bez mesa, možete u njemu uživati i u manjim količinama. Ekološki osvešćeni građani kupuju meso od proizvođača koji se brinu o zaštiti životne sredine i dobrobiti životinja. To su obično porodična poljoprivredna gazdinstva.

I nakon praznika možete biti kreativni – od preostale hrane takođe se mogu pripremiti ukusna i raznovrsna jela. No, važno ih je pažljivo čuvati i proceniti njihov miris, izgled i ukus pre upotrebe. Ne zaboravite, mnoge su namirnice savršene i jestive daleko posle datuma do kojeg je preporučeno iskoristiti ih. Ako nakon praznika krećete na odmor i putovanje i ne želite da bacite hranu koja vam je ostala u frižideru, u Beču postoji rešenje i za to. Hrana se možete donirati i odneti u narodnu kuhinju, a bečka gradska uprava svojim građanima nudi popis i mogućnosti deljenja hrane.

U Beogradu nakon slavlja preostala hrana i piće se mogu donirati Prihvatilištu za odrasla i stara lica u Kumodraškoj 226A.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Novu godinu započnite mirno i obazrivo

Božićni praznici se tradicionalno provode mirno u krugu porodice, što najčešće nije slučaj s novogodišnjim dočekom. No ipak, trebali biste da budete svesni da su bučne novogodišnje proslave često pune straha i stresa za životinje, ali i mnoge ljude. U novogodišnjoj noći ne koristite rakete i petarde, učinite nešto dobro za okolinu, divlje životinje, životinje lutalice i kućne ljubimce.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Primer Svilajnca za milionske uštede na novogodišnjoj rasveti pomoću reciklaže (VIDEO)

Foto: Screenshot

Oni koji u toku novogodišnjih praznika dolaze u Svilajnac, ali i sami Svilajnčani, oduševljeni su kako je grad okićen u susret 2020. godini. Gradski pejzažni arhitekta Marina Milutinović imala je zanimljivu ideju da reciklira stare lampione s obzirom na to da je rasveta u gradu kompletno zamenjena za LED rasvetu.

Foto: Info Centrala

“Kada smo poskidali stare lampione, nismo znali šta s njima. Došli smo na ideju da ih recikliramo. Uradili smo ogromne starinske ukrase koji krase sada kružni tok, trg Mare Resavkinje, Krivu čaršiju… Postavili smo dosta različitih lampiona i zaista ne znam koliki broj novogodišnjih ukrasa sada krasi grad. Zgrada opštine i Prirodnjački centar posebno su okićeni. Toliko se na sve strane govori o reciklaži, a zaista se to retko sreće u praksi. Ali, evo Svilajnac je to uradio i novogodišnja rasveta zaista ne mora da bude skupa”, kaže Marina Milutinović.

Izvor: Info Centrala

Kako napreduje rekonstrukcija šabačkog naselja Benska bara?

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Prvi deo Ulice kneza Lazara je asfaltiran, a u drugom delu, kao u Ulici kralja Petra u toku su pripremni radovi. Asfaltiranju je prethodila zamena dotrajalih vodovodnih cevi i podzemne infrastrukture.

Ovi radovi deo su velikog projekta rekonstrukcije naselja Benska bara u Šapcu u okviru kog će biti potpuno rekonstruisano pet ulica, urađeno novo dečije igralište, česma, ali i trotoari i biciklističke staze.

Benska bara će biti moderno naselje u kom će biti privilegija živeti, očekuje gradonačelnik Nebojša Zelenović koji je posetio radove u ovom delu grada.

Foto: Grad Šabac

“Počeli smo rekonstrukciju naselja Benska bara. Ovaj projekat je vredan 200 miliona dinara. To je naš odgovor svima koji kažu da nema kapitalnih projekata u gradu. Urađen je početak ulice kneza Lazara sa novim trotoarima i novim asfaltom. Sada se nalazimo u Ulici kralja Petra koja će poprimiti potpuno drugačiji izgled, a dobiće i biciklističke staze, kvalitetan novi trotoar i više mesta za parkiranje. Takođe ova će postati dvosmera ulica i biće lakša komunikacija. Kroz Ulicu kneza Lazara će ići i nova linija gradskog prevoza na 20 minuta”, objasnio je gradonačelnik.

On je najavio da će svaka ulica dobiti dodatne zelene površine i drveće.

“Kroz ovaj projekat će biti rekonstrisano pet ulica, rekonstruisaćemo javne prostore i parkove u ovom delu. Ostale ulice koje će biti rekonstruisane su Ulica dr Andre Jovanovića, kneza Miloša i kralja Dragutina. To bi trebalo da promeni način na koji se odvija život u ovom delu grada, da imamo više mesta za parkiranje, bolji saobraćaj, javni prevoz, autobuska stajališta i više zelenila. Radeći ovaj projekat uspeli smo da zamenimo i dotrajale vodovodne cevi u onim delovima naselja gde je to bilo neophodno. Sada je to kvalitetna infrastruktura za vodosnabdevanje i sva ostala podzemna infrastruktura. Verujem da će do kraja aprila svi radovi u Benskoj bari biti završeni. Imaćemo jedno novo dečje igralište kod stare arteške česme i novu česmu te verujem da će biti privilegija živeti u ovom delu grada”, smatra Zelenović.

