Home Blog Page 794

Kako napreduju radovi na Medicinskoj školi, hali sportova i javnoj garaži u Kruševcu?

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

Gradonačelnica Jasmina Palurović, zamenica gradonačelnice Vesna Lazarević i načelnik Gradske uprave Ivan Anđelić, su obišli Medicinsku školu gde su u toku radovi na kompletnoj rekonstrukciji.

Gradonačelnica Jasmina Palurović, podsetila je na hronologiju događaja koji su prethodili radovima koji su u toku.

Grad Kruševac, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Jedinica za upravljanje projektima u javnom sektoru su još 2017. potpisali Sporazum o saradnji, kojim su definisane obaveze potpisnika oko implementacije Programa modernizacije škola kroz „dogradnju dela sprata Medicinske škole u Kruševcu“.

U nadležnosti Ministarstva prosvete je bio postupak sprovođenja javne nabavke za izvođenje radova na dogradnji dela sprata. Posle sprovedenog postupka, potpisan je Ugovor sa izvođačem radova. Grad je imao obavezu izrade detaljne projektno – tehničke dokumentacije, obezbeđenja građevinske dozvole i svih drugih pratećih uslova.

Izvođač radova nije izvršavao svoje obaveze prema Ugovoru, čak je prouzrokovao i štetu otkrivanjem krova, pa je došlo do prokišnjavanja i plavljenja objekta. Tom prilikom, oštećene su učionice, zidovi, podovi, plafoni, kao i elektronske i telefonske instalacije.

Iz tih razloga, Ugovor je raskinut i pokrenut je postupak sa drugim izvođačem (kruševački „Ami monter“), koji upravo izvodi radove u vrednosti od 54 miliona dinara, a pored nadogradnje obuhvataju i sanaciju štete.

Trenutno je urađena završna betonska ploča, pregradni zidovi u potkrovlju, postavljen je krov, prozori ka ulici, završene su elektro instalacije, radi se malteracija, krečenje i zamena podova.

Direktor škole Goran Ristićje rekao da će završetkom izgradnje i rekonstrukcije, škola dobiti novih 600 metara kvadratnih, 4 učionice, 3 kabineta, biblioteku i najsavremenije opremljen prostor.

Inače, Medicinsku školu pohađa 605 učenika u 20 odeljenja, a kako se očekuje, najveći deo radova biće završen do početka drugog polugodišta.

Gradonačelnica Jasmina Palurović i zamenica gradonačelnice Vesna Lazarević posetili su i završne radove u Hali sportova i radove na novoj gradskoj garaži nedaleko od Autobuske stanice.

Foto: Grad Kruševac

Ove godine je, nakon radova na fasadi i zameni parketa pre 3 godine, na red došla i zamena stolica u čitavoj Hali, kao i kompletno renoviranje svlačionica. Direktor ustanove “Sportski centar” i pomoćnik gradonačelnika za omladinu i sport Predrag Milenković upoznali su gradonačelncu i zamenicu gradonačelnice sa onim što je do sada završeno, kao i o preostalim radovima.

Prilikom posete izvođača radova na izgradnji treće parking garaže na lokaciji preko puta Autobuske stanice, gospođe Palurović i Lazarević imali su priliku da proprate završne radove na pripremi podloge za asfaltiranje. Ova garaža imaće 250 parking mesta i time će umnogome rasteretiti parking prostor u centralnim gradskim ulicama.

Izvor: Grad Kruševac

Završetak projekta “Mladi u akciji za zaštitu životne sredine i prirodnih vrednosti“

Foto-ilustracija: Unsplash (Chang Duong)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kevin Laminto)

U organizaciji Udruženja „Centar za Okolišno Održivi Razvoj – COOR Sarajevo” u Srednjoj školi za životnu sredinu i drvni dizajn održana je 19. decembra ove godine završna manifestacija projekta “Jačanje partnerstva – Mladi u akciji za zaštitu životne sredine i prirodnih vrednosti“.

Na manifestaciji kojoj je prisustvovao opštinski načelnik Nedžad Koldžo, predstavljene su prezentacije učenika osnovnih i srednjih škola sa područja opštine Novo Sarajevo i uručene zahvalnice i nagrade učesnicima.

U projektu su učestvovali učenici OŠ „Malta“ koji su predstavili kulturno-istorijsko i prirodno nasleđe Spomen parka “Vraca”, dok je prezentacija OŠ „Pofalići“ bila posvećena prirodnim vrednostima Park šume “Hum”.

Ovom prilikom, učenici OŠ „Velešićki heroji“ fokusirali su se na svoj angažman u proteklom periodu i ukazali na probleme vezane za okolinu u Park šumi “Hum”.

Planom rada za praktičnu/terensku nastavu usklađenu sa merama u Akcionom planu za Park šumu “Hum” predstavila se Srednja škola za životnu sredinu i drvni dizajn, a učenici Elektrotehničke škole za energetiku prikazali su edukativno-reklamni film za promociju Parka šume “Hum” i Spomen parka “Vraca”.

Predstavljeni su i ostali rezultati projekta koji se odnose na Plan angažmana MZ na implementaciji mera iz Akcionog plana za “Hum”, kao i Inicijative prema opštini za rešavanje glavnih problema zaštite životne sredine za Spomen park “Vraca”.

