Home Blog

Poplave u BiH: Vodostaji reka rastu, vanredna situacija u nekoliko opština

Foto: Energetski portal

Vodostaji reka širom Republike Srpske i Federacije BiH su u porastu, a obilne padavine izazvale su brojne probleme na putevima i u domaćinstvima. Više putnih pravaca je neprohodno, uključujući deo auto-puta Gradiška–Banjaluka, saopštio je Auto-moto savez Srpske.

U Banjaluci su kiše prouzrokovale probleme u saobraćaju, a u naselju Priječani devet domaćinstava je potpuno odsečeno. Predsednik mesne zajednice Priječani David Ponorac rekao je za RTRS da je neophodno dugoročno rešavanje problema kroz uređenje kanala i neophodne modifikacije.

Pročitajte još:

Vanredna situacija u Laktašima i Modriči

Zbog visokog vodostaja Une, Civilna zaštita u Bihaću dostavlja vreće s peskom ugroženim građanima, dok u Laktašima voda prodire u donje spratove kuća. Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić potvrdio je da je na tom području proglašena vanredna situacija, a jedna porodica je evakuisana, prenosi BHRT.

Slična situacija je i u Modriči, gde je proglašen drugi maksimalni stepen pripravnosti zbog rasta nivoa Bosne i njenih pritoka. Ekipe su tokom noći bile na terenu, a voda je ušla u podrumske prostorije brojnih domaćinstava. I u Doboju su nadležne službe u pripravnosti, ali kako navode iz Gradske uprave, trenutno nema razloga za paniku.

Foto: Energetski portal

Zbog porasta vodostaja Ukrine, u Derventi je iz bezbednosnih razloga obustavljena nastava u svim školama.

S druge strane, na području Kantona Sarajevo situacija se stabilizuje – vodostaji reka su u opadanju. Prema podacima Operativnog centra Kantonalne uprave civilne zaštite, reka Željeznica je jutros niža za 25 centimetara nego prethodnog dana, dok je nivo Bosne u Sarajevskom polju opao za 70 centimetara.

Civilna zaštita Republike Srpske nastavlja da prati stanje na terenu i koordinira aktivnosti u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Energetski portal

Izmeštanje više od 60.000 tona pepela iz kragujevačke toplane

Foto-ilustracija: Unsplash (pablo-martinez)

Sanacija pepela iz kragujevačke toplane ulazi u završnu fazu,a planirano je izmeštanje 60.000 tona pepela sa ciljem korišćenja u proizvodnji cementa.

Kragujevac se već decenijama suočava sa ekološkim izazovom usled dugogodišnjeg odlaganja pepela u kompleksu lokalne toplane Energetika. U sklopu šireg ekološkog projekta i u cilju unapređenja kvaliteta projekata, izveden je važan pomak potpisivanjem ugovora koji obećava rešenje ovih pitanja.

Ovaj projekat, koji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, obuhvata nekoliko faza. Prva faza je uključivala zamenu kotlova na ugalj starih 50 godina sa modernijim, ekološki prihvatljivijim rešenjima.

Pročitajte još:

Druga i završna faza, koja je trenutno u toku, fokusirana je na sanaciju pepelišta. Prema rečima potpredsednice Vlade i ministarke zaštite životne sredine, pepeo iz Energetike transformisaće se u koristan resurs u građevinskoj industriji.

Planirano je dakle da se preko 60.000 tona pepela postepeno transportuje i koristi za proizvodnju cementa, primenjujući principe cirkularne ekonomije.

Energetski portal

Drastičan rast plastičnog otpada u industriji bezalkoholnih pića do 2030. godine

foto-ilustracija: Pixabay/hhach

Novi izveštaj organizacije Oceana pod nazivom „Coca-Colin svet sa otpadom“ (eng. Coca-Cola’s World With Waste) otkriva sve veću upotrebu plastike ovog giganta bezalkoholnih pića uprkos rastućoj zabrinutosti za zdravlje i životnu sredinu.

Izveštaj predviđa da će godišnja upotreba plastike kompanije Coca-Cola premašiti 9,1 milijardu funti (4,1 milion metričkih tona) do 2030. godine, ukoliko kompanija ne promeni svoje poslovne prakse.

„To bi predstavljalo povećanje od skoro 40 odsto u odnosu na prijavljenu upotrebu plastike iz 2018. godine i 20 odsto povećanje u odnosu na poslednje dostupne podatke iz 2023. godine, kada je količina plastike bila dovoljna da više od 100 puta okruži planetu”, saopšteno je iz Oceana.

Izveštaj procenjuje da ukoliko bi se nastavilo s ovim tempom do 1,3 milijarde funti (602.000 metričkih tona) plastične ambalaže koju Coca-Cola godišnje koristi do 2030. godine moglo završiti u svetskim vodama i okeanima. Ova količina plastike mogla bi ispuniti stomake preko 18 miliona plavih kitova.

Coca-Cola se već suočila sa kritikama zbog upotrebe plastike. Naime, studija objavljena u časopisu Science pokazala je da je Coca-Cola najveći zagađivač plastičnim otpadom s brendiranjem pronađenim u životnoj sredini.

Pročitajte još:

Oceana je utvrdila da bi Coca-Cola, ukoliko poveća udeo višekratne ambalaže na 26,4 odsto do 2030. godine (sa 10,2 odsto iz 2023. godine), mogla smanjiti godišnju upotrebu ispod trenutnog nivoa. Plastične boce za višekratnu upotrebu mogu se koristiti do 25 puta, a staklene do 50 puta, što znači da jedna višekratna boca može sprečiti proizvodnju i upotrebu do 49 dodatnih jednokratnih boca.

Međutim, kompanija Coca-Cola je u decembru 2024. godine saopštila da je odustala od cilja da poveća udeo višekratne ambalaže na 25 odsto prodaje.

Umesto svojih prethodnih ciljeva, Coca-Cola je objavila da će se fokusirati na povećanje upotrebe recikliranog materijala i na prikupljanje svojih plastičnih boca za jednokratnu upotrebu radi reciklaže. Kompanija je otkrila da je 2022. godine uložila skoro milijardu dolara u kupovinu reciklirane plastike (umesto nove plastike).

Reciklirani PET

U SAD raste uvoz recikliranog PET-a, iako širom sveta postoji ponuda nekorištene plastike. Najveće kompanije za bezalkoholna pića obavezale su se da će povećati sadržaj reciklirane plastike u svojoj ambalaži na 25 do 50 odsto do 2025. godine. Ipak, studija koju je naručila Oceana, a sprovela Eunomia (britanska konsultantska firma), pokazala je da će ove mere smanjiti zagađenje voda od plastičnih boca za samo sedam odsto.

Energetski portal

Bosna se izlila kod Zenice, u Maglaju i Kaknju stanje prirodne nesreće

Foto-ilustracija: Unsplash (nazrin-babashova)

Obilne padavine počele su da prave ozbiljne probleme u Federaciji BiH, a usled porasta vodostaja došlo je do izlivanja reke Bosne na nekoliko lokacija – od Zenice, Maglaja, Visokog do Ilijaša. Najveći vodostaj zabeležen je u Kaknju – 412 centimetara.

Došlo je i do izlivanja reka Usore, Save, Oskove, Bioštice, kao i reke Železnice. U Maglaju je proglašeno stanje prirodne nepogode zbog klizišta u naselju Mladoševica, prenose federalni mediji.

Padavine su izazvale povećanje vodostaja reka i u Hercegovini, pri čemu zabrinjava nivo reke Trebižat, čiji je vodostaj 309 centimetara – samo 21 centimetar ispod granice za uvođenje vanredne odbrane od poplava.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora juče je upozorila na ozbiljnu opasnost od izlivanja Neretve i njenih pritoka.

Federalne specijalizovane jedinice zaštite i spasavanja Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) stavljene su u pripravnost.

Građani sa područja ugroženih poplavama pozvani su na oprez i preduzimanje neophodnih bezbednosnih mera.

Iz FUCZ-a su saopštili da su u stalnoj komunikaciji sa kantonalnim upravama civilne zaštite i lokalnim samoupravama, sa ciljem preduzimanja preventivnih mera i pravovremenog reagovanja u slučaju izlivanja reka u rizičnim oblastima.

„Federalne specijalizovane jedinice za spasavanje na vodi i pod vodom, kao i jedinica za ispumpavanje vode pumpama velikog kapaciteta, stavljene su u pripravnost“, saopšteno je iz FUCZ-a.

U Sarajevu su zabeleženi ozbiljni problemi. Klizište na Curinim njivama još uvek nije sanirano, a stanovnici mesne zajednice Širokača su u strahu.

Bujica je u ulici Komatin oštetila asfalt, ali i privatnu imovinu.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk apelovao je na stanovnike da iz predostrožnosti napuste ovaj deo naselja.

Vodostaj Miljacke je znatno porastao zbog celonoćne kiše, a slična situacija je i sa Železnicom na Ilidži.

Prema vremenskoj prognozi, i danas se na području BiH očekuje jaka kiša, a na planinama moguć i sneg.

Opština Olovo proglasila je prvi stepen odbrane od poplava, a jedna porodica je evakuisana nakon izlivanja reke Bosne izazvanog obilnim padavinama.

„U Zenici se Bosna izlila u naselju Blatuša, gde je potopljen i podvožnjak, pa se u grad ne može ući iz pravca Doboja. Pristup je moguć preko isključenja u Radakovu, odnosno Zenica Jug“, saopštila je Civilna zaštita Zeničko-dobojskog kantona.

Prikupljaju se informacije i iz drugih gradova i opština, a prema najavama iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda i Agencije za vodno područje reke Save, vrh vodenog talasa kroz ovaj kanton očekuje se večeras.

Načelnik opštine Kakanj doneo je odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode, dok je mesna zajednica Želeća, Opština Žepče, trenutno odsečena zbog nanosa materijala i blokade puta. Ekipe mehanizacije su na terenu.

Pročitajte još:

Republika Srpska: porast vodostaja, bez većih izlivanja

Na teritoriji Republike Srpske, i pored obilnih padavina, za sada nije bilo većih izlivanja reka, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić.

Istakao je da je fokus na gradovima Banjaluka i Doboj, gde se prati stanje na rekama Vrbas i Bosna. Za sada nema opasnosti od izlivanja, ni tih reka ni njihovih pritoka. Pozitivno je i to što u susednim zemljama nema padavina, pa reka Sava može da prihvati dodatne količine vode.

Trninić je dodao da su jedinice Civilne zaštite za spasavanje na vodi i pod vodom, kao i mašinski timovi s teškom mehanizacijom, u pripravnosti i u stalnoj saradnji sa lokalnim štabovima. Na pojedinim mestima bujični potoci izazvali su odrone i prekid saobraćaja.

Najavio je da se padavine očekuju i sutra, pa će opreznost biti pojačana. Nada se da će se za vikend situacija stabilizovati.

