Home Blog Page 37

Schneider Electric imao svetsku turneju Samita inovacija

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, na svetskoj turneji Samita inovacija naglasio potrebu za hitnom reakcijom i stalnom saradnjom na bržoj energetskoj tranziciji i rešavanju klimatske krize.

„S obzirom na rekordno globalno zagrevanje zabeleženo u 2023. godini, pozivamo sektor i kompanije širom sveta da se okupe oko uvođenja svrsishodnih promena u okviru borbe protiv klimatske krize. Danas postoji tehnologija koja značajno smanjuje emisije i vodi ka napretku i održivosti“, izjavio je Peter Hervek, generalni direktor Schneider Electrica. „Samo kroz inovacije i saradnju možemo da stvorimo nove mogućnosti za digitalizaciju, elektrifikaciju i dekarbonizaciju sa trajnim uticajem. Zato što zajedno možemo ambiciju da pretvorimo u delo.“

Hervek se obratio učesnicima Samita inovacija u Parizu i pozvao svetske lidere iz svih sektora da ubrzaju digitalnu transformaciju i primene tehnologiju i partnerstva za ostvarivanje ciljeva produktivnosti i održivosti.

Pokrenut 2016. godine, Samit inovacija Schneider Electrica predstavlja najnovije inovacije, rešenja i partnerstva kompanije koji pokreću budućnost automatizacije, elektrifikacije i digitalizacije. Ove godine okuplja klijente, partnere i lidere u sektoru u Parizu na dvodnevnom programu plenarnih zasedanja, prezentacija, okruglih stolova, diskusija, umrežavanja i obilazaka izložbene hale.

PROČITAJTE JOŠ:

Nova rešenja za veći uticaj

Schneider Electric predstavlja nova rešenja osmišljena da pomognu kompanijama da definišu strategiju, digitalizuju i dekarbonizuju svoje poslovanje i ubrzaju ostvarivanje ciljeva održivosti, a među njima su:

  • CONNECT: agnostička, sveobuhvatna, industrijska inteligentna platforma koja integriše inženjerske i operativne podatke u cilju vidljivosti duž celog lanca vrednosti i ekosistema. Povezujući klijente na Schneider Electric, AVEVA, etap, RIB i softvere trećih strana, CONNECT koristi AI i inteligentnog digitalnog blizanca da osnaži kompanije da povećaju efikasnost i održivost u cilju odgovornog rasta.
  • Resi9 Energy Center: modifikovana, kompaktna inteligentna razvodna tabla za dom koja se integriše sa postojećim tablama i tako garantuje sigurno snabdevanje i distribuciju električne energije. S obzirom da se sve više domova elektrifikuje i oprema obnovljivim izvorima energije kao što su solarne, EV i mikromreže – kao i da sve više korisnika postaju i potrošači i proizvođači struje – opterećenost razvodnih tabli je sve veća i složenija. Resi9 Energy Center se savršeno integriše u sisteme upravljanja energijom u domu i time omogućava kontrolu i prilagođavanje za bolje energetsko upravljanje i unapređenje doma.
  • Širenje eMobility ponude: Iako upotreba električnih vozila beleži ogroman rast, samo oko polovine (51 odsto) vlasnika električnih automobila na svetu ima punjač kod kuće. Schneider Charge nudi najsavremenije rešenje za punjenje kod kuće koje je izdržljivo, isplativo i jednostavno za postavljanje. A za operatore voznih parkova i stanica za punjenje, EcoStruxure EV Advisor i EVLink Pro DC 180 kW nude najnovija rešenja za punjenje i upravljanje električnim vozilima (EV). Stanica za brzo punjenje EVLink Pro DC ostvaruje maksimalnu energetsku efikasnost uz minimalne troškove za struju. Softver EcoStruxure EV Advisor pomaže da se unaprede pouzdanost i performanse stanica za punjenje tako što operatorima omogućava uvid u performanse punjenja, energetsku potrošnju i operativnu efikasnost. Njihova kombinacija nudi fleksibilno, otvoreno i sveobuhvatno rešenje za EV punjenje bilo da je reč o voznom parku, poslovnoj ili stambenoj zgradi.

    Foto: Schneider Electric

Pouzdana infrastruktura za punjenje je od ključnog značaja za ubrzano usvajanje električnih vozila, ali zahteva obučenu radnu snagu za postavljanje i održavanje. Schneider Electric je  najavio i širenje svog severnoameričkog partnera, kompanije Qmerit, lidera u upravljanju raspoređivanjem radnika za EV punjenje, na evropska tržišta.

Partnerstva za svrsishodne promene

Partnerstva i saradnja između sektora i lanaca nabavke će biti imperativ u borbi protiv klimatske krize. Schneider Electric ujedinjuje lidere sektora i lance vrednosti u cilju ostvarivanja veće dekarbonizacije i održivosti putem:

  • uticaja na održivost: Program nagrada za uticaj na održivost Schneider Electrica nagrađuje partnere, klijente i dobavljače koji dekarbonizuju svoje i poslovanje svojih kupaca. Predstavljanjem uspeha u smanjenju emisija, poboljšanju energetske efikasnosti i primeni digitalnih tehnologija, kompanije mogu da uče jedne od drugih kako bi proširile uticaj i podstakle inovacije.
  • Dekarbonizacije lanca nabavke: Novi član Schneiderove porodice programa za dekarbonizaciju lanaca nabavke Materialize za cilj ima da objedini vodeće kompanije za kritične resurse i materijale u sprovođenju strategija dekarbonizacije Obima 3 i podstakne prelazak na niskougljeničnu ekonomiju. Dobavljači mogu da učestvuju u ugovorima za otkup obnovljive energije (PPA) velikog obima u cilju smanjenja ugljeničnih emisija duž globalnih lanaca nabavke, koje u proseku čine preko 70 odsto ugljeničnog otiska kompanije. Ovi programi nastavljaju da se šire uz Edwards, globalnog lidera u vakumskim i rešenjima za smanjenje otpadnih gasova poluprovodnika, koji se pridružio Schneiderovom programu Catalyze čiji cilj je dekarbonizacija lanaca vrednosti u oblasti poluprovodnika.
  • Partnerstava za data centre: Nova inicijativa Schneider Electrica i kompanije Digital Realty na polju cirkularne ekonomije se zasniva na 20 godina profesionalnog partnerstva za data centre i od nje se očekuje da pomogne da Digital Realty smanji količinu ugljenika u svojoj niskonaponskoj, srednjenaponskoj i trofaznoj UPS opremi za 50 do 70 odsto u narednih tri do pet godina, kao i da umanji elektronski otpad i emisije Obima 3. Pored toga, saradnja kompanije NVIDIA, svetskog lidera u AI računarstvu, i Schneider Electrica za cilj ima da poboljša infrastrukturu data centara i podstakne napredak u edge AI i tehnologiji digitalnog blizanca.

Izvor: Schneider Electric

U toku radovi na remontu Rafinerije nafte Pančevo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na Rafineriji nafte Pančevo, u toku su radovi na kapitalnom remontu kako bi se povećala pouzdanost proizvodnje i njenog rada, a ujedno obezbedila veća sigurnost domaćeg tržišta.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike izjavila je da je angažovano više od 3.000 radnika, uključujući i eksterne izvođače, a vrednost radova je oko 95 miliona evra.

