Home Blog Page 793

RERI: Staviti građevinske dozvole za MHE u Toplom Dolu i Prokuplju van snage

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu („RERI“) podneo je nadležnim organima zahteve za donošenje rešenja kojima se konstatuje prestanak važenja građevinskih dozvola za izgradnju male hidroelektrane (MHE) „Topli Dol 1“, u selu Topli Do u Pirotu, kao i za MHE „Rastovnica“ u opštini Prokuplje.

RERI je Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture 21.10.2019. godine podneo zahtev za stavljanje van snage građevinske dozvole izdate privrednom društvu Gornjak d.o.o. Beograd, za izgradnju MHE „Topli Dol 1“. Građevinska dozvola za MHE „Topli Dol 1“ izdata 23.08.2017. godine (pravosnažna od 11.10.2017. godine), zapravo je prestala da važi dve godine od dana pravosnažnosti, imajući u vidu odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, važeće u vreme izdavanja dozvole, kao i rok važenja određen u samoj dozvoli i činjenicu da investitor u ovom roku nije otpočeo sa izvođenjem radova.

Pored ovoga, RERI je (sa sličnom argumentacijom) Opštinskoj upravi opštine Prokuplje, dana 17.12.2019. godine, podneo zahtev za donošenje rešenja kojim se konstatuje prestanak važenja građevinske dozvole koja je u decembru 2015. godine izdata investitoru – RASTING MB d.o.o. Beograd za izgradnju MHE sa tri vodozahvata na Dobrotićkoj, Balčačkoj i Bučinskoj reci, u opštini Prokuplje.

S obzirom na to da nadležni organi – službe građevinske inspekcije, u oba slučaja nisu poštovale propise, pa nisu (i pored zahteva RERI-ja) pravovremeno izašle na teren kako bi utvrdile činjenično stanje, odnosno, kako bi konstatovale da investitori u zakonskom roku nisu započeli sa izvođenjem radova, RERI je angažovao veštaka građevinske struke, koji je u oba slučaja izradio nalaz i mišljenje, konstatujući faktičko stanje na terenu, izričito nadvodeći da investitori u zakonskom roku nisu započeli sa izvođenjem radova, pa su shodno tome predmetne građevinske dozvole prestale da važe.

RERI u prilog navedenom, a kao dodatni dokaz primenljiv u oba pomenuta slučaja navodi i činjenicu da je mišljenje Ministarstva dato u drugostepenom postupku stavljanja van snage građevinske dozvole za izgradnju MHE na potoku Ročnjak, grad Užice (koji je RERI takođe inicirao), potvrđuje navedeno tumačenje pravnog tima RERI-ja, te se i u predmetnom slučaju može iskoristiti kao dobar primer prakse i ispravnog tumačenja propisa od strane nadležnog organa, koji bi i u konkretna dva slučaja zahtevao donošenje identične odluke – stavljanje građevinskih dozvola van snage.

Imajući u vidu dostavljene dokaze i navedenu argumentaciju, RERI je mišljenja da nadležni organi u konkretnim slučajevima mogu doneti samo jednu ispravnu i na zakonu zasnovanu odluku, tako što će donošenjem formalnog rešenja samo konstatovati faktičko stanje i potvrditi mišljenje Ministarstva – da donošenje ovakvog rešenja ima samo deklarativan, a ne i konstitutivan status; rečju: da su izdate građevinske dozvole prestale da važe po sili zakona i protekom vremena, a da se donošenjem odgovarajućeg rešenja ova činjenica samo konstatuje.

Izvor: RERI

Prvi veliki američki grad koji uvodi besplatan javni prevoz

Foto-ilustracija: Unsplash (Tianyi Ma)

Bez obzira na to da li su bili podstaknuti primerom Estonaca koji su, uvođenjem besplatnog javnog prevoza, istovremeno i smanjili zagađenje vazduha u svojoj prestonici Talinu i napunili gradski budžet, ili su pak bili vođeni isključivo nesebičnim interesom zaštite okruženja, čelnici Kanzas Sitija u američkoj saveznoj državi Misuri su prošle nedelje doneli odluku da se vožnja tamošnjim autobusima i tramvajima više ne naplaćaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tianyi Ma)

Građani i posetioci Kanzas Sitija do sada su za kartu izdvajali 1,5 dolara, a mesečne propusnice koštale su ih 50 dolara. Kako bi nadoknadilo gubitke saobraćajnog preduzeća, gradsko veće trebalo bi da za tu svrhu nameni između 8 i 9 miliona dolara.

U sistem se trenutno ulaže oko 58 miliona dolara godišnje, pa “pronalaženje” dodatnog novca za finansiranje, prema mišljenju gradonačelnika Kvintona Lukasa, neće biti problem.

Očekuje se da će poduhvat imati pozitivne rezultate na nekoliko polja.

Pored doprinosa borbi protiv klimatskih promena i poboljšanja kvaliteta životne sredine usled smanjenja broja automobila na putevima i ulicama, nadležni organi se nadaju da će besplatan javni prevoz omogućiti socijalno ugroženim stanovnicima lakšu potragu za poslom ili dolazak do njega, te da će se tako indirektno odraziti i na jačanje lokalne ekonomije.

Jelena Kozbašić

Snabdevanje električnom energijom u Beogradu je stabilno

Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Beccari)
Foto: Grad Beograd

Postavljanjem visokonaponskih kablova u delu Beograda na vodi obezbeđeno je stabilno snabdevanje električnom energijom centralnih delova grada, ali i Novog Beograda. Radi se o najsavremenijoj tehnologiji izuzetno važnoj za Beograd, jer su dosadašnje električne instalacije bile stare 40 godina, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

On je istakao da je u pitanju izuzetno bitan projekat za dalji razvoj grada i napomenuo da reč o savremenoj mreži poput onih koje se koriste u najrazvijenijim gradovima Evrope i sveta.

“Novi energetski kablovi koji su pušteni pod napon nalaze se na trenutno važnoj trasi u dva pravca – od centra preko Beograda na vodi i nove trafostanice „Beograd 45” do Novog Beograda. Ovim je obezbeđeno da Beograđani, gosti našeg grada i kompanije u dužem vremenskom periodu imaju sigurno elektrosnabdevanje. Sve ovo je, naravno, važno i za dalji razvoj gradske infrastrukture. U ovom delu grada trenutno se gradi veliki broj stambeno-poslovnih objekata i na ovaj način obezbeđujemo miran nastavak radova, dok investitori sa velikom sigurnošću mogu da nastave ulaganja u Beograd. Zahvaljujem ljudima iz „Elektromreže Srbije”, koji su posao završili u rekordno kratkom roku”, rekao je Radojičić.

Direktorka „Elektromreže Srbije” Jelena Matejić potvrdila je da se radi o najsavremenijoj tehnologiji.

“Ovo je prva primena tehnologije suve gradnje, odnosno suvih kablova napona 110 kilovata. Primenjena je i sofisticirana tehnologija spajanja uljnih i suvih kablova, a korišćen je i sistem digitalnog monitoringa, kao i sistem postavljanja sofisticiranih optičkih kablova za detekciju mehaničkih udara”, rekla je Jelena Matejić.

Izvor: Grad Beograd

Centar Podgorice postaje pešačka zona

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Rivera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ameer Martin)

Podgorica će, kao što je ranije najavljeno, početi sa faznim zatvaranjem ulica za saobraćaj i pretvaranjem užeg centra grada u pešačku zonu.

S tim u vezi, od subote, 28. decembra zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila u Ulici Bokeškoj od Bulevara Stanka Dragojevića do Ulice Njegoševe, u svrhu promene režima saobraćaja i stvaranja pešačkih zona u užem centru grada.

Dostavnim vozililma će se omogućiti kretanje u periodu od 6.00 do 10.00 časova.

Upozoravaju se svi učesnici u saobraćaju da pomenuto zatvaranje Ulice Bokeška, podrazumeva promenu režima saobraćaja i u Njegoševoj ulici, tako što će se kretanje vozila preusmeriti suprotno od dosadašnjeg i to u smeru od Bulevara Ivana Crnojevića, preko Njegoševe ulice ka Trgu Nezavisnosti i dalje uobičajenim trasama.

Radi podsećanja, u prethodnom periodu pristupilo se izradi studije o saobraćaju i revitalizaciji centra grada, čija se završetak uskoro očekuje. Studija će analizirati i ponuditi moguća rešenja za regulisanje sporog saobraćaja u najužem gradskom jezgru, a pritom i razmotriti mogućnosti o ukidanju kolovoznog saobraćaja. Veći evropski i svetski gradovi u potpunosti su isključili saobraćaj u svojim centrima, dajući im na taj način primarnu pešačku funkciju, pa se veruje da će ova praksa i podgoričkom centru vratiti stari sjaj, naravno uz uključivanje novih sadržaja koje će građane vratiti centru.

Izvor: Glavni grad Podgorica

NASA napravila supersonični mlaznjak od 250 miliona dolara

Foto-ilustracija: Unsplash (Kychan)
Foto: YouTube (screenshot)

Budućnost je stigla, ali je postojao jedan problem – bila je zaglušujuća. NASA tvrdi da je našla rešenje i napravila „tihi“ supersonični mlaznjak.

Šezdesetih godina prošlog veka razvoj putničkih mlaznjaka koji lete brže od zvuka obećavao je revoluciju u međunarodnom vazdušnom saobraćaju. Rastojanje između Njujorka i Pariza trebalo je da se prelazi za manje od tri i po sata – što je bilo duplo kraće u odnosu na konvencionalne letove.

Uz čuveni „konkord“ to neverovatno vreme putovanja postalo je privilegija bogatih koji su to sebi mogli da priušte, jer je za jedan ovakav let trebalo 75 tona goriva. No ekstremna buka koju su proizvodili ovi supersonični vazduhoplovi, bila je dodatni razlog što su 2003. godine povučeni iz saobraćaja.

NASA sada ima smeo plan da oživi eru supersoničnog transporta svojim modelom „X-59“.

To je nova Tiha supersonična tehnologija (Quiet SuperSonic-QueSST), kako se zvanično zove, „X-59“, eksperimentalni mlazni avion koji je razvila svemirska agencija, a koji ima takav dizajn koji smanjuje nivo buke kada avion probija zvučni zid.

Ambiciozni projekat rezultat je dugogodišnjeg istraživanja i razvoja, a model je ove nedelje prošao veliku tehničku prepreku i dobio odobrenje za konačno sklapanje, kako je najavila NASA.

To znači da će „X-59“ 2021. godine obaviti svoj prvi probni let čiji detalji će biti potvrđeni i odobreni sledeće godine.

Mlaznjak koji će probijati zvučni zid, ali mnogo tiše, koji neće stvarati probleme ljudima na zemlji, gradi kompanija “Lockheed Martin”, a ceo projekat košta blizu 250 miliona dolara.

Ostaje da vidimo da li će se nadzvučni vazdušni prevoz dobiti novu šansu.

Izvor: RTS

Vrbasu 50 miliona dinara za preradu otpadnih voda

Foto: Opština Vrbas

Vlada Republike Srbije donela je odluku o izdvajanju 50 miliona dinara za podršku funkcionisanju Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda za opštine Kula i Vrbas, koji se u potpunosti finansirao iz pretpristupnih fondova Evropske unije – IPA.

Foto: Opština Vrbas

Izdvajanjem ovih sredstava obezbeđuje se mogućnost za nesmetan rad Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda, te stvaraju uslovi za prihvatanje svih otpadnih voda Vrbasa i Kule i prekid zagađivanja Velikog bačkog kanala. Upravo je ovaj projekat osnovni preduslov da se u budućnosti aktivira nedavno predstavljeni plan remedijacije i revitalizacije Velikog bačkog kanala. Istovremeno, u novoj investicionoj godini, prema najavama iz opštine Vrbas, planiran je nastavak izgradnje kanalizacionog sistema u mestima opštine Vrbas.

“Podrška Vlade Srbije i nadležnih ministarstava nije izostala ni ovoga puta, kada pripremamo da svaki sistem Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda preuzme svoju funkciju. To nam uliva optimizam da ćemo i u nastavku projekta ozdravljenja i uređenja životne sredine, kojih nema bez izgradnje kanalizacije u svim mestima opštine i čišćenja Velikog bačkog kanala, imati potporu državnih organa da izvršimo jedan važan zadatak koji pred nas stavljaju građani”, rekao je Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas.

Izvor: Opština Vrbas

Vlada Holandije smanjuje emisije štetnih gasova za 25 odsto do kraja sledeće godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Michal Soukup)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrien Olichon)

Vrhovni sud Holandije podržao je dve ranije presude kojima se vladi ove zemlje naređuje da do kraja 2020. godine smanji emisije štetnih gasova za najmanje 25 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Ovom odlukom najvišeg holandskog suda aktivisti za zaštitu životne sredine ostvarili su konačnu pobedu u dugotrajnoj borbi pred holandskim sudovima, u pokušaju da primoraju Vladu da smanji emisije gasova s efektom staklene bašte.

U prepunoj sudnici aktivisti su aplaudirali i slavili kada je predsedavajući sudija Kes Strefkerk rekao da je sud odbacio žalbu vlade na prethodne presude.

Sud u Hagu naložio je smanjenje emisija štetnih gasova pre više od četiri godine, u procesu koji je pokrenula grupa za zaštitu životne sredine “Urgenda”, koja je i u drugim zemljama preduzimala slične poteze.

Vlada se žalila na tu presudu, navodeći da sudovi ne bi trebalo da imaju mogućnost da naređuju vladi preduzimanje određenih akcija. Pošto je u oktobru 2018. žalba vlade odbijena, ona se ponovo žalila, ali sada Vrhovnom sudu Holandije koji je odbio tu drugu žalbu.

Prema izveštaju holandske Agencije za procenu životne sredine, objavljenom u novembru, procenjuje se da će emisije gasova s efektom staklene bašte u 2020. godini biti oko 23 odsto niže u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Naučnici navode da emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača na globalnom nivou moraju naglo da se smanje i to što pre kako bi bio ispunjen cilj da se globalno zagrevanje do kraja 21. veka zadrži znatno ispod dva stepena Celzijusa, a u idealnom slučaju, ispod 1,5 stepeni.

Izvor: Zelena Srbija

Solarni mobilni kokošinjac u Kaliforniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiro Martinez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Cagle)

Studio DOH (“Designers on Holiday”) specijalizovan je za minimalistički dizajn koji uvećava i produbljuje doživljaj na otvorenom. “Dizajnere na odmoru” su 2014. godine pokrenuli Tom Goteler i Bobi Pitersen u cilju okupljanja kreativaca iz različitih područja i razvijanja središta za eksperimentalni, savremeni i održivi dizajn. Namera dizajnera je podsticanje i razvijanje održivog dizajna, bilo da je reč o savetovanju i kreativnom usmeravanju ili dizajniranju i izgradnji. U svom radu blisko sarađuju s klijentima pri svakom koraku razvojnog procesa kako bi postigli što kvalitetniji krajnji rezultat na koji svi mogu biti ponosni. Letnje mesece provode u Skandinaviji u vlastitom dizajnerskom kampu, a ostatak godine borave u Kaliforniji.

Tako je nastao i automatizovani mobilni kokošinjac u Ekološkom centru koji je dizajniran prema zahtevima lokalnih poljoprivrednika i njegovog osnivača Evana Marksa kako bi omogućio hranjenje kokoški svježom travom i prirodno gnojenje novih usjeva. Reč je o laganoj kostrukciji na točkovima koja se svakodnevno lako premešta s jedne parcele na drugu. Kokošinjac je obložen svetlucavim aluminijumom kako bi reflektovao toplotu, a dva velika „krila“ stvaraju hlad i štite kokoške od direktne sunčeve svetlosti i osiguravaju prirodnu cirkulaciju vazduha. Solarni senzori na vratima ovog kokošjeg “karavana” pri izlasku i zalasku sunca automatski pokreću otvaranje i zatvaranje vrata, a ugrađeni solarni panel napaja baterije za jednostavno održavanje sistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Anfang)

Unutrašnjost konstrukcije je dizajnirana tako da kokoškama osigurava svu potrebnu udobnost. Pri automatskom otvaranju vrata iz konstrukcije se razvlači uska rampa preko koje koke izlaze iz kokošinjca, uz koji se postavlja prenosna ograda i štiti ih od potencijalnih predatora. Iako neki poljoprivrednici ne pokazuju potrebu za inovativnim i funkcionalnim dizajnom kokošinjca, ovaj može biti itekako koristan. Lako i svakodnevno premeštanje na različite parcele unutar farme kokoškama omogućava kvalitetnu i uravnoteženu ishranu, kao i prostor za prirodno đubrenje tokom sezone sadnje.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

 

 

Nova, efikasnija i jeftinija metoda reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Newberry)
Foto-ilustracija: Unsplash (Javier Huedo)

Sasvim je izvesno da ćemo plastiku nastaviti da koristimo, a da sadašnjim tempom recikalaže nije moguće stati joj na put i rešiti se otpada.

Prema procenama, tek 9 odsto ukupne plastike ikada napravljene je reciklirano. Miranda Veng iz Kanade smatra da se uz pomoć hemijskih procesa ovaj broj može popraviti.

Plastika je izuzetno stabilna, što predstavlja njen atribut, ali i najveću manu kad je reč o životnoj sredini. Veoma je teško uništiti je. Veliki problem predstavlja i činjenica da će plastika nadživeti većinu ptica i morskih životinja u čijim stomacima je otkrivena ili koje su ugnule tako što su ostale zarobljene u gomili smeća. Svakako, kroz prehrambreni lanac ona dolazi i do nas.

Ideja mlade Kanađanke je da reciklira svu plastiku, bez razlike. Ideja joj je i da proces reciklaže bude jeftiniji i, tako, dostupniji.

Njena ideja zasniva se na zaključki da živimo u plastičnom dobu u kojem ne možemo obustaviti proizvodnju plastike, niti je možemo izbaciti iz upotrebe, ali je zato moramo preraditi. Između ostalog, zapaža nedostatak inovacija na polju reciklaže, iako smo svi svesni o važnosti tog procesa.

Trenutno postoje dve metode reciklaže. Prva traži “čistu” plastiku, odnosno potrebno je tak komad prati, drobiti, a zatim rastopiti i modifikovati. Za razgradnju drugom metodom koristi se intenzivna toplota. Ipak, obe zahtevaju dosta vremena i novca.

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Labunsky)

Vang i njen kolega Džini Jao pronašli su bakterije na zemlji koje jedu plastiku, a zatim napravili katalizator koji čini to isto, samo brže. Nekoliko godina kasnije napravili su katalizator koji je znatno jeftiniji od prethodnog. Njihova kompanija “BioCellection” za sada uspeva da postigne 70 odsto konverzije iz plastičnog otpada u materijale poput najlona, automobilskih delova i đonova cipela. Takođe, rade na povećanju postotka konverzije. Smatraju da su troškovi ovih procesa manji za 30-40 odsto u odnosu na upotrebu nafte za pravljenje pomenutih proizvoda.

Kako su privukli pažnju širom sveta, postoji verovatnoća da ostvare partnerstvo sa brendom “Patagonija”, ali i drugima kompanijama zainteresovanim za reciklažu i zaštitu životne sredine.

Jelena Cvetić

Da li su dizel motori najveći zagađivači u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Scherbarth)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Vlada Srbije najavila je izmenu nedavno usvojene uredbe o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje negativno utiču na životnu sredinu, pa građani Srbije, ipak, neće plaćati eko-taksu od 1.200 dinara godišnje po domaćinstvu. Zagađenost dolazi i od azotnih oksida, koje ispuštaju dizel vozila bez katalizatora.

Prema zvaničnim podacima, u Srbiju je za pet godina uvezeno 800.000 polovnih vozila. Čak 50 odsto sa dizel motorima, godišta od 2000. do 2006. Mnogima od njih je skinut katalizator ili DPF filter koji izdvaja takozvane azotne čestice, a sve iz razloga da se oni recikliraju ili iz njih izvuče plemeniti materijal posle hemijske obrade. Ti automobili su najveći zagađivači.

“I dalje se uvozi mnogo više polovnih automobila kojima je životni vek na kraju. Prema tome, skoro 50.000 vozila ušlo je za prvih pet meseci, a oko 65.000 za prvu polovinu godine. Ja mislim da je to tužan podatak, da su to vozila Euro 3 i Euro 4, koja su zabranjena za vožnju u Evropi“, kaže Miloš Pavlović sa Univerziteta u Novom Sadu.

Dosta se govori o zabranama ulaska u grad velikim zagađivačima, davanju nalepnica o statusu vozila, a na Saobraćanom faklutetu kažu da bi sve parcijalne mere dale loše rezultate.

“Ja nisam ni za kakve zabrane. Napominjem, za sistemsko rešenje, da se napravi jedna dubinska tehničko-tehnološka analiza i da se na osnovu realnih mogućnosti svih stanovnika ove zemlje donesu primenjivi propisi koji će napraviti ekološki podobniju sliku saobraćajno-transportnog sistema”, kaže Slaven Tica sa Saobraćajnog fakulteta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastase Maragos)

Na Mašinskom fakultetu podržavaju zabranu uvoza automobila sa Euro 3 motorima.

“Mislim da treba samo podići kriterijume da se ne voze više Euro 3 motori, a sa električnim šta bude. Mali smo mi da bismo se trkali u toj oblasti”, smatra Miloš Vasić sa Mašinskog fakulteta.

O zagađenju će biti sve više reči kako se vreme u zimskim uslovima poboljšava, kažu meteorolozi i zaštitnici životne sredine.

Uzroci zagađenja nisu samo automobili, ali ovo koje prave dizeli bez katalizatora direktno utiče na zdravlje ljudi i taj problem će morati da se reši novim tehničkim pregledima koji će meriti azotne okside.

Izvor: RTS

Prirodne katastrofe su nas koštale 140 milijardi dolara ove godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Szeglat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Švajcarska osiguravajuća kompanija “Swiss Re” kaže da su gubici od prirodnih katastrofa i katastrofa koje je izazvao čovek ove godine koštali oko 140 milijardi dolara. To je manje nego 2018. godine kada su ti gubici iznosili 176 milijardi dolara.

Ta kompanija za reosiguranje sa sedištem u Cirihu je u četvrtak saopštila da su u njenom godišnjem pregledu utvrđene prirodne katastrofe kao što su tropski cikloni i poplave koje su nanele 133 milijarde dolara ekonomskih gubitaka.

“Swiss Re” smatra da, iako uticaj klimatskih promena na prirodne katastrofe još nije potvrđen, sve je više dokaza da globalno zagrevanje izaziva češće i veće “sekundarne opasnosti” poput grada i suše.

Ta kompanija je saopštila da su te “sekundarne opasnosti” izazvale više od polovine globalnih osiguranih gubitaka koji su ove godine iznosili 56 milijardi dolara. To je manje nego 2018. godine, kada su ti gubici iznosili 93 milijarde dolara.

“Swiss Re” kaže i da je 11.000 ljudi poginulo ili nestalo u katastrofama 2019. godine.

Izvor: Zelena Srbija

Šumska uprava “Kovilj” sadi belu vrbu na 13 hektara

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U okviru svojih redovnih aktivnosti JP „Vojvodinašume“, u sezoni, svakodnevno pošumljava. Oko 4000 sadnica autohtone sorte bele vrbe zasađeno je na 5 hektara u Šumskoj upravi „Kovilj“ (GJ “Topolik” Odsek 39/f). U narednim danima će čitava predviđena površina od 13 hektara biti bogatija za 10.700 sadnica.

Vrba je tipična vrsta za ritska staništa. U prethodnom periodu visoke temperature izazvale su produžetak vegetacije i tek su nedavne padavine stvorile uslove za sadnju listopadnog drveća.

JP „Vojvodinašume“ svake godine ulaže napore da, uz redovnu obnovu, podiže i nove šume na površinama koje su dodeljene na upravljanje i gazdovanje. U prethodnim mesecima pošumili smo više od 500 hektara u Vojvodini, a podizanje zasada na najvećim površinama tek predstoji.

Foto: JP Vojvodinašume

Izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj u JP „Vojvodinašume“, dr Marko Marinković, obraćajući se predstavnicima medija, istakao je i sledeće: “JP „Vojvodinašume“ ima osnovnu delatnost, a to je očuvanje postojećih šuma i unapređenje njihovog stanja, ali i povećanje površina pod šumama. Optimalna pošumljenost Vojvodine trebala bi da bude 14 odsto, a trenutno je taj broj duplo manji. Šumsko zemljište je neprocenjiv resurs i sve što bude dato ili ustupljeno na korišćenje, biće pošumljeno, jer šumari imaju i volju i znanje i energiju da podižu nove šume.”

“Uz učešće više od 30 volontera, i to studenata Prirodno-matematičkog fakulteta, odseka za biologiju i članova Pokreta gorana, sadnja je uspešno realizovana. Od velike važnosti je uključivanje volontera i njihovo učešće u ovakvim akcijama. To je primer dobre prakse, isto kao i činjenica da se mi, kao društveno odgovorno preduzeće, uvek sa zadovoljstvom priključujemo akcijama koje za cilj imaju unapređenje životne sredine i očuvanje iste. Prethodne sedmice donirali smo oko 4.000 sadnica za akciju ‘Nedelja za zeleniju Vojvodinu’. Očekuje nas i nastavak projekta ‘Zasadi drvo’, koji će se već u januaru mesecu ponovo pokrenuti i tada nas očekuje pošumljavanje još nekoliko desetina hektara na područjima Šumskog gazdinstva ‘Novi Sad’ i Šumskog gazdinstva ‘Sremska Mitrovica’“, izjavio je Marinković.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Kako očuvati životnu sredinu kupovinom proizvoda sniženih i do 90 odsto?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bakalnica je novi koncept prodaje hrane i proizvoda za domaćinstvo sa ciljem očuvanja životne sredine, a po izuzetno niskim cenama.

Na veb stranici bakalnica.rs možete da pazarite ispravne proizvode za koje postoji veliki rizik da u supermarketima ne bi našli put do krajnjeg kupca. Razlozi za to su brojni, a najčešće je u pitanju kratak period do isteka roka, zatim prekomerna proizvodnja određenog proizvoda u odnosu na potrebe tržišta, promena ambalaže, oštećena ambalaža ili prodaja van sezone.

U ponudi se nalaze i proizvodi iz regularne ponude sa dugim rokom trajanja. Međutim, cene nisu u skladu sa tim, već snižene! U pitanju su proizvodi partnera Bakalnice koji žele da podrže njihov koncept ili da promovišu određene proizvode iz svoje ponude kod njih.

Procenjuje se da se u Srbiji godišnje baci oko 250 hiljada tona hrane. Cilj osnivača ove neobične virtuelne prodavnice je da, međusobnom saradnjom dobavljača, partnera i kupaca, smanje količinu tog otpada, čime ćemo zajednički doprineti zaštiti životne sredine u kojoj živimo, a pojedinačno uštedeti znatnu količinu novca.

U ponudi Bakalnice nikada nećete naići na artikal nakon datuma do kad je naznačeno da ga je najbolje upotrebiti, ali će u mnogim slučajevima taj rok biti kratak. U opisu svakog proizvoda jasno je naznačeno do kad je namirnicu najbolje upotrebiti, ili, u drugim slučajevima, koji je krajnji rok upotrebe.

Pažljivo planirajte nabavke u skladu sa potrebama, nemojte bacati hranu, već uživajte u njoj, apeluju “dućandžije sa interneta”.

Nakon isteka ovog datuma, hrana može biti dobra za jelo još danima, nedeljama i mesecima. Svima nam se dešava da u domaćinstvu ostane neki proizvod nakon isteka ove oznake. Ako nema naznaka da je namirnica pokvarena, slobodno je konzumirajte.

Jelena Kozbašić

Kako se voziti na dva točka čak i zimi?

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Ruggiero)
Foto: Regina Hügli

Aktuelna analiza Austrijskog saobraćajnog kluba (VCÖ) pokazuje da se u Beču bicikl sve više koristi kao prevozno sredstvo. U poslednjih deset godina broj biciklista se povećao. Kako bi i ubuduće mogao da ostvari saobraćajne i klimatske ciljeve, Beč treba da proširi biciklističku infrastrukturu.

„Biciklistički saobraćaj u Beču značajno se povećao u poslednjih deset godina. Čak i u zimskim mesecima ljudi mnogo više voze bicikle nego pre deset godina. Takav razvoj ohrabruje, jer građani Beča time smanjuju gužve u gradu i doprinose zaštiti klime i poboljšanju kvaliteta vazduha“, izjavio je  portparol Austrijskog saobraćajnog kluba, Kristijan Gracer.

Pored toga što polučasovna dnevna aktivnost služi našem zdravlju, vožnja bicikla zimi jača imuni sistem.

“Ovog meseca očekujemo nove rekordne vrednosti zbog blagih temperatura i u narednim danima”, dodao je Gracer.

Foto: Regina Hügli

Mesec s najmanjim brojem biciklista u Beču je bio januar 2019. godine, a najgušći biciklistički saobraćaj bio je u junu 2019. godine, navodi se u analizi Austrijskog saobraćajnog kluba. Ipak, mnogi građani Beča voze bicikle tokom cele godine.

Čak i najseverniji grad Evropske unije može da posluži kao primer, jer se tamo biciklom upravlja i zimi. U gradu Oulu u Finskoj sa 200 hiljada stanovnika, biciklistički saobraćaj u zimskim mesecima iznosi čak 12 odsto.

Saobraćajni cilj Grada Beča, ali i prethodne savezne vlade, podrazumeva da biciklistički saobraćaj u Austriji treba da se udvostruči do 2025. godine. Da bi se takav cilj postigao, broj biciklista mora da se poveća i u zimskom periodu, navodi Gracer. “Zbog toga je potrebno da se proširi i poboljša biciklistička infrastruktura. Budući da vožnju biciklom onemogućava nedostatak infrastrukture, a ne vremenski uslovi”, dodao je Gracer.

U anketi koju je sproveo Institut za istraživanje javnog mnjenja, 58 odsto austrijskih vozača je izjavilo da bi češće vozili bicikl nego automobil kada bi se proširila biciklistička infrastruktura.

Za vreme zimske vožnje biciklom treba imati na umu dobro osvetljenje. Pored zadnjeg svetla koje se uključuje i na raskrsnicama, dobro je da se obezbedi dovoljan broj mačjih očiju tj. reflektora na biciklu. Ukoliko se vozite po ledenim stazama ili stazama pokrivenim snegom, spustite malo sedište i smanjite pritisak u gumama. Ne kočite naglo i vožnju prilagodite uslovima na putu. Redovno podmazujte lanac i obavezno očistite bicikl od soli, jer so može dovesti do korozije i rđanja.

Izvor: Eurocomm-PR

Kikinda u julu dobija najsavremeniju gradsku pijacu u Vojvodini

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

Nova centralna gradska pijaca u potpunosti će biti gotova tokom jula, a Kikinda će konačno moći da se pohvali modernim objektom ukupne površine 3.300 kvadratnih metara. Nakon uspešno okončane prve faze radova, neimari su započeli drugu i treću fazu.

Ukupna vrednost investicije je oko 300 miliona dinara.

“Ovim radovima biće obuhvaćena izgradnja tri lamele, ukupne površine oko 1.200 kvadratnih metara. Planirano je da 130 tezgi bude natkriveno. Kikinda dobija najsavremeniju pijacu u Vojvodini, pa i šire. Od izvođača radova dobili smo uveravanja da će ispoštovani utvrđene rokove”, saopštio je Nedeljko Kovačević, direktor Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine i dodao da je, u poslednje tri godine, našem gradu opredeljeno 480 miliona dinara.

Da se nazire kraj realizacije dugo očekivanog kapitalnog infrastrukturnog projekta, potvrdio je i gradonačelnik Pavle Markov. Nova pijaca potpuno će izmeniti ovaj deo centra grada, a prodavcima omogućiti bolje uslove rada.

Foto: Grad Kikinda

“To znači više robe, prometa i ljudi. Ovaj i slični projekti nezamislivi su bez podrške Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine. Obećali smo da ćemo urediti centralnu pijacu, a i ovo obećanje ispunjavamo. Ovo je rezultat podrške pokrajinske administracije”, naznačio je Markov.

Za prodavca Milana Novakovića ovo je dugo očekivana vest. “Ovde poslujem od 1998. godine. Novu pijacu decenijama smo čekali. Ovaj objekat značiće i nama i mušterijama”, rekao je on.

Istog je mišljenja i ugostitelj Ivica Adamov. On je vlasnik lokala u novom objektu gradske pijace. “Još pre 30 i više godina pričalo se da Kikindi treba nova pijaca”, prisetio se Adamov.

Izvor: Grad Kikinda

Decembar – mesec podizanja svesti o ugroženosti zemljišta

Foto-ilustracija: Unsplash (Joao Marcelo Marques)

Decembar je mesec u kome nizom aktivnosti različite institucije i organizacije podižu svest o ugroženosti i ranjivosti zemljišta i potrebi za njegovim održivim korišćenjem i zaštitom.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je početkom decembra meseca u Utrehtu u Holandiji učestvovala na radnom sastanku posebne radne grupe Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) koja se bavi zagađenjem zemljišta i koja ima zadatak da savetuje Nacionalne referentne centre za zemljište i EEA o procedurama i metodologiji za pripremu podataka za indikator “Napredak u upravljanju kontaminiranim lokacijama”.

Radna grupa takođe proširuje i prenosi znanja o aktivnostima koje zagađuju zemljište, zagađujućim materijama, procedurama procene rizika i graničnim vrednostima.

Svetski dan zemljišta obeležen je 5. decembra na nacionalnom naučnom skupu “Ekološki značaj organske materije u zemljištu” u Matici srpskoj u Novom Sadu. Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine održao je predavanje na temu “Zavisnost sadržaja organskog ugljenika u zemljištu od načina korišćenja zemljišta i tipa zemljišta” i upozorio na činjenicu da je sadržaj organske materije u zemljištima Srbije nizak i u daljem trendu opadanja spram prirodnog potencijala naših zemljišta. Deklaraciju o zemljištu u kojom prihvataju da svoje profesionalne i društvene aktivnosti usmeravaju ka održivom korišćenju zemljišta možete pogledati ovde.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joao Marcelo Marques)

Dani zemljišta obeleženi su i u Institutu za zemljište u Beogradu, 17. decembra. Na skupu na kome su prisustvovali relevantni predstavnici nauke, prosvete, državne uprave i privrede naglašena je potreba za uspostavljanjem partnerstva u oblasti proučavanja i zaštite zemljišta u cilju dobijanja boljih uslova, više projekata i sredstava, koji će omogućiti i bolje rezultate u ovoj oblasti.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine