Home Blog Page 352

Koliko je opasan otpad opasan za Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija nema pouzdane podatke o tome ko i koliko opasnog otpada proizvodi, niti sisteme za njegovo tretiranje i skladištenje – utvrdila je Državna revizorska instiucija. U opasan otpad spadaju rudarski, medicinski, farmaceutski, elektronski, a stučnjaci upozoravaju: sam po sebi nije bauk, ali jeste ako se njime nepravilno rukuje.

Koliko je opasan otpad opasan za Srbiju? Kako se tretira, a kako bi trebalo? Na poslednja dva pitanja odgovorilo je nekoliko bolničkih centara, tvrde da medicinski otpad pravilno tretiraju ali i da uvek može bolje.

„Ceo postupak uklanjanja medicinskog otpada ide u nekoliko faza: prikupljanje, sortiranje, razvdajanje, pakovanje, skladištenje, ukoliko ustanova to sama ne vrši, i na kraju, nakon transporta, sledi tretman medicinskog otpada koji se na našem Kliničkom centru vrši za infektivni materijal“, navodi dr Vladan Ćosić iz UKC u Nišu.

„Posle sterilizacije taj opasan otpad postaje neopasan i skladišti se u džakovima i kontejnerima i preuzima ga odgovarajuća firma koja vrši trajno skladištenje. Imamo četiri autoklava koji rade, ali su to stari autoklavi, 12,13 godina, uvek možete bolje, ali za to su nam potrebna odgovarajuća sredstva i odgovarajuće pomoći’’, kaže Dr Ljiljana Jovanović iz UKC u Kragujevcu.

Pročitajte još:

To potvrđuju i revizori – 35 odsto drobilica nije u upotrebi zbog zastarelosti, kvarova, preopterećenosti. Većina ustanova nema planove za upravljanje otpadom, izostaju i koordinacija i nadzor nadležnih.

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Još veću štetu prave industrijski i komunalni otpadi koji su najveći zagađivači voda. EPS su revizori ponovo označili kao jednog od najvećih generatora industrijskih otpadnih voda u Srbiji.

„Fokus revizije je bio upravo na TENT-u A i B i nalaz njihov kaže da 70 odsto industrijskih otpadnih voda EPS-a su generisana u okviru ovih ogranaka’’, navodi revizor Goran Čabarkapa.

Reviziju su bazirali na podacima Agencije za zaštitu životne sredine iz 2020. godine, kada je od ispuštenih 3,6 milijardi kubika industrijskih otpadnih voda, iz EPS-a stiglo više od 95 odsto. Ta kompanija tvrdi suprotno: „Sve analize ukazuju da rad TENT B ne utiče na kvalitet reke Save i da je kvalitet reke uzvodno i nizvodno od termoelektrane u dobrom ekološkom statusu“.

Posle Estonije, najviše opasnog otpada generiše se u Srbiji, čak 30 odsto. Otuda preporuka revizora i nadležnim ministarstvima i preduzećima da unaprede upravljanje otpadom uz bolju kontrolu.

„Nemamo u ovom trenutku infrastrukturu za opasan otpad, skladište, centar za tretman, Srbija posle 20 godina u ovom delu Evrope nema Centar za fizičko-hemijski tretman opasnog otpada. Ako pogledamo rast stranih, direktnih investicija, rast domaćih će biti ozbiljno zaustavljen ukoliko brzo ne rešimo pitanja skladištenja i tretmana opasnog, industrijskog otpada. Otpornost jedne ekonomije, na klimatske promene, na havarije koje dolaze od zemljotresa, od svih prirodnih nepogoda je takav da morate jačati otpornost infrastrukture“, naglasio je Siniša Mitrović iz Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.

Od 2012. do 2020. godine na deponije je odloženo gotovo 150.000 tona opasnog otpada, odnosno petina njegove ukupne količine. Nešto manje od petine izvezeno je u inostranstvo, na dalju preradu.

Izvor: RTS

Naučnici upozoravaju – Ako počne rudarenje u dubokom moru, vodeni ekostistem će biti ugrožen

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtTower)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yannick Menard)

Komercijalno iskopavanje dubokog morskog dna koje bi uskoro moglo da počne, nanelo bi nepopravljivu štetu plavim kitovima i drugim retkim morskim životinjama, upozorili su naučnici.

U novoj studiji, istraživači i naučnici sa Univerziteta Ekseter i Grinpisa kažu da bi eksploatacija dubokog morskog dna mogla imati „značajan rizik za ekosisteme okeana“, sa „dugotrajnim i nepovratnim“ posledicama. Ova studija se fokusirala na sisare (sisare, delfine, pliskavice) i upozoravaju da su neophodna hitna istraživanja kako bi se procenila potencijalna šteta.

Istraživači dalje navode da kao i mnoge druge životinje i kitovi se suočavaju sa raznim stresorima uključujući klimatske promene, i vrlo malo istraživanja je zapravo radilo na ispitivanju uticaja eksploatacije minerala iz dubokog mora na morski svet.

Pročitajte još:

Oni objašnjavaju da su ovi sisari itekako osetljivi na zvukove, pa bi buka od rudarenja mogla imati veliki uticaj na njih. Zvuci koji će se proizvoditi rudarskim operacijama, prema terorijama  naučnika verovatno će se preklapati sa frekvencijama na kojima kitovi komuniciraju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paola Ocaranza)

Istraživači se žale da do sada nije objavljeno nijedno istraživanje na tu temu, a uskoro bi moglo da počne rudaranje u Tihom okeanu, koje je stanište oko 25 vrsta kitova, uključujući i delfine.

Pored toga, rudarske kompanije, navodno, ciljaju i mineralne resurse morskog dna u oblastima oko podmorskih planina i dubokih morskih hidrotermalnih izvora. Ova područja i vode oko podmorskih planina su poznati kao važna staništa za neke populacije kitova koji se hrane ili se pregrupišu oko njih. 

Kompanije za rudarstvo još nisu dobile dozvole da počnu komercijalno rudarenje, ali postoje neke informacije da će uskoro podneti zahteve.

Naučnici upozoravaju da ako im se to dozvoli, mašine bi mogle da rade 24 sata dnevno, proizvodeći zvukove na različitim dubinama. Ukoliko iskopavanja počnu, mnogi su ubeđeni da će ih tada teško zaustaviti, zato sada traže hitne reakcije.

Energetski portal

ODGOVORNOST PREMA PRIRODNIM RESURSIMA I ZAJEDNICI

Foto: NIS
Foto: NIS

U javnosti su sve češći pozivi da se aktivno radi na zaustavljanju ili usporavanju klimatskih promena. Ujedinjene nacije usvojile su 17 Ciljeva održivog razvoja koji su svojevrsni poziv na akciju za stvaranje prosperitetnijeg sveta gde će se svim stanovnicima omogućiti dostojanstven život, ekonomski napredak, pristup prirodnim resursima i mir. Među tim Ciljevima, značajan broj se odnosi na odgovoran odnos prema prirodnim resursima, dostupnost energetskih izvora i industrijske inovacije koje pomažu zaštitu životne sredine. U skladu sa tim, kompanije iz energetskog sektora sve češće su u fokusu kao predstavnici industrije koja treba da pruži značajan doprinos dekarbonizaciji i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, te odlučno doprinese očuvanju životne sredine i ekonomskom napretku, uz podršku razvoju zajednice u kojoj posluju.

Za kompaniju NIS, kao jednu od vodećih energetskih korporacija u jugoistočnoj Evropi, ova dilema ne postoji, jer su principi održivog razvoja u temelju svih biznis procesa kompanije. Sprovodeći svoju energetsku tranziciju, NIS već godinama doprinosi ostvarenju Ciljeva održivog razvoja UN. Osim toga, ova kompanija je pionir u našoj zemlji kada je reč o izveštavanju o održivom razvoju. Prvi verifikovani Izveštaj u skladu sa standardima Global Reporting Initiative (GRI), vodeće organizacije u svetu u oblasti održivog poslovanja, NIS je objavio još 2011. godine. Od tada svake godine kompanija na transparentan način obaveštava najširu javnost o svojim poslovnim aktivnostima i društveno odgovornim programima. U izveštajima o održivom razvoju NIS prepoznaje 12 od 17 Ciljeva održivog razvoja UN čijem ostvarenju doprinosi svojim poslovanjem. Reč je o sledećim ciljevima: dobro zdravlje, kvalitetno obrazovanje, rodna ravnopravnost, čista voda i sanitarni uslovi, dostupna i obnovljiva energija, dostojanstven rad i ekonomski rast, industrija, inovacije i infrastruktura, održivi gradovi i zajednice, odgovorna potrošnja i proizvodnja, akcija za klimu, život na Zemlji i mir, pravda i snažne institucije.

U FOKUSU:

Kako bi doprinela procesu dekarbonizacije, kompanija NIS već godinama posvećeno sprovodi svoju zelenu agendu. Za NIS održivi razvoj podrazumeva ekonomski napredak uz održivo korišćenje prirodnih resursa, te aktivnosti koje pored pozitivnih biznis efekata daju i značajne rezultate po pitanju zaštite životne sredine. Tako je NIS od 2009. godine u ekološke projekte i projekte koji imaju značajne efekte na unapređenje zaštite prirode uložio oko 900 miliona evra. Jedan od primera jeste i postrojenje za Duboku preradu u Rafineriji nafte Pančevo, vredno više od 300 miliona evra. Ovaj kompleks omogućio je proizvodnju većih količina tržišno najvrednijih goriva i značajno je smanjio emisije sumpor-dioksida, azotnih jedinjena i praškastih materija. Zahvaljujući ovom, i nizu drugih ekoloških ulaganja, Rafinerija u Pančevu postala je prvo energetsko postrojenje u Srbiji koje je dobilo integrisanu IPPC dozvolu kojom se potvrđuje da su svi proizvodni procesi usklađeni sa najvišim domaćim i evropskim ekološkim standardima.

Ciljevima održivog razvoja UN kompanija NIS doprinosi i inovativnim tehnologijama. Tako je nedavno u komercijalni rad puštena TE-TO Pančevo, gasna elektrana u kojoj će se istovremeno proizvoditi toplotna i električna energija. Električna energija se distribuira u energetski sistem Srbije čime NIS dodatno doprinosi energetskoj sigurnosti države, dok se energija proizvodi iz gasa koji je ekološki prihvatljiviji energent.