Sveukupni cilj projekta Udruženja „Centar za Okolišno Održivi Razvoj – COOR Sarajevo” je doprineti poboljšanju stanja životne sredine i jačanju partnerstva za zajedničke akcije u opštini Novo Sarajevo.

Projekat „Jačanje partnerstva – Mladi u akciji za zaštitu životne sredine i prirodnih vrijednosti” podržala je Opština Novo Sarajevo.

Izvor: Grad Sarajevo

Solarni paneli na golf terenima širom Japana

Foto-ilustracija: Unsplash (John Such)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Svaka zemlja ima napuštene prostore gde su nekad bile fabrike ili mesta za stanovanje, ali Japan ima drugačiji “problem”. Naime, u Japanu postoji veliki broj napuštenih golf terena jer je veliki broj njih otvoren tokom osamdesetih godina prošlog veka.

Intenzitet bavljenja sportom u Japanu je vidno opao od tada, za čak 40 odsto. Tako da veliki broj ovih terena mora da pronađe novu namenu.

Tako je Japan rešio da ovaj prostor nekadašnjih golf terena ustupi solarnim panelima. Zemlja je alternative nuklearnoj energiji tražila još od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, tako da je otvorena za sve vidove korišćenja obnovljive energije iz prirodnih izvora.

Plan za solarne elektrane na ovim prostorima javio se još 2014. godine, a prvi projekat je pokrenut 2017. i proizvodiće dovoljno energije za oko 8.000 domaćinstava. Ipak, u planu je proširenje ovog projekta, te se očekuje da će solarni paneli sa nekadašnjih golf terena snabdevati čak 30.500 domaćinstava.

Jelena Cvetić

U Subotici izrečena kazna od 150.000 dinara za držanje divljih ptica

Foto: Wikipedia/Armin M.
Foto: Wikipedia/Mick Morton

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode saopštio je danas da je Prekršajni sud u Subotici u prvostepenom postupku osudio A.G. (52) sa Palića na novčanu kaznu od 150.000 dinara zbog držanja u zarobljeništvu 27 jedinki strogo zaštićenih vrsta ptica, čije je hvatanje u prirodi i držanje zabranjeno na osnovu Zakona o zaštiti prirode. U presudi je navedeno da je okrivljeni držao u kavezima 12 češljugara, dve zelentarke, sedam konopljarki, jednu zimovku, jednu strnadicu žutovoljku, jednog drozda pevača, dva kosa i jednu zebu.

Sve su to vrste koje su strogo zaštićene u Srbiji i koje je po zakonu zabranjeno hvatati u prirodi i držati u zarobljeništvu bez dokaza o poreklu, koji A.G. nije imao, navedeno je u saopštenju.

Od njega je oduzato i sedam čvoraka, koji spadaju u zaštićene vrste ptica, a koji su takođe držani nelegalno.

Nakon oduzimanja i oporavka u Prihvatilištu za divlje životinje na Paliću ptice su vraćene u prirodu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Diego PH)

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji je, zajedno sa Pokrajinskom inspekcijom za zaštitu životne sredine učestvovao u otkrivanju ovog slučaja kršenja zakona, upozorio je sve koji tokom jeseni i zime hvataju strogo zaštićene ptice u prirodi i drže ih u kavezima iz bilo kog razloga, da je reč o ilegalnoj aktivnosti koja je kažnjiva, te da se kazna kreće u opsegu od 50.000 do 150.000 dinara.

“Budući da je ova aktivnosti veoma raširena u Srbiji i da se veže za brojne sajmove i vašare sitnih životinja gde se uhvaćene ptice prodaju, ukazujemo na to da je reč o raširenom biznisu, za čije zaustavljanje su potrebne stalne kontrole i saradnja, kako sa organizatorima tako i sa posetiocima sajmova. Osim toga, hvatanje divljih životinja vrlo je pogubna aktivnost tokom koje ogromna većina njih strada”, kazao je ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode Nikola Stojnić.

Prema podacima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, u periodu od 2000. do 2017. godine ukupno su zabeležena 252 slučaja ilegalnog hvatanja divljh ptica iz prirode u Srbiji, no ova pojava je, procenjuju ornitolozi, masovna, a njome je ugroženo više od 50 vrsta divljih ptica koje su objekt hvatanja.

Izvor: Zelena Srbija

Rusija i Ukrajina postigle dogovor o transportu gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Smagin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)

Rusija i Ukrajina postigle su načelni sporazum o tranzitu prirodnog gasa iz Rusije preko Ukrajine ka drugim zemljama Evrope. Dve strane mesecima su pregovarale jer sadašnji ugovor ističe na kraju godine.

“Postignut je načelni sporazum koji dve strane treba da razmotre u svojim glavnim gradovima” – Moskvi i Kijevu, izjavio je 19. decembra predstavnik Evropske komisije Maroš Šefčovič u Berlinu posle trojnih pregovora Rusije, Ukrajine i EU, prenosi AFP.

Za sada se ne znaju detalji dogovora.

“Zadovoljan sam što smo postigli načelni sporazum o svim ključnim elementima koji je, verujem, veoma dobar i veoma pozitivan za Evropu, Rusiju, Ukrajinu, za tržišta gasa i građane u našim zemljama”, rekao je potpredsednik Komisije, prenosi AP.