Vodostaji u RS i dalje u porastu

Vodostaj reke Bosne u Doboju trenutno iznosi 275 centimetara i ima tendenciju rasta, ali je još ispod nivoa redovne odbrane od poplava (300 cm), dok je granica za vanrednu odbranu 450 cm, izjavio je načelnik gradske Civilne zaštite Jugoslav Stevanović.

Na području Zvornika zabeležen je porast vodostaja reka Drine, Hoče, Sapne, kao i manjih rečica i potoka, saopštila je zvornička Služba civilne zaštite.

Načelnik službe Goran Škiljević rekao je da trenutni protok Drine na HE „Mali Zvornik“ iznosi 1.100 kubika u sekundi, s tendencijom rasta do 1.300 u podne.

Drina se izlila iz korita na delu gradske plaže u Zvorniku. Vodostaji Sapne i Hoče su u porastu, a korita ovih reka popunjena su oko 60 odsto.

U Istočnoj Ilidži zabeležen je porast vodostaja na svim rekama. Stanovništvo je pozvano da preduzme sve mere za zaštitu imovine. Mesne zajednice raspolažu vrećama, a pesak će biti dostavljen na svim kritičnim tačkama.

U Bijeljini su svi vodotoci u porastu, ali su ispod nivoa za uvođenje redovne odbrane od poplava.

Na području opštine Trnovo za sada nema ugroženog stanovništva ni objekata. Vodostaji su u opadanju, a situacija se stabilizuje, izjavio je načelnik Miroslav Bjelica. Ekipe su na terenu, a noć je prošla bez problema.

Prema Republičkom hidrometeorološkom zavodu, tokom dana se u Republici Srpskoj očekuje dalje povećanje vodostaja reka.

Obustavljen saobraćaj u Donjoj Paklenici

Zbog izlivanja vode na put, saobraćaj je obustavljen u Donjoj Paklenici na regionalnom putu Doboj–Maglaj, saopštio je Auto-moto savez Republike Srpske.

Intenzivne padavine i velika količina vode na kolovozu usporavaju saobraćaj širom Republike Srpske.

Izvor: Euronews.ba

Kemtrejls ili nešto drugo – kako beli tragovi na nebu utiču na globalno zagrevanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Brigitte Elsner)

Znate onu priču – avioni ispuštaju tajanstvene hemikalije koje menjaju vreme, kontrolišu misli ili prave ko zna kakve eksperimente nad nama. Možda ste i vi nekad podigli pogled ka nebu, videli te bele tragove i zapitali se: „Šta li to zaista izlazi iz aviona?”

Ispostavlja se da ti tragovi – u teorijama zavere opisani kao kemtrejls (hemijski tragovi), a u nauci kao kontrejls (skraćeno od kondenzacijski tragovi) – zaista imaju moć da utiču na klimu, ali ne na način na koji zaverenici misle. Nauka je sada prilično sigurna: ovi tragovi možda ne sadrže tajne supstance, ali svakako nisu bezazleni.

Svi znamo da vazduhoplovstvo doprinosi globalnom zagrevanju ispuštanjem ugljen-dioksida (CO₂). Ali ono što je manje poznato jeste da sami tragovi aviona mogu imati čak i veći trenutni efekat na klimu od CO₂, evo kako.

Kada mlazni motor sagoreva gorivo, ispušta vodenu paru, čađ i druge čestice. Na velikim visinama, gde su temperature ekstremno niske, ta vodena para se kondenzuje oko čestica i formira sitne kristale leda – ono što vidimo kao bele linije na nebu. Većina tragova nestane brzo, ali ako je vazduh previše hladan i vlažan, ovi tragovi mogu trajati satima i širiti se, stvarajući oblake nalik cirusima.

I tu dolazimo do problema: tragovi aviona deluju kao ogromno atmosfersko ćebe koje zadržava toplotu koja bi inače otišla u svemir, čime doprinose zagrevanju planete, piše Evropska federacija za transport i životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Efe Kurnaz)

Zapravo, tragovi aviona imaju dvostruko lice. Tokom dana, mogu delimično reflektovati sunčeve zrake nazad u svemir, slično kao beli oblaci, čime donekle hlade planetu, dok istovremeno zadržavaju toplotu ispod sebe. Noću je priča drugačija – više nema sunčevog zračenja, pa tragovi služe samo kao termoizolacija koja sprečava Zemlju da se hladi.

Možda sada mislite: „Pa dobro, ti oblaci se rasprše za nekoliko sati, dok CO₂ ostaje u atmosferi vekovima. Zar tragovi aviona nisu manji problem?”

Da, pojedinačni trag traje kratko, ali avioni lete svakog dana, svakog sata, i stalno stvaraju nove tragove. To je kao da pokušavate da obrišete pod, dok ostavljate slavinu da curi.

Ono što me najviše čudi jeste koliko je malo urađeno da se ovaj problem reši, iako postoji nekoliko relativno jednostavnih rešenja poput promena visine leta, korišćenja čistijeg goriva i optimizacije ruta.

Recimo, ako bi piloti izbegavali let na visinama gde su uslovi za formiranje tragova idealni, njihova pojava bi se značajno smanjila. Zakođe, upotreba eko-goriva čije sagorevanje emituje manje čađi smanjila bi količinu čestica oko kojih se formiraju kristali leda. Postoje i softveri koji mogu predvideti gde će se tragovi najverovatnije formirati i pomoći da se avioni usmere ka područjima gde će se brzo raspršiti.

Dakle, tragovi aviona možda nisu deo tajnog plana za kontrolu stanovništva, ali svakako utiču na klimu više nego što većina ljudi misli. I dok svet troši milijarde na smanjenje emisije CO₂, tragovi su i dalje u senci. Možda nećemo moći da ih potpuno uklonimo, ali ako želimo da ozbiljno smanjimo uticaj avijacije na globalno zagrevanje, vreme je da ih konačno uzmemo u obzir.

Milena Maglovski

Poljska ulaže 1,4 milijarde evra u održivu mobilnost kroz tri nacionalna programa

Foto-ilustracija: Unsplash (Maksym Harbar)

Nacionalni fond za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama Poljske (NFOŚiGW) objavio je 31. marta 2025. godine dva nova javna poziva za finansiranje razvoja infrastrukture za vozila bez emisija. Ukupan budžet iznosi dve milijarde zlotija (oko 440 miliona evra) a sredstva su obezbeđena iz Modernizacionog fonda Evropske unije. Ove inicijative deo su šire strategije usklađivanja sa evropskom Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR).

Prvi poziv odnosi se na izgradnju ili proširenje elektroenergetske mreže potrebne za funkcionisanje stanica za brzo punjenje. Namenjen je operatorima distributivnih sistema, koji mogu konkurisati za bespovratna sredstva u iznosu do 100 odsto prihvatljivih troškova investicije. Program ima za cilj da omogući elektrifikaciju ključnih tačaka u logističkoj i saobraćajnoj mreži, a planirana je izgradnja najmanje 50 lokacija za napajanje električnom energijom širom zemlje. Snaga isporuke zavisiće od tipa lokacije: 3.600 kW za odmorišta na glavnoj TEN-T mreži, 1.500 kW za objekte na proširenoj osnovnoj ili sveobuhvatnoj TEN-T mreži, i 350 kW za logističke centre, depoe i intermodalne terminale.

Prijave za ovaj poziv biće otvorene do 31. decembra 2025. godine, a za ovu fazu predviđen je budžet od milijardu zlotija.

Pročitajte još:

Drugi poziv usmeren je na izgradnju ili proširenje javno dostupnih stanica za punjenje električnih kamiona i otvoren je za preduzetnike. Cilj je izgradnja ukupno 550 stanica, čime se direktno podržava razvoj teškog transporta sa nultom emisijom. Finansiranje može dostići do 100 odsto prihvatljivih troškova za standardne projekte, dok su za složenije investicione modele predviđeni iznosi do 85 odsto. Stanice će biti postavljene duž saobraćajnica koje čine okosnicu TEN-T mreže, kao i u neposrednoj blizini logističkih centara, operativnih baza i terminala.

Rok za prijave je 31. avgust 2025, a i za ovu inicijativu izdvojena je milijarda zlotija.

Ove mere nadovezuju se na već postojeće programe, poput „NaszEauto“, koji je pokrenut 3. februara 2025. godine. Ovaj program, finansiran sredstvima iz EU Fonda za oporavak i otpornost (KPO) u iznosu od 1,6 milijardi zlotija (približno 352 miliona evra), namenjen je fizičkim licima i preduzetnicima koji žele da nabave nova električna putnička vozila kategorije M1. Već u prvih pet nedelja trajanja programa pristiglo je 1.326 zahteva, ukupne vrednosti 38,9 miliona zlotija, što ukazuje na rastuće interesovanje građana za održivu mobilnost.

Energetski portal

Zagađenje voda u EU: Naučnici traže hitno ažuriranje propisa

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Evropskoj uniji je u otvorenom pismu, više od 450 naučnika uputilo poziv da ažurira svoje standarde za zagađenje vode. Njihova zabrinutost proizlazi iz sve veće pretnje koju predstavlja hemijsko zagađenje slatkovodnih ekosistema, uključujući i takozvane večne hemikalije – PFAS, koje se izuzetno sporo razgrađuju u prirodi, navodi Evropski biro za životnu sredinu (EEB).

Okvirna direktiva o vodi (WFD), usvojena 2000. godine, predstavlja ključni zakon Evropske unije za zaštitu slatkovodnih i priobalnih ekosistema. Međutim, naučnici upozoravaju da su mere praćenja, izveštavanja i kontrole zastarele i da ih je neophodno ažurirati kako bi odgovarale trenutnim razmerama hemijskog zagađenja.

Prema podacima Eurobarometra, 78 odsto građana EU zabrinuto je zbog zagađenja voda i njegovog uticaja na zdravlje i svakodnevni život. Većina podržava strože mere na nivou Evropske Unije kako bi se obezbedila bolja zaštita vodenih resursa. Pored toga, alarmantni podaci pokazuju da je populacija slatkovodnih vrsta od 1970. godine opala za čak 85 odsto, pri čemu su glavni uzroci gubitak staništa i zagađenje.

Pročitajte još:

Sara Johanson, viša savetnica za politiku u EEB, ističe da zbog odugovlačenja država članica EU u rešavanju problema zagađenja voda, cenu plaćaju i ljudi i priroda.

Kako je istakao Erik Ruiz, menadžer programa za sigurnije farmaceutske proizvode u organizaciji Health Care Without Harm Europe, uticaj farmaceutskog zagađenja na javno zdravlje godinama je bio potcenjivan, a praćenje ovih supstanci u vodama EU gotovo da ne postoji. On upozorava da preti ozbiljna kriza otpornosti na antibiotike, koja bi do 2050. mogla da ugrozi živote 390.000 Evropljana godišnje. Zbog toga ističe da poboljšanje standarda kvaliteta vode mora biti prioritet za EU, jer je jača zaštita vodnih resursa ključna za zdravlje građana.