Zaposleni u NIS-u takođe aktivno učestvuju u brojnim ekološkim akcijama i inicijativama. Tako su krajem 2021.  godine članovi Kluba volontera NIS-a učestvovali u sadnji 500 sadnica platana i javora u okolini Rafinerije nafte u Pančevu, a ekološke akcije bile su u fokusu Kluba volontera tokom čitave 2022. godine. Iz NIS-a navode da će i u narednom periodu biti spremni da daju puni doprinos ostvarenju Ciljeva održivog razvoja UN, svesni da na taj način doprinose i unapređenju ekološke slike naše zemlje.

Priredila: Nevena Đukić

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE.

Danas se obeležava svetski dan nilskih konja

Foto-ilustracija: Pixabay (dapple1)
Foto-ilustracija: Pixabay (christels)

Današnji dan obeležava se kao Svetski dan nilskih konja, stanovnika naše planete koji zaslužuje da njegovoj veličanstvenosti poklonimo makar malo pažnje i probudimo svest o njihovoj ugroženosti. Ove životinje u svom imenu nose veliku simboliku koja se odnosi na opstanak čitavog biodiverziteta.

Iako ova životinja datira na planeti milionima godina i zauzima treće mesto na spisku najvećih kopnenih životinja, njen opstanak je ugrožen ljudskim faktorom. Ilegalan lov i gubitak staništa sveli su ovu vrstu na nešto više od 100.000 jedinki, koje sada žive u zaštićenim područjima. Nilski konji dele se u dve vrste i postoje mali i veliki. Male nazivaju i patuljasti nilski konj, a njihova vrsta broji svega dve do tri hiljade jedinki i one žive u Africi.

Pročitajte još:

Prošle godine bilo je i predloga da se ova vrsta doda na listu ugroženih, ali strane Konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune CITES, odbile su predlog. Da je odluka bila drugačija, ove životinje mogle bi da dobiju dodatnu zaštitu kada je reč o ilegalnoj trgovini njima. Međutim, neke zemlje Afrike pobunile su se, iznoseći stav da populacija nilskih konja nije ugrožena. Nilski konji često se ubijaju pod izgovorom da se njihovo meso koristi za ishranu, ali iza toga krije se činjenica da njihovi očnjaci od slonovače imaju veliku vrednost.

Ne samo da su ugroženi usled izlovljavanja, već im veliku opasnost predstava globalno zagrevanje i klimatske promene. Nilski konji veliki deo života provode u vodi, zbog čega sve češće suše mogu da ugroze njihova staništa.

Na ovaj dan ne slavimo samo život nilskih konja, već i čitavog biodiverziteta. Na engleskom jeziku ove životinje nazivaju se HIPPO, a njihov naziv ujedno predstavlja važan akronim koji je izveden iz pet reči na engleskom jeziku. Akronim simbolično predstavlja pet osnovnih faktora zbog kojih je biodiverzitet čitave planete ugrožen.

H (Habitat alteration) označava izmenu staništa, I (Invasive species) označava invanzivne vrste, P (Pollution) označava zagađenje, P (Population growth) porast ljudske populacije i O (Overexploitation) prekomernu eksploataciju.

Katarina Vuinac

Deponija u Vinči počela sa spaljivanjem otpada i proizvodnjom energije

Foto: Grad Beograd
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Kompanija Beo Čista Energija, firma koja upravlja sanacijom stare i izgradnjom nove deponije u Beogradu koja se nalazi u naselju Vinča, počela je da spaljuje otpad i da proizvodi električnu i toplotnu energiju.

Ovako dobijena struja biće dovoljna za snabdevanje pet odsto beogradskih domaćinstava i toplotnu energiju za zagrevanje deset odsto stanova u Beogradu.

Prvo spaljivanje otpada predstavlja poslednju fazu probnog rada postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije i planirano je da traje do juna.

Aktiviranje postrojenja za energetsko iskorišćavanje komunalnog otpada, snage 103 MW (mega-vata), predstavlja  jedan od najvažnijih delova javno-privatnog partnerstva za sanaciju divlje deponije Vinča i novi sistem odlaganja otpada na toj lokaciji.

Pročitajte još:

Video o početku rada postrojenja dostupan je na kanalu Beo Čiste Energije.

Godišnji kapacitet za spaljivanje otpada je 340.000 tona i od toga se može dobiti 30,24 MWh struje i 56,5 MWh toplotne energije.

Ukoliko budu pribavljenje sve neophodne dozvole nadležnih institucija, postrojenje bi pun kapacitet trebalo da dostigne u junu.

Energetski portal

Amazon prodaje zelenu salatu uzgajanu uz pomoć robotike

Foto-ilustracija: Unsplash (Agence Producteurs Locaux Damien Kühn)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mae Mu)

Amazon ulaže u održivu poljoprivredu – tehnološki gigant sada prodaje zelenu salatu koja je uzgajana korišćenjem 92 odsto manje vode i 55 odsto manje đubriva od konvencionalnog načina. Salata bez pesticida dostupna je onlajn korisnicima Amazon Fresh programa u odabranim prodavnicama u San Francisku.

U ovom poduhvatu Amazon se udružio sa klimatskim startapom Hippo Harvest koji uzgaja salatu korišćenjem robotike. Taj način je dizajniran da smanji upotrebu vode i đubriva, otpad od hrane i upotrebu zemljišta. Startap koristi mašinsko učenje da izračuna optimalnu količinu vode, svetla i đubriva koji su potrebni za uzgoj salate.

