Home Blog Page 795

Srpski gradovi ponovo beleže visok nivo zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Logan Wesse)

Već dugo se “vodi borba” za čist vazduh širom sveta, ali čini se da se ustalilo da upravo na teritoriji Srbije, kao i u regionu, ne možemo da se pohvalimo da nam je kvalitet vazduha dobar.

Agencije koje mere kvalitet vazduha u poslednje vreme upravo srpske gradove stavljaju na vrh liste gradova koji beleže zagađenje iznad bezbednosnog proseka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Hamilton)

Prethodnog dana, 16. decembra, naročito tokom prepodneva, mnogi srpski gradovi su se probudili obavijeni maglom. Naročito je loše stanje u gradovima poput Kosjerića, Valjeva i Smedereva. U Subotici je takođe zabeležen visok stepen zagađenosti. I mnogi Užičani se svakog jutra bude u oblacima magle i smoga. Čak dva puta ove zime kvalitet vazduha u Užicu je ocenjen kao opasan.

Rangiranje na svetskom nivou pokazuje da je Sarajevo juče ujutru bilo drugo po redu u svetu po zagađenju vazduha, odmah posle kirgistanske prestonice Biškeka, dok je Beograd bio na 13. mestu na listi.

Svetska zdravstvena organizacija nedavno je prenela da godišnje čak 6.000 ljudi u Srbiji umre od zagađenja vazduha, dok je u svetu taj broj došao do čak 7 miliona.

Jelena Cvetić

Bačka Topola dobija prečistač otpadnih voda

Foto-ilustracija: PIxabay
Foto-ilustracija: PIxabay

U Pokrajinskoj vladi je potpisan ugovor o izgradnji centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštinu Bačka Topola, vredan 595,3 miliona dinara. Projektom je predviđena izgradnja postrojenja pre ispuštanja u vodotok reke Krivaje, sa pratećim objektima i infrastrukturom.

Pokrajinska vlada, preko Uprave za kapitalna ulaganja, za prvu fazu radova izdvojila je samo u ovoj godini 191,5 miliona dinara.

“Pokrenuli smo ove godine inicijativu da se u Bačkoj Topoli, Malom Iđošu i Srpskoj Crnji izgrade novi prečistači, sa namerom da zaštitu životne sredine, izgradnju prečistača otpadnih voda i postrojenja za pijaću vodu postavimo u prvi plan u celoj AP Vojvodini“, izjavio je predsednik Vlade AP Vjovodine Igor Mirović.

Dogovorena je, kako je dodao Mirović, i saradnja sa Opštinom Bačka Topola radi investiranja u sekundarnu kanalizacionu mrežu jer ona delimično postoji u Bačkoj Topoli, dok uopšte ne postoji u naseljenim mestima Zobnatica i Bajša.

“Radićemo paralelno na izgradnji prečistača i sekundarne kanalizacione mreže sa ciljem da se do kraja 2021. godine puste u funkciju, zbog privrede koja je sve više prisutna u ovoj opštini, zaštite reke Krivaje, ali i zbog velike akcije koju ćemo zajedno sporovoditi sa nacionalnim i međunarodnim fondovima kada je reč o zaštiti životne sredine”, istakao je Mirović.

Izvor: Subotica.com

Novi gasovod na teritoriji Rafinerije nafte Brod

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tian Kuan)

Na teritoriji Rafinerije nafte Brod počeli su radovi na izgradnji gasnog cevovoda dužine 1.850 metara i prečnika dužine 200.

Time je započeta realizacija ključne II faze projekta gasifikacije, na kojoj je angažovano stručno osoblje rafinerije, kao i lokalnih specijalizovanih građevinskih preduzeća koja imaju znanje i već stečeno iskustvo na uspešno realizovanim projektima sa Rafinerijom nafte Brod. Završetak radova na montaži cevovoda u krugu preduzeća planiran je do kraja ove godine.

Mreža za distribuciju gasa u Rafineriji nafte Brod povećaće fleksibilnost i efikasnost rada rafinerije, umanjiće međusobnu zavisnost proizvodnih jedinica i rezultovaće umanjenjem troškova proizvodnje.

U okviru II faze gasifikacije, planiran je i remont mostovnog cevovoda za prelaz gasa preko reke Save (u novembru je završeno istraživanje i dijagnostika), kao i priključivanje na magistralni gasovod na teritoriji Republike Hrvatske. Do kraja decembra očekuju se rezultati ispitivanja produktovoda koji se nalazi u Hrvatskoj. Nakon završetka navedenih radova biće formiran detaljan plan remonta i dalje realizacije projekta gasifikacije Rafinerije nafte Brod.

Očekuje se da će rezultat realizacije druge faze projekta ujedno biti i početak prve isporuke prirodnog gasa u rafineriju.

Puštanje u rad direktnog gasovoda planirano je za treći kvartal 2020. godine, saopšteno je iz ove rafinerije.

Podsećanja radi, iz Rafinerije nafte Brod ranije je saopšteno da je 24. oktobra 2019. godine u Zagrebu potpisan ugovor između kompanija “Кroduks plin” i “Plinakro”, kojim je izvršen otkup gasovoda na teritoriji Hrvatske, za potrebe dalje realizacije projekta gasifikacije rafinerije. U Rafineriji su istakli da zaključivanje ovog ugovora ima strateški značaj za uspešnu realizaciju projekta.

Neposredno nakon potpisivanja ovog ugovora, rukovodstvo “Zarubežnjefta” predstavilo je program realizacije prve faze projekta gasifikacije Rafinerije nafte Brod, puštajući u rad novu kotlarnicu koja ima mogućnost korišćenja kombinovanog pogonskog goriva – gasa i mazuta. U izgradnju nove kotlarnice uložena su sredstva u ukupnom iznosu od 6,6 miliona evra.

Izvor: Energetika.ba

Potpisani ugovori za vodosnabdevanje u Hrvatskoj u vrednosti od 116 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Taioglou)
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Ugovori za dva projekta iz područja vodnog preduzeća, za aglomeraciju Đurđevac, Virje, Ferdinandovac i Podravske Sesvete i aglomeraciju Koprivnica potpisani su juče, 16. decembra, u sklopu poseta predsednika Vlade RH Andreja Plenkovića Koprivničko-križevačkoj županiji.

Naime, projekat „Izgradnja vodokomunalne infrastrukture aglomeracija Đurđevac, Virje, Ferdinandovac i Podravske Sesvete“ vredan je gotovo 353 miliona kuna (5,5 milijardi dinara). Više od 196 miliona kuna (3,9 milijardi dinara), odnosno 70 odsto prihvatljivih troškova čine evropska sredstva iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Preostalih 86 miliona kuna (1,3 milijardi dinara) osiguraće Ministarstvo zaštite okoline i energetike, Hrvatske vode i jedinice lokalne samouprave na čijem području se sprovode aktivnosti ovog projekta.

„Ovi projekti su jasan i nedvosmislen signal ulaganja i razvoja. Verujem da će brojna domaćinstva realizacijom ovoga projekta dobiti novu dimenziju života i viši standard“ rekao je predsednik Vlade RH Plenković.

Realizacijom ovoga projekta izgradiće se i/ili rekonstruirati oko 35 km cevovoda za vodosnabdevanje i 81 km sistema javnog odvodnje. Takođe će biti izgrađen uređaj za prečišćavanje otpadnih voda Ferdinandovac i nadograđena dva uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Virje i Podravske Sesvete. Sve će to doprineti većoj priključenosti na sistem javnog vodosnabdevanja i odvodnje. Konkretno, na sistem vodosnabdevanja biće priključeno novih 9.477 stanovnika, a na sistem odvodnje njih 15.513. Takođe, biće smanjeni gubici vode.

Projekat „Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Koprivnica“, za koji su, takođe juče, potpisani ugovori, vredan je gotovo 513 miliona kuna (8,1 milijardi dinara). Veći deo, gotovo 284 miliona kuna (oko 4,5 milijarde dinara), odnosno 70 odsto prihvatljivih troškova, čine sredstva Evropske unije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Levi XU)

U sklopu projekta biće izgrađeno i/ili rekonstruirano oko 31 km sistema javnog vodosnabdevanja i više od 100 km sistema javne odvodnje.

„Na jedinicama lokalne samouprave je manji deo finansiranja projekta koji su od silnog značaja za građane“ rekao je ministar Tomislav Ćorić i dodao: „do kraja godine zaokružićemo investicijski ciklus vredan 22 milijarde kuna (347 milijardi dinara). To je neverovatno veliki i pozitivan privredni učinak“.

Realizacijom ovih projekata priključenost na sistem vodosnabdevanja i odvodnje u Koprivničko-križevačkoj županiji biće znatno iznad hrvatskog proseka.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Naredne godine Srbija započinje veliko pošumljavanje

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je danas sa delegacijom Programa Ujedinjenih nacija za ljudska naselja (UN Habitat), u kojoj su bili Šipra Narang Suri, koordinatorka Ogranka za urbano planiranje i dizajn, i Markus Mair, šef Odeljenja za planiranje klimatskih promena. U razgovoru su učestvovali i predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je domaćin delegaciji tokom njene dvodnevne posete Srbiji.

U sadržajnom razgovoru, obostrano je izražena velika zainteresovanost za nastavak i produbljivanje saradnje Srbije i ove značajne međunarodne organizacije, a posebna pažnja posvećena je doprinosu Srbije međunarodnom procesu ublažavanja i adaptacije na klimatske promene.

Kako je naglasio ministar Trivan, u borbi protiv klimatskih promena gradovi igraju ključnu ulogu, a urbanizam i graditeljstvo danas diktiraju način na koji ćemo živeti na planeti. Ocenjujući razgovor sa delegacijom UN Habitat kao nastavak dobre saradnje, konstatovao je da, pored uključivanja naše zemlje u veće programe i projekte, ona može obuhvatiti i zajedničke predloge dva ministarstva o inovativnim rešenjima inkluzivnih i održivih urbanih sredina.

Srbija, iako značajno ne doprinosi globalnom zagađenju, veoma je zainteresovana za realizaciju klimatskih akcija, i u ozbiljnim je pripremama za adaptaciju na klimatske promene, ukazao je Trivan. Srbija brzim koracima napreduje u ovoj oblasti, a pored usvajanja strateških dokumenata, već naredne godine Srbija ulazi u veliku akciju pošumljavanja, najavio je. On je rekao da, to što je naša zemlja izabrana za jednog od potpredsednika Skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu – UNEA 5, a zatim i potpredsednika sledeće Konferencije Ujedinjenih nacija o promeni klime COP 26 i člana Biroa Konvencije u ime Istočnoevropske grupe zemalja, dokazuje da i male zemlje kao što je Srbija imaju lidersku ulogu u borbi protiv klimatskih promena. Mi ćemo učiniti sve da dostignemo ciljeve, jer to nije stvar politike, već stvar života, ukazao je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Šipra Narang Suri je u razgovoru ukazala da je borba protiv klimatskih promena jedan od stubova i strateških ciljeva u delovanju ovog programa Ujedinjenih nacija, a da je bolje upravljanje u urbanim sredinama, a posebno briga o osetljivijim grupama stanovnika, naročito značajno za pomoć u ublažavanju posledica klimatskih promena. Ona je naglasila zainteresovanost UN Habitat za uključenost Srbije, i izrazila podršku angažovanju Srbije u međunarodnim projektima koji će doprineti klimatskoj održivosti u urbanim sredinama.

Na sastanku je dogovoreno da se naknadno razmotre mogućnosti i razvijaju konkretniji oblici zajedničke saradnje.

 

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Poslednji pozdrav šljokicama – naučnici pozivaju na potpunu zabranu

Foto-ilustracija: Unsplash (Amy Shamblen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sharon McCuthecheon)

Svetlucave šarene zvezdice na kapcima za vreme muzičkih festivala, sjajem optočene kugle na novogodišnjoj jelci i čestitke posute štrasom mnogima od nas, iz nekog neobičnog razloga, pričinjavaju radost. To je posebno izraženo dok smo mladi, očarani prelamanjem svetlosti na njima i ravnodušni prema veličini problema koji ove sitne čestice plastike uzrokuju – ili potpuno neobavešteni o njemu. Ipak, naučnike ne opisuje nijedna od navedenih karakteristika, te stoga pozivaju na potpunu zabranu šljokica.

Onima za koje su one tek blistave tačkice zbog kojih ne bi trebalo da brinemo, stručnjaci skreću pažnju da se zapravo radi o plastičnoj masi na bazi naftnih derivata. Šljokice se mogu naći u šminci, na odeći i nameštaju i još kojekude.

Kada ih bacimo u smeće ili speremo niz odvod, dospevaju u našu životnu sredinu, gde ih gutaju životinje. U najvećoj opasnosti se nalaze morska stvorenja! Na taj način, sjaj se ponovo vraća u naše živote, u mnogo manje privlačnom obliku – na tanjiru. Izazov se dodatno usložnjava njihovim ogromnim količinama i činjenicom da je za njihovu razgradnju neophodno nekoliko hiljada godina.

Prema saznanjima jednog univerziteta sa Floride, oko 150 miliona tona plastike u morima vodi poreklo od šljokica i druge mikroplastike, zbog čega su nadležni organi upozorili studente da povedu računa o njihovom korišćenju na predstojećim proslavama. “Svaki sjajni komadić koji bacite ili oduvate zarad savršene fotografije sa žurke – a reč je o milionima, ili još verovatnije milijardama, delića plastike manjim od 5 milimetara – i dalje čuči u ‘crevima’ našeg kampusa”, saopštili su i objavili da su u svim tamošnjim uzorcima vode pronašli šljokice u tragovima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mink Mingle)

Prosečan stanovnik Severne Amerike putem hrane unese između 39 i 52 hiljade fragmenata mikroplastike godišnje, a neimenovana studija otkrila je da oni koji konzumiraju flaširanu vodu “popiju” dodatnih 90 hiljada. Oni koji dišu (!!!) – udahnu od 40 do 90 hiljada fragmenata.

U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama već je na snazi zabrana kozmetike i sredstava za negu koji sadrže sićušne plastične perlice. Pretpostavlja se da će mere biti pooštrene, sveobuhvatnije i globalno zastupljenije.

Ipak, za sve one koji žele da ostave malo blještavila gde god da krenu (leave a little sparkle wherever you go), postoje biorazgradive alternative. Na kraju krajeva, u mom razumevanju te izreke, “blještavilo” se odnosi na sjaj dela, a ne lika :)

Jelena Kozbašić

Nova probna vežba u Paraćinu na sistemu odbrane od poplava

Foto-ilustracija: PIxabay
Foto-ilustracija: PIxabay

Nakon što je izvođač radova na izgradnji sistema odbrane od poplava imao svoju vežbu pre nekoliko dana, za danas, je najavljena još jedna probna vežba, koju će sprovesti JP “Srbijavode”, u saradnji sa Vodoprivrednim preduzećem iz Ćuprije, Štabom za vanredne situacije opštine Paraćin i uz učešće predstavnika i zaposlenih iz paraćinskih javnih preduzeća, u cilju pravljenja operativnog plana delovanja u slučaju poplavnog talasa.

Kako je najavljeno, isprobaće se postupak postavljanja mobilne opreme, ali i testirati potrebno vreme za dovoženje, montažu i broj ljudi potrebnih za delovanje u vanrednoj situaciji. Pripreme za vežbu trajaće do ponedeljka, najavili su iz “Srbijavoda”, a sama vežba postavljanje mobilnih panela i ostalih pratećih elemenata biće sprovedena u utorak.