U okviru posete Rafineriji, ministarka je imala sastanak sa generalnim direktorom NIS-a Kirilom Tjurdenjevim i poslovodstvom ove kompanije, na kojem je glavna tema bila dinamika aktivnosti na remontu.

Prema njenim rečima, konstatovali su da postoji određeno kašenjenje, od dva tri dana, u odnosu na plan, zbog čega će u narednim danima zajedno sa NIS-om, nadgledati aktivnosti na remontu kako bi odstupanja ostala minimalna i rafinerija što pre ušla u pun kapacitet.

Kako je istakla, zalihe nafte i naftnih derivata trenutno su na nivou od 80 dana prosečne dnevne potrošnje.

Pročitajte još:

„NIS je u prethodnom periodu povećao uvoz kako bi se obezbedile veće rezerve dok traje remont, i te rezerve su kod njih trenutno oko 50 odsto veće nego što je uobičajeno. Pratimo stanje rezervi koje su u vlasništvu države, kao i komercijalnih rezervi, kako bismo imali dovoljno sigurnosti u slučaju nepredviđenih okolnosti’’, navela je ministarka.

Vladimir Gagić, direktor Bloka Prerada u kompaniji NIS, rekao je da je kapitalni remont koji je u toku u Rafineriji nafte Pančevo najkompleksniji u istoriji fabrike.

„Investicioni projekti koji su obuhvaćeni remontom treba da omoguće obnavljanje resursa rafinerije i njihov pouzdaniji rad. Takođe, ove aktivnosti doprineće daljem unapređenju procesa proizvodnje i zaštite životne sredine. Zbog toga je naš fokus na kvalitetu radova i bezbednosti svih učesnika u remontu. Na ovaj način mi unapređujemo i razvijamo naše proizvodne kapacitete, a samim tim jačamo našu konkurentnost i lidersku poziciju na tržištu naftnih derivata’’, izjavio je Gagić.

Energetski portal

OIE jedan od najisplativijih sektora za ulaganje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Prošle godine, najpre u Beogradu, a zatim i u Ujedinjenim nacijama u Njujorku i na Međunarodnom sajmu investicija i trgovine u Kini, svetskoj javnosti je predstavljena Mapa investicionih prilika u Srbiji, sa ciljevima održivog razvoja. Potencijalni investitori upoznali su se u koje sektore u Srbiji je najisplativije ulagati, koliko novca je potrebno za određene projekte i kada se može očekivati da se uloženo vrati, sa zaradom. Dokle se, u međuvremenu odmaklo, i da li su zacrtani ciljevi bliži?

Prema Mapi investicionih prilika koju su izradili Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj sa Ekonomskim fakultetom i Vladom, u Srbiji je naisplativije ulagati u proizvodnju hrane i pića, obnovljive izvore energije, infrastrukturu, tehnologije i komunikacije i zdravstvo.

Gotovo sigurno donose zaradu, a istovremeno doprinose boljitku društva, radnicima, uz radno mesto i plate, i sva druga zakonom garantovana prava, štite životnu sredinu i zdravlje ljudi. Neki investitori su to već shvatili.

„Pre par meseci, jedna velika kineska kompanija je potpisala Memorandum o izgradnji vetroparkova i solarnih elektrana, ukupnog kapaciteta dva megavata, i investicija prevazilazi ukupnu vrednost od dve milijarde dolara. Ono što je takođe bitno napomenuti u ovom slučaju jeste da se najavljuje i proizvodnja zelenog vodonika, dakle u kapacitetu od 30.000 tona. To je takođe aspekt koji smo mi prepoznali u okviru Mape (investicionih prilika)“, ukazuje Goran Simunović iz Programa UN za razvoj.

PROČITAJTE JOŠ:

Organska hrana, biotehnologija, zdravstvo

Sve više je i naselja na pricipu energetski efikasne gradnje, a na spisku su i organska hrana, softverska rešenja u poljoprivredi, biotehnologija i zdravstvo u najširem smislu. Sve to zahteva velike investicije.

„Bavimo se proizvodnjom farmaceutske ambalaže. To znači da je jako visok stepen automatizacije, znači robotizacije. I u tom delu su velike investicije i tu su potrebne ne samo investicije, već i znanje“, kaže Radovan Jovanović iz preljinskog „Uniplasta“.

Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije napominje da oko 80 odsto firmi za finansiranje koriste uglavnom sopstvena sredstva.

„Desetak posto ide na kredite poslovnih banaka i ono što takođe koriste za finansiranje jesu takozvana avansna plaćanja, kojih ide nekih sedam procenata i svega tri procenata i manje od toga ide na ostale izvore finansiranja. Dakle, naše tržište kapitala što se tiče finansiranja privrede je relativno plitko, relativno slabo razvijeno i sa te strane postoji ogroman prostor da se unapredi taj ambijent kroz više izvora finansiranja“, objašnjava Stanić.

Investitori i dalje najradije idu u Vojvodinu i Beograd

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)

I pored mera Vlade, investitori i dalje najradije idu u Vojvodinu i Beograd, a dalje prema onoj narodnoj – „što južnije, to tužnije.“

„Mislim da je jako važno za privredu Srbije i na tome se na neki način insistira i u državnom vrhu to je, uslovno rečeno, ravnomerna regionalan razvijenost. To je ono što mislim da nam fali. Pre svega pričamo o istoku Srbije, pričamo o jugu Srbije koji svakako zaslužuju dodatnu pažnju“, ističe Slobodan Cvetković, ministar privrede u tehničkom mandatu.

Oba problema mogla bi da se reše preko Mape investicionih prilika.

„Investicioni potencijal za ove projekte, u ovih pet pobrojanih sektora, iznosi nešto više od osam milijardi dolara. To je dakle direktan potencijal. Ako uzmemo u obzir i one indirektne potencijale, taj efekat multiplikatora, ta cifra se penje na nekih 20 milijardi dolara, što je zaista respektabilna cifra i za mnogo snažnije ekonomije“, naglašava Goran Simunović

Mapa je i jedan od alata za dostizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Srbija, kao jedna od potpisnica Agende, obavezala se da će do 2030. ispuniti svih 17 ciljeva održivog razvoja.

Izvor: RTS

Erste Banka odobrila preko pet miliona evra za više od 500 početnika u poslovanju

Erste Banka
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Preko 70 odsto početnika u poslovanju uspelo je da sačuva svoja radna mesta, a čak 48 odsto kreiralo je nova, pokazuje najnovije istraživanje Erste Banke i Erste Grupe, urađeno na osnovu Izveštaja o proceni uticaja socijalnog bankarstva (Impact Report). Zahvaljujući radu Odeljenja socijalnog bankarstva Erste Banke u periodu od 2017. do kraja 2023. godine, u Srbiji je preko 500 početnika u poslovanju dobilo podršku u iznosu od 5.2 miliona evra.