Biljka se gaji u kontrolisanom okruženju, što znači da nisu potrebni pesticidi, a umesto njih se koristi prirodne alternative, poput ulja nane i korisnih insekata. Takođe, bašte su locirane u blizini pijaca kako bi se smanjile emisije izazvane transportom, a mogu biti čak i u oblastima sa malo vode i zemlje.

Pročitajte još:

Hippo Harvest je nedavno potpisao Climate Pledge, inicijativu koju je Amazon podržao, a koja poziva biznise da postave ciljeve da dostignu nula emisija do 2040. godine.

Potpredsednica programa za održivost u Amazonu Kara Herst rekla je da je neophodna brza akcija kako bi poljoprivreda postala otpornija na rastuće klimatske uticaje.

,,Kako imamo sve manje vode, potrebno je da poljoprivrednicima damo rešenja koja im omogućavaju da upotrebe prirodne resurse na najbolji način čime se osigurava da svako ima pristup svežim proizvodima”, kaže Herst.

Izvor: eKapija

Volvo Trucks obeležava svetski dan očuvanja energije

Foto: Volvo Trucks
Foto: Volvo Trucks

Značaj korišćenja energije, potrošnje i uticaja energije na održivost globalnog ekosistema, života i razvoja je pitanje koje je važno za sve nas.

Želeli bismo da zajedno utičemo, prvo svojim ličnim primerom, na podizanje i buđenje svesti o značaju očuvanja energije.

Volvo Trucks kao društveno odgovorna kompanija u svemu što radi primenjuje princip održivosti.

Kao lider u  polju elektromobilnosti, medju prvima je dala svoj doprinos smanjenju uticaja na klimatske promene, počevši sa proizvodnjom cele game električnih komercijalnih vozila. Da bi se ubrzao prelazak na održiviji transport, cilj kompanije Volvo Trucks je da ceo asortiman proizvoda bude bez upotrebe fosilnih goriva do 2040. Električni kamioni će igrati ključnu ulogu u postizanju tog cilja.

Pročitajte još:

Naš cilj je da edukujemo naše kupce, javnost i zajedno uradimo nešto dobro za našu planetu.

Svako od nas može da da svoj doprinos i da u svakodnevnom životu shvati važnost okretanja održivim neiscrpnim izvorima ili alternativnim vidovima energije kako bi energetski sistem bio izvestan.

Ukoliko ste vlasnik kompanije unapredite energetske efikasnosti u industrijskim postrojenjima, halama, pogonima, korišćenjem obnovljivih izvora energije u cilju stvaranja samoodrživih sistema, korišćenjem savremene pametne štedljive tehnologije. Ukoliko ste pojedinac unapređenjem energetske efikasnosti kuća i stanova postavljanjem dobre izolacije, zamenom stolarije, racionalnim korišćenjem električne i toplotne energije u domu, zamenom klasičnih sijalica LED i štedljivim sijalicama, korišćenjem dnevnog svetla svugde gde je moguće, isključivanjem većine električnih uređaja dok ih ne koristimo i vođenjem računa o načinu gradnje objekata dajte svoj doprinos.

Štedljivo korišćenje energije ne podrazumeva narušavanje kvaliteta života, već niz konkretnih mera i aktivnosti koje će dovesti do promene načina ponašanja i odgovornijeg odnosa svih članova društva.

Pozivamo vas da date svoj doprinos i zajedno stvorimo svet u kome želimo da živimo.

Izvor: Volvo Trucks

Napravljeni senzori koji bi značajno mogli da uštedete vodu za navodnjavanje

Foto-ilustracija: Pixabay (JCFUL)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pametni elektronski senzori tla mogli bi da obezbede poljoprivrednicima da isporučuju prilagođene doze vode za svoje useve, što bi dovelo do uvećanja proizvodnje hrane uz uštedu vode. 

Istraživači sa Univerziteta Nauke i tehnologije Kralj Abdulah su razvili brz i osetljiv senzor vlage u zemljištu, u čijem srcu se nalazi metalno-organski okvir (MOF) sa veoma visokim afinitetom prema vodi.

Svima je poznato da je efikasna upotreba vode važna poljoprivrednicima koji rade na tome da obezbede što više hrane i to u uslovima klimatskih promena. Istraživači navode da upravljanje navodnjavanjem može pomoći u poboljšanju kvaliteta useva, smanjenju poljoprivrednih troškova i očuvanju vode, a upravo ovi visoko osetljivi i selektivni senzori vlage u tlu nude potencijal za poboljšanje procesa upravljanja vodom. 

Pročitajte još:

Ovaj metalno – organski okvir je zapravo visoko porozni sintetički materijal sa unutrašnjom strukturom nalik kavezu koja se može prilagoditi da zadrži specifične male molekule, uključujući vodu.

Foto-ilustracija: Pexels

Kako se navodi u istraživanju MOF-ovi su odabrani na osnovu njihove hidrolitičke stabilnosti, kapaciteta vode i upijanja vode. Tim je obložio metalno-organski okvir mikrosenzorom sa interdigitalnim elektrodama koji se može proizvesti inkjet štampom ili laserskim graviranjem. Kada je ovaj senzor umetnut u vlažno tlo, vazduh u MOF-u je istisnut vodom, a taj proces se može detektovati i meriti.