Energetski portal

Potpisan ugovor za finansiranje reciklažnog dvorišta na Zlatiboru – projekat od nacionalnog značaja

Foto: Wikimedia/Tsnena

U Ministarstvu privrede Republike Srbije potpisan je ugovor o finansiranju izgradnje reciklažnog dvorišta sa pratećim sadržajima na Zlatiboru. Ovim projektom, vrednim više od tri miliona evra, opština Čajetina dobila je podršku države za unapređenje sistema upravljanja otpadom i zaštitu životne sredine.

Vlada Srbije proglasila je ovaj projekat od nacionalnog značaja, ističući njegovu stratešku važnost u procesu održivog razvoja i implementacije cirkularne ekonomije. Ugovor su potpisali predsednik opštine Čajetina, Milan Stamatović, i ministarka privrede, Adrijana Mesarović.

Novo reciklažno dvorište omogućiće građanima da pravilno odlažu trinaest različitih vrsta otpada u specijalizovanim kontejnerima. Pored toga, planirana je nabavka selekcione trake za dodatnu obradu suvog otpada, čime će se povećati efikasnost reciklažnog procesa.

Pročitajte još:

Opština Čajetina takođe planira naredni korak u unapređenju ekološke infrastrukture – izgradnju centralne kompostane za biorazgradivi otpad. Uporedo s tim, građanima su već podeljeni mini komposteri, čime im je omogućeno da smanje količinu otpada i umanje troškove komunalnih usluga.

Osim pozitivnog uticaja na životnu sredinu, projekat donosi i ekonomske benefite – otvaranje novih radnih mesta u sektoru reciklaže i logistike, podsticanje razvoja zelenih tehnologija i privlačenje investicija.

Opština Čajetina saopštila je da ostaje dosledna viziji Zlatibora kao ekološki održive turističke destinacije, dok podrška Vlade Srbije dodatno osnažuje napore u postizanju tog cilja.

Energetski portal

EPS pokrenuo analizu za korišćenje vodonika

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

„Elektroprivreda Srbije” pokrenula je analizu mogućnosti i opravdanosti korišćenja postrojenja za proizvodnju i skladištenje vodonika i goriva na bazi vodonika u proizvodnim kapacitetima.  

Dušan Živković, generalni direktor „Elektroprivrede Srbije”, rekao je da će kroz analizu pokazati koje mogućnosti imaju i na koji način mogu da pokrenu korišćenje vodonika za svoje potrebe.

Potrebno je da se odrede potrencijalne lokacije, kao i veličina i način upotrebe postrojenja, istakao je Živković, dodajući da je cilj skladištenje energije, diversifikacija skladišta, smanjenje potrošnje fosilnih goriva za proizvodnju energije, generalno povećanje energetske efikasnosti proizvodnje energije, kao i integracija varijabilnih OIE i optimizacija elektroenergetskog bilansa EPSa.

Kako je naveo, u energetskom sektoru Srbije i regiona, već dugo se govori o upotrebi vodonika i ističe da je uvođenje vodoničnih tehnologija jedan od izazova i prilika u procesu dekarbonizacije. 

Pročitajte još:

„Energetska tranzicija i dekarbonizacija nisu realnost samo energetike već cele privrede, celog društva. „Elektroprivreda Srbije” je pozicionirana i ima želju da bude lider u ovoj transformaciji i uveren sam da može da pokrene Srbiju ka novoj vodoničnoj budućnosti. U periodu pred nama za 10 do 15 godina vodonik može da nađe svoje mesto u budućnosti”, naglasio je Živković na konferenciji Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije.

U vreme energetske tranzicije, kako ističe generalni direktor, ključno je da se obezbedi i energetska sigurnost Srbije, kao i dugoročni mir, u čemu će EPS kao najveća regionalna kompanija, dati svoj doprinos i energetskoj sigurnosti celog regiona.

„Vreme ispred nas to očekuje. Cilj je dugoročna energetska sigurnost, naravno uz profitabilnost kompanije i zato EPS razvija strateške projekte RHE „Bistrica” i 1 GW solara”, zaključio je Živković.

Energetski portal

U planu Izgradnja vetroelektrane kod Aleksinca snage oko 250 MW

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Opštinska uprava opštine Aleksinac stavila je na javni uvid Plan detaljne regulacije za izgradnju vetroelektrane Bradarac, koji će biti dostupan do 20. aprila 2025. godine, kao i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ovog Plana.

Plan ima za cilj obezbeđivanje uslova za izgradnju vetroelektrane snage oko 250 MW, koja će se sastojati od 40 vetroturbina. Pored toga, Plan se odnosi i na objekte u funkciji elektrane, uključujući elektroenergetske objekte kao što su trafostanica, priključno razvodno postrojenje i prostor za skladištenje energije, bilo kao zasebno postrojenje ili integrisano u funkciju vetroelektrane.

Pojedinačna snaga vetrogeneratora biće definisana tokom tehničke razrade projekta, u skladu sa fazama realizacije i tehničkim mogućnostima različitih tipova vetrogeneratora. Granicom Planskog područja obuhvaćena je teritorija od preko dva hektara, koja se prostire na delovima katastarskih opština: Ćićina, Bobovište, Rutevac, Bradarac, Subotinac, Mozgovo, Bovan i Vukašinovac.

Pročitajte još:

Područje na kojem je planirana izgradnja vetroelektrane pretežno je poljoprivredno zemljište, dok manji delovi teritorije spadaju u zone šumskog ili vodnog zemljišta, ili dolaze u dodir sa njima.