Tokom 2023. godine, socijalno bankarstvo Erste Banke pružilo je finansijsku podršku početnicima u poslovanju u vidu 87 kredita u iznosu od skoro 900.000 EUR. Napravljeni su značajni koraci ka unapređenju proizvoda i usluga za početnike u poslovanju. Postavljene su osnove za dalja unapređenja, kako u oblasti finansijske, tako i nefinansijske podrške kroz edukaciju 450 klijenata na temu finansijske pismenosti, održivosti u poslovanju, unapređenja prodaje, marketinga.

„Erste Banka je, kao lider u podršci početnicima u poslovanju, kroz svoj angažman u socijalnom bankarstvu doprinela izgradnji održivih poslovnih modela i jačanju preduzetničke klime u ovom regionu. Rezultati koje smo dobili zahvaljujući internim istraživanjima pokazuju da naša podrška rezultira značajnim povećanjem broja očuvanih radnih mesta i kreiranjem novih poslovnih prilika. Naravno, nastavljamo u istom smeru – da kontinuirano razvijamo nove linije proizvoda i usluga, kako bismo još efikasnije odgovorili na potrebe svojih klijenata i zajednice, a time i nastavili da pružamo održivu podršku ekonomskom razvoju,“ izjavio je Ivan Radojević, Šef odeljenja socijalnog bankarstva Erste Banke.

Pročitajte još:

Posvećenost podršci početnicima u poslovanju Erste Banke potvrđuju i dobri rezultati telefonskog istraživanja koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 67 finansiranih klijenata. Preko 81 odsto anketiranih početnika u poslovanju izjavilo je da je njihova ekonomska situacija bolja zahvaljujući saradnji sa Bankom. Skoro trećina početnika u poslovanju ne bi bila u mogućnosti da pokrene ili proširi svoj posao da nije bilo ovakve podrške, a čak 86 odsto početnika u poslovanju potvrdilo je da su doneli pravu odluku kada su započeli svoj biznis.

Tokom 2024. godine, Erste Banka planira da pruži podršku početnicima u poslovanju organizovanjem preko 120 mentorskih sesija i pet biznis treninga, kao i da finansijsku podršku dobije barem 100 klijenata.

Rezultati Socijalnog bankarstva na nivou Erste Grupe u 2023. godini

Protekle godine, Erste Grupa je obezbedila 125,5 miliona za finansiranje i i ukupno je podržano oko 6400 početnika u poslovanju, mikro preduzeća i neprofitnih organizacija u Austriji i Centralnoj i Istočnoj Evropi. Od njegovog lansiranja 2016. godine, socijalno bankarstvo Erste Grupe obezbedilo je finansijsku podršku u vidu kredita u ukupnom iznosu od oko 600 miliona evra za gotovo 50.000 klijenata.

Erste Grupa je svojim socijalnim bankarstvom od 2016. godine do danas pomogla da se sačuvaju postojeća i otvore nova radna mesta za 100.000 ljudi. Na skoro dve trećine ovih radnih mesta Saopštenje za medije Beograd – 3. april 2024. zaposlene su žene, dok 30 odsto od ukupnog broja radnih mesta čine radna mesta za marginalizovane društvene grupe. Kroz svoje programe socijalnog bankarstva Erste Grupa teži da podrži kreiranje i zadržavanje 200.000 radnih mesta i do 2030. godine obezbedi podršku od čak milijardu evra.

Kompletan Izveštaj o proceni uticaja socijalnog bankarstva u okviru Erste Grupe možete pogledati na linku ili pročitati ovde.

Izvor: Erste Banka

Na dnu okeana i do 11 miliona tona plastike

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zabrinutost zbog zagađenja mora u nama prvenstveno budi vidljiva plastika koja pluta na površini vode, ali ono što još više treba da nas brine jeste potonuli plastični otpad koji na morskom dnu ostaje zauvek.

Istraživači iz Australijske nacionalne naučne agencije CSIRO, u saradnji sa kolegama sa Univerziteta u Torontu, procenjuju da se na dnu okeana nalazi i do 11 miliona tona plastičnog otpada.

Kako navode u svom istraživanju, objavljenom u naučnom žurnalu Science Direct, svakog minuta u okean ulazi plastika ekvivalentna zapremini prosečnog kamiona za smeće. S obzirom na to da se očekuje da će se upotreba plastike udvostručiti do 2040. godine, razumevanje kako i kuda ona putuje je ključno za zaštitu morskih ekosistema i divljih životinja, smatraju naučnici.

Dr Deniz Hardesti iz agencije CSIRO rekla je da je ovo prva naučna procena količine plastičnog otpada koji se akumulira na dnu okeana pre nego što se razbije na manje komade i pomeša u okeanski sediment.

„Znamo da milioni tona plastičnog otpada ulaze u naše okeane svake godine, ali ono što nismo znali je koliko ovog zagađenja završi na dnu“, rekla je Hardesti.

PROČITAJTE JOŠ:

Iako je postojala prethodna procena mikroplastike na morskom dnu, ovo istraživanje se bavi većim predmetima, od mreža i čaša do plastičnih kesa i svega ostalog.

Alis Zu, vođa studije i naučnica sa Univerziteta u Torontu, rekla je da bi procena plastičnog zagađenja na dnu okeana mogla biti i do 100 puta veća od količine plastike koja pluta na površini vode.

„Površina okeana je privremeno počivalište plastike, tako da se očekuje da će, ako možemo zaustaviti plastiku da ulazi u naše okeane, količina biti smanjena. Međutim, naše istraživanje je otkrilo da će plastika nastaviti da završava u dubokom okeanu, koji postaje stalno počivalište plastičnog zagađenja mora“, rekla je Zu.

Naučnici su konstruisali dva prediktivna modela za procenu količine i distribucije plastike na dnu okeana – jedan zasnovan na podacima dobijenim uz pomoć podvodnih vozila na daljinsko upravljanje (ROV), a drugi iz podvodnih mreža.

Koristeći ROV podatke, procenjuje se da se na dnu okeana nalazi tri do 11 miliona tona plastičnog otpada. Rezultati takođe otkrivaju da se plastična masa grupiše oko kontinenata – otprilike polovina (46 odsto) plastike na dnu okeana nalazi se na dubini iznad 200 m, dok dubina okeana od 200 m do čak 11.000 m sadrži ostatak plastične mase (54 odsto).

Milena Maglovski

Energetik Energija osvaja regionalno tržište

Foto: Energetik energija d.o.o
Foto: Energetik energija d.o.o

Kao jedan od vodećih distributera fotonaponskih komponenti na Balkanu, Energetik energija d.o.o. svojim klijentima nudi najbolja rešenja iz oblasti fotonapona. O svemu što su tokom ove godine uradili i planovima za narednu, razgovarali smo sa Rikardom Frizingelijem, izvršnim direktorom kompanije Energetik energija d.o.o.

Biti najveći regionalni distributer fotonaponskih proizvoda zahteva stalnu posvećenost. Kako uspevate da održite takvu poziciju, sa kojim izazovima se suočavate i kako ih prevazilazite?

-Iskreno, ne znam da li je Energetik najveći specijalizovani distributer fotonaponskih proizvoda na ovim prostorima, ali sve više klijenata polaže poverenje u nas, osećajući naš napor da ih sve bolje razumemo. Ovo regionalno tržište je i dalje puno kompanija koje se istovremeno bave instalacijom i distribucijom proizvoda, ali pitanje je kako mogu održati kvalitet izvođenja radova tako različitih poslova međusobno. Biti pravi specijalizovani distributer za fotonapone ne znači samo imati proizvode na lageru, brzu logistiku, čak i ne znači ni slanje e-mailova instalaterima sa niskim cenama. Ovo je zapravo savršen način da pokažete instalaterima solarnih sistema šta zapravo mislite o njima. Srećom, instalateri fotonaponskih sistema su svakim danom više od preduzeća koje traži samo najbolju cenu. Oni kupuju kao i mi, od onih koji zaista dokazuju sposobnost da razumeju naše svakodnevne probleme, od onih koje doživljavamo kao empatične i kompetentne u vezi sa našim poslom. Tražimo one koji su spremni da kreiraju rešenje po meri ako je to potrebno, ili standardnu i brzu kombinaciju proizvoda ASAP po potrebi. U Energetiku nismo konkurencija našim kupcima. Naši tehničari kontinuirano unapređuju veštine i znanja naših kupaca na nedeljnom nivou u saradnji sa našim partnerima/renomiranim proizvođačima PV opreme. Zbog njihovog iskustva od preko 20 godina u stvarnim instalacijama, priznati su kao pioniri fotovoltaike u regionu. Ove godine preduzeće Energetik energija d.o.o. je objavio VODIČ ZA SKLADIŠTENJE i MAPU SKLADIŠTENJE 2023.

U FOKUSU:

Šta ove priručnike čini važnim za kupce i kakvi su njihovi utisci?

-Znanje i kompetencije, brzi odgovori i prava rešenja su naše prednosti. Tokom ove godine objavili smo razne alate/priručnike i organizovali brojne edukativne sastanke i treninge u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj. Svi ovi događaji nadmašili su naša očekivanja. U julu, tokom jednog događaja u Beogradu, tražili smo da nam se obezbedi dodatni prostor zbog velikog interesovanja. Kompetencije nisu nešto što raste kao pečurke; proizlaze iz godina iskustva, grešaka i rešenja. Alati/priručnici koje kreiramo i sastanci koje organizujemo uvek uključuju segment koji uključuje proizvođače kao što su SolarEdge, Sungrow, Trina solar ili K2 sistemi i poseban deo kada Energetik tim objašnjava temu direktno kupcima. Ove teme mogu da pokrivaju birokratiju, papirologiju, nove podsticaje i još mnogo toga. Prave diskusije se vode efikasno, bez gubljenja vremena naših kupaca, jer smo svesni da nemaju vremena.

Foto: Energetik energija d.o.o

Pratimo tržište i, u bliskoj saradnji sa proizvođačima, pratimo svaku promenu i kada se ona desi, uvek ažuriramo i obaveštavamo kupce o tome. Poslednja izmena koju smo napravili je zapravo potpuno nova Uporedna tabela baterijskih sistema sa najnovijim informacijama i proizvodom od kraja oktobra 2023. Gde naši pretplatnici njuzletera mogu naći sve moguće kombinacije pretvarača i baterija.

Verujemo da je 2023. bila još jedna uspešna godina za poslovanje vaše kompanije. Šta biste istakli kao najznačajnija dostignuća?

-Energetik raste, brojke potvrđuju ovaj trend i u 2023. Imamo kupce iz cele EU koji dolaze svake nedelje da bi kupovali kod nas. Siguran sam da u Energetici pronalaze istu pažnju i pristup našem poslu i istu strast prema kupcima. To je još jedna potvrda da se kupci osećaju sigurno i da ih razumemo i da zaista dobijaju sve potrebno za uspešno zaključene poslove.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Konferencija Zelena energetska tranzicija

Foto: Zelena energetska tranzicija / Promo
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Mead)

U saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Belgijsko-srpska poslovna asocijacija, Helensko privredno udruženje Srbije, Švajcarsko-srpska trgovinska komora i Hrvatski poslovni klub organizuju konferenciju pod nazivom Zelena energetska tranzicija.

Konferencija će biti održana u petak, 19. aprila 2024. godine u velikoj sali Privredne komore Srbije sa početkom od 10 časova.

Ovaj zajednički skup organizuje se u cilju osnaživanja dijaloga bilateralnih poslovnih asocijacija sa Privrednom komorom Srbije na temu sprovođenja zelene energetske tranzicije, jednog od strateških ciljeva Republike Srbije. Na osnovu predloga članova četiri bilateralne poslovne asocijacije definisane su teme koje će biti predstavljene na konferenciji:

CBAM – Carbon Border Adjustment Mechanism – Kako će mehanizam za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) uticati na srpsku privredu?  O ključnim pitanjima, obavezama i rokovima obveznika CBAM-a tokom tranzicionog perioda u kontekstu klimatske mere koja će sprečiti rizik od curenja ugljenika i podržati povećanu ambiciju EU na ublažavanju klimatskih promena.

Učešće komercijalnih kupaca na tržištu električne energije – Zakon o energetici prepoznaje dve kategorije kupaca: domaćinstva i male kupce koji su na garantovanom snabdevanju, kao i komercijalne kupce koji se odnose na industriju, poljoprivredu i sektor usluga među kojima su trgovina, hoteli, banke i dr. Komercijalni kupci imaju pravo da učestvuju na berzi i kupuju električnu energiju po berzanskim cenama. Ova vrsta učešće zahteva određena predznanja kompanija, ali ujedno pruža i benefite koji omogućavaju dobijanje zelene energije po prihvatljivoj ceni. Mogućnosti učešća, benefite i rad berze.

Energetski portal

I mede i med – kako do suživota medveda i ljudi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) pokrenulo je u jugozapadnoj Srbiji projekat “I mede i med, da uvedemo red” koji ima za cilj da spreči moguće štete koje rastuća populacija mrkog medveda uzrokuje u domaćinstvima, voćnjacima i pčelarstvu kao i da podrži razvoj eko-turizma promovisanjem prirodnih dobara koje odlikuju ovo područje.

Mrki medved je najveći mesojed u Srbiji sa 3 prisutne populacije: Dinarsko-pindska na zapadu, Karpatska na istoku i Istočno balkanska na jugu zemlje. Zbog zakonske zaštite ove vrste i male gustine naseljenosti ljudi, broj mrkih medveda se polako povećava, što usled nedostaka hrane dovodi do napada medveda na stoku, štete na voćnjacima i posebno na košnicama. Niski prihodi i spore reakcije vlasti u pogledu kompenzacije znače da poljoprivrednici sami sprovode pravdu trovanjem ili odstrelom medveda. Pored ilegalnog ubijanja preti im i gubitak staništa. Stoga je DZPPS pokrenulo projekat koji razvija mrežu lokalnih poljoprivrednika koji žele da u preveniciji šteta nastalih od medveda koriste rešenja zasnovana na prirodi.