Istraživači su ovaj uređaj testirali na glinovitim i ilovastim peskovitim tipovima zemljišta, što može pokazati značajne razlike u teksturi i kapacitetu zadržavanja vode. U planu je da dizajniraju i razviju prenosiv prototip ovog senzora vlage u zemljištu zasnovanog na MOF-u koji se lako može koristiti za merenja na terenu.

Energetski portal

Pomoć EU od 165 miliona evra za energetski sektor Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Finansijski sporazum za paket energetske podrške Evropske unije Srbiji, vredan 165 miliona evra, danas su potpisale ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Tanja Miščević i zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva.

Sporazum je potpisan u Nacionalnom dispečerskom centru „Elektromreže Srbije”, a događaju su prisustvovali i šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre, potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i generalni direktor „Elektromreža Srbije” Jelena Matejić.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić istakao je da je ovo veliki i važan dan za našu zemlju, s obzirom na to da smo samo u jednom danu dobili na poklon od EU jedan odsto naših predviđenih prihoda za godišnji budžet.

Podrška Zapadnom Balkanu u sferi energetike iznosiće ukupno milijardu evra kroz dva paketa pomoći, podsetio je predsednik i dodao da je pomoć koja je danas potpisana u okviru paketa od 500 miliona evra za ovaj region.

,,Smatramo da je važno ne samo da nastavimo saradnju sa EU, već i da ubrzamo evropski put, radimo na vladavini prava i daljoj demokratizaciji društva i sve ono što znači građanima Srbije bolji život’’, poručio je predsednik.

Prema njegovim rečima, naša robna razmena sa EU iznosila je približno 40 milijardi evra, što je rast od 27,7 odsto u odnosu na 2021. godinu i predstavlja 59 odsto naše ukupne robne razmene sa svetom.

Izvoz Srbije u EU dostigao je gotovo 18 milijardi evra, a vrednost uvoza je 21,4 milijarde evra, precizirao je predesnik Vučić i napomenuo da je razmena prehrambenih proizvoda iznosila 4,58 milijardi evra, od čega imamo suficit od 300 miliona evra.

Pročitajte još:

On je objasnio da je od prelaznog trgovinskog sporazuma iz 2009. zaključno sa 2022. godinom naša robna razmena sa EU porasla četiri puta, izvoz čak 5,4 puta, odnosno 14,5 milijardu evra, i dodao da od toga isplaćujemo ceo javni sektor i gradnju infrastrukturnih objekata.

Foto ilustracija: Pexels

Evropska unija je, kako je napomenuo, u okviru investicionog okvira za Zapadni Balkan opredelila i 55 miliona evra bespovratno za pripremu i 604 miliona evra za realizaciju projekata.

Šef Delegacije EU u Srbiji Žiofre rekao je da je Finansijski sporazum za paket energetske podrške konkretan primer solidarnosti EU prema Srbiji i njenim građanima, koji će pomoći ranjivim porodicama i preduzetnicima da se izbore sa energetskom krizom, omogućiti energetsku bezbednost Srbije, podržati energetsku mapu puta i ciljeve na njoj, kao i tranziciju na zelenu energiju.

On je poručio da postoji puna i nedvosmislena posvećenost Evropske unije Zapadnom Balkanu, uključujući Srbiju.

To su jednoglasno potvrdili evropski lideri u decembru na samitu u Tirani, ali to nisu samo reči već postoje i dela, kao i sredstva kojima se ona postižu, objasnio je šef Delegacije EU.

Reč je o sporazumu kojim je našoj zemlji predviđena pomoć kako bi se lakše izborila sa aktuelnom energetskom krizom. Novac se stavlja na raspolaganje za sprovođenje energetske mape puta Vlade Srbije, koja opisuje na šta bi trebalo da se potroše sredstva EU, navodi se na sajtu Vlade Republike Srbije.

Plan sadrži veći broj mera, kao što su davanje subvencija za ugrožena domaćinstva, a zahvaljujući tome tokom ove godine biće zaštićen najmanje isti broj domaćinstava kao i 2022. godine. Predviđeno je da taj broj postepeno poraste na 190.000 domaćinstava do kraja 2023. godine.

Druga mera predstavlja zaštitu malih i srednjih preduzeća od visokih cena struje kako bi im se pomoglo da nastave sa radom uprkos visokim cenama električne energije. Od toga će imati podršku najmanje isti broj preduzeća kao i prethodne godine, odnosno najmanje 70.000.

Treća mera je ušteda energije kroz podsticaj potrošačima električne energije, a četvrta povećana konkurencija na tržištima gasa i električne energije, što podrazumeva razdvajanje i sertifikaciju svih operatera gasa, otvaranje tržišta gasa i sprovođenje aukcija za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.

Peta mera je energetska bezbednost koja podrazumeva sufinansiranje projekata i usvajanje investicionih planova u elektroenergetskom, naftnom i gasnom sektoru.

Šesta mera se odnosi na promovisanje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a podrazumeva šemu subvencija domaćinstvima u stambenim zgradama sa više porodica za sprovođenje mera energetske efikasnosti i subvencinisanje solarnih panela, toplotnih pumpi za privatne kuće, mala i srednja preduzeća i javne zgrade.