Inicijativu za izradu Plana detaljne regulacije pokrenuo je investitor, privredno društvo WPP GREENWATT DOO. Fizička i pravna lica imaju mogućnost da upute primedbe na Plan i Izveštaj u pisanoj formi opštinskoj upravi tokom trajanja javnog uvida.

Javna prezentacija ovog planskog dokumenta održaće se 7. aprila 2025. godine, sa početkom u 13 časova, u Skupštinskoj sali opštinske uprave opštine Aleksinac.

Energetski portal

EU usvojila 47 strateških projekata za kritične sirovine, na listi nema Jadra

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija (EK) je prvi put usvojila listu od 47 strateških projekata za jačanje domaćih kapaciteta strateških sirovina, čime će se ojačati evropski lanac vrednosti sirovina i diverzifikovati izvori snabdevanja.

EU je postavila cilj da do 2030. godine iskopava 10 odsto potrebnih sirovina, prerađuje 40 odsto i reciklira 25 odsto, što bi značajno doprinelo zelenoj i digitalnoj tranziciji Evrope.

Na spisku za sada nema Srbije, a time ni projekta eksploatacije litijuma u dolini Jadra. Međutim, odluka o prijavama za projekte smeštene u trećim zemljama biće doneta kasnije.

Novi strateški projekti predstavljaju značajnu prekretnicu u provedbi Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA).

Ovih 47 strateških projekata nalazi se u 13 država članica EU: Belgiji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Španiji, Estoniji, Češkoj, Grčkoj, Švedskoj, Finskoj, Portugalu, Poljskoj i Rumuniji.

Od toga, 25 projekata pokriva vađenje, 24 preradu, 10 recikliranje i dva zamenu kritičnih sirovina.

Pročitajte još:

Projekti obuhvataju 14 od 17 strateških sirovina navedenih u Zakonu o kritičnim sirovinama, uključujući litijum (22 projekta), nikl (12 projekata), kobalt (10 projekata), mangan (sedam projekata) i grafit (11 projekata), što će posebno koristiti lancu snabdevanja sirovinama za baterije u EU.

„Ovi projekti će omogućiti EU da u potpunosti ispuni ciljeve za eksploataciju, preradu i reciklažu litijuma i kobalta do 2030. godine, uz značajan napredak za grafit, nikl i mangan. Osim toga, strateški projekti koji uključuju magnezijum (jedan projekat) i volfram (tri projekta) doprineće otpornosti odbrambene industrije EU, koja se oslanja na ove materijale”, saopšteno je iz EK.

Za operativno pokretanje 47 strateških projekata očekuje se ukupna kapitalna investicija od 22,5 milijardi evra.

Predviđeno je da za projekte eksploatacije proces izdavanja dozvola neće trajati duže od 27 meseci i 15 meseci za ostale projekte. Trenutno, procesi izdavanja dozvola mogu trajati od pet do 10 godina.

Energetski portal

Savremene tehnologije u upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay (Metalwork Company)

Proizvodnja čvrstog komunalnog otpada, koja je 2023. godine iznosila 2,3 milijarde tona, do 2050. godine biće povećana na 3,8 milijardi tona. U 2020. godini, globalni direktni troškovi upravljanja otpadom procenjeni su na 252 milijarde dolara, dok se, uzimajući u obzir skriveni trošak zagađenja, lošeg zdravlja i klimatskih promena zbog loših praksi odlaganja otpada, ukupni trošak popeo na 361 milijardu dolara. Bez hitne akcije, do 2050. godine ovaj trošak mogao bi se skoro udvostručiti na 640,3 milijarde dolara. Ove zabrinjavajuće brojke dolaze iz izveštaja Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), pod nazivom Globalni pregled upravljanja otpadom 2024 (eng. Global Waste Management Outlook 2024). Modeliranje u izveštaju pokazuje da bi stavljanje otpada pod kontrolu preduzimanjem mera prevencije i upravljanja otpadom moglo da ograniči neto godišnje troškove do 2050. godine na 270,2 milijarde dolara, čime bi se izbegla dalja ekonomska i ekološka šteta.

U okviru globalnih napora da se postigne koncept nultog otpada, poznat i kao WasteZero, najvažniji cilj je smanjenje samog nastanka otpada. Iako ponovna upotreba i reciklaža značajno doprinose održivosti i smanjenju zagađenja, ovi procesi i dalje zahtevaju dodatne resurse, poput energije i vode. Kako je potpuno zaustavljanje proizvodnje otpada trenutno nedostižan cilj, ipak ostaje ključno usmeriti napore na razvoj novih tehnologija i unapređenje postojećih metoda za efikasnije i održivije upravljanje otpadom, uključujući njegovu reciklažu i ponovnu upotrebu. Savremeni svet suočava se sa brojnim izazovima, ali isto tako otvara vrata inovacijama koje omogućavaju efikasnije prevazilaženje tih problema. Tehnološki noviteti poput veštačke inteligencije, robotike i bioinovacija čine industriju otpada efikasnijom i održivijom, postavljajući temelje za bolje upravljanje resursima i smanjenje ekološkog otiska.

U FOKUSU:

Inovacije iz sveta

U nastavku ćemo predstaviti nekoliko inspirativnih primera iz različitih delova sveta koji su kroz inovacije i razvoj odgovarajućih tehnologija pokazali da primena cirkularne ekonomije i održivog upravljanja otpadom predstavlja cilj koji je potpuno ostvariv.