Planirano je zatvaranje mostova u zoni postavljanja mobilne opreme od hotela “Petrus” prema hotelu “Orbis”, zbog čega će opet doći do privremene obustave saobraćaja privremene izmene režima saobraćaja – do potpune obustava saobraćaja na mostu Ulice kralja Petra Prvog, a obilazak je moguć ulicama Branka Krsmanovića i Dr Dragoljuba Jovanovića, Save Kovačevića i Svetog Save i potpune obustave saobraćaja u ulici Nikole Pašića, od Ulice vojvode Mišića do Ulice kralja Petra Prvog, sve u vremenu od 08 do 20 sati, dana 17. decembra.

Zbog zatvaranja mosta linija javnog prevoza biće prilagođena i stajališta privremeno izmeštena na lokacijama u Ulici kralja Petra Prvog, u odlasku i Ulici vojvode Mišića, u dolasku.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Nagrada za najlepšu jelku od reciklabilnog otpada

Foto-ilustracija: JKP Gradska čistoća
Foto: JKP Gradska čistoća

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ iz Beograda, pored obavljanja osnovnih delatnosti u toku godine, sprovodi i brojne društveno odgovorne akcije i kampanje koje su usmerene na podizanje svesti javnosti o značaju i prednostima reciklaže za zaštitu životne sredine.

Zato pozivaju da se priključite novogodišnjoj edukativno-kreativnoj akciji „Upotrebi maštu – pokreni reciklažu“, koja bi se realizovala u svim beogradskim osnovnim školama za učenike od prvog do četvrtog razreda.

Cilj akcije je da učenici naprave novogodišnju jelku od reciklabilnog otpada. Za izradu jelke se mogu koristiti svi reciklabilni materijali: plastika (plastične flaše, čaše, kese i drugi proizvodi od plastike), limenke, konzerve, papir, karton, tekstil i drvo.

Fotografije jelki i ukrasa koje deca naprave deca u školi potrebno je poslati do 13. januara elektronskim putem na adresu biljanamrakic@gradskacistoca.rs. JKP „Gradska čistoća“ će školi, odnosno odeljenju koje napravi najlepšu jelku pokloniti računar, a najkreativniji đaci će dobiti paketiće.

Telefon za informacije: 011/3314114.

Pčele kao indikator zdrave životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay

U organizaciji Privredne komore Vojvodine (PKV), Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine (SPOV) i „Dnevnik-Poljoprivrednika“, juče je u PKV održan tematski skup „Trovanje pčela – pčele kao indikator zdrave životne sredine“.

Foto: PKV

Tom prilikom, predsednik PKV Boško Vučurević istakao je da se u Republici Srbiji pčelarstvom bavi 5,3 odsto poljoprivrednih gazdinstava (29,9 hiljada), a da je ukupan broj košnica 914 hiljada.

„Oko tri četvrtine košnica nalazi se u regionu Srbija – jug, dok je jedna trećina u regionu Srbija – sever. Može se reći da, nakon živinarstva, pčelarstvo ima najveći nivo specijalizacije proizvodnje. Od ukupnog broja košnica, oko 35 odsto se nalazi na gazdinstvima koja se bave isključivo pčelarstvom. Kod nas danas postoji četiri hiljade gazdinstava koja su specijalizovana za pčelarstvo, što je čak 11 puta više nego u odnosu na podatke iz 2012. godine. Nivo specijalizacije je najveći u regionu Vojvodine“, rekao je Vučurević.

Dodao je da je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2018. godini u RS proizvedeno skoro 11.500 tona meda, što je 13 kilograma po košnici. „U 2018. godini, iz RS ukupno je izvezeno skoro 2.800 tone prirodnog meda i ostvarena vrednost izvoza 10,5 miliona evra. Prosečna izvozna cena meda u posmatranom periodu bila je od 3,8 evra po kilogramu. Najznačajnije zemlje izvoza su Norveška, Italija i Nemačka, gde se izveze blizu 62 odsto od ukupno izvezenih količina meda iz Srbije“, rekao je Vučurević.

Foto: PKV

Prema njegovim rečima, u AP Vojvodini, u 2018. godini, ukupno je izvezeno 380 tona prirodnog meda, odnosno 13,8 odsto od ukupnog izvoza meda iz Srbije. Ostvarena vrednost izvoza meda iz AP Vojvodine u 2018. godini iznosila je 1,1 milion evra. Prosečna izvozna cena meda u 2018. godini iznosila je 2,8 evra po kilogramu. Od ukupno izvezenih količina, 89 odsto je izvezeno na CEFTA tržište (Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora), a svega 10,7 odsto na tržište Evropske unije (Nemačka i Italija).

„Preduzimajući niz mera i radnji na zaštiti pčela, i ove 2019. godine imamo masovno trovanje pčela u Vojvodini – Kanjiža, Kovačica, Šid, Kikinda. Samo u Kikindi je stradalo 1.668 pčelinjih zajednica. U zadnjih pet godina, stradalo je oko 6,5 hiljada pčelinjih društava na prostoru AP Vojvodine (200-300 miliona stradalih jedinki), gde materijalna šteta iznosi oko 100 miliona dinara, izostavljajući dobit koju pčelari nisu imali za ta pčelinja društva“, rekao je Radomir Vlačo, predsednik SPOV i dodao da je ovaj skup organizovan kako bi skrenuo pažnju na probleme i da se javnosti i državnim organima ukaže na njih. Dodao je i da će se zalagati da trovanje pčela bude krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.

Prof. dr Nada Plavša sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, koja je održala predavanje pod nazivom „Podaci o trovanju pčela u Republici Srbiji u periodu od 2007. godine do 2019. godine“, u izjavi za medije pre početka skupa istakla je da je pčela najkorisniji insekt koji je danas ugrožen.

Foto: PKV

„Jedno pčelinje društvo kada ugine, to je veliki gubitak iz razloga što pčelinja zajednica ima izuzetnu važnost kada je u pitanju oprašivanje i opstanak čoveka kao jedinke, s obzirom na izvor hrane i na život, odnosno na samu prirodnu sredinu. Gubici u Srbiji su veliki“, rekla je prof. dr Nada Plavša i dodala da je u Republici Srbiji, u prethodnih 12 do 13 godina, izgubljeno preko 10.500 pčelinjih društava. Ona je dodala još i da država izdvaja značajna finansijska sredstva i pomoć kroz subvencije povećanjem samih subvencija.

„Ove godine je odobreno i utrošeno preko 590 miliona dinara. Sa druge strane, mi imamo velike gubitke kroz samo trovanje pčela i ti gubici, ako pogledamo prethodni period, iznosili su gotovo preko milion evra. Štiteći pčele, mi štitimo sami sebe“, rekla je Plavša.

Porodica Vojka Milutinovića, proizvođača iz Pančeva, živi od pčelarstva koje je, kako je istakao u izjavi za medije, svake godine u sve većem problemu kada je u pitanju trovanje pčela, koja se dešavaju najviše u Vojvodini. On je dodao da veliki problem stvaraju i klimatske promene u poslednjih pet do deset godina, jer, kako je rekao, pčele još uvek nisu uspele da isprate, odnosno pomerio se prolećni ciklus i cela godišnja vegetacija za, kako je rekao, 30 dana.

Foto: PKV

„Budžet za pčelare je 2016. godine bio negde oko četiri miliona dinara, a krajem godine rebalansom budžeta reagovali smo sa dodatnih 10 miliona, pa je taj budžet rastao na 15, 20, 25, a sad sa zadovoljstvom mogu reći da ćemo u sledećoj godini najverovatnije imati dodatnih 30 miliona za pčelare Vojvodine“, rekao je Milorad Malić, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Na skupu su učestvovali i Jelena Drobnjak, sekretar Udruženja poljoprivrede PKV, dr Gordana Radović, Dnevnik-Poljoprivrednik AD, Olivera Ivkov, šef Odseka veterinarske inspekcije Novi Sad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Julkica Simić, šef Odseka za poljoprivredne savetodavne službe.

Izvor: PKV

Za energetsku efikasnost u javnim zgradama u CG skoro 50 miliona evra

Foto: Ministarstvo ekonomije CG/S. Matić
Foto: Ministarstvo ekonomije CG/S. Matić

Ministar finansija Darko Radunović sa predstavnicima Nemačke razvojne banke KfW potpisao je Ugovor o kreditu za Program energetske efikasnosti u javnim zgradama – faza III, u vrednosti od 45 miliona evra, dok je ministarka ekonomije Dragica Sekulić potpisala Ugovor o grantu za isti program u visini od 4,8 miliona evra 13. decembra.

Ugovore su u ime Nemačke razvojna banke KfW potpisali Pablo Obrador, direktor KfW-a za energetski sektor za Jugoistočnu Evropu i Tursku, i Željko Uljarević, šef kancelarije KfW u Podgorici.

Potpisivanju Ugovora je prisustvovao zamenik ambasadora SR Nemačke u Crnoj Gori Kristof Brojnig.

„Danas smo imali zadovoljstvo da sa ministrom finansija i nemačkom razvojnom bankom potpišemo Ugovor o kreditu i Ugovor o grantu vezan za treću fazu Projekta energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori. Radi se o 45 miliona evra kredita po veoma povoljnim uslovima: 15 godina roka,, od čega 5 godina grejs perioda, uz fiksnu kamatnu stopu od 1,06 odsto. Posebno smo zahvalni na donaciji od skoro 5 miliona evra koju je KfW obezbedio kroz instrument WBIF (Western Balkan Investment Framework) tj. Evropske unije“, saopštila je nakon potpisivanja ministarka ekonomije Sekulić.

Istakla je da je ovo treća faza i da je kroz prve dve u prethodnih desetak godina uspešno rekonstruisano 33 objekta u oblasti prosvete i socijalne zaštite.

„Činjenica je da smo u tim objektima ostvarili uštede i do 60 odsto potrošnje i u velikoj meri smo povećali nivo komfora za rad i boravak.

„Zahvaljujem se Ministrima na današnjem potpisivanju ugovora. Ovo je za nas i za vas velika prilika jer mi za ceo region imamo veliki portfolio u oblasti energetske efikasnosti. Međutim, prva je bila Crna Gora. U Crnoj Gori smo stekli prva velika iskustva, dosta toga zajedno naučili, i vi i mi, tako da se radujemo daljim izazovima i daljoj realizaciji ovog programa. Što se KfW-a tiče, mi ćemo i dalje ostati vaš verni partner i zahvaljujem se i želim vam mnogo uspeha“, saopštio je direktor KfW za energetski sektor za Jugoistočnu Evropu i Tursku, Pablo Obrador.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Koje su geografske granice cirkularne ekonomije?

Foto-ilustracija_ Pixabay

U petak, 13. decembra, u hotelu Holiday Inn u Beogradu, u organizaciji Beogradske politehnike, održan je Peti naučno-stručni skup “Politehnika” u okviru koga su učesnici u pet različitih sekcija razgovarali o dizajnu, bezbednosti i zdravlju na radu, menadžmentu kvalitetom, grafičkom inženjerstvu i životnoj sredini i održivom razvoju.

Foto: Beogradska politehnika

Kada je reč o poslednjoj celini, zainteresovani naučnici, stručnjaci, predstavnici relevantnih institucija i preduzetnici su pokušali da dođu “zajedno do održivih razvojnih rešenja”, kako je i glasio naziv okruglog stola u kom su uzeli učešće, odnosno da u skladu sa postojećim stanjem životne sredine i savremenim konceptom održivog razvoja, teoretskim i praktičnim znanjima doprinesu poboljšanju domena zaštite životne sredine. Predsedavala je Vesna Alivojvodić sa Beogradske politehnike.

Na samom početku sastanka, profesorka Anđelka Mihajlov je predstavila Ciljeve održivog razvoja i Agendu 2030 iz perspektive životne sredine i korišćenja životnih resursa, obezbeđujući temelje za buduću raspravu.

Vođen idejom da se cirkularna ekonomija prilagođava lokalnim prilikama, Viktor Simončić, nezavisni konsultant za zaštitu životne sredine iz Hrvatske, se najpre osvrnuo na to zašto ne mogu svi jednako da pruže u njenoj realizaciji. “Pogledajte koliko su primanja po glavi stanovnika različita u svetu! Je l’ mogu onaj koji ima 100.000 i onaj koji ima 15.000 da finansiraju preduzimanje istih mera? Najsiromašnija regija u Bugarskoj i najbogatija regija u Ujedinjenom Kraljevstvu, negde u Londonu, su između 30 i 40 odsto različiti. Kada Evropska unija donosi standarde, za sve donosi iste”, podsetio je i dodao da su, na sličan način, Niš i neko obližnje selo, zapravo, dva sveta.

Simončić je skrenuo pažnju da bi se u primeni reciklaže, kao jednog od segmenata cirkularne ekonomije, trebalo pripaziti da se kroz transport sirovina u atmosferu ne ispusti više gasova sa efektom staklene bašte u poređenju sa dobijenom koristi. “Izračunao sam, i do sada me niko nije demantovao, da će emisije gasova sa efektom staklene bašte u upravljanju otpadom u Hrvatskoj sa 2 miliona tona porasti na 5 miliona tona, zato što se insistira na tri kante za razdvajanje smeća”, istakao je on i zapitao se da li je to održivo. “Ekvivalent ugljen-dioksida je roba! Tona košta 24 evra, a očekuje se da će cena skočiti na 100 evra. Jedna ili tri kante? Ako dodatna tri miliona tona emisija pomnožite sa 24, videćete kolike ste novca izgubili”, kazao je.

Simončić izlaz vidi u upotrebi alternativnih goriva i objedinjavanju javnog i privrednog sektora, a početak smešta na lokalni nivo i “krojenje” modela po tamošnjim potrebama i mogućnostima. Glavnu ulogu prepušta državi koja je tu da, po Simončićevim rečima, diktira uslove i preuzima organizaciju procesa.

Rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije Siniša Mitrović je govorio, kako je sam to rekao, iz nekog drugog ugla s fokusom na nepredviđene posledice. “Eksternalije su mnogo veći trošak! Gotovo 7 milijardi evra gubitaka usled ranjivosti na klimatske promene, 10,2 odsto bruto domaćeg proizvoda za zdravstvo, 350 hiljada invalida, 300 miliona evra rashoda zbog bolovanja godišnje, više od 300 miliona evra na požare, više od 400 miliona evra kao direktni izdaci u saobraćajnim nesrećama… Radikalni zaokret algoritma bi doneo ogromne uštede na eksternalijama”, naglasio je.

Mitrović je svoje izlaganje nastavio osvrtom na “višemesečnu sapunicu i zagrevanje javnosti povodom zagađenja vazduha” i izneo podatak da je svako drugo dete u klinici u Tiršovoj sa područja Kostolca i Obrenovca, zaključivši da se nalazimo na svetosavskoj prekretnici između linearnog i cirkularnog sistema i da će sređivanje života biti najskuplje.

Prisutni su se dotakli i nedavno donetog Zelenog dogovora Evropske unije, za koji su se složili da je namenjen jačanju evropske ekonomije. “Međutim, mi nismo evropska ekonomija”, bio je izričit Mitrović i opisao dogovor kao rampu koju ćemo teško preći.

Foto: Beogradska politehnika

Filip Kokalj, profesor Mašinskog fakulteta u Mariboru, se složio sa Simončićem o “lokalizovanju” cirkularne ekonomije. “U svojim okruženjima trebalo bi da pronađemo najbolja rešenja”, rekao je. On je otkrio to da je Slovenija, u toku pristupanja Evropskoj uniji, po principu “kako ćemo, lako ćemo” mnogo obećala i da se pribojava da će kada dođe vreme za svođenje računa, usled neispunjenja nekih stavki, biti primorana da evropskoj zajednici plaća ozbiljne pare.

Kako se Srbija ne bi dovela u istu poziciju, prema mišljenju Nikole Egića, direktora Reciklažnog centra “Božić i sinovi” i potpredsednika Udruženja reciklera Srbije, država Evropskoj uniji mora da predoči svoje kapacitete za ispunjavanje zahteva u sklopu Poglavlja 27. “Ako dete ne zatraži da je gladno, to niko neće da primeti. Slično, ukoliko mi ne pokažemo ono što možemo da odradimo, dobićemo zadatke u skladu sa evropskim direktivama koje dižu standarde i čiji su nam kriterijumi nedostižni”, prokomentarisao je on.

Foto: Beogradska politehnika

Egić veruje da je trajni nedostatak sinergije između administracije, donosilaca odluka, regulatornih tela i privrede uzrok toga što se problemi sporo rešavaju – ili se ne rešavaju uopšte.

I u publici su se našli akteri koji svoje poslovanje oblikuju prema postulatima cirkularnosti i održivosti, te je Ivanka Milenković iz preduzeća “Eko Fungi” najavila da će kroz saradnju sa italijanskom kompanijom “Novamont” i poslednji nezatvoren krug u svojoj proizvodnji – plastiku – zatvoriti.

Zaposleni Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine su ukazali na neke izazove s kojima se suočavaju u svom radu na terenu – nepristupačnost informacija i nedovoljan broj inspektora za kontrolu operatera otpadom.

Događaj su podržali Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvo zaštite životne sredine, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Konferencija akademija strukovnih studija Srbije, Uprava za bezbednost i zdravlje na radu, Inženjerska akademija Srbije, Privredna komora Srbije, Društvo arhitekata Beograda, Centar za promociju nauke i Institut za standardizaciju Srbije.

Jelena Kozbašić

Ribok i Najk patike kakve očekuju milenijalci – zdrave za životnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Kushagra Kevat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

U planu za sledeću godinu je i velika promena u pogledu modnih trendova koji odgovaraju održivoj proizvodnji. Dve velike marke planiraju da predstave veganske atletske patike. Ribok, koji odnedavno pripada Adidasu, otkrio je da će 2020. “izbaciti” novu kolekciju patika napravljenih pretežno od eukaliptusa. Dakle, biće gotovo u potpunosti biorazgradive.

Nije prvi put da se velike sportske marke okreću modernim rešenjima koja pritom ne zagađuju životnu sredinu. Pre dve godine Ribok je imao u ponudi patike napravljene od pamuka i kukuruza, koje nisu bile namenjene trčanju, već svakodnevnom nošenju.

Nova kolekcija pod nazivom “Floatride Grow” već je testirana i zaključeno je da ove patike mogu da izdrže jednako kao i druge za trčanje.

Pre nekoliko meseci i Najk je imao svoj proboj sa 100 odsto organskim Nike Air Max 90 koje su se prodavale izuzetno brzo, iako je i njihova cena značajno odskakala od cene drugih modela.

Ipak, Grinpis je kritikovao Najk i još neke kompanije zašto nisu u potpunosti izbacile štetne perfluorirane hemikalije, koje su veoma rasprostranjene i veoma opasne. Potpuno su otporne na biorazgradnju, a ne ostaju samo u životnoj sredini već i u ljudskom organizmu, i to decenijama, odnosno prenose se i na naredne generacije. Čak 99 odsto stanovništva Amerike ih ima u organizmu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jairus Gallimore)

U Americi se baci oko 300 miliona pari cipela godišnje. Prema ispitivanjima, to predstavlja oko 8,9 miliona tona, odnosno preko 17 odsto ukupne količine otpada koja je zabeležena na deponijama u Americi tokom 2017. godine.

Većina otpada od obuće sadrži plastiku koja nije biorazgradiva, kožu i gumu na bazi nafte, što su sve materijali kojima je potrebno od 25 do 85 godina kako bi se razgradili.

U skladu sa zabrinutošću zbog klimatskih promena, ali i podrazumevajući da su najčešći kupci atletskih patika milenijalci, koji pokazuju veliku zabrinutost povodom ovog problema, giganti sportske opreme smatraju da je na njima odgovornost da posvete pažnju i vreme upravo biorazgradivim patikama.

Čak 35 odsto ispitanika je na pitanje “Da li bi platili više i imali biorazgradivu patiku koja ne škodi životnoj okolini?” odgovorilo potvrdno, te smatraju da je to grupacija koja će još rasti.

Mnoge marke, uključujući Najk, Adidas i Pumu su se pridružile potpisivanju takozvanog G7 Modnog pakta. Najk je najavio i da će smanjiti svoj ugljenični otisak na 30 odsto do 2030.

Kako kažu, posvećeni su sportu, a bez planete ga neće biti.

Za sadnju četinara u Leskovcu 50.000 dinara

Foto: Grad Leskovac

Udruženje „Hisarski šampioni“ je juče, 15. decembra, pored parka „9 Jugovića“ uz veliku podršku stanovnika MZ „Moša Pijade“ zasadilo sadnice četinara.

Sredstva za realizaciju ove akcije, u iznosu od 50 hiljada dinara, članovi „Hisarskih šampiona“ dobili su putem projekta „Šta nam teško“.

Foto: Grad Leskovac

U ime udruženja danas je na konferenciji za medije govorio Dušan Marek i rekao da su „Hisarski šampioni“ osnovani sa ciljem organizovanja raznih sportskih, kulturnih, ekoloških i drugih aktivnosti kako bi MZ „Moša Pijade“ dobila bolji i lepši izgled.

„U budućem periodu udruženje planira da organizuje turnire u malom fudbalu i košarci, manje koncerte, pozorišne predstave i da nastavi sa uređenjem naše Mesne zajednice“, poručio je Marek i dodao da u svim aktivnostima imaju veliku podršku gradonačelnika Leskovca, dr Gorana Cvetanovića.

Akciju sađenja četinara podržao je i gradonačelnik Cvetanović priključivši se članovima udruženja.

Izvor: Grad Leskovac

Svečana dodela sertifikata na Ekološkoj pravnoj klinici

Foto: Grad Sarajevo
Foto: Grad Sarajevo

Zahvaljujući finansijskoj podršci Misije OSCE-a u BiH i Grada Sarajeva u prostorijama Misije OSCE-a u Sarajevu 13. decembra održana je svečanost dodele sertifikata svim studentima koji su učestvovali na projektu „Ekološka pravna klinika“.

Projekat je trajao 3 meseca, gde je učestvovalo po 10 studenata sa Pravnog fakulteta u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, sa ciljem unapređenja i primene znanja u oblasti zaštite životne sredine, kao i međusobnog upoznavanja i dalje saradnje. Ukupno su održane 4 sesije, a na svakoj od njih studenti su slušali predavanja stručnjaka iz te oblasti i potom radili na studijama slučajeva.

Na svečanosti koja je upriličena u petak 13. decembra prisutnima se obratila šefica Misije OSCE-a u BiH, ambasadorka Ketlin Kavalec, koja je istakla značaj i dobrobit ovog projekta s obzirom na prilike i vreme u kojem živimo, kao i zadovoljstvo samom realizacijom projekta, uz želju da se i u budućnosti opet organizuju ovakve pravne klinike.

Potom se prisutnima obratila Emina Veljović, izvršna direktorka “Aarhus centra” u BiH i doc. dr Radislav Lale, prodekan za nastavu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji su izrazili želju i spremnost za nastavak saradnje na ovom, ali i sličnim projektima.

Misija ovog projekta jeste da se razvijaju pravne veštine, kritičko mišljenje i da se na taj način podstakne osetljivost za aktuelne probleme životne sredine u zajednici. Naročito je značajno da se uspostavi i održi saradnja na ovom polju u oba entiteta BiH, jer zdrava životna sredina ne poznaje granice.

Izvor: Grad Sarajevo

Srpski gradovi ponovo među najzagađenijim u svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jerry Wang)

U poslednja 24 sata pojedini gradovi u Srbiji ponovo su među najzagađenijim u svetu. Kvalitet vazduha najlošiji je u Valjevu, Kosjeriću i Smederevu.

Prema podacima sa objedinjenog prikaza automatskog monitoringa kvaliteta vazduha u Srbiji, “jaka zagađenja” su u poslednja 24 sata zabeležena u Smederevu, Valjevu i Kosjeriću dok su povećana zagađenja registrovana i na više lokacija u Beogradu, Pančevu i Obrenovcu.

Na listi najzagađenijih glavnih gradova sveta IQAir-a, Sarajevo se danas našlo na prvom mestu, dok se Beograd nalazi na 13. mestu, odmah iza Pekinga.

Na listi najzagađenijih gradova sveta danas se našla i Priština, dok je u Skoplju zabeleženo nešto manje zagađenje.

Izvor: RTS

Ozelenjavanje dečijeg igrališta na Savskom vencu

Foto: Srbijašume
Foto: Srbijašume

Opština Savski venac u potpunosti je rekonstruisala dečije igralište u Maleškoj ulici. Prilikom obilaska novog igrališta predsednica opštine Irena Vujović je zajedno sa svojim saradnicima zasadila 5 platana na zelenoj površini igrališta.

Ovu akciju sadnje pokrenula je opština Savski venac uz podršku JP „Srbijašume“.

„Mi ćemo uvek i sa velikim zadovoljstvom podržati svaku akciju ozelenjavanja grada i Srbije uopšte. Svima nam je u interesu da se što više sadi i da se na taj način postepeno poboljšava mikroklima gradskih lokacija, a sve to onda zajedno doprinosi kvalitetnijem vazduhu u našem gradu. Drago nam je što će ovi platani koje smo danas posadili biti svedoci novih generacija koje će stasati na ovom igralištu“, poručio je v.d. direktor JP „Srbijašume“ Igor Braunović.

Događaju su prisustvovali v.d. direktor JP „Srbijašume“ Igor Braunović, pomoćnik direktora JP „Srbijašume“ Emilija Stojić, pomoćnik predsednice GO Savski venac Aleksandar Dujanović i član Opštinskog veća Miloš Vidović.

Izvor: Srbijašume