Energetski portal

Đedović: Neophodno završiti potpunu reorganizaciju u JP „Srbijagas“

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)
Foto: Emilija Jovanović-Ministarstvo rudarstva i energetike

O reformama u gasnom sektoru, investicijama i planovima poslovanja tog preduzeća u tekućoj i narednim godinama razgovarali su Dubravka Đedovi, ministarka rudarstva i energetike i Zoran Jovčić, v.d. direktor preduzeća „Transportgas Srbija“.

Ministarka je istakla da će ovu godinu obeležiti reforme i značajne investicije u energetskom sektoru kao i da je potrebno završiti reorganizaciju JP „Srbijagas“.

„Neophodno je da završimo potpunu reorganizaciju JP „Srbijagas“ koju smo započeli prenošenjem vlasništva nad “Transportgasom” sa “Srbijagasa” na Republiku Srbiju. “Transportgas” je danas nezavisni operator transportnog sistema ali moramo da ispunimo sve zadatke iz Akcionog plana kako bismo uspešno sproveli reforme u gasnom sektoru”, objasnila je ministarka.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima ove jeseni biće završena izgradnja gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske koja je od strateške važnosti za  našu državu.

“Njenom izgradnjom ćemo diversifikovati snabdevanje gasom iz drugih izvora, dok se planira gasna interkonekcija sa Severnom Makedonijom. Nastavićemo sa redovnom komunikacijom sa “Transportgasom” kako bismo u rokovima realizovali projekte u gasnom sektoru”, rekla je Đedović, navodi se u saopštenju.

Jovičić je istakao da resorno Ministarstvo pruža podršku preduzeću u procesu razdvajanja sa “Srbijagasom” i da će biti partner drugim gasnim preduzećima kako bi se ubrzano sprovela gasifikacija u zemlji.

Energetski portal

U kojim gradovima je odobreno najviše energetskih olakšica

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Pixabay (blickpixel)

Uredbom o energetski ugroženom kupcu olakšana je procedura i proširena lista korisnika koji mogu da dobiju popuste na račune za struju, gas i daljinsko grejanje. Cilj je da olakšice stignu do 190 hiljada ugroženih građana, ali je to pravo ostvarila tek trećina od tog broja.

U januaru najviše energetskih olakšica odobreno je na području Užica, Vranja, Novog Pazara, Sombora, Leskovca. U Beogradu samo dve hiljade. U Prokuplju je bilo 100 zahteva manje nego u istom mesecu lane.

“Do sada je stiglo 550 prijava za status energetski povlašćenog kupca za električnu energiju. Zahtevi su pristigli kako sa teritorije grada tako i sa seoskog područja. Odziv bi mogao da bude mnogo veći s obzirom da je država pojednostavila proceduru”, kaže Marko Kostadinović, član Gradskog veća Prokuplja.

Pročitajte još:

Besplatnih do 250 kilovat sati mesečno, do 770 kubika gasa u grejnoj sezoni ili do 60 posto umanjenja računa za daljinsko grejanje mogu dobiti primaoci – socijalne pomoći, roditeljskog dodatka, tuđe nege i pomoći, ali i druge porodice u zavisnosti od prihoda i broja čalnova.

“Građani sa ugroženim zdravstvenim stanjem mogu da apliciraju, i seoska domaćinstva sada imaju promenjen način apliciranja – više se ne gleda da li imaju više nekretnina, sada se gleda mesečni prihod seoskog domaćinstva”, rekao je Milan Aleksić, pomoćnik ministarke energetike.

Zahtev za sticanje statusa energetski ugroženog kupca je besplatan a predaje se gradskoj upravi. Mali odziv je posledica nedovoljne obaveštenosti građana, pa u Ministarstvu energetike pozivaju lokalne službe da pojačaju informisanje potrošača o povlasticama.

“Upotrebićemo mehanizme gde ćemo uz pomoć drugih institucija kontrolisati opštine da li se na pravi način primenjuje uredba i da li pomoć dolazi do ljudi kojima je ona potrebna”, kaže Aleksić.

Dešava se i da građani nemaju sva dokumenta što usporava proces odobrenja zahteva. Trebalo bi da se zna da neke potvrde elektronski mogu da pribave i same gradske službe.

Izvor: RTS

HEP najavljuje više od 200 solarnih elektrana širom Hrvatske do 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska elektroprivreda (HEP) nedavno je u rad pustila solarnu elektranu snage 215 kW koja se nalazi u krugu Termoelektrane-toplane Sisak, dok su u toku pripreme za puštanje u probni rad elektrane snage 200 kW u Termoelektrani-toplani Osijek.

HEP grupa integrisanjem ove dve solarne elektrane u sistem sada ima 63 ukupne snage  2,7 MW. 

Kako najavljuju iz ovog preduzeća uskoro počinje novi ciklus investicija koji bi trebalo da bude realizovan do kraja 2025. godine i tada će više od 200 solarnih elektrana biti postavljeno na HEP-ovim objektima. 

