Home Blog Page 796

Marokansko selo koje se napaja solarnom energijom

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel)

U blizini marokanskog dela obale na Atlantskom okeanu živi mala zajednica u prvom afričkom selu koje se u potpunosti napaja solarnom energijom – Id Mdžahdi.

Afrika je kontinent koji poseduje najviše potencijala za stvaranje solarne energije, a ipak na svetskom nivou ima izuzetno mali doprinos na ovom planu – tek 1 odsto. Od svih afričkih zemalja, Maroko se postavio kao predvodnik na polju održivosti i obnovljivih izvora. Najveća solarna elektrana na svetu nalazi se upravo u Maroku.

Za sada snabdevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora pokriva 35 odsto ukupnih potreba, ali u planu je da se taj broj poveća na 52 odsto do 2030. godine, prema predviđanjima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA).

Kako bi priključivanje na nacionalnu elektroenergetsku mrežu bilo skupo, došlo se do isplativijeg i ekološki boljeg rešenja. U selu je napravljena solarna stanica za snabdevanje potrebnom energijom. Selo Id Mdžahdi tako predstavlja prostor za napajanje udaljenih sela, ali, svakako, solarnu energiju koristi i za sopstvene potrebe.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mari Potter)

Pre sprovođenja ovog projekta stanovništvo ovog mesta oslanjalo se na prirodnu svetlost preko dana i na sveće uveče. I tada su uglavnom mogli da priušte samo sat vremena uz sveću. Za snabdevanje strujom, tačnije za grejanje ili kuvanje, spaljivali su koru drveta. Najbliži izvor vode kilometrima je udaljen, te su morali dugo da pešače kako bi se snabdeli vodom.

Napravljena elektrana povezana je sa 20 domova. Sada svaka kuća ima frižider, bojler, televizor, peć i utičnicu.

Otvoreno je i nekoliko zgrada sa solarnim napajanjem: javno kupatilo, radionica u kojoj žene proizvode arganovo ulje, ali i uče, ukoliko nisu pohađale školu, kao i vrtić za uzrast dece od 3 do 6 godina.

Smatra se da samo u Maroku čak 800 sela nema struju, a prema proceni Svetske banke 840 miliona ljudi širom sveta nema pristup električnoj energiji.

U planu obnova šuma hrasta lužnjaka u Sremskoj Mitrovici

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

Najveća površina pod hrastom lužnjakom, u sistemu JP „Vojvodinašume“, nalazi se na prostoru Šumskog gazdinstva Sremska Mitrovica. Dugogodišnja tradicija uspešnog gazdovanja ovom visoko vrednom vrstom tvrdih lišćara, kao i primeri dobre prakse, bili su povod okupljanja inženjera zaposlenih u oblasti gajenja i zaštite šuma iz svih ogranaka Preduzeća, baš na prostoru Šumskih uprava „Morović“ i „Višnjićevo“.

Na terenu su razmenjena iskustva na temu obnove lužnjakovih šuma, a mlađe kolege, koje do sada nisu imale priliku da posete Semenski centar “Morović”, upoznate su sa tehnološkim postupkom prijema, dorade i čuvanja žira.

Nakon dve godine, može se reći da je ova bila plodonosna za hrast lužnjak, te je tako već izvršen plan pošumljavanja za sezonu jesen 2019. i proleće 2020, a pošumljene su i one površine koje su preostale od prošle godine.

Napunjena je i hladnjača u kojoj će žir biti čuvan godinu dana, tako da će se i naredne godine održati kontinuitet pošumljavanja u slučaju da ne bude sakupljena potrebna količina žira.

Prezentovan je i rad četvororedne sejačice za setvu semena hrasta lužnjaka, ali i mehanizovano postavljanje visoke ograde kako bi zasejano seme bilo zaštićeno od divljači.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Sove i dabrovi kao komšije Beograđana

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Krchnacek)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zdeněk Macháček)

Svi zastaju, zagledaju, slikaju, a bilo je i onih koji su tragom fotografija na društvenim mrežama krenuli u potragu za lokacijom kako bi ih videli uživo. Stanari su ponosni što su dobili nove komšije koje ih podsećaju na čovečuljke u pernatim kaputima.

Osim što preko dana poziraju, noću, kada love, vrlo su korisne. Jedna sova u zimskom periodu, za tri meseca, pojede 8 do 10 kilograma miševa.

„Mislimo da ima dosta jata po Beogradu, znamo jedno jato kod Ušća, jedno jato je na Ratnom ostrvu, kod SIV-a, jedno jato koje je bilo poznato, bilo je i na televiziji snimano“, rekao je, iz iz instituta „Siniša Stanković“ Saša Marinković.

A nekoliko kilometara dalje, na Zemunski kej, bojažljivo, sa Obedske bare, stigli su dabrovi i za sada su tu i ostali.

Bili su istrebljeni pa su se ponovo vratili na naše prostore pre nekoliko godina. Nemaju nameru da prave branu, a i da hoće, nema bojazni, Dunav je širok.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Ruggiero)

„Tu ima problema sa dabrom pošto ponekad uđe i pravi one brane, mada naš dabar nije kao američki koji pravi one velike brane, ali i on pravi male zajaze, tako da se desi da uđe u polje kukuruza, pa pobere kukuruz da bi napravio branu, pa pravi štete“, dodao je Marinković.

I još retkih gostiju na Zemunskom keju, u jato od oko 180 labudova, koji su tu stari stanari, umešala su se dva crna, stigla čak iz Australije.

Kako bi bili zdravi i lepo se razvijali, ne hranite ih hlebom, već salatom i semenkama, poručuju stručnjaci.

Izvor: RTS

U Beču se snabdevaju električnom i toplotnom energijom pomoću jelki

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chng)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)

Svake godine se u Beču pre Božića proda skoro 400.000 prazničnih jelki. Zato se u gradu otvara oko 300 prodajnih mesta. Jelke koje za vreme Božića i Nove godine ukrašavaju domove u Beču posle praznika se termički obrađuju i koriste za proizvodnju struje i toplotne energije.

Na mnogobrojnim prodajnim mestima austrijske prestonice drveće je dostupno u svim vrstama i veličinama – od domaće jele do danske smreke.

Na bečkim štandovima ukrasno drveće se obično može kupiti direktno od lokalnog proizvođača. U Beču se preferira  jela zbog svoje jake boje i relativno tupih iglica. Miris četinara, međutim, izraženiji je u smreči.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Ukupno 294 prodajna mesta biće otvorena od 8 do 20 sati sve do 24. decembra. Pored jelki prodaje se i grmlje, grančice imele i ukrasi. Tržišno rukovodstvo kontroliše raspodelu prodajnih mesta, reguliše cene i poštovanje odobrene veličine.

Nakon praznika, od 27. decembra, Bečlije će imati na raspolaganju preko 500 sabirnih mesta za odlaganje jelki, čime se bavi služba magistratskog odeljenja MA 48. Na ovaj način se ukrasna drvca u Beču odlažu još od 1990. godine.

Javno preduzeće “Wien Energie” koristi energiju dobijenu toplotnom obradom jelki za proizvodnju električne energije i snabdevanje domaćinstava grejanjem. Energijom koja je dobijena obradom jelki mesec dana se strujom može snabdevati oko 1.060 domaćinstava i oko 2.470 domaćinstava grejanjem.

Izvor: Energetika.ba

Novi vodovod za 400 domaćinstava u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Vishal Banik)

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković obišao je nove vodovode u Lješanskoj nahiji, selima Berislavci i Vranići u četvrtak, 12. decembra.

Obilazeći vodovod u Lješanskoj nahiji, zajedno sa potpredsednikom Vlade i ministrom poljoprivrede Milutinom Simovićem, gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo što je priveden kraju projekat koji je važan ne samo za Lješansku nahiju, nego za ceo glavni grad, a to je rekonstrukcija značajnog dela primarne i sekundarne vodovodne mreže ukupne dužine 8 km, vrednosti preko 230.000 evra koje je investirao Glavni grad.

“Na ovaj način mi trajno rešavamo pitanje vodosnabdevanja za stotinak domaćinstava ovog kraja koja su u proteklom periodu zbog slabog kvaliteta mreže imali brojne probleme i ovdje se priča oko ulaganja u vodovodnu mrežu kada je ovaj kraj u pritanju ne završava”, naglasio je gradonačelnik, dodajući da već sutra kreću radovi na projektu koji će trajno promeniti stanje u ovom delu grada, a to je izgradnja novog vodovoda koji će se snabdevati sa izvorišta Kaluđerovo oko.

Sredstva za realizaciju prve faze projekta, kojim će se povezati izvorište sa budućim rezervoarom u Kamenici u iznosu  od 270.000 evra obezbedila je Vlada Crne Gore i taj deo posla završiće se do proleća naredne godine.

Vuković je saopštio da će Galvni grad nastaviti dalje da radi na rekonstrukciji postojeće sekundarne mreže za šta je opredijeljeno 200.000 evra, a da će Vlada investirati preko 200.000 evra u rekonstrukciju crpnih stanica, izgradnju pomenutog rezerovara, tako da će ulaganje Glavnog grada i Vlade Crne Gore kada je vodovodna mreža na teritoriji Lješanske nahije u pitanju u narednih godinu dana prebaciti milion evra.

“To govori o tome koliko smo posvećeni rešavanju ovog pitanja, jer znamo da je u prethodnom periodu bilo puno problema sa vodosnabdevanjem u ovom kraju, a sve u skaldu sa strateškim opredeljenjem Valde da obezbedi optimalne uslove za život i bavljenje poljoprivredom u svim ruralnim krajevima Crne Gore, a Glavni grad se trudi i uspeva da tome značajano doprinese”, zaključio je Vuković.

Nakon vodovoda u Lješanskoj nahiji gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i predsednica Opštine Golubovci Tanja Stajović predali su građanima na upotrebu vodovod u zetskom selu Berislavci, a gradonačelnik i direktor „Vodovoda i kanalizacije“ i Filip Makrid pustili su u rad i novi vodovodni sistem u Vranićima.

„Mi na ovaj način rešavamo pitanje vodosnabdevanja za oko 150 domaćinstava Zete i koristim priliku da najavim da ćemo i u narednom periodu ostati posvećeni pitanju vodosnabdevanja u ovom i svim drugim krajevima grada, posebeno na seoskim područjima, jer to znači ne samo bolji kvalitet života, nego i nove mogućnosti korišćenja značajnih prirodnih potencijala i unapređenje poljoprivredne proizvodnje“, istakao je gradonačelnik Vuković nakon puštanja u rad novog vodovoda u Berislavcima dužine 4,5 km koji izgradilo preduzeće “Vodovod i kanalizacija”, uz značajnu finansijsku podršku Vlade Crne Gore, odnosno Uprave javnih radova.

On je saopštio da je budžetom Glavnog grada za narednu godinu predviđeno 200.000 evra za izgradnju sekundarne mreže u selu Ponari i nedostajuće vodovodne mreže u centralnom delu Golubovaca i dodao da će do kraja sedmice biti raspisan tender za izgradnju primarnog cevovoda za novi vodovod u selu Ponari koji će finasirasti Vlada Crne Gore.

„Realizacijom ova dva projekta mi u nekih godinu dana na području Zete dobijamo preko 10 km nove vodovodne mreže“, zaključio je gradonačelnik.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sasikan Ulevik)

Direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Filip Makrid je nakon predaje na upotrebu vodovoda u Vranićima izjavio da će taj sistem pomoći da oko 120 domaćinstava gornjeg dela Vranića bude uredno snabdeveno vodom. On je saopštio da je projekat vredan oko 150.000 evra i izrazio uverenje da svi budući potrošači u ovom delu grada neće imati problem sa snabdevanjem vodom. „Veliko nam je zadovoljstvo što smo ovaj projekat realizovali u saradnji sa lokalnom zajedniicom i ovo predstavlja dobar primer uspješne saradnje Glavnog grada i lokalne zajednice, kao i pravi način i kako ubuduće treba rešavati probleme vodosnabdevanja u prigradskim delovima grada“, naglasio je Makrid.

Ispred građana mesne zajednice, zahvalnost gradskoj upravi i gradonačelniku Vukoviću, na efikasnom rešavanju problema vodosnabdevanja značajnog dela Vranića uputili su predsednik Odbora poverenika mesne zajednice Tološi Slavko Bugarin i član Milija Kovaćević.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Francuska potpuno izbacuje štapiće za uši iz prodaje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 1. januara 2020. ovaj plastični proizvod, izuzetno opasan za životnu sredinu, ali i zdravlje potrošača, konačno  se izbacuje s polica francuskih prodavnica! Plastični štapići za uši koriste se u nezamislivo velikim količinama i često se ubrajaju među proizvode koji su najveći i najopasniji izvor zagađenja životne sredine. Zato su mnogi ekološki osvešćeni francuski potrošači s odobravanjem dočekali vest o njihovoj zabrani.

Naime, procenjuje se kako u kanalizacijskim odvodima, ali i na obalama i u svetskim morima, godišnje završi neverovatna količina od oko 1,2 miliona tona ovog opasnog otpada. Zahvaljujući primeni zakona koji je Narodna skupština u Francuskoj usvojila još 20. jula 2016, francuski kupci više neće imati mogućnost kupovine ovog proizvoda jer će od 1. januara 2020. na policama francuskih trgovina moći da se prodaju isključivo štapići koji su u potpunosti izrađeni od pamuka.

I lekari već duže vremena upozoravaju kako su štapići za uši zapravo vrlo štetni za zdravlje ljudi, a njihova se upotreba preporučuje isključivo za čišćenje spoljnog dela uha. No, neprimerenim korištenjem ljudi ugrožavaju svoje zdravlje i rizikuju povredu bubne opne. Takođe, štapićem se odstranjuje samo deo voska iz uha, dok se ostatak gura još dublje u uho, gde se nakuplja i postaje sve gušći.

S gledišta zaštite životne sredine, plastični štapići za uši su uzrok velikog ekološkog problema jer ih mnogi potrošači nakon upotrebe neodgovorno bacaju u toalet. Štapići na taj način dospevaju u kanalizaciju, ali i dalje u mora i reke. Zbog toga su ovi proizvodi prava noćna mora za komunalne kompanije koje se bave prečišćavanjem otpadnih voda, jer se vrlo teško uklanjaju kada dospeju na rešetke prečišćivača.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrei Ciobanu)

Francuski proizvođači su na raspolaganju imali čak četiri godine kako bi se pripremili za primenu novog zakona i na tržištu ponudili štapiće koji su u potpunosti izrađeni od pamuka, ali i alternativne proizvode koji su sigurni za ljudsko zdravlje. Francuske novine “Le Parisien” u svom videu daje pregled alternativnih proizvoda pomoću kojih se uši i dalje mogu čistiti, ali na način kojim se ne ugrožava životna sredina.

Podsetimo, na izbacivanje plastičnih štapića za uši s polica svojih trgovina još su se ranije odlučili neki veliki britanski trgovački lanci, ali Škotska je ipak prva u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je uvela zabranu njihove proizvodnje i prodaje. Takođe, u skladu s naporima za smanjenje korištenja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, s plastičnim štapićima za uši su se od 1. januara 2019. oprostili i Italijani. Vlada Republike Hrvatske još uvek okleva oko trajne zabrane ovog i ostalih štetnih plastičnih proizvoda.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Električni kombi “dukato” najpre na našem tržištu

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Od iduće godine „Fijat“ će ponuditi svoje prvo električno dostavno vozilo koje će se naći i na našem tržištu preko mreže Fabrike automobila u Kragujevcu. Za male privrednike domaća fabrika će u 2020. godini zadržati „fijat 500L“ kao dostavno vozilo sa sniženom cenom bez PDV-a.

Najbolji potez domaćeg proizvođača vozila iz Kragujevca je bio prerada „fijata 500L“ u dostavno vozilo. On ima i prednje i zadnje sedište i registrovan je za četiri osobe ili 500 kilograma tereta. Ovaj automobil uz povoljno kreditiranje ostaće glavna ponuda i sledeće godine, kažu u „Fijat-Krajsler“ automobilima.

„Dalje nastavljamo sa modelom ‘500L kros n1′ i to ne menjajući cenu od 10.990 evra“, napominje Igor Ševo iz FCA Kragujevac.

Pročitajte još:

  • Automobili od peska – neobično upozorenje o klimatskim promenama
  • Električna taksi vozila do kraja nedelje u Podgorici
  • Ko su najveći zagađivači među automobilima?

Najveća novost je da ćemo putem naše distributivne mreže među prvima u Evropi i u svetu već krajem 2020. godine moći da kupimo električni kombi „dukato“ koji će biti predstavljen na salonu teretnih vozila u Hanoveru za nekoliko meseci. Predviđena autonomija vozila je 360 kilometara sa baterijom od 72 kWh.

„Biće dostupan novinarima za testiranje već polovinom sledeće godine, a u ponudi će se naći krajem 2020.“, dodaje Ševo.

Fabrika u Kragujevcu sa optimizmom očekuje sledeću godinu kao lider u prodaji putničkih i teretnih vozila u Srbiji. Udruživanje na svetskom planu sa „Pežo“, „Citroen“ i „Opel“ korporacijom daće novi kvalitet i novu proizvodnu liniju tako da sa nestrpljenjem očekujemo koji će biti sledeći model koji će se montirati u Kragujevcu.

Izvor: RTS

Koliko košta borba protiv klimatskih promena?

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Lambert)

Evropska komisija predstavila je plan u 50 tačaka za borbu protiv klimatskih promena. Nije sve utanačeno, ali su najavljeni koraci – veliki. Jasno je da će naš dosadašnji način života postati mnogo skuplji.

Zaštita klime je u modi. Većina ljudi u Evropskoj uniji, pokazuju ankete, priželjkuje više mera za smanjenje emisije štetnih gasova. Mlada švedska aktivistkinja Greta Tunberg povela je svetski pokret. U Madridu, na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimi, upravo se razmatraju sledeći koraci.

Nova Evropska komisija želi da bude na čelu tih promena i borbu protiv klimatskih promena, pod nazivom „Zeleni plan“ (Green Deal), istakla je kao centralnu temu svoje politike.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u Evropskom parlamentu predstavila paket koji sadrži 50 predloga. „To je nešto poput sletanja na Mesec“, kazala je, kako bi svom predlogu dala istorijski značaj. „Nemamo više vremena za gubljenje.“

Već u martu bi EU trebalo da usvoji Zakon o klimi koji propisuje da bi Evropska unija do 2050. godine trebalo da postigne „klimatski neutralnu“ ekonomiju. To znači da bi emisija ugljen-dioksida i drugih gasova štetnih za klimu trebalo da bude jednaka nuli.

Evo pregleda najvažnijih predloga koje sadrži „Zeleni plan“.

Uvođenje poreza na ugljen-dioksid

Postepeno bi trebalo da bude uveden porez na ugljen-dioksid, dakle, na upotrebu fosilnih goriva koje uzrokuju ovaj štetni gas. Time bi drastično trebalo da se smanji potrošnja uglja, gasa i nafte.

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Magnotti)

Proširenje trgovine emisijama

Trebalo bi da se poveća cena licence za preduzetnike koji plaćaju za ugljen-dioksid koji prouzrokuju. Ni vazdušni saobraćaj neće više moći da zagađuje besplatno. To bi trebalo da vodi poskupljenju u avio-saobraćaju i smanjenu broja letova. U trgovinu emisijom štetnih gasova bi trebalo da bude uključen i brodski saobraćaj.

Podsticanje investicija

Države i privatne kompanije bi morale da izdvoje više novca za infrastrukturu za elektromobilnost u čitavoj Evropskoj uniji. Tako bi trebalo da nastane više od milion stanica za punjenje električnih automobila. U planu je izgradnja vetroparkova na moru i kopnu, kao i ekološki prihvatljivijih gasnih elektrana.

Evropska komisija govori o oko 2,6 biliona evra potrebnih u narednih deset godina. Evropska investiciona banka bi trebalo da obezbedi više kredita za projekte koji vode računa o zaštiti klime. Predviđena je i bolja izolacija kuća i ugradnja ekološki prikladnih sistema za grejanje i ventilaciju.

Kompenzacione carine na granicama

Ni industrijske grane koje zahtevaju mnogo energenata, poput metalne i aluminijumske industrije, više neće biti oslobođenje plaćanja cene zagađivanja. Kako bi se nadoknadili gubici zbog jeftinijih proizvođača, recimo iz Sjedinjenih Država ili Kine, koji ne moraju da se pridržavaju oštrih ekoloških standarda, mogao bi da bude uveden novi porez ili carina na uvoz određenih proizvoda. To bi međutim moglo da izazove negodovanje SAD-a, Kine i drugih proizvođača i vodi ka novim trgovinskim sukobima. Moguć bi bio „porez na ugljen-dioksid“ za sve proizvode na tržištu EU. Time bi i izvoz iz Evrope postao skuplji.

Dozvoliti zelena dugovanja

Investicije i finansijski proizvodi koji budu klasifikovani kao ekološki poželjni, mogli bi da budu poreski rasterećeni. Taj predlog je među finansijskim političarima krajnje sporan. Još uvek ne postoji jedinstvo oko toga šta je to uopšte „zeleni finansijski proizvod“.

Povećanje potrošačke cene

Privatni potrošači bi trebalo više da plaćaju za fosilna goriva, benzin, naftu i gas. Time bi trebalo da se omogući prelazak na čista elektro-vozila ili na železnicu. Finansijski slabija domaćinstva bi trebalo da dobiju kompenzaciju kako bi „Zeleni plan“ bio prihvatljiv za društvo.

Podsticanje organskog uzgoja

Evropska komisija nastoji, koliko god je moguće, da smanji upotrebu pesticida i insekticida u poljoprivredi. Transportne rute bi trebalo da budu skraćene, a lokalni uzgoj da bude podstaknut. Moto glasi – sa farme do tanjira. U planu je i temeljna reforma poljoprivrede.

Produktivno recikliranje

Recikliranje otpada, pažljivo korišćenje resursa, upotreba biomase i druge mere, postepeno bi trebalo da zažive u privredi. Što manje sirovina bude korišćeno, to bolje.

Amortizovati strukturne promene

Isplata kompenzacija i posebni podsticaji u visini od 35 do 100 milijardi evra predviđeni su za regione u Evropi koji i danas žive od proizvodnje uglja. To se odnosi na regione u Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj, ali i na neke oblasti u Nemačkoj. O iznosu i sistemu tih plaćanja će morati da se postigne dogovor na nivou EU, a to se naravno tiče srednjoročnog budžetskog okvira EU. O tom okviru upravo raspravljaju države članice. Stavovi neto-platiša (poput Nemačke) i neto-primalaca (poput Poljske) i dalje se znatno razlikuju.

Sledeći koraci

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)

Novi zeleni društveni ugovor sada mora da podrži 27 zemalja članica EU (verovatno bez Velike Britanije). Sporno je koliko će koja država morati da doprinese zaštiti klime i kompenzacionim merama. Skeptične su pre svega istočnoevropske zemlje poput Poljske, Mađarske i Češke koje troše mnogo uglja. One traže finansijsko rasterećenje.

I Nemačka bi morala, ocenjuju udruženja za zaštitu životne sredine, da pooštri svoje klimatske ciljeve, ukoliko želi da se ostvari cilj da Evropska unija već 2030. godine smanji