Izvor: Grad Šabac

Švajcarska ulaže 3,5 miliona evra u razvoj inovacija u Srbiji

Foto: NTP Beograd

Vlada Švajcarske Konfederacije doniraće u naredne četiri godine 3,75 miliona švajcarskih franaka (oko 3,5 miliona evra) za podršku daljem razvoju inovacija i širenje mreže naučno-tehnoloških parkova u Srbiji kroz projekat “Tehnopark Srbija 2 – podsticanje izvoza kroz razvoj tehnoloških parkova”.

Foto: NTP Beograd

Memorandum o razumevanju o implementaciji ovog projekta potpisali su juče u Naučno-tehnološkom parku Beograd ministar prosvete nauke i tehnološkog razvoja, Mladen Šarčević u ime Vlade Republike Srbije i ambasador Švajcarske Konfederacije u Srbiji, NJ.E. Filip Ge u ime Vlade Švajcarske Konfederacije.

Projektom se predviđa prenos modela, znanja i iskustava Naučno-tehnološkog parka Beograd (NTP Beograd) u Niš i Čačak kako bi se pomogao razvoj naučno-tehnoloških parkova u ovim gradovima i kako bi se osposobili da podrže razvoj inovacija u svojim regionima. Projekat se nadograđuje na prethodni, finansiran takođe od švajcarske vlade, uz čiju podršku je uspostavljen i razvijen prvi funkcionalni naučno-tehnološki park u Srbiji – Naučno-tehnološki park Beograd, u kome se sada razvija više od 70 startap i tehnološko razvojnih kompanija.

NJ.E. ambasador Švajcarske Konfederacije u Srbiji, Filip Ge, ukazao je da će saradnja između naučno-tehnoloških parkova u Beogradu, Nišu i Čačku u okviru novog projekta, doprineti regionalnom razvoju Srbije u oblasti inovacija, ohrabriti mlade za tehnološko preduzetništvo i povećati konkurentnost visokotehnološke industrije u Srbiji.

“Da bi se dodatno podstakao rast broja startapova, biće uspostavljena i posebna šema pre-seed finansiranja za startap kompanije u najranijoj fazi razvoja, a kroz različite obuke i podršku mentora, projekat će pružiti potrebna znanja i veštine za ubrzan razvoj njihovih inovacija i izlazak na globalno tržište. Švajcarski savezni institut za intelektualnu svojinu će takođe biti aktivan na projektu, jer će obezbediti potreban transfer znanja i pružiti dodatnu podršku u oblasti prava intelektualne svojine, što je oblast koju startapovi često potcenjuju”, najavio je ambasador.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Mladen Šarčević podsetio da je Vlada Republike Srbije izuzetno posvećena stvaranju uslova za razvoj nauke i ekonomije zasnovane na znanju.

“Gradimo naučno-tehnološke parkove u Novom Sadu i Nišu, uz dodatne objekte za NTP Čačak i NTP Beograd. Očekujemo da tehnološki parkovi u ovim gradovima budu uspešni kao ovaj na Zvezdari i zato nam je tako značajna ova  podrška švajcarske vlade – kako bi što pre postigli taj efekat. Sa nama su danas ovde i predstavnici gradova Niša i Čačka i obaveza je svih nas  da stvorimo uslove da mladi  ljudi mogu u svojim gradovima,  da ostvare svoje ideje,  da razvijaju svoje  startap kompanije, odnosno nađu posao i  praktično kod svoje kuće  – obezbede svoju budućnost”, kazao je Šarčević.

Gordana Danilović Grković, v.d. direktora Naučno-tehnološkog parka Beograd ukazala je da je najveći izazov 2015. godine kada je osnovan NTP Beograd bio kako najbrže moguće razviti uspešan tehnološki park u skladu sa iskustvima razvijenih zemalja i model prilagođen našim uslovima koji daje rezultate.

Foto: NTP Beograd

“Upravo u tome nam je pomogla Vlada Švajcarske Konfederacije. Sada je cilj da realizacijom novog projekta, u Nišu i Čačku dobijemo tehnološke parkove kao generatore razvoja za razvoj novih proizvoda i usluga koji se plasiraju širom sveta, da više stotina mladih prođe kroz naše programe, a švajcarska vlada je ovim projektom obezbedila pre-seed  finansiranje  za sto najboljih timova, odnosno 100 najboljih inovacija. Ono čega bi svi trebalo da budemo svesni je da prenos modela u ove gradove ne znači puko kopiranje i mnogo je više od toga i to je ono gde će nam biti ključna podrška švajcarske vlade – da obezbedimo kontinuirano učenje kolegama u Nišu i Čačku, kako bi na najbolji mogući način mogli da prepoznaju specifičnosti razvoja inovacija u svojim regionima i razviju tehnološke parkove po meri svojih sredina”, objasnila je ona.