“Svaki novi proizvodni objekat korak je napred ka ispunjenju ciljeva koje je zacrtala vlada kada je reč o postizanju energetske nezavinosti koja se temelji na obnovljivim izvorima energije. Plan je da to leta u pogonu imamo deset velikih neintegrisanih solarnih elektrana, a do 2030. godine u vetru i suncu čak 700 megevata snage”, rekao je Frane Barbarić, predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Pročitajte još:

Solarne elektrane u Sisku i Osjeku sufinansirao je Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost, a bespovratna sredstva dodeljena su u okviru Progama dodele podrške male vrednosti u oblasti zaštite okoline, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, navodi se na sajtu ovog preduzeća.

Robert Krklec, direktor HEP Proizvodnje podsetio je da se u krugu hidroelektrane Dubravka zavšrava izgradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj.

Energetski portal

Zapadni Balkan: Stručnjaci i predstavnici nevladinih organizacija pozivaju na uključivanje novih reka u Emerald mrežu

Foto: Predrag Ilić (reka Pčinja)
Photo-illustration: Unsplash (Kazuend)

Grupa stručnjaka i nevladinih organizacija iz 11 zemalja danas je objavila listu 88 prioritetnih reka za zaštitu i pozivaju zemlje Zapadnog Balkana koje su potpisnice Bernske konvencije za proširivanje Emerald mreže u regionu.

Emerald mrežu uspostavio je Savet Evrope 1989. godine prema Konvenciji o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konvencija), a čine je područja od posebne važnosti za zaštitu prirode kako bi se očuvale biljne i životinjske vrste u njihovim prirodnim staništima.

Kao potpisnice Bernske konvencije, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija započele su uključivanje u Emerald mrežu 2011. godine kada su predložile mali broj područja za zaštitu. Ipak, do danas nijedna od zemalja nije proširila taj spisak – većina područja nema nikakvu zaštitu prema nacionalnom zakonodavstvu, niko ne upravlja područjima niti je osigurano sistemsko prikupljanje podataka ili neophodnih resursa. Zbog svega toga, većina reka i ribljih vrsta još uvek nije zaštićena.

Pročitajte još:

Spisak reka koji je objavljen danas, rezultat je „Emerald Green“ seminara koji je organizovala nevladina organizacija CEE Bankwatch Network u decembru 2022. godine. Učesnici tog seminara prikupili su relevantne naučne podatke o pojedinim ribljim vrstama i njihovim staništima na osnovu kojih je pripremljen spisak reka koje bi trebalo uključiti u Emerald mrežu.

Zapadni Balkan je globalno važno žarište biološke raznovrsnosti, posebno kada je reč o slatkovodnim vrstama i staništima. Planinski lanci, reke, jezera i obala predstavljaju dom brojnim ugroženim vrstama i važna su staništa za mnogobrojne endemske vrste koje ne žive nigde drugde. Kada se uporede sa ostatkom Evrope, većina reka u regionu je u dobrom ili izrazito dobrom stanju, a mnoge su idealni kandidati za zaštitu, što je prepoznao i danas objavljeni spisak.

Foto: Organizacija za političku ekologiju Polekol i inicijativa Pravo na vodu

Andrey Ralev, stručnjak za biološku raznovrsnost, CEE Bankwatch Network: „Zaštita reka i dobra implementacija Emerald mreže dugotrajan je proces koji zahteva saradnju između vlada, stručnjaka, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica. Naš predlog, koji se temelji na iscrpnim naučnim podacima o ribljim vrstama u regionu, važan je doprinos tom procesu. Sledeći korak je podrška vladama u regionu u pripremi službenih predloga za nova Emerald područja.“

Nataša Milivojević, predsednica Ekološkog udruženja Rzav: „Okupljanje stručnih lica koji su svojim dugogodišnjim radom pokazali da raspolažu izuzetno vrednim podacima o biološkom diverzitetu u regionu, pokazuju da je seminar bio sjajna ideja koja će svakako predstavljati mehanizam za ohrabrivanje i podsticanje donosioca odluka za brže proglašenje Emerald područja i njihovo održivo upravljanje.“

Strahinja Macić, pravni stručnjak, Organizacija za političku ekologiju Polekol i inicijativa Pravo na vodu: „Srbiju karakteriše velika genetička, specijska, ekosistemska i predeona raznovrsnost i kao deo Balkana predstavlјa jedan od šest centara evropskog biodiverziteta. Međutim ovu prirodnu raznovrsnost tek svojim malim delom obuhvataju Emerald područja, koja su od velike važnosti za zaštitu i očuvanje divlјih bilјnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. Nova Emerald područja nisu predložena od 2011. godine, zato ishode seminara smatramo dragocenim i dobrom osnovom za predloge novih područja, sa posebnim akcentom na rečne slivove prekograničnih vodotokova.“

Izvor: Organizacija za političku ekologiju Polekol i inicijativa Pravo na vodu

Energija je ženskog roda – žene moraju da imaju veću ulogu u energetici

Photo-illustration: Unsplash (Mariana Proenca)
Foto: OIE Srbija

O ženama u sektoru Energetike, ali i njihovom položaju sa aspekta rodne ravnopravnosti i tome koliko ih ima u upravnim i nadzornim odborima kompanija razgovaralo se na konferenciji „(Zelena) Energija je ženskog roda“ koju je organizovalo Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije.

Prema istraživanju „Stavovi građanki o zelenoj energiji u Republici Srbiji“ koje je sproveo Centar za kreiranje politika i strategija za potrebe Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, tek svaka peta mlada građanka u Srbiji smatra da žene imaju poslovnu budućnost u industriji obnovljivih izvora energije i da će žene biti predvodnice zelene tranzicije.

Ambasador Kanade Džajls Norman rekao je da to stav koji moramo da promenimo, i da žene moraju da imaju veću ulogu u sektoru obnovljih izvora energije. Kako je rekao u sektoru OIE dominiraju muškarci, ali da mora doći do promena.

Pročitajte još:

Učesnice panela „Uloga i značaj žena za razvoj energetike i OIE sektora – institucionalni pogledi“ i „OIE kao sigurna poslovna i karijerna budućnost žena – iskustva liderki i istraživačke perspektive“ govorile su o svojim iskustvima tokom školovanja i kasnije u poslu. Kako su istakle nije bilo puno predrasuda okoline i uglavnom su uvek nailazile na podršku kolega. Složile su se u tome da je potrebno više žena u sektoru obnovljivih izvora energije i pozvale su sve mlade devojke koje se dvoume oko zanimanja da slobodno “zakorače u ovaj sektor”.

Na konferenciji je premijerno emitovan film „Ja sam žena i radim u sektoru OIE“, četiri junakinje otkrile su kako su se odlučile da karijeru grade u sektoru obnovljivih izvora energije, sa kakvim izazovima se suočavaju prilikom projektovanja vetroparkova i održavanja hidrocentrala, ali i šta bi savetovale mladim devojkama koje tek razmišljaju o studijama.

Projekat „Put do većeg učešća žena u sektoru OIE“ sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije uz podršku Ambasade Kanade. Cilj projekta je promocija žena koje rade u sektoru OIE kako bi se motivisale mlade devojke da karijeru grade u ovoj oblasti.

Energetski portal

Vazduh: Beograd jutros među najzagađenijim glavnim gradovima na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)

Prema podacima koji su ažurirani u 11 časova na sajtu IQAir, govoreći o zagađenosti vazduha glavnih gradova u celom svetu, Beograd se nalazi na petom mestu.

Prosek dobijen u 11 časova na osnovu svih gradova u Srbiji, dovodi našu zemlju na 11. mesto prema najvećoj zagađenosti vazduha na svetu.

Najzagađeniji vazduh u Srbiji u tom satu bio je u Zaječaru, dok za njim idu Niš, Novi Pazar, Smederevo, Valjevo, Pančevo i Beograd.

Pročitajte još:

Prema podacima Svetskog projekta kvaliteta vazduha, u Zaječaru je vazduh ocenjen bio kao opasan, u Nišu kao veoma nezdrav, a u ostalim gradovima kao nezdrav.

Među državama koje imaju u proseku najzagađeniji vazduh, ovog jutra našle su se na prvom mestu Čad, ali i Indija, Španija, BiH, Kina, Tajland i druge.

Energetski portal

Atipična zima u Srbiji – da li su voćke preživele?

Foto-ilustracija: Pixabay (Phuongo)
Foto-ilustracija: Pixabay (pieonane)

Kada je zima poput ove, može da dođe do rane vegetacije. Šta pokazuju podaci sa terena i koje su voćke prve na udaru kada je ovakva zima?

Profesor sa odseka za voćarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Milovan Veličković kaže da voćke imaju svoj biološki sat po kojem se tačno po određenom redu odvijaju određene fenofaze. Ovo bi trebalo da bude period dugog mirovanja, a ne aktivnosti pupoljaka i bilo kog drugog tkiva.

“Kada su zime atipične poput ove, može doći do toga, mada nemamo informacije sa terena. Ako značajno otopli, možemo očekivati i loše posledice niskih zimskih temperatura. Nije dobro da se pupoljci aktiviraju zimi, dobra zima je samo kada ima pola metra snega i temperature bliske nuli nekoliko meseci, to važi za kontinentalne voćke”, objašnjava prof. Veličković.

Na sreću postoje mere koje mogu da se sprovedu kako ne bi došlo do izmrzavanja – poput zadimljavanja i uvođenja antifrost sistema.

Pročitajte još:

Prvu meru je teško primeniti kod zasada od nekoliko desetina hektara, dok se druga primenjuje kod visokoprofitabilnih sastava.

Foto-ilustracija: Pixabay (manseok_Kim)

Voćke koje najčešće stradaju od niskih temperatra i prolećnih mrazeva su breskva i kajsija.

“Prema dugogodišnjem iskustvu proizvođača, dešava se da one prve krenu sa vegetacijom, najčešće stradaju od niskih temperatura, poznih prolećnih mrazeva. Ali ako vegetacija krajem februara uzme maha, krene izmrzavanje. Prema informacijama sa terena, zasad su posledice minimalne”, navodi profesor Veličković.

Za dva dana slavi se Sveti Trifun, zaštitnik vinogradara. Taj dan označava početak rezidbe.

“To je usklađeno s vremenom i dugim iskustvom i tradicijom, koji nam govore da se od tada pa nadalje može rezati”, ističe profesor Poljoprivrednog fakulteta.

Na pitanje hoćemo li zbog klimatskih promena na ovim podnebljima moći da gajimo i kivi, prof. Veličković odgovara da mi možda to nećemo dočekati, ali da je vrlo moguće da će i on ovde rasti u budućnosti.

Izvor: RTS