 

Ruski ministar energetike Aleksandar Novak ocenio je pregovore kao “veoma produktivne” i rekao da će “vrlo uskoro” biti konkretizovani.

Zbog višegodišnjeg gasnog konflikta Rusije i Ukrajine pre desetak godina, zemlje EU zabrinute za snabdevanje gasom stalno dopunjavaju rezerve da ne bi bilo nestašice u slučaju ponovnog prekida dopreme gasa.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je 19. decembra da veruje da će sporazum biti postignut: “Potrudićemo se da osiguramo da ukrajinska strana bude zadovoljna i da su naši evropski potrošači bezbedni”, rekao je on na godišnjoj konferenciji za novinare.

Rusko-ukrajinski odnosi su se znatno pogoršali od 2014. godine ruskim pripajanjem Krima i početkom oružanog sukoba na istoku Ukrajine. Ta zategnuta atmosfera uticala je i na pregovore ruskog Gasproma i ukrajinskog Naftogaza.

Ugovor koji uskoro ističe potpisan je posle prethodne krize s gasom koja je oborila isporuke evropskim zemljama početkom 2010. godine.

Iako Evropa i dalje veoma zavisi od ruskog gasa, koji čini 35 odsto njene potrošnje, sada je mnogo manje zavisna od tranzita preko Ukrajine koji je smanjen za 40 odsto u poslednjih petnaest godina, posle dva rusko-ukrajinska sukoba oko gasa (2006. i 2009.).

Rusija i neke druge evropske zemlje na čelu s Nemačkom izgradile su gasovode kojima se zaobilazi Ukrajina.

U septembru 2011. počela je izgradnja Severnog toka kojim se, po dnu Baltičkog mora, spajaju ruska gasna polja s obalom Nemačke. Trebalo bi da bude otvoren početkom 2020.

Istovremeno Moskva gradi još dva gasovoda, Severni tok 2 i Turski tok. Produženje Turskog toka do jugoistoka Evrope za cilj ima da se premosti Ukrajina.

Ruski problemi s tranzitom gasa počeli su još pred kraj Sovjetskog Saveza, kada je Rusija koristila “ventil za gas” kao “oružje” protiv Kijeva, prekidajući mu snabdevanje u jesen ili zimu 1992, 1993, 1994. godine.

Ukrajina je svoj direktan uvoz ruskog gasa zaustavila u novembru 2015.

Izvor: Euractiv

Održan okrugli sto za Jadransko-jonski region

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru predsedavanja Republike Srbije Jadransko – jonskom inicijativom (AII) i Strategijom Evropske unije za Jadransko – jonski region (EUSAIR), Ministarstvo zaštite životne sredine uz pomoć Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Stalnog sekretarijata Jadransko – jonske inicijative u Ankoni i Treće tematske upravljačke grupe – Kvalitet životne sredine (TSG3), Strategije Evropske unije za Jadransko – jonski region organizovan je 17. decembra 2019. godine Okrugli sto Jadransko – jonske inicijative „Izrada zajedničkih planova upravljanja prekograničnim staništima i ekosistemima, sa posebnim osvrtom na velike karnivore”.

Tema i obim okruglog stola u potpunosti su usklađeni sa Strategijom EU za Jadransko-jonski region i njenim akcionim planom obuhvativši zaštitu i očuvanje kopnenih staništa i ekosistema razvojem zajedničkih planova upravljanja, posebno elementima transnacionalnih staništa i predela od centralnog značaja za velike karnivore. Na okruglom stolu su učestvovali predstavnici svih relevantnih institucija Republike Srbije, uključujući naučnu i stručnu javnost, predstavnici Slovenije, Bosne i Hercegovine, Projekta „Program partnerstva za pristupanje u oblasti životne sredine – EPPA” koji finansira Evropska unija, Svetske organizacije za prirodu – WWF i Stalnog sekretarijata Jadransko – jonske inicijative u Ankoni.

Foto: Wikipedia/Robert F. Tobler

Učesnici okruglog stola su, nakon sveobuhvatne diskusije održane tokom dva panela, doneli sledeće zaključke:

  • pored ekosistema mora, makroregionalna saradnja takođe se mora usmeriti na zaštitu i očuvanje kopnenih ekosistema;
  • Jadransko-jonski region ima bogatu biološku raznovrsnost u poređenju sa prosečnom evropskom regijom; sve zemlje makroregije pružaju staništa evropskim velikim karnivorama, uključujući sivog vuka, evroazijskog risa i smeđeg medveda; za njihovu održivost potrebna su velika staništa, što zahteva saradnju na zajedničkom upravljanju kao i na obezbeđivanju uslova da buduće investicije u infrastrukturu neće prouzrokovati značajnu fragmentaciju važnih karakteristika predela i zelenih koridora makro-regiona;
  • primeri dobre prakse u upravljanju velikim karnivorama kao i učinjene greške u prethodnom periodu, mogu se smatrati dobrim iskustvom i polaznim osnovama za unapređenje statusa ovih vrsta;
  • potrebno je preduzeti konkretne akcije, na svim nivoima, kako bi regionalna i prekogranična saradnja rezultirale u pronalaženju rešenja za zaustavljanje gubitka biološke raznovrsnosti i ekosistemskih usluga; usaglašavanje politika Jadransko-jonskog makro-regiona će doprineti efektivnom upravljanju prirodnim resursima koje dele ove države;
  • učesnici okruglog stola veruju da je potrebno zadržati snažnu političku podršku Jadransko-jonskoj inicijativi i Strategiji EU za Jadransko-jonski region, sa ciljem unapređenja neophodnih administrativnih kapaciteta, i uključiti sve nivoe vlasti uključujući regione, gradove, agencije, institucije kao što su univerziteti, privatni sektor i civilno društvo sa ciljem njihove bolje implementacije.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Završen projekat o upravljanju zaštićenim vrstama na području Hrvatske