PROČITAJTE JOŠ:

“Bilo je prvo potrebno sakupiti podatke o interakcijama sa medvedima u ovom području, slučajeve kada su ih ljudi videli ili kada su načinili neku štetu. Veliki broj ovih podataka smo sakupljali direktno na terenu, kroz razgovor sa poljoprivrednicima, lovačkim udruženjima, upravljačima zaštićenih područja, pogotovo sa predsednicima pčelarskih udruženja koji su nam nesebično ustupili podatke. Sada imamo izrađenu mapu na osnovu koje možemo zaključiti gde se susreti najčešće dešavaju i gde treba najpre reagovati. Ono na šta se ljudi takođe žale jestu administrativni problemi sa kojima se susreću prilikom prijavljivanja šteta nadležnim institucijama“ pojašnjava Damir Trnovac, biolog Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koordinator ovog projekta.

Projekat se realizuje u Zlatiborskom okrugu i delu Raškog okruga gde se nalazi naša najveća populacija mrkog medveda. Pet domaćinstava najugroženijih pčelara će dobiti ograde dovoljno snažne da zaštite imovinu od medveda, a biće posađeno i 300 sadnica autohtonog voća kao izvor hrane za medvede, čime će i u praksi biti pokazano da postoje korisna rešenja zaštite kako za ljude tako i za mrke medvede.

Drugi vid podrške suživotu sa medvedima jesu obrazovne aktivnosti kao i razvoj eko-turizma u ovoj oblasti. Biće napravljen kratak film o prirodnim vrednostima i turističkim potencijalima ovog područja, koji će biti ustupljen lokalnim turističkim agencijama u promotivne svrhe, a sa istim ciljem će biti prikazivan i u lokalnim i nacionalnim medijima. U planu je da se u kratkim video formatima na društvenim mrežama predstave akcije postavljanja zaštitnih ograda, sadnje voća i delatnost pčelara ovog područja.

Izrađena je brošura o mrkim medvedima i načinima prevencije štete koju pričinjavaju, koja se već uveliko distribuira u projektnoj oblasti, a takođe će biti korišćena i tokom radionica sa decom koje će biti održane u pet osnovnih škola. Projekat su podržali EuroNatur, nemačka fondacija za zaštitu prirode i Deuter, nemačka kompanija za proizvodnju planinarske opreme.

Izvor: DZPPS

Proizvodnja vodonika iz stena bogatih gvožđem bez emitovanja ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Liz Joseph)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Za vodonik se neretko kaže da je gorivo budućnosti, zato što njegovim sagorevanjem ne dolazi do ispušanja ugljen-dioksida. Ipak, za sada se i dalje najveći deo vodoničnog gasa proizvodi iz prirodnog gasa, što dovodi do stvaranja ovih emisija tokom procesa proizvodnje. Naučnici sa Univerziteta Teksas u Ostinu (eng The University of Texas at Austin), pronalaze način kako bi dobijanje vodonika moglo da postane još održiviji proces.

Reč je o proizvodnji vodonika iz stena koje su bogate gvožđem i to bez emitovanja CO2. Kako se navodi, ukoliko projekat bude uspešan, mogao bi da bude prekretnica u energetskoj tranziciji i postane potpuno nova vrsta industrije vodonika, takozvani geološki vodonik. Iako ovo nije potpuno nov postupak, do sada nije pokušan i primenjen na industrijskom nivou.

Tim naučnika dobio je grant u značajnom iznosu od Ministarstva energetike SAD kako bi u saradnji sa naučnicima iz Škole energetskih resursa Univerziteta Vajoming (eng University of Wyoming’s School of Energy Resources), ispitali mogućnost ovog procena na različitim vrstama stena širom Sjedinjenih Država.

Pročitajte još:

Kakvo istraživanje naučnici žele da sprovedu?

Serpentinizacija predstavlja prirodan geološki proces tokom kojeg stene bogate mineralima u prisustvu molekula vode i pod određenim uslovima temperature i pritiska, stvaraju nove minerale, a vodnik se oslobađa kao nusproizvod.

Naučnici će nastojati da istraže katalizatore koji će pospešiti pomenuti geološki proces. Pojašnjenja radi, katalizatori su supstance koje ubrzavaju hemijske reakcije pri čemu se iste ne troše već mogu ponovo da se koriste.

Ukoliko budu uspeli da pronađu pogodne katalizatore, naučnici veruju da bi ovaj proces imao potencijal da značajno poveća proizvodnju vodonika na globalnom nivou.

Države širom sveta ulažu napore, naročito u poslednje vreme, kako bi se unapredila proizvodnja zelenog vodonika. Prisećanja radi, nedavno je najavljeno da će Nemačka i Alžir uspostaviti bilateralnu radnu grupu za vodonik, a takođe je i Egipat potpisao sedam Memoranduma o razumevanju sa međunarodnim programerima u oblasti zelenog vodonika i obnovljive tehnologije. I Evropska unija radi na projektima koji podstiču saradnju za razvoj vodonične infrastrukture.

Katarina Vuinac

ESG u naftnoj industriji – održivo poslovanje znači odgovornost

Foto: NIS
Foto: NIS

Fokus poslednjeg Samita Ujedinjenih nacija o ciljevima održivog razvoja, koji je održan sredinom septembra, bio je upravo na ispunjenosti postavljenih ciljeva. Zvaničnici upozoravaju da se polako pali crvena lampica kada je reč o rokovima koji su definisani Agendom 2030. Ova svojevrsna Strategija održivog razvoja usvojena je na Samitu održanom 2015. godine i uključuje univerzalne smernice formulisane u 17 ciljeva održivog razvoja, koji su usmereni na ekonomski rast, socijalnu inkluziju i zaštitu životne sredine. Prema nekim informacijama, do sada je na globalnom nivou realizovano svega 15 odsto definisanih ciljeva, a dodatno zabrinjava podatak da je to prolazno vreme ostvareno na pola puta do zadatog vremenskog roka, kada se očekuje da svi ciljevi održivog razvoja budu u potpunosti završeni.

Održivi razvoj na domaćoj biznis sceni

Kako bi doprinele ispunjenju ciljeva UN u državama u kojima posluju, društveno odgovorne kompanije svoje korporativne politike i biznis strategije oblikuju vodeći se principima održivog razvoja. U pojedinim državama reč je i o zakonskoj obavezi. U Srbiji ova oblast nije regulisana zakonom, ali određeni broj kompanija ulaže velike napore kako bi doprinele ostvarenju globalnih ciljeva održivog razvoja. Izuzetak nije ni kompanija NIS, koja u svom Izveštaju o održivom razvoju prepoznaje 12 od 17 ciljeva UN, čijem ostvarenju doprinosi svojim aktivnostima i projektima na ovom planu. Među njima posebna pažnja je posvećena ciljevima koji promovišu bezbedan rad, zdravu i bezbednu radnu sredinu, ali i unapređenja u oblasti zaštite životne sredine.

U NIS-u ističu da promocija inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta nije moguća bez kreiranja uslova koji će omogućiti bezbedan i zdrav ambijent za zaposlene, prvenstveno kroz unapređenje internih alata sa ciljem da se obezbedi manje povreda na radu i veća bezbednost zaposlenih. Kako navode, u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu postavili su najambiciozniji cilj – nula povreda na radu i profesionalnih oboljenja i bez negativnog uticaja na radnu i životnu sredinu. Zaposleni NIS-a, kao i svi izvođači, partneri i posetioci na lokacijama NIS-a moraju da se pridržavaju propisanih bezbednosnih procedura, a sama kompanija je uvek spremna da sa svojim partnerima implementira najbolju svetsku praksu u ovoj oblasti.

U FOKUSU:

Zlatna HSE (Health, Safety, Environment) pravila

Foto: NIS

U NIS-u je uvedeno šest Zlatnih HSE pravila kojih se moraju pridržavati svi zaposleni, kao i ostala lica dok rade ili borave na lokacijama NIS-a, u cilju povećanja bezbednosti na radu. Takođe, ustanovljen je sistem HSE osposobljavanja koji omogućava zaposlenima sticanje znanja i veština za upravljanje rizicima na svojim radnim mestima, dok se HSE obuke usklađuju sa poslovnim potrebama. U NIS-u je, između ostalog, za potrebe HSE obuka razvijen savremeni elektronski način učenja koji približava sadržaj na zanimljiv i interaktivan način, a rezultate je prepoznala i Uprava za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, koja je ovoj naftnoj kompanija dve poslednje godine dodelila prvo mesto na takmičenju za dodelu nacionalnih priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu u kategoriji Povelja 28. april.

Ekološki projekti u fokusu

Kako bi se obezbedili održivi oblici potrošnje, poslovanje NIS-a se temelji na odgovornom odnosu prema resursima i zaštiti životne sredine. Od 2009. godine kompanija je u ekološke projekte i projekte koji značajno doprinose unapređenju zaštite životne sredine u Republici Srbiji uložila više od 900 miliona evra. Jedan od rezultata je i smanjenje emisija zagađujućih materija u vazduh od čak 90 odsto u vremenskom periodu od 10 godina. Kako navode, svoj odnos prema zaštiti životne sredine ugradili su u misiju i viziju kompanije, usvojene vrednosti i HSE politiku, što znači da ulaganja i napori u ovoj oblasti predstavljaju prioritet na svim nivoima i istovremeno svakodnevnu praksu u biznis procesima. NIS je takođe nastavio sa ulaganjima u zelenu agendu i obnovljive izvore energije postavljanjem 15 solarnih panela na benzinskim stanicama kompanije, čime je planirano i godišnje smanjenje emisije ugljen-dioksida od 600 tona.

Svakodnevni rad na polju održivog razvoja u svim segmentima poslovanja doprinosi dugoročnom održivom razvoju NIS-a. Kako ističu u kompaniji, jedino radeći u tom pravcu, mogu da obezbede održivi razvoj kompanije, ali i da pruže snažan doprinos ostvarenju ciljeva Ujedinjenih naciji, a samim tim i boljoj budućnosti za sve.

NIS

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Usvojen Memorandum o razumevanju sa ,,Francuskom Elektroprivredom“

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto: Emilija Jovanović

Memorandum o razumevanju, usvojen je između Vlade Srbije i „Francuske Elektroprivrede’’ (EDF), o uspostavljanju okvira za dugoročni dijalog i saradnju u oblasti energetske tranzicije i niskougljenične tehnologije.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, Memorandumom se stvaraju uslovi za strateško partnerstvo sa „Francuskom elektroprivredom’’ (EDF) u proceni potencijala za razvoj nuklearnog civilnog programa u Srbiji, uz podršku razvoju stručnih kadrova i razmeni tehničkog znanja.

Ministarka je dodala i da je EDF iskazao interesovanje za saradnju sa „Elektroprivredom Srbije“ u razvoju novih, kao i revitalizaciji postojećih hidroelektrana, kao i hidroelektrana od regionalnog interesa, u cilju obezbeđivanja energetske bezbednosti Srbije primenom najboljih međunarodnih standarda u oblastima životne sredine, tehnologije i prakse.

,,Memorandumom je predviđena mogućnost saradnje u razvoju rešenja za skladištenje energije, pre svega baterija i zelenog vodonika, i rešenja za efikasno korišćenje proizvedene energije’’, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

Ministarka se sastala i sa Pjerom Košarom, ambasadorom Francuske, sa kojim je razgovarala o saradnji u oblasti energetike.

,,Zbog rasta potražnje za električnom energijom koja će se učetvorostručiti do 2050. godine, kao i dekarbonizacije u energetskom sektoru, razmišljamo o upotrebi nuklearne energije koja jedina može da obezbedi baznu energiju i poštovanje „net-zero’’ koncepta’’, navodi se u saopštenju Ministarstva i dodaje da Francuska oko 70 odsto električne energije dobija upravo iz ovog izvora energije.

Ministarka je ukazala na to da zbog uvođenja moratorijuma na nuklearnu energiju Srbija nema dovoljno stručnjaka u ovoj oblasti, ali da će se u narednom periodu intenzivno razgovarati sa Ministarstvom nauke, prirodnim i tehničkim fakultetima, naučnim institutima i drugim institucijama u zemlji kako bi unapredili kapacitete neophodne za pripremu i realizaciju ovakvih projekata.

Energetski portal

Posetite prvi novosadski sajam ArchyEnergy – Zelena arhitektura i održiva gradnja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

U glavnom gradu Vojvodine, o prvi put, 8-9. aprila 2024. održava se ArchyEnergy sajam i stručna konferencija o zelenoj arhitekturi i građevinarstvu. Kao rezultat dugogodišnje posvećenosti građevinsko-arhitektonskih časopisa i portala „grenef“, „Podovi“ i „Prozori+Vrata“, u saradnji sa Nacionalnom asocijacijom za arhitekturu i energetsku efikasnost, „ArchyEnergy 2024“ će se održati po prvi put na novosadskom sajmu.

Sajam nudi jedinstvenu priliku za otvorenu i praktičnu razmenu znanja, iskustava i najboljih praksi u sektoru zelene gradnje, energetski efikasnih građevinskih materijala, rešenja za smart home, zelene fasade, izolacije podova, prozora i vrata, rasvete, aluminijumskih i PVC sistema, održive energije: toplotnih pumpi i solarnih panela, softvera, uz predstavljanje arhitektonskih projekata i primera dobra prakse iz regiona.

Događaj se sastoji iz dva dela: Izložbenog i Konferencijskog.

Za posetu sajamskom tj. izložbenom delu ULAZ JE SLOBODAN uz obaveznu registraciju na sajtu konferencije, registruj se na linku.

Konferencija je stručnog karaktera, namenjena arhitektama, projektnim biroima, investitorima, građevinskim kompanijama, izvođačima radovima, konsultantima za održivu gradnju, investicionim fondovima, energetskim menadžerima i predstavnicima institucionalnih i finansijskih tela… Predviđeni kapacitet mesta je popunjen u zaista kratkom roku, te je registracija za ovaj deo događaja zatvorena.

Budite u toku i posetite sajt ArchyEnergy konferencije u narednim danima kada ćemo objaviti nove informacije o datumu održavanja događaja u 2025. godini i rezervišite svoje mesto na vreme.

Pročitajte još:

Celokupan događaj predstavlja priliku za povezivanje s ključnim akterima u oblasti arhitekture, energetske efikasnosti i tehnoloških, kao i održivih građevinskih inovacija. U okviru izložbe tj. sajma posetioci će imati prilike da vide proizvode 30 različitih kompanija iz sektora građevinarstva. Kompanije svoje usluge i proizvode predstavljaju putem izložbenih štandova i aktivnim učešćem na panelima.

Konferencija se održava u sedam panela tokom dva dana uz prisustvo preko 40 panelista, eminentnih predstavnika iz sektora koji će razmatrati i diskutovati na teme održivosti i energetske efikasnosti u projektovanju i izvođenju radova uz pažljivo razmatranje građevinskih materijala, inovativnih sistema i rešenja kojima se postiže veći komfor korisnika prostora uz što manji utrošak energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (darya-jum)

Ključni partner konferencije, ove godine je RAPID INVEST koji će na svom štandu i na prvom panelu predstaviti poslovno-stambeni objekat „Novella Business & Residence“. Ovaj objekat teži ka zadovoljavanju zahteva modernog okruženja uz implementaciju inovativnih rešenja. Diskusiju će započeti Miloš Petrović, direktor Arhi.pro arhitektonske kompanije koja je potpisnik projekta.

Kompanije koje su podržale događaj: Delta Real Estate, Viessmann, ACO, Alumil, Energy Net, Porcelanosa by Energy Net, Aluminco, Aluplast, Ariston, Baumit, Aliplast, ALU KOENIG STAHL, Elektrofokus grupa, Emerus, ETEX Group, Furnix, GEALAN, Impact Acoustic, Intra Lighting, JAF, Mega Concept, MIREX, Modularni Podovi, Totpromet d.o.o., Profilink, REHAU, Sisecam, SN TRADE, VEKA, Smart Concept, Nitea.

Više informacija na sajtu događaja – https://www.grenef.com/konferencija/

Izvor: ArchyEnergy

Narodi s Tihog okeana proglasili kitove pravnim licima da bi ih zaštitili

Foto-ilustracija: Unsplash (Bart)
Foto-ilustracija: Unsplash (Todd Cravens)

Autohtoni narodi Novog Zelanda i ostrva Polinezije u Tihom okeanu pokrenuli su inicijativu da da zaštite kitove koji su za njih svete životinje i koje smatraju svojim precima: potpisali su sporazum kojim su kitove proglasili za pravna lica koja uživaju zakonsku zaštitu.

Sporazum je nedavno potpisan na Raratongi, najvećem ostrvu Kukovog arhipelaga. Na svečanosti kojoj su prisustvovali „kralj“ Maora Tuheitija Paki i veći broj predstavnika autohtonih stanovnika Kukovih ostrva i Tahitija, potpisana je deklaracija o zaštiti okeana.

Nadaju se da će se inicijativi pridružiti i stanovnici drugih ostrva i da će ona na kraju dobiti i svetski značaj da bi kitovi bilizaštićeni širom sveta – piše nemačka novinska agencija DPA.

Autohtoni novozelandski Maori veruju da su kitovi njihovi preci, u njima vide svoje rođake. Legenda kaže da su ih nekada tokom plovidbe okeanima štitili „tohora“ što je maorska reč za kitove iz južnih mora.

,,Zvuk pesme naših predaka postao je slabiji, njihov životni prostor je ugrožen i zato sad moramo da delujemo“, rekao je „kralj“ Maora.

Pročitajte još:

,,Ne smemo više da zatvaramo oči. Kitovi imaju odlučujuću ulogu za zdravlje našeg celokupnog ekosistema„, rekao je lider Maora, dodavši da smanjenje njihove brojnosti narušava krhku ravnotežu od koje zavisi sav život na Tihom okeanu. „Moramo da učinimo da spasemo ta veličanstvena bića pre no što bude prekasno“, rekao je Paki.

Te najveće sisare ugrožavaju ne samo klimatske promene, zagađenje, buka i sudari s brodovima, nego i komercijalni izlov. Ogromni plavi kit, i nešto manji grenlandski i zapadnopacifički sivi kit već se smatraju izuzetno ugroženim vrstama kojima uskoro preti izumiranje.

Kitovi su važan faktor u zaštiti od klimatskih promena pošto njihove izlučevine podstiču rast fitoplanktona koji proizvodi više od polovine kiseoniika na Zemlji – navodi se na sajtu organizacije za zaštitu kitova i delfina (WDC).

Izvor: Beta

Fond za gubitke i štetu od klimatskih promena: Početak nove ere u klimatskoj politici, ili mrtvo slovo na papiru?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tony Lam Hoang)
Foto-ilustracija: Unsplash (yoda-adaman)

Proteklog novembra, na otvaranju konferencije COP 28 u Dubaiju objavljeno je uspostavljanje Fonda za gubitke i štetu, i to uz nemalu količinu trijumfalizma.

Uz pomoć ovog Fonda, razvijene zemlje bi trebalo da finansijski pomažu zemljama u razvoju, a posebno onima koje su najviše pogođene posledicama klimatskih promena (kao što su male ostrvske države), piše za Klima101 dr Mirko Nikolić sa Univerziteta Linčeping u Švedskoj.

Sada, kada je prošlo nekoliko meseci, prašina se slegla, i pojavile su se prve naznake finansiranja i organizacije, vreme je da istražimo – da li ovaj Fund funkcioniše, i da li će zaista pomoći onima koji su najviše pogođeni posledicama klimatskih promena?

Posle konferencije u Dubaiju, UN je pokrenuo i portal za praćenje stanja Fonda, i za sada ukupno 18 zemalja i Evropska komisija obećale su ukupno 661 milion dolara.

O kolikoj svoti se zapravo radi? Otrežnjujuće je da su procene da zemlje u razvoju godišnje prosečno trpe 435 milijardi gubitaka i štete do 2030, sa mogućim porastom do jednog triliona do 2050. Dakle, u pitanju je izrazito skroman početak.

Ali i samo taj početak, samo uspostavljanje Fonda za gubitke i štetu prošle godine rezultat je borbe koja traje više od 30 godina.

Pročitajte još:

Gubici i šteta mogu biti i ekonomski ali i ne-ekonomski, kao što su psihološka trauma ili gubitak kulture. Kako možemo dostići pravu klimatsku pravdu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Vicko Mozara)

Naime, davne 1991. godine, u doba kada se tek sastavlja Okvirna konvencija UN o promeni klime (UNFCCC), jedna od pacifičkih ostrvskih nacija, Vanuatu, ispred Saveza malih ostrva država (AOSIS) podnela je predlog da se uvrsti osiguranje malih država koje će pretrpeti posledice podizanja nivoa mora. Predlog se tada nije našao u konvenciji, a njegov put do institucionalizacije potrajao je više od tri decenije.

Radi se o veoma teško izborenom koraku unapred, koji je godinama nailazio na otpor bloka razvijenih zemalja. Zašto su dakle gubitak i šteta „najkontroverznije reči“ u klimatskim finansijama, možda i u klimatskoj politici?

Klimatska pravda se zasniva na prepoznavanju činjenice da su razvijene zemlje sveta najviše doprinele emisijama gasova staklene bašte, odnosno klimatskoj krizi. Istovremeno, mada su klimatske promene globalan fenomen, one ne pogađaju sve delove sveta podjednako, niti su države sveta jednako spremne (i finansijski sposobne) da se adaptiraju na nove uslove.

U pitanju je, ukratko, nova, odnosno stara arena borbe za društveno-ekonomsku i ekološku pravdu.

Na nivou UNFCCC-a zapravo ne postoji tačna definicija koncepta gubitaka i štete. Kako navodi dr Adel Tomas, jedna od glavnih ko-autorki izveštaja IPCC izveštaja: „Uopšteno govoreći, u pitanju su uticaji klimatskih promena koji se događaju uprkos, ili u nedostatku, mera ublažavanja i adaptacije.“

Gubici i šteta mogu biti ekonomski i ne-ekonomski, kao što su psihološka trauma ili gubitak kulture. Zatim, klimatska šteta i gubici mogu da budu „brzi” (npr. usled ekstremnih događaja), ali i „spori“ (npr. podizanje nivoa mora, dezertifikacija, acidifikacija okeana).

Ceo tekst možete da pročitate ovde.

Izvor: Klima101

TEPCO traži zeleno svetlo za reaktor 7 elektrane Kašivazaki-Kariva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija; Unsplash (brice-cooper)

Operater jedne od najvećih nuklearnih elektrana na svetu, Tokyo Electric Power Company (TEPCO), podneo je zahtev regulatornom telu za odobrenje punjenja reaktora sedam nuklearnim gorivom, nakon neaktivnosti koja je trajala više od decenije. Sama elektrana poseduje sedam reaktora, i kompanija sada teži da reaktori budu operativni, s obzirom da je određeni vremenski period radila na poboljšanju sigurnosnih mera u elektrani, koje su prepoznate i od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Pre nekoliko godina kompaniji TEPCO zabranjeno je upravljanje elektranom Kašivazaki-Kariva, zbog prekršaja u sigurnosnim merama, i nijedan njen reaktor nije aktivan. Krajem prošle godine sama zabrana je ukinuta, tako da se sada radi na oživljavanju najveće elektrane, za šta su potrebna i dopuštenja na lokalnim nivoima, ne samo na državnom.

Kašivazaki-Kariva, smeštena u Japanu, poznata je po svojoj veličini i kapacitetu, jer je uglavnom zauzimala prvo mesto. Nakon zemljotresa i cunamija u Japanu 2011. godine, i incidentom sa elektranom Fukušuma Daiči, pooštrene su sigurnosne mere za sve nuklearne elektrane, što je uticalo i na elektranu Kashiwazaki-Kariwa.

Pročitajte još:

Sigurnosna pitanja u Kašivazaki-Kariva elektrani nisu ni tada bila nova. Zemljotres 2007. godine u severozapadnom regionu Nigata u Japanu, izazvao je štetu i privremeni prekid rada, što je ukazalo na potrebu za strožim sigurnosnim protokolima. Nakon Fukušime, potreba za poboljšanjem sigurnosti postala je još jasnija, što je dovelo do višegodišnjeg zatvaranja reaktora radi detaljnih inspekcija i nadogradnji.

U okviru ovih napora, fokus je stavljen na oživljavanje reaktora šest i sedam, za koje je sada TEPCO tražio dozvolu od Japanske regulatorne komisije za nuklearnu energiju (NRA) za ponovno pokretanje. Iako je tim IEAE izvršio nacrt nakon višednevne misije, i dao dalje predloge, čeka se njihov konačan odgovor, navodi se na sajtu IEAE. 

Sedam reaktora Kašivazaki-Kariva elektrane, koji zajedno imaju kapacitet preko 8.000 MW, nalaze se između grada Kašivazaki i sela Kariva na obali Japanskog mora.

Ponovno pokretanje reaktora smatra se ključnim za povećanje proizvodnje električne energije i poboljšanje finansijske situacije, s obzirom na to da su ovi reaktori van mreže od 2011. i 2012. godine, kada su svi reaktori isključeni kao deo nacionalne reakcije na nuklearnu nesreću u Fukušimi, koja je dovela do privremenog zatvaranja, nakon čega su se godinama ponovo aktivirale. Zabrana koja je zadesila pomenutu elektranu nije joj dopuštala da ona bude jedna od aktiviranih, međutim, sada se pojavljuje ta mogućnost.

Energetski portal

Počela energetska sanacija 26 zgrada centralne vlasti u Beogradu

Foto: Emilija Jovanović
Foto: Emilija Jovanović

Veliki projekat u oblasti energetske efikasnosti u zgradama centralne vlasti, obeležen je početkom radova u Zavodi za unapređenje obrazovanja i vaspitanja u Beogradu. Projektom „Energetska efikasnost u zgradama centralne vlasti” planirana je energetska sanacija 26 zgrada centralne vlasti, u saradnji sa Razvojnom bankom Saveta Evrope (CEB) i UNDP.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, najavila je projekat i istakla da je za energetsku sanaciju 26 od 56 zgrada centralne vlasti, među kojima je i Palata Srbije, obezbeđeno 40 miliona evra. Ministarka je zahvalila partnerima iz Evropske Unije koji su realizaciju ovog projekta podržali bespovratnim sredstvima, među kojima su Kraljevina Španija i Slovačka. Radovi bi trebalo da budu završeni do 2027. godine.

„Ušteda energije je nešto od čega svi imamo koristi, što najbolje znaju građani koji su ostvarivali popuste na električnu energiju, ili koristili subvencije da zamene vrata i prozore, ugrade kotlove i solarne panele“, rekla je ministarka

Prema njenim rečima, Zavod će posle sanacije uz sve mere koje se sprovedu godišnje štedeti oko 10.000 evra na računima, a potrošnja energije i emisije ugljen-dioksida će se prepoloviti.

Pročitajte još:

Ministarka je navela da su među prvim objektima koji će biti prvi energetski sanirani u okviru projekta i zgrade Zavoda za intelektualnu svojinu, Direkcije za mere i dragocene metale, Uprave za poljoprivredno zemljište, Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje sa Rusijom i Kinom, kao i zgrade Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstva rudarstva i energetike.

Foto: Emilija Jovanović

Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji, istakao je da je povećanje energetske efikasnosti javnih zgrada korisno za naše zdravlje, životnu sredinu i budžet, jer smanjuje račune za struju i grejanje, kao i emisije gasova sa efektom staklene bašte i zagađujućih čestica.

,,Ušteda energije koju ćemo postići renoviranjem 26 zgrada centralne vlasti je ekvivalentna, na primer, godišnjoj potrošnji električne energije svih građana u opštini Sokobanja. Ukoliko bi se rekonstruisali svi javni objekti u Srbiji, jedna termoelektrana bi postala suvišna. Zato je važno nastaviti njihovu energetsku obnovu finansiranjem iz kredita, javno-privatnih partnerstava i javnih sredstava,“ rekao je Beriš.

Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, rekla je da je energetska efikasnost ključna za smanjenje emisija koje uzrokuju zgrade i da je važan element u borbi protiv klimatskih promena.

,,Zato je EU do sada obezbedila oko 150 miliona evra bespovratnih sredstava za renoviranje javnih zgrada u Srbiji. Naš fokus je na zgradama u obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom sektoru. Klimatske promene su stvarne, utiču na sve nas i Jugoistočna Evropa nije izuzetak. Zbog toga projekti poput ovih imaju značaj koji prevazilazi samo renoviranje zgrada, oni su sastavni deo naše akcije za klimu i energetsku tranziciju’’, navodi Halačeva.

Energetski portal