Foto-ilustracija: Pixabay (recyclind)

Na početku svakog procesa upravljanja otpadom nalazi se njegovo sortiranje, ključno za postizanje visokog stepena reciklaže i smanjenje količine otpada koji završi na deponijama. U tom kontekstu, tehnološke inovacije, kao što su automatizovani sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji i robotici, igraju važnu ulogu u optimizaciji ovog procesa. S obzirom na složenost i raznolikost sadržaja otpada, savremene tehnologije omogućavaju brže, preciznije i ekološki prihvatljivije rešavanje izazova sortiranja. Veštačka inteligencija i digitalizacija polako se integrišu u ove procese, prepoznajući materijale i optimizujući procese bez potrebe za ljudskom intervencijom. Jedna od tehnologija koja se takođe primenjuje u sortiranju otpada jeste LiDAR. Koristeći svetlosne impulse, precizno identifikuje otpad i prepoznaje materijale, što su važne informacije u daljim koracima sortiranja otpada. Jedna od inovacija u procesu sortiranja otpada dolazi iz Finske. Razvijena od strane finske kompanije ZenRobotics, ova inovacija kombinuje tehnologiju i veštačku inteligenciju koje se koriste u postrojenjima za reciklažu kako bi se izdvojili vredni materijali visoke čistoće iz različitih vrsta otpada, poput građevinskog i komunalnog. Roboti prepoznaju i sortiraju otpad različitih oblika, težine i veličine. Osim što se poboljšava efikasnost reciklaže i smanjuju troškovi, povećava se i bezbednost zaposlenih zato što roboti preuzimaju teške i opasne poslove. Ovako dobijeni vredni materijali visoke čistoće mogu ponovo da se upotrebe i pretvore u nove visokokvalitetne sekundarne sirovine.

Iako velika postrojenja za sortiranje i reciklažu predstavljaju nešto bez čega efikasno upravljanje otpadom ne bi bilo moguće, postoje načini na koje možemo doprineti ovom procesu i iz svojih domova. Bio-otpad je vrsta otpada kojim je moguće upravljati u kućnim uslovima, kroz specijalizovane kante za smeće za kompostiranje. Tehnologija omogućava da se kuhinjki otpad jednostavno odlaže u kante malih dimenzija, pretvarajući ga u korisno organsko đubrivo. Korak dalje učinila je kompanija koja se nalazi u Izraelu. Naime, kompanija Home – Biogas razvila je tehnologiju za pretvaranje organskog otpada u bio-gas. Njihov sistem, namenjen domaćinstvima sa dvorištem, koristi proces anaerobne digestije. Pojednostavljeno, reč je o razgradnji organskih materijala bez prisustva kiseonika, a krajni rezultat je dobijanje bio-gasa koji se koristi za kuvanje.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Još nekoliko dana ostalo za prijavu: konkurs {ZAJEDNO} za održive ideje kompanije dm traje do 28. marta

Foto: DM {ZAJEDNO}

Održivost, ekološka svest i odgovoran odnos prema životnoj sredini teme su od ključnog značaja u savremenom svetu. Konkurs {ZAJEDNO} za održive ideje kompanija dm drogerie markt organizuje upravo s ciljem podrške ekološki orijentisanim projektima. Prijave su otvorene do 28. marta do 23:59, a svi koji rade na inovativnim i korisnim rešenjima za ekološke izazove imaju priliku da prijave svoje projekte i budu deo inicijative koja podstiče pozitivne promene.

Pravo učešća na konkursu imaju nevladine organizacije, javne ustanove, jedinice lokalne samouprave i preduzetnici registrovani u Republici Srbiji, koji svojim radom doprinose očuvanju prirodnih resursa, smanjenju zagađenja i podizanju svesti o ekološkim temama.

Pročitajte još:

Inicijative mogu biti usmerene na smanjenje zagađenja i borbu protiv klimatskih promena, cirkularnu ekonomiju, očuvanje biološke raznolikosti i retkih ekosistema, čišćenje i uređenje javnih površina, ali i inovativna rešenja koja doprinose efikasnom korišćenju resursa i smanjenju ekološkog otiska.

Vodeći se ekološkim vrednostima i idejom održivosti, dm kroz brojne inicijative, poput konkursa {ZAJEDNO} za održive ideje želi da podrži one koji dele isti cilj – zdravije i odgovornije okruženje za generacije koje dolaze.

Sve informacije o konkursu, pravilima i načinu prijave dostupne su na www.dm-zajedno.rs.

Energetski portal

Otvoren poziv za gradove i opštine – kandidovanje projekata za uklanjanje divljih deponija u 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije otvorilo je javni konkurs za sufinansiranje projekata usmerenih na rešavanje jednog od učestalih problema u oblasti ekologije – divljih deponija. Konkurs se odnosi na 2025. godinu, a poziv upućen lokalnim samoupravama ima za cilj da podstakne što šire učešće u akciji čišćenja i prevencije nelegalnog odlaganja otpada.

Rok za gradove i opštine da podnesu zahteve za sufinansiranje svojih projekata je do 8. aprila 2025. godine. Kako je istakla resorna ministarka, ovo je prilika da lokalne zajednice, uz podršku ministarstva, sistemski reše problem divljih deponija koje narušavaju prirodu, ugrožavaju zdravlje građana i predstavljaju simbol decenijskog nemara u upravljanju otpadom.