Uspostavljanjem tehnoloških parkova razvijaju se generatori razvoja. Primera radi, kompanije članice Naučno-tehnološkog parka na Zvezdari, samo su u prethodnoj godini prihodovale 20 miliona evra, dok je ostvaren izvoz u vrednosti od 10,5 miliona evra. U okviru projekta „Naučno-tehnološki park Beograd – novi izvozni instrument Srbije“, kojim je Vlada Švajcarske Federacije prethodno podržala osnivanje i razvoj prvog tehnoparka u Srbiji, u NTP Beograd je obučeno 400 potencijalnih preduzetnika, 2.000 studenata je animirano za tehnopreduzetništvo, opremljena je i osposobljena za rad 3D Inovaciona laboratorija i razvijen je poslovni model za uspostavljanje i razvoj naučno-tehnoloških parkova i inkubatora u drugim regionima.

Jačanje podrške u ranoj fazi razvoja startap kompanija kroz novi projekat i prenos dokazanog modela NTP Beograd u regione prilagođavanjem lokalnim uslovima, doprineće daljem povećanju broja startapova i inovativnih tehnoloških kompanija podržanih od naučno-tehnoloških parkova u Beogradu, Nišu i Čačku.

Izvor: Naučno-tehnološki park Beograd

Nakon 33 godine od nuklearne katastrofe, u Černobilju okićena jelka

Foto: Screenshot (Twitter)
Foto: Screenshot (Twitter)

Od 1986. godine, kada se u gradu Pripjat u Ukrajini dogodila nuklearna katastrofa, život na tom prostoru, zahvaćenom radijacijom, kao da je stao. Ipak, vreme je itekako teklo, iako se njegova prolaznost tamo nije obeležavala prigodnim proslavama s obzirom na to da je područje relativno nenaseljeno. Tek nedavno, simbolično je okićena jelka – 33 godine nakon ovog nemilog događaja.

Kao ukrase, nekadašnji stanovnici su kačili porodične fotografije, ali i satove kao znak da grad ne umire, već se protokom vremena oživljava. To je bio njihov prvi povratak na svoje prošlo mesto stanovanja posle evakuacije.

Jaroslav Jemenljanenko, osnivač haba u Černobilju, je kazao da se život vraća u Pripjat, opisavši ga kao neobičan, neredovan i turistički. “Svaki dan, nekada opustošen grad vrvi od turista iz čitavog sveta. Dolaze kako bi učili o našoj istoriji koja je izmenila sled događaja na planeti”, objasnio je on.

Foto: Screenshot (Twitter)

Eksplozija černobiljske nuklearne elektrane se desila 27. aprila u 1 sat poslepodne. Do nesreće je došlo tokom testa na reaktoru 4. Kao uzroci navode se upotreba nedovoljno ispitane i nestabilne tehnologije, ali i ljudske greške. Operateri su testove vršili pod pritiskom rukovodstva i, kako bi ih ubrzali, zaobišli su čitav niz sigurnosnih procedura. U atmosferu je ispušten oblak radioaktivnih čestica koji se nadvio nad Ukrajinom, Belorusijom i Rusijom i zagadio ogromne površine.

Prema proračunima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), oko 6,6 miliona ljudi bilo je izloženo radijaciji. Direktnih žrtava bilo je pedeset šestoro, a veruje se da je više od 9000 ljudi preminulo od raka zbog izloženosti radioaktivnom zračenju. Životinje su prestale da se razmnožavaju, a kod onih koje nisu, pojavile su se razne genetske devijacije. Borova šuma, koja se prostirala na četiri kvadratna kilometra u blizini elektrane, posle eksplozije dobila je tamnosmeđu boju i uginula. Zbog boje dobila je naziv “crvena šuma”.

Uprkos razornim posledicama po ljudsko zdravlje i stanje životne sredine, poslednji reaktor stavljen je van snage tek 2000. godine.

U nastojanjima da Černobiljska zona prestane da bude „crna rupa“ usred Ukrajine na preko 2.500 kvadratnih metara, vlada u Kijevu pokušava da privuče investitore za izgradnju solarnih parkova. Energetskim kompanijama priroda garantuje ogromnu količinu sunčevih zraka, a vlasti niske cene za najam zemljišta za gradnju „zelenih elektrana“ i dobru cenu kilovat-sata (kWh) proizvedene energije. Podsticaj za investicije takvog tipa predstavlja i već izgrađena mreža dalekovoda koja je nekada prenosila struju iz Černobiljske elektrane u veće ukrajinske gradove.

Jelena Kozbašić

Užičani traže referendum o MHE

Foto: Wikipedia/Vera Bukvić
Foto: Wikipedia/Bjoertvedt

U Skupštinu Užica stigla je inicijativa za raspisivanje referenduma na kom bi se stanovnici ovog grada na jugozapadu Srbije izasnili o izgradnji mini hidroelektrana (MHE). Inicijativu je podnelo udruženje građana “Užička odbrambena liga” koje, uz poruku da MHE uništavaju ekosistem, traži da Užičani odlučuju o tome da li im je potrebna izgradnja novih, ali i šta raditi sa već postojećim mini hidroelekranama.

“Sve bitne odluke za Užice moraju biti donete u lokalnoj srednini, a ne u Beogradu“, rekao je Aleksandar Ostojić iz udruženja “Užička odbrambena liga”. Na području Užica planirana je izgradnja 18 mini hidoelektrana, uglavnom na reci Đetinji i njenim pritokama. Dve već rade, a dve su nedavno izgubile građevinsku dozvolu jer nisu bile izgrađene u zakonskom roku.

“Kontrola nad dozvolama i gradnjom mini hidroelektrana je skoro nikakva kao i korišćenje vode bez poštovanja biološkog minimuma. U praksi vidimo da se rečice i potoci “zacevljuju” u mnogo većoj dužini i koriste pristupni putevi koji uništavaju ekosistem rečica. Nismo tako bogati vodom kako se to nekada učilo u školi, naprotiv. Zbog toga tražimo da se građani Užica izjasne da li nam je potrebna dalja izgradnja mini elektrana, i šta uraditi sa ovim elektranama koje već rade”, kaže Ostojić. Potvrđujući da je inicijativa za raspisivavanje referenduma stigla u Skupštinu Grada Užice, njen predsednik Branislav Mitrović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će odbornici o njoj razgovarati u narednom periodu.

“Referendum je skup proces, a sa druge strane, mi u gradskoj vlasti smatramo da stručni ljudi moraju dati jasniji i konkretniji stav. Moramo da znamo da je do pre desetak godina iz tela Evropske unije krenula priča o obnovljivim izvorima energije, a sada se potpuno drugačije govori o mini hidroelektranama. I ja sam za to da ih ne treba graditi tamo gde nanose veliku štetu ekosistemima, i da moramo štititi životnu sredinu. Ne dolazi u obzir izgradnja u zaštićenim područjima, ali postoje i područja i vodotokovi na kojima izgradnja mini elektrana ne nanosi nikakvu štetu. To moraju proceniti stručnjaci. Svakako, ostaje da razgovaramo o inicijativi za raspisivanje referenduma”, navodi Mitrović.

Stručnjaci koji su učestvovali na tribini u organizaciji Unije studenata u Užicu i pokreta “Odbranimo reke zapadne Srbije” u Užicu ukazuju na štetu koju rad MHE čini za životnu sredinu, kao i na njihovu energetsku neopravdanost. Dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić postavlja pitanje zašto se forsira koncept koji daje malo energije.

“Male hidroelektrane, kako im i ime kaže, proizvode jako malo energije i ako bismo ih napravili 856 prema onom nikad zvanično usvojenom katastru iz 1987. godine, ne bismo imali više od 2 do 3,5 odsto potrebne energije na godišnjem nivou. To bi, takođe, značilo da smo upropastili gotovo sve brdsko-planinske vodotokove, da smo ubacili u cevi preko 2.200 kilometara vodotokova, da smo uništili živi svet ekosistema tih područja”, rekao je Ristić. Prema zakonu, da bi referendum bio raspisan, potrebno je deset odsto potpisa građana Užica. Da bi referendum uspeo na njega mora da izađe više od 50 odsto građana.

Ukoliko bi inicijativa za raspisivanjem bila usvojena, a građani glasali protiv, svako dalje izdavanje dozvola za izgradnju MHE bilo bi kršenje zakona, ukazuje na to predsednik Upravnog odbora “Užičke odbrambene lige”, advokat Mihailo Krstić.

“Potrebno je da Skupština grada donese odluku o raspisivanju referenduma. Ukoliko donesu drugačiju odluku, to će govoriti o ljudima koji sede tamo da baš i nemaju najkvalitetniji odnos prema ovom problemu. Po donošenju odluke o referendumu, on se raspisuje u kratkom roku od 15 do 90 dana po sada važećem Zakonu o referedumu i narodnoj inicijativi. Ukoliko se građani Užica izjasne da nisu za dalju gradnju MHE, problem ćemo na ovaj način trajno rešiti, a ne kao do sada, od slučaja do slučaja” navodi Krstić.

Protesti meštana

Izgradnja mini hidroelektrane u selu Bioska iznad Užica, na Ročanjskom potoku, nedavno je odustavljena jer je investitoru istekla građevinska dozvola, ali i zbog protesta koje su organizovali meštani.

Foto: Wikipedia/Predrag Supurović

“Ljudima poručujem da se slobodno bune i da se obrate lokalnim skupštinama da se tamo raspravlja o malim hidroelektranama. Ako to neko ignoriše, izađite na barikade, ne dajte svoje reke jer na njih imate pravo. Šta o tome misli rekla je i struka i motika i svi su se izjasnili protiv, jedino država koja treba da sprovodi zakone ćuti. Ustav i svi zakoni su na našoj strani. Pustite samo da naše reke slobodno teku i biće sve u redu”, poručio je u Užicu Aleksandar Jovanović iz pokreta “Odbranimo reke Stare planine”. Užice je jedan u nizu gradova i regija u Srbiji čiji se stanovnici protive izgradnji mini hidoelektrana. Najveći otpor pružili su meštani staroplaninskog sela Topli Dol, gde je nakon protesta i blokada, investitor odustao od izgradnje.

“Svima je jasno da ovo mora da se spreči. I institucije u Srbiji poput Srpske akademije nauka, Inženjerske komore, nekoliko dekana prirodnjačkih fakulteta, kao i strane, uglavnom evropske institucije, poput Evropske komisije, pa i Evropske banke za obnovu i razvoj koja je započela ove projekte, svi oni zajedno, rekli su da su ovi projekti pogubni za prirodu i ljude koji žive pored svojih reka”, rekao je Jovanović.

Za sledeću godinu planirano je preispitivanje Prostornog plana grada Užica, koji za sada daje legitimitet dozvolama za izgradnju svih 18 mini hidroelektrana u tom gradu. Nekadašnji direktor užičke Direkcije za izgradnju Ivan Petronićević navodi da bi takva odluka mogla biti promenjena referendumom.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

U Njujorku usvojen zakon koji će spasiti veliki broj ptica selica

Foto-ilustracija: Unsplash (贝莉儿 Danist)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ben O’Bro)

Gradsko veće Njujorka sada zahteva da se staklene površine novih zgrada izmene korišćenjem materijala, što će ih pticama učiniti lakše uočljivim. Zakon „Bird friendly materials”, koji je velikom većinom glasova usvojen sredinom meseca, stupa na snagu u decembru 2020. i ima za cilj smanjenje smrtnosti ptica selica koje stradaju zbog zaletanja u staklene građevine. Novi zakon podržali su Američki institut arhitekata i Američko društvo za zaštitu ptica (American Bird Conservancy), kao i njujorška organizacija “Audubon”, koja već godinama štiti ptice u pet gradskih opština.

Zakon preporučuje upotrebu sinterisanog stakla

Zakon donosi skup smernica za dizajn i gradnju prilagođenih pticama koje preporučuju upotrebu sinteriranog stakla (sinter), na čijoj se površini nalaze keramičke linije ili isprekidane oznake. Očekuje se kako će upotreba takvog materijala visoke staklene građevine lakše učiniti vidljivim za ptice i smanjiti njihovo zaletanje u pročelja tornjeva. Nov zakon će se primenjivati na sve novogradnje i izmene postojećih staklenih zgrada, ali i na sve nove konstrukcije izgrađene na zelenim krovovima bez obzira na visinu zgrada.

Zabrinutost za sigurnost ptica selica u SAD-u

Prema procenama Američkog društva za zaštitu ptica, svake godine na severnoameričkom kontinentu zaletanjem u stakla visokih zgrada strada 600 miliona ptica, dok je njujorško društvo “Audubon” ustanovilo da tako samo u Njujorku svake godine strada preko 90.000 ptica. Ranije ove godine bilo je reči o istraživanjima koja su otkrila da stakleni tornjevi u SAD-u godišnje ubiju na milione ptica, a procene se kreću od 100 miliona do čak jedne milijarde ptica.

Gusto naseljena i izgrađena urbana područja Njujorka i Čikaga navedena su kao najsmrtonosnija za ptice selice jer se nalaze na njihovoj glavnoj migracionoj ruti. Visoki stakleni tornjevi predstavljaju poseban problem jer presecaju smerove kretanja ptica, a njihova veštačka rasveta i reflektujuće površine često zbunjuju ptice.

Foto-ilustracija: Unsplash (Barth Bailey)

Jedno od novijih istraživanja uzroka pada populacije ptica za 29 odsto na severnoameričkom kontinentu (čak 3 milijarde ptica u odnosu na 1970. godinu), uz klimatske promene i gubitak prirodnih staništa i izvora hrane, kao glavni uzrok navodi upravo njihovo zaletanje u stakla. Stoga su brojni severnoamerički gradovi doneli smernice za građevinski sektor kako bi izgrađenu urbanu okolinu učinili sigurnijom za ptice selice.

Podsetimo se, San Francisko je bio prvi veći grad u SAD-u koji je 2011. godine usvojio standarde za zgrade sigurne za ptice. Vodič za dizajn Odseka za planiranje San Franciska savetuje koje vrste stakla odbijaju ptice, a u njemu se navodi i kako su za ptice opasne sve zgrade u krugu 90 metara od njihovog urbanog utočišta. Američka savezna država Minesota i neki manji kalifornijski gradovi takođe su doneli slične pravilnike. Kanadski Toronto je takođe objavio svoj vodič s „najboljim primerima za izbor stakla prilagođenog pticama“. Vodič je objavljen još 2007. godine, a primenilo ga je još nekoliko gradova širom Severne Amerike, čime se Toronto potvrdio kao vodeći grad u području zaštite ptica.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Porast broja leptira, moljaca i vilinih konjica u Britaniji

Foto: Wikipedia/Laitche
Foto: Wikipedia/Jean-Pol Grandmont

U Britaniji je ova godina koja se polako bliži kraju bila veoma pogodna za određene vrste, poput leptira, moljaca i vilinih konjica. Kako je procenio Nacionalni fond Velike Britanije, toplo vreme i vlaga uticali su na priliv migratornih leptira. Ipak, suša i požari u nekim delovima zemlje otežali su opstanak planinskim zečevima, kao i vodenim voluharicama i pojedinim vrstama žaba.

Ipak, najprimetnija je navala leptira, i to različitih vrsta, te su se širom zemlje mogli videti plavi leptir, kao i leptir čkaljevac, koji je i najčešči u Britaniji. Inače, čkaljevci su migratorna vrsta koja naseljava gotovo čitav svet, izuzev Južne Amerike. S proleća doleću iz Afrike i Male Azije u Evropu.

Populacija plavog leptira se tokom godina uvećavala, ali u zimskim uslovima je retko opstajala. Ove zime je i to drugačije, te se veruje da im odgovara temperatura.

Susreti sa ovim vrstama u ovakvom, drugačijem broju nego ranije, jesu jedna od posledica klimatskih promena.

S jedne strane, svakako se porast broja određenih vrsta može smatrati pozitivnom promenom, ali svaka promena sa sobom nosi i određene izmene u čitavim ekosistemima, te utiče i na kvalitet zemljišta, kao i potencijalnu pojavu invazivnih vrsta i negativan uticaj na domaće vrste.

Foto: Wikipedia/Peter Trimming

Veliki procenat smrtnosti zabeležen je kod morskih ptičara, čija se populacija tokom godine prepolovila.

Primećeno je ranije mrešćenje, što pokazuje da riblji svet pokušava da se prilagodi promenama.

Ovo je bila godina procvata trave, ali i to je izazvalo određene probleme za divlje cveće, kao i posledično za oprašivače.

Mnoge vrste se povlače sa nekadašnjih staništa koja su promenjena zbog globalnog zagrevanja. Stručnjaci veliku opasnost vide u verovatnoći da tokom narednih godina možemo svedočiti izumiranju brojnih vrsta, čak i onih za koje još uvek nije ustanovljena ugroženost.

Jelena Cvetić

Gotovo 140.000 evra uloženo u dečija igrališta u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i direktorka gradskog preduzeća “ZeleniloDaca Popović, sa saradnicima, obišli su danas jedno od šest novih igrališta na području grada, u Ulici Vasa Raičkovića.

“Danas imamo zadovoljstvo da konstatujemo da su u susret narednoj godini zajedničkim snagama gradska uprava i gradska preuzeća izgradili, odnosno rekonstruisali šest dečijih igrališta u različitim delovima grada. Upravo je to ono na šta se vrlo ćesto žale naši sugrađani kada komentarišu situaciju u gradu, pa ćete vrlo često čuti da ne postoji dovoljan broj dečijih igrališta. Naš utisak je nešto drugačiji, mi mislimo da ih ima dovoljno, ali da možda stanje u kojem se igrališta nalaze ili u kojem su se nalazila nije bilo zadovoljavajuće. Upravo zato smo rekonstruisali jedan broj njih i u te svrhe opredelil gotovo 140.000 evra. Igrališta su rađena po najsavremenijim standardima, koji važe u ovoj oblasti.

“Ugrađivali smo modernu i za decu bezbednu tartan podlogu, što značajno poskupljuje te projekte i osim toga obnovili sprave i mobilijar i posadili oko 100 mladica, kako bismo nastavili sa praksom ozelenjavanja našeg grada. Ovo je rezultat timskog rada na nivou glavnog grada. Nažalost, ne možemo biti do kraja zadovoljni zbog odnosa koji jedan deo naše društvene zajednice ima prema tim objektima, jer se i dalje suočavamo sa problemom vandalizma. Oni pripadaju najmlađima, zato treba svi da se potrudimo da imamo civilizovan odnos prema ovom sadržaju“, istakao je Vuković.

„Slični projekti nastavljaju se i naredne godine, do kraja 2020. godine ćemo dobiti barem desetak novih ili rekstruisanih igrališta. Tu se priča oko uređenja zelenih površina ne završava. Kao što znate, u toku je realizacija projekta MIKRO020. Nedavno je uređen plato u Ulici Oktobarske revolucije, pre toga u Ulici Princeze Ksenije i koristim priliku da informišem javnost da ćemo vrlo brzo privesti kraju izgradnju novog parka na platou prekoputa gimnazije gde smo nedavno postavili i spomenik Ivanu Crnojeviću. Takođe, započeli smo i realizaciju projekata većeg obima poput raspisivanja konkursa za JPP za uređenje četiri park-šume na teritoriji ne samo glavnog grada, nego i Opštine Golubovci – Balabani i Beglaci, Tološka i Zlatička šuma, a samo u poslednja dva bi trebalo da bude uloženo preko milion evra“, zaključio je gradonačelnik.

„Samo u poslednjih nekoliko meseci u Bloku VI smo izgradili potpuno novo dečje igralište i kompeltno rekonstruisali dečje igrališe u Ulici Vasa Raičkovića i u Ulici Serdara Jola Piletića, igrališta su opremljena bezbednom podlogom da bi se deca bezbrižno igrala, sprave su od metalne konstrukcije kako bi im bio duži vek upotrebe.

Foto: Glavni grad Podgorica

Radovi koji su prethodili postavljanju tartana i dečijeg mobilijara su takođe značajni – od obeležavanja površine, preko skidanja površinskog sloja, stavljanja ivičnjaka, betoniranja, tamponiranja itd. Pored toga, svako igralište je pratila i ugradnja parkovskog mobilijara, postavljanje klupa, a sva igrališta smo oplemenili određenim vrstama stabala. Vrednost igrališta u Ulici Vasa Raičkovića je 25.644 evra, Bloku VI 40.515 evra, Serdara Jola Piletića 19.211 evra, Bloku V 29.939 evra, Bulevaru Ivana Crnojevića 8.536 evra, Ulici Svetozara Markovića 12.0274 evra. Potrudićemo da se u narednoj godini i deci iz drugih delova grada stvorimo prostor za igru i zabavu. Još jednom želim da uputim apel građanima da čuvaju gradski mobilijar, jer smo ove godine uložili preko 20.000 eura u rekonstrukciju igrališta, a to su upravo sredstva kojima je moglo biti izgrađeno još jedno novo igralište“, zaključila je direktorka “Zelenila” Daca Popović.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Zasadite svoju jelku posle praznika

Foto-ilustracija: Unsplash (Denisse Leon)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mourad Saadi)

Javno komunalno preduzeće “Komunalac” pokrenulo je akciju “Sačuvajmo novogodišnje jelke” s ciljem da se probudi svest građana o važnosti očuvanja životne sredine.

“Zbog vesele, praznične atmosfere koju ukrašena jelka stvara, već decenijama ona je obavezan detalj oko kojeg se porodica okuplja u toku božićnih i novogodišnjih praznika. Prirodna jelka u dom unosi svežinu, lepotu i miris prirode.

Ukoliko ste se i Vi opredeli da novogodišnju čaroliju oživite uz pomoć prirodne jelke sa busenom, a nemate gde da je zasadite, nakon praznika ne treba da je bacite. Umesto toga, možete je doneti u Poslovnu jedinicu ‘Čistoća’, u ulici Bude Tomovića broj 7.

Komunalci će se pobrinuti da jelka nađe svoje mesto u prirodi. U prisustvu drveća značajno se unapređuje i kvalitet vazduha. Drveće vraća prirodne elemente staništa živog sveta u urbano okruženje, a to zajedno poboljšava kvalitet života stanovnika.

Ovo je prva akcija preduzeća ove vrste. Ako okitimo prirodnu jelku s busenom, a posle praznika je zasadimo u prirodi, na pogodno mesto, odnosno to umesto nas urade nadležni u JKP ‘Komunalac’, daćemo svoj lični doprinos očuvanju naše okoline”, navodi se u saopštenju preduzeća.

Izvor: Opština Vrbas

Lanac reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raul De Los Santos)

Problem klimatskih promena i porast svesti o zagađenju planete, upravljanje komunalnim otpadom postaju sve važnija pitanja u razvijenim državama. Sakupljanje, razvrstavanje i reciklaža otpada postaju nekome unosan posao, nekome šansa za razvoj, a mnogima glavobolja. Uspešnim se smatraju zemlje koje godišnje recikliraju oko trećinu ukupnog otpada, ali organizacija sakupljanja i prerade sirovina može biti izuzetno komplikovan proces, zbog čega Kanada gubi desetine miliona dolara godišnje.

Tri decenije nakon uvođenja programa za reciklažu, istraživanja pokazuju da Kanada reciklira tek oko 9 odsto sakupljenog otpada. Provincija Britanska Kolumbija pre 6 godina započela je program kakav imaju mnoge evropske države, razvrstavanje reciklažnog otpada u nekoliko posebnih kontejnera, i trenutno ima najbolje rezultate u reciklaži.

Sve počinje od kontejnera sa posebnim oznakama za papir, plastiku, staklo ili ostatke hrane. Sve ima svoje mesto i da razvrstavaju otpad u obavezi su svi, kaže zakon.

„Postoje i alternativne metode sakupljanja kesa koje isto mogu da se recikliraju, mogu da se recikliraju pakovanja čipsa ili slatkiša, to su neke stvari koje nama nikad ne bi pale na pamet“, kaže Marija Veličković.

Gradska uprava organizuje odvoz kućnog đubreta, ali reciklažni otpad je briga privatnih kompanija koje jednom nedeljno prazne kontejnere i sadržaj odvoze na dalju obradu.

„Sad šta se sa njim radi zavisi, generalno u Vankuveru sva plastična pakovanja idu u istu vrstu smeća, a oni ih sortiraju, a šta se sa tim posle dešava to zavisi. Na primer, u Kanadi ne postoji fabrika za preradu papira, već se sve šalje u neka postrojenja u Americi, stiropor se šalje u Maleziju, jer oni od toga prave neku sirovinu koja se posle prerađuje, plastika se reciklira delimično ovde mada neki deo opet ide u Maleziju“, objašnjava Marija.

Izvoz reciklažnog materijala oslobađao je Kanadu većine tog otpada. Prošle godine, međutim, Kina, jedan od najvećih kupaca, prekinula je uvoz plastike za preradu, a isto planiraju Malezija i Filipini, nakon otkrića da je u tovarima reciklažne plastike iz Kanade pronađena i ona koja nije za ponovnu upotrebu.

Pogrešno razvrstavanje jedan od najvećih problema

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

Rešenja za skladištenje ili izvoz viškova nema, kao ni zvaničnog objašnjenja kako se u izvozu našlo i smeće kojem tu nije bilo mesto. Iako je pogrešno razvrstavanje jedan od glavnih uzročnika problema u reciklaži otpada.

„Mislim da oko 50 odsto ljudi ne brine zaista o tome, to kažem zato što vidim da ne ispiraju plastičnu ambalažu ili ne razvrstavaju đubre onako kako bi trebalo, pokušavaju da razvrstaju, ali možda zapravo i nisu sigurni gde šta ide, a sve to meni pravi dodatni posao i probleme“, žali se Metju Rosteski.

„Nisam baš oduševljen, ali ja volim da sve držim čisto i organizovano, ne mrzi me da to radim i sa đubretom“, navodi Ljubo Ivanov.

Muzičar u popularnom bendu, Ljubo ima imidž dobrog momka. Pa ipak, kada se doselio iz rodne Slovačke, ni uz najbolju nameru, nije bio siguran kako da pravilno razvrstava đubre.

„Prvi put sam bio zbunjen, ubacio sam jednu stvar u pogrešnu kantu, ali je na zidu u zgradi osvanula slika mog đubreta kao primer kako ne treba da se baca“, seća se Ljubo. Sliku je stavio upravitelj zgrade, jer lanac odgovornosti, podrazumeva da će novčanu kaznu platiti onaj koji đubre baca ili onaj ko je za zgradu odgovoran.

Uloga upravnika zgrada

Kao upravnik zgrade Metju mora da pregleda kante sa reciklažnim otpadom, da izbaci neprikladan sadržaj, iseče kutije koje zauzimaju prostor ili izvadi delove stakla iz kante za tegle i flaše koje nekoga mogu da povrede.

„Sa organskim đubretom imamo problem, morali smo da stavimo molbu na zid jer ljudi ubacuju ovde obične plastične kese, a ne biorazgradive, i to onda bude odbijeno, to ne žele da pokupe ljudi iz kompanije za odnošenje đubreta“, objašnjava Metju.

Dodatni problemi nastaju kada se takvo đubre ipak odnese. Sadržaj kante sa samo jednom plastičnom kesom ili kutijom od hrane ili kozmetike koja nije isprana, nije moguće reciklirati, pa kompanije koje su u obavezi da to čine, vrlo često takve, kontaminirane kontejnere isprazne na običnom đubrištu.

Stručnjaci predlažu donošenje zakona kojim bi proizvođači plastike bili odgovorni i za njenu reciklažu, a male korake preduzimaju gradovi poput Montreala koji je prvi zabranio upotrebu plastičnih kesa i Vankuvera, u kome će, do 2021. godine, osim kesa, biti zabranjena i upotreba plastičnih slamčica.

Ukoliko, ipak, ne bude velikih industrijskih promena nabolje, procenjuje se da će do 2030. godine Kanada izgubiti oko 11 milijardi dolara potencijalne zarade na preradi plastičnog otpada.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

Dodatni problemi nastaju kada se takvo đubre ipak odnese. Sadržaj kante sa samo jednom plastičnom kesom ili kutijom od hrane ili kozmetike koja nije isprana, nije moguće reciklirati, pa kompanije koje su u obavezi da to čine, vrlo često takve, kontaminirane kontejnere isprazne na običnom đubrištu.

Stručnjaci predlažu donošenje zakona kojim bi proizvođači plastike bili odgovorni i za njenu reciklažu, a male korake preduzimaju gradovi poput Montreala, koji je prvi zabranio upotrebu plastičnih kesa, i Vankuvera, u kome će, do 2021. godine, osim kesa, biti zabranjena i upotreba plastičnih slamčica.

Ukoliko, ipak, ne bude velikih industrijskih promena nabolje, procenjuje se da će do 2030. godine Kanada izgubiti oko 11 milijardi dolara potencijalne zarade na preradi plastičnog otpada.

Izvor: RTS