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Rezultati projekta „Izrada predloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)“ koji je sprovelo Ministarstvo zaštite okoline i energetike predstavljeni su danas u Evropskom domu u Zagrebu.

Projekat se sprovodi od januara 2017. godine i finansiran je u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014 – 2020. Ukupna vrednosti projekta je 8.397.154 kuna (oko 132 miliona dinara), od čega su bespovratna EU sredstva 7.108.979 kuna (oko 112 miliona). Preostalih 15 odsto osigurao je Fond za zaštitu okoline  i energetsku efikasnost.

Rezultat projekta je 11 predloga Planova upravljanja za više od 20 vrsta (neki planovi se odnose na više sličnih vrsta), i to vuka, risa, modrovrane, surog orla, beloglavog supa, ptica cevonosnica, čovečje ribice, rečne kornjače, vrste roda Salmo, svetlice i kapelske svetlice i leptira livadskog plavca.

Foto: Wikipedia/ Rocky

Plan upravljanja (s akcijskim planom) kao jedan od važnih koraka u očuvanju strogo zaštićenih vrsta predstavlja svojevrsne upute o tome šta konkretno treba preduzeti kako bi se dugoročno osiguralo očuvanje ugroženih vrsta uz što skladniji suživot sa svim korisnicima prostora. U tu svrhu, participativnim se pristupom koji podrazumeva uključivanje svih ključnih aktera povezanih s problematikom očuvanja pojedine vrste razrađivali su i definisali ključne probleme, ciljeve, prioritete, mere i aktivnosti.

Kako bi se podigla svest javnosti i novo informisanja o potrebama i načinima očuvanja strogo zaštićenih vrsta u Hrvatskoj, u sklopu projekta je izrađena brošura o bioraznolikosti na Brajevoj azbuci za slepe i slabovide osobe. To je ujedno i prva publikacija na Brajevoj azbuci s podacima o stanju prirode na području cele Hrvatske.

Projekat takođe doprinosi sprovođenju politike EU o zaštiti okoline, čiji bitan deo čini zaštita prirodnih resursa, koji se, između ostalog, osiguravaju i izradom i sprovođenjem Planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Srbija – zemlja partner na sajmu Agra u Sloveniji

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Republika Srbija će biti zemlja partner narednog međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sajma „Agra“ u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, koji predstavlja jednu od najznačajnijih manifestacija te vrste u ovom delu Evrope.

To je dogovoreno na današnjem sastanku ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislava Nedimovića i državnog sekretara Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Republike Slovenije Damjana Stanonika.

Sajam „Agra“ biće organizovan od 22. do 27. avgusta 2020. godine i predstavljaće priliku da izlagači sklope međunarodne poslovne kontakte i predstave svoje proizvode potencijalnim kupcima iz više zemalja.

Na sastanku održanom u okviru zajedničke sednice Vlada Srbije i Slovenije u Novom Sadu takođe je bilo reči o formiranju zajedničke radne grupe za digitalizaciju u poljoprivredi.

Potpisan je i Memorandum o tehničkoj saradnji u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kojim je dogovorena saradnja u oblastima u kojima je slovenačka tehnička i stručna pomoć dobrodošla, a to su evropske integracije, sa fokusom na izgradnju institucija, uvođenje pravnih tekovina EU i uspostavljanje srpske agencije za plaćanja i drugih nadležnih institucija za sprovođenje mera Zajedničke poljoprivredne politike EU iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Beč prilagođava ulicu klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash (Petr Slováček)
Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Hild)

Početkom januara 2020. godine počinju radovi na uređenju ulice Nojbaugase, koja se proteže uz ulicu Ciglergase u opštini Nojbau u Beču. Ova ulica će po planu dobiti novi zasad drveća, sedam ogradica za biljke puzavice, sedam česmi, dve fontane i 36 mlaznica za prskanje vodene magle. Takođe, u njoj će se obavljati i biciklistički saobraćaj u oba smera sa 69 novih mesta za parkiranje bicikla, a ulicom će moći da se kreću i invalidi i teže pokretljivi građani sa mogućnošću odmora na više od 100 mesta za sedenje.

Postojeće bašte i lokali ostaće i dalje na istoj adresi kako bi komšijama i redovnim kupcima i dalje bili na raspolaganju.

„Moj pristup obnovi bečkih ulica je da se građanke i građani u njima bolje osećaju. Ubeđena sam da će to i ovde biti slučaj“ izjavila je bečka zamenica gradonačelnika, Birdžit Hebajn.

„Nojbaugase se nalazi u jednom od najtoplijih delova Beča. Sadnjom drveća i instaliranjem mlaznica za prskanje vodene magle uspećemo da je rashladimo, a Bečlije će dobiti mesto za slobodno kretanje, druženje i razgovore“, dodala je Hebajn.

Da podsetimo, bečki naučnici su izračunali da bi opština Nojbau ubuduće mogla da postane najtopliji deo Beča sa ukupno 55 ekstremno toplih dana godišnje. Tim povodom je ulica Ciglergase postala prva ulica u ovoj opštini i u Beču koja je prilagođena klimatskim promenama. U njoj je izvršena potpuna rekonstrukcija, posađeno drveće, instaliran sistem za hlađenje vazduha, a postavljene su i česme sa vodom za piće. Adaptacija ulice Ciglergase je koštala 2,4 miliona evra, od kojih je Grad Beč finansirao 70 odsto, a opština Nojbau je ostatak sredstava nadoknadila iz sopstvenog budžeta.

Izvor: Eurocomm-PR

Šine na auto-putu u Švedskoj pune elektrovozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Insoll)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pichler)

Švedska ima plan da uvede puteve koji će da pune električna vozila dok se kreću. Taj projekat je realizovan u vidu eksperimentalnog puta “eRoad–Arlanda”. Ako se ovaj put pokaže efikasnim, projekat će se proširiti na celu Švedsku. Ovaj put puni vozila u pokretu – električne automobile, kamione, autobuse. Put se nalazi u blizini Stokholma, tačnije povezuje aerodrom Arlanda sa logistikom u samom gradu i to u dužini od gotovo dva kilometra.

Računica švedskih inženjera je veoma jednostavna – kamioni skoro 80 odsto vožnje ostvare vozeći po auto-putevima i to obično u kolonama. Novim putevima sa šinama u srednjoj traci štedi se na energiji, nema zagađenja, a transport je do 10 puta jeftiniji.

Upotrebom pokretne „ruke“, koja se nalazi na dnu šasije, vozilo se povezuje sa šinom koja provodi struju, a koja je instalirana u kolovoz. Kada se vozila približe stazi, senzor iz automobila ili kamiona otkriva elektrificiranu šinu, pokretna ruka se spušta ispod vozila i pripaja na nju.

Domet kamiona koji vozi robu kad se otkači sa šine, jeste 150 kilometra, što je dovoljno da se roba doveze do skladišta i da se ponovo vrati na auto-put.

„Do 2030. godine smanjićemo broj vozila na fosilna goriva za 70 odsto od trenutnog, a ovaj put je samo jedan od nekoliko projekata koje je započela uprava za saobraćaj s namerom da se razvijaju i testiraju tehnologije“, objasnio je Ibrahim Bajlajn, ministar za politiku energije.

Bezbednost na najvišem nivou

Pruga je potpuno bezbedna za hodanje po njoj bosim nogama, dakle i za ljude i za životinje, jer struje na površini nema.

„Sve mora biti u skladu sa najvišim standardima bezbednosti i povezano sa autonomnom vožnjom. Brzina ovoga projekta zavisi od brzine kojom budemo mogli da obezebedimo sredstva za subvenciju onih koji žele da kupe ovakve kamione“, istakao je Bajlajn.

Južna Koreja i Kina takođe ulažu u razvoj solarnih, elektromagnetskih puteva na kojima se punjenje automobila i kamiona radi bežično, kako bi smanjile emisije štetnih gasova.

Međutim, ovaj švedski put je prvi takve vrste u svetu, a prednosti projekta su što bi, ukoliko se instalira u celoj zemlji, omogućavao da električni automobili imaju manje baterije, što bi bilo jeftinije za njihovu proizvodnju i rešilo mnoge ekološke probleme oko njihovog uništavanja posle upotrebe.

Izvor: RTS

Budući inženjeri i ABB – ruku pod ruku ka razvoju robotike u Srbiji

Foto: ABB

U utorak, 17. novembra, u svečanoj sali Mašinskog fakulteta u Beogradu nagradama i sertifikatima ovenčani su “potpuno novi inženjeri” (Brand New Engineers). Oni su učestvovali u projektu Brand New Engineers – Od integrala do inženjera, koji sprovodi Udruženje studenata elektrotehnike Evrope – Lokalni komitet Beograd u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Beogradu. Projekat je ove godine proslavio desetogodišnjicu postojanja.

Predsednica udruženja Milica Lazić je podsetila goste da je 2000. godine beogradski komitet osnovalo nekoliko entuzijasta sa željom da nauče nešto novo i da prošire svoje vidike. “Od tada do danas, Beograd je postao jedan od najjačih članova Udruženja studenata elektrotehnike Evrope”, kazala je ona.

Raskošan potencijal studenata iz Srbije je prepoznala i švajcarsko-švedska kompanija ABB, predvodnica digitalne transformacije. U cilju podrške usavršavanju veština budućih stručnjaka, izazvala ih je na ABB Robo Challenge.

S obzirom na to da se svojevrsno nadmetanje u oblasti robotike održava dve godine unazad, Milan Jevremović, rukovodilac segmenta Industrija u kompaniji ABB Srbija, veruje da je to znak da će je preraslo u tradiciju.

Foto: ABB

“Nakon ovogodišnjeg takmičenja koje je drugo po redu, verujemo da će ono postati tradicija na kojoj će studenti moći da se oprobaju u optimizaciji rešenja za upravaljanje robotom u simulacionom okruženju softvera ABB RobotStudio i kasnije ih implemenitraju na pravom ABB industrijskom robotu”, objasnio je.

Jevremović je zahvalio Elektrotehničkom fakultetu na njegovom doprinosu događaju.

Iako ideja potiče sa Elektrotehničkog fakulteta, voleo bih da se ABB Robo Challenge proširi i na departmane za robotiku na drugim fakultetima kako bismo promovisali nove tehnologije. Samim tim što se nalazimo na Mašinskom fakultetu i što je među ekipama bilo predstavnika sa ovog fakulteta, delimično smo i uspeli u tome“, rekao je on, podsetivši na jedinstvenost izazova u regionu, ali i čitavoj Evropi. “U okviru nedelje kada se obeležava Evropski dan robotike, drago nam je da doprinosimo popularizaciji ove oblasti putem našeg takmičenja, jedinstvenog za naš region”, dodao je.

Foto: ABB

ABB Robo Challenge se odvijao u dve faze. Najpre je 17. novembra upriličen 24-časovni hakaton, a izabrani finalisti su jedni drugima ponovo izašli na crtu 25. novembra. Tom prilikom su svoja rešenja proverili na pravom ABB industrijskom robotu. Uspešnijim se pokazao tim Fast and Fourier.

ABB Srbija je pobednike nagradila studijskim putovanjem u Milano. Tamo će ih u  Regionalnom centru za robotske aplikacije mašinske obrade i opsluživanja u obližnjem mestu Votuone ugostiti njihove italijanske kolege.

Drugoplasirani Robo Sapiens će posetiti preduzeće koje je u svoju proizvodnju u Srbiji implementiralo industrijske robote, kao i sedište kompanije ABB i novootvoreni trening centar “Nikola Tesla” u Beogradu.

Jelena Kozbašić

“Čist Božić i bistra Nova godina” u Splitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mourad Saadi)

Udruženje podvodnih aktivnosti „Rostrum“ u Splitu je na plaži Žnjan uspešno organizovalo 4. ekološku akciju čišćenja primorja pod nazivom „Čist Božić i bistra Nova godina“.

Zaključak organizatora ove, već tradicionalne, ekološke akcije čišćenja primorja je da se iz godine u godinu postiže sve veći napredak i da uloženi trud ipak ima smisla jer je primorje splitske plaže Žnjan od prve ekološke akcije poprilično promenilo svoj izgled.

Tokom ranijih akcija očekivano je preovladavao krupniji otpad, ističu u UPA „Rostrum“, a poslednje dve akcije bile su fokusirane na sitniji, fragmentisani plastični otpad koji je mnogo teže i zahtevnije uklanjati iz mora. Takođe, taj otpad možda ne izgleda toliko atraktivno, ali je i daleko opasniji za morski ekosistem. Priprema ovogodišnje akcije bila je mnogo zahtevnija u odnosu na prethodne te su članovi UPA „Rostrum“ pre same akcije deset puta zaronili radi pripreme terena.

Ove godine je ujedno i proširena lokacija akcije, a dobar deo otpada nije se nalazio u blizini  kopna. Sitni otpad je bio u visokom stupnju raspadanja, dok je krupniji uglavnom bio duboko zakopan u sediment, što je uz smanjenu vidljivost na sam dan akcije uvelike otežavalo uslove rada. Turistička zajednica grada Splita podržava akciju od samog početka, a vrednost inicijative UPA „Rostrum“ u Splitu su ove godine prepoznali brojni pojedinci, klubovi, udruženja, organizacije i institucije poput Udruženja za prirodu, okolinu i održivi razvoj “Sunce” i Splitsko-dalmatinska županija u sklopu projekta „Primorsko je dobro“.

U akciju su se uključili članovi klubova iz raznih krajeva Hrvatske kao što su DPS, RK “Geronimo” i RK “Roniti” se mora iz Zagreba, KPA Vodomar iz Duge Rese, RK Sv. Roko iz Zadra, RK Dolac iz Šibenika, ERK Korčula sa ostrva Korčula, ali i iz susedne Bosne i Hercegovine, poput ERK “Leut” iz Mostara i KPA “Explorer” iz Sarajeva.

Splitsko podmorje ipak nisu čistili samo gosti, već i članovi lokalnih klubova RK Giričić, JVP Split, PIK Mornar i RK veterana 4 gardijske brigade.  Uz podršku dva ronilačka centra – “Foka” sa ostrva Paga i “Deep Blue Diving” iz Rogoznice, kao i  ribolovnog društva PŠU Angulja iz Marine, akciji su se pridružili Hrvatski restauratorski zavod, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju iz Zadra i Arheološki muzej Split.

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Organizatori akcije posebno se zahvaljuju srednjoj Prirodoslovnoj školi i njenim profesoricama koje su budno pazile i koordinirale svoje učenike koji su 14. decembra imali priliku da vide kako izgleda briga za životnu sredinu iz prve ruke. Iako je prikupljeni otpad po svom sastavu svake godine poprilično sličan, tu su automobilske, kamionske i autobuske gume, kante za smeće, nezaobilazna plastika i gvožđe, ove godine su iz mora izvučeni: velika metalna konstrukcija koja je nekad služila kao ograda za lakši ulaz na plažu, raspadnuta svlačionica, velike količine plastičnih i metalnih krovnih konstrukcija, kao i nepregledne količine metalnih ploča koje su sa raznih puteva našle svoje mesto u sedimentu podmorja. Takođe, iz mora je izvađen i mali čamac koji se ovde nasukao verojatno tokom nekog prošlog nevremena.

Kao i svake godine, od prikupljenog otpada je napravljena „jelka“ koja je po težini ipak bila nešto lakša od prethodnih, ali i dalje zabrinjavajuće velika. Trud uložen u organizaciju četvrte akcije „Čist Božić i bistra Nova godina“ se itekako isplatio i to ne samo zbog prikupljene količine otpada i velikog broja zadovoljnih učesnika, već i zbog podizanja svesti o važnosti očuvanja životne sredine, kao i stvaranja pravog prazničnog ugođaja na jedan veoma poseban, nov i drugačiji način.

Izvor: Ekovjesnik

EU planira smanjenje pesticida da bi se spasile pčele

Foto-ilustracija: Unsplash (Revolt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Matzinger)

Zastupnici pozivaju Komisiju da odlučnije nastupi s Inicijativom za oprašivače i predloži nove mere za zaštitu pčela i ostalih oprašivača.

U rezoluciji usvojenoj u sredu Parlament pozdravlja Inicijativu Evropske unije za oprašivače, ali ističe da njom trenutno ne mogu zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promene, konverziju zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste.

Budući da su oprašivači bitni za biološku raznolikost, poljoprivredu i reprodukciju mnogih biljnih vrsta, zastupnici su zatražili od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dodatnim sredstvima.

Potrebno je smanjiti upotrebu pesticida

Kako bi se doprinelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, manja upotreba pesticida mora da postane glavni cilj buduće zajedničke poljoprivredne politike, upozorili su zastupnici.

Oni su takođe pozvali da se širom Evropske unije obavezno smanje ciljevi koji će biti obuhvaćeni novom revizijom direktive o održivoj upotrebi pesticida.

Parlament je na kraju zatražio više sredstava za potporu istraživanju uzroka smanjenja broja pčela radi zaštite raznolikosti vrsta oprašivača. Rezolucija je usvojena podizanjem ruku.

Foto-ilustracija: Unsplash (Odin Aerni)

U aprilu 2018. EU je doneo odluku o potpunoj zabrani spoljen upotrebe imidakloprida, klotianidina i tiametoksama, poznatih pod nazivom neonikotinoidi. Ali više država članica zatražilo je hitno povlačenje tih pesticida iz potrebena svojim teritorijama.

Nakon što su Parlament i Veće pozvali na akciju za zaštitu pčela i ostalih oprašivača, Komisija je 1. juna 2018. predstavila svoju Komunikaciju o Inicijativi EU za oprašivače.

Prema navodima Komisije, samo u Evropskoj uniji oko 84 odsto vrsta useva i 78 odsto vrsta divljeg cveća zavisi, barem delimično, od oprašivanja preko životinja. Skoro 15 milijardi evra godišnje poljoprivredne proizvodnje Evrope direktno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog sveta.

Izvor: Evropski parlament

U Australiji 47 stepeni i 100 požara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bailey Heedick)

U Novom Južnom Velsu, na jugoistoku Australije, proglašena je vanredna situacija zbog rekordno visokih temperatura. Oko 2.000 vatrogasaca se bori sa oko 100 požara. Biro za meteorologiju za vikend prognozira maksimalne temperature od 47 stepeni Celzijusa, javlja “Sidnej morning herald”.

Premijerka Novog Južnog Velsa Gledis Berejiklijan proglasila je sedmodnevno vanredno stanje zbog požara i najavljenih visokih temperatura.

“Najveća briga tokom narednih nekoliko dana je nepredvidivost, imamo ekstremno visoke temperature sa ekstremnim vetrovima,” rekla je Berejiklijanova novinarima.

Oko 2.000 vatrogasaca bori se protiv sto požara od kojih je polovina stavljena pod kontrolu uz podršku američkih i kanadskih timova i pripadnika australijskih snaga odbrane.

Biro za meteorologiju za vikend prognozira maksimalne temperature od 47 stepeni.

Australija je juče zabeležila novi rekord po visini prosečne maksimalne temperature koja je iznosila 41,9 stepeni Celzijusa. Očekuje se da će danas biti oboren i ovaj rekord.

Prethodni put vanredna situacija je u Novom Južnom Velsu bila proglašena sredinom novembra, podseća AP.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joanne Francis)

U požarima je do sada nastradalo pet osoba, izgorelo je više od 680 kuća i gotovo 1,2 miliona hektara šuma i drugog rastinja.

Poslednji rekord zabeležen je u januaru 2013. godine i iznosio je 40,3 stepena. Očekuje se da će do smanjenja temperatura u Australiji doći nakon Božića.

Zbog toplotnog talasa koji je zahvatio Australiju izazivajući požare lekari upozoravaju stanovništvo da se zaštiti od vrućina. Direktor za zaštitu životne sredine u Novom Južnom Velsu Ričard Brum poziva stanovništvo da prati instrukcije vlasti i da se pridržavaju saveta lekara.

“Ljudi bi trebalo ozbiljno da shvate ove uslove i učine ono što mogu da bi se zaštitili od vrućine što je više moguće “, rekao je Brum.

Izvor: RTS

Hajde da istražimo morske dubine – iz svojih fotelja!

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cunningham)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Filipe)

Ekspanzija društvenih mreža mnogima je donela naviku besomučnog skrolovanja, toliko zastupljenu da počinjem da sumnjam da nam se tanji koža na jagodicama palčeva :) Šta ako promenimo perspektivu i pomoću mobilnih telefona i kompjetera, umesto duboko u privatnost naših poznanika, zavirimo u nepoznate dubine mora?

Nil Agarval, prema sopstvenim tvrdnjama, pokušava da učini surfovanje vebom zabavnijim. Na onlajn platformi neal.fun, IT stručnjak je kreirao virtuelnu stvarnost u kojoj imate priliku da trošite novac Bila Gejtsa, a osmislio je i neobičnu vremensku mašinu – ona prikazuje koji poznati ljudi su živeli u određenoj godini. Internet je sazdan od nebrojeno mnogo kodova, neshvatljivih većini nas, a kao njihov poznavalac, Nil nam je na svojoj stranici pružio mogućnost da istražimo čak i svemir – a od nedavno i more.

Jedanaest kilometara skrola Instagramom ili Fejsbukom bi nam vrlo verovatno više odnelo, nego donelo – pre svega vremena i živaca. Sa Nilovim parčetom interneta slučaj je nešto drugačiji – jedanaest kilometara skrola kasnije, naći ćemo se na najdubljem mestu u Zemljinoj kori. “Dotak’o sam dno života” mi se čini kao adekvatna pesma za taj trenutak! Za razliku od nas, koji ćemo ga “osvojiti” samo fiktivno i kroz nekoliko minuta, Žak Pikard i Don Valš su 1960. godine u podmornici Trst, nakon 5 sati putovanja kroz vodena prostranstva, zaronili tamo gde niko pre njih nije bio – u tzv. Marijanski rov.

Na putu do tamo, naići ćemo na vrstu koja pliva morima planete već 500 miliona godina, a uprkos tome što liči na meduze, nije u srodstvu s njima. Nastanjuje retko naseljene oblasti više od 6,5 km pod more s obzirom da tamo vladaju prilično ekstremni uslovi. Među njenim najbližim komšijama se nalaze olupina broda američke ratne mornarice DD-557, potopljenog u Drugom svetskom ratu, i zvezde – morske naravno.

Nešto pliće kupaju se ribe bez lica, neke od najvećih ajkula koje dostižu dužinu do 7 m i morski prasići.

No, da ne spojlujem čitav doživljaj, što bismo mi mladi rekli! Prepuštam vam da sami otkrijete ostale stanovnike mora i zanimljive informacije, poput one koliko je čovek najdublje zaronio.

Jelena Kozbašić

Javni poziv za iskazivanje interesa za USAID-ov program Sistema energetskog menadžmenta (EMS) na Balkanu

Javni poziv za iskazivanje interesa

USAID-ov program Sistema energetskog menadžmenta (EMS) na Balkanu

 

Projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) ima za cilj promociju upotrebe sistema energetskog menadžmenta za vlasnike javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada na Balkanu, s ciljem smanjenja potrošnje energije, poboljšanja energetske efikasnosti i optimizacije proizvodnih procesa.

Kao deo projekta, USAID želi odabrati i sarađivati sa vlasnicima javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada, kao i poslovnim subjektima koji su zainteresovani za poboljšanje energetske efikasnosti, posebno usvajanjem sistema energetskog menadžmenta.

Odabrani partneri imaće pristup najnovijoj američkoj tehnologiji za upravljanje energijom i imaće sledeću podršku:

  • Sistem upravljanja energijom: Partneri će dobiti USAID-ovu finansijsku podršku za delimično pokrivanje troškova dizajniranja, ugradnje i puštanja u rad novog sistema energetskog menadžmenta koji će obezbediti vodeći američki proizvođač.
  • Post-prodajna podrška: Sistem energetskog menadžmenta može sadržavati ugovor o održavanju rezervnih delova i radne snage sa ciljem održavanja sistema u optimalnom stanju.
  • Obuka: Partneri će biti osposobljeni za rad i upotrebu njihovog sistema energetskog menadžmenta kako bi bolje razumeli, nadgledali i optimizirali potrošnju energije radi efikasnosti i uštede troškova.

USAID poziva sve vlasnike zgrada i industrijskih objekata, zainteresovane za partnerstvo na gore navedenoj mogućnosti, da se prijave na ovaj javni poziv.  Ako ste zainteresovani za dodatne informacije i učestvovanje u ovom programu, kontaktirajte ih na drembids@tetratech.com. Krajnji rok za prijave je 15.1.2020.

Odabrani partneri će imati demonstriranu mogućnost za uštedu energije, bez postojećeg sistema energetskog menadžmenta i obavezu kupovine i upravljanje sistemom energetskog menadžmenta po smanjenim troškovima. Program će započeti početkom 2020. godine sa tehničkim posetama i odabirom partnera.