Pročitajte još:

Od 2021. godine, kada je Ministarstvo intenziviralo borbu protiv nelegalnih deponija, u Srbiji je očišćeno više od 1.000 takvih lokacija. Za ove aktivnosti do sada je izdvojeno oko 355 miliona dinara, dok je za 2025. godinu planirano dodatnih 120 miliona. Osim čišćenja lokacija, preduzimaju se i mere za očuvanje očišćenih lokacija – kroz postavljanje video nadzora na mestima koja su ranije bila pogođena nelegalnim odlaganjem otpada.

Ministarka je takođe podsetila da Ministarstvo paralelno sprovodi projekte zatvaranja nesanitarnih deponija, kao i izgradnje savremenih regionalnih centara za upravljanje otpadom. Ovi centri će omogućiti tretman otpada u skladu sa najvišim ekološkim standardima, čime se ostvaruje dugoročno održivo rešenje problema otpada u zemlji.

Energetski portal

Elektroenergetske kompanije CG udružuju snage za izgradnju Konsolidovanog data centra

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske )

Najvažnije elektroenergetske kompanije Crne Gore – Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), potpisale su Pismo o namerama kojim je ozvaničen početak saradnje na projektu izgradnje Konsolidovanog data centra (KDC).

Ovo je veoma značajan korak kada je reč o digitalnoj transformaciji crnogorskog elektroenergetskog sistema i stvaranju savremenog informacionog čvorišta, navodi se na sajtu CGESa.

Tri kompanije će uložiti znanje i resurse sa ciljem kreiranja tehnološki napredlog sitema za upravljanje podacima i digitalnim uslugama. KDC će se nalaziti u okviru industrijskog kompleksa Željezare Nikšić.

Modernizacija elektroenergetskih kompanije predstavlja primarnu ulogu KDCa, međutim, razmatra se i mogućnost komercijalne upotrebe njegovog kapaciteta za potrebe drugih institucija i kompanija.

Pročitajte još:

Potpisnice su već pokrenule prve aktivnosti – pripremu studije izvodljivosti koja će definisati tehničke i ekonomske parametre projekta. Na osnovu njenih rezultata biće usvojen poseban Sporazum kojim će se precizirati naredni koraci u realizaciji KDCa.

Prema rečima Ivana Asanovića, izvršnog direktora CGESa, ovaj projekat omogućiće efikasnije upravljanje elektroenergetskim resursima na nivou cele države.

Vladimir Ivanović, izvršni direktor CEDISa, rekao je da će Konsolidovani Data Centar stvoriti mogućnost za bolju koordinaciju između kompanija, smanjenje operativnih troškova i unapređenje IT infrastrukture. Kako je dodao, ovo je investicija koja donosi dugoročnu vrijednost za energetski sektor i crnogorsku privredu.

Energetski portal

EU: Prodaja električnih automobila nastavlja da jača uprkos padu ukupnih registracija

Foto-ilustracija: Unsplash (markus-spiske)

U prva dva meseca 2025. godine, registracije novih automobila u Evropskoj uniji pale su za tri odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, pri čemu su ključna tržišta poput Italije, Nemačke i Francuske zabeležila značajne padove. Suprotno trendu, Španija je ostvarila rast od 8,4 odsto, navedeno je u saopštenju Udruženja evropskih proizvođača vozila (ACEA).

Međutim, tržište električnih vozila nastavlja da jača. Električni automobili na baterije (BEV) dostigli su tržišno učešće od 15,2 odsto u prva dva meseca ove godine, što je značajan rast u odnosu na 11,5 odsto iz istog perioda 2024. godine.

Prodaja ovih automobila porasla je za 28,4 odsto, sa 255.489 novoregistrovanih jedinica. Najveći rast zabeležen je u Nemačkoj (+41 odsto), Belgiji (+38 odsto) i Holandiji (+25 odsto), dok je jedini pad zabeležen u Francuskoj (-1,3 odsto).

Pročitajte još:

Hibridni električni automobili i dalje su najtraženiji, sa tržišnim udelom od 35,2 odsto, uz rast registracija od 18,7 odsto. Najveći skok zabeležen je u Francuskoj (+51,4 odsto), Španiji (+31,5 odsto), Italiji (+10,4 odsto) i Nemačkoj (+9,8 odsto).

Nasuprot tome, plug-in hibridni automobili (PHEV) beleže pad od pet odsto u prva dva meseca 2025, prvenstveno zbog smanjenja prodaje u Belgiji (-65,3 odsto) i Francuskoj (-49,3 odsto). Kao rezultat toga, plug-in hibridi sada čine 7,4 odsto ukupnog tržišta novih automobila u EU.

Podaci za februar 2025. potvrđuju snažan rast električnih i hibridnih vozila, uz povećanje prodaje BEV za 23,7 odsto i hibrida za 19 odsto, dok je segment plug-in hibrida blago opao za 1,4 odsto.

Trend elektrifikacije automobila u Evropskoj uniji se nastavlja, uprkos opštem padu tržišta novih vozila. Analiza ACEA-e ukazuje na to da se potrošači ipak okreću održivijim opcijama, iako pojedina tržišta beleže blage oscilacije, dok tradicionalni benzinski i dizel automobili gube udeo.

Energetski portal

Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HKe Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK
Slot Dana
Taruhan Bola
slot bola
bola slot
Toto Slot
rujak bonanza
Situs Slot Online
Toto Slot
Toto Slot
situs slot online
slot gacor
slot demo
slot demo
slot bola
slot bola
Toto Slot
situs slot gacor
slot dana
slot88 gacor
live draw
live draw
Toto Slot
slot gacor
Toto Slot
toto slot
toto slot
Slot Demo
Toto Slot
Toto Slot
slot gacor
Toto Slot
toto gacor
slot qris
slot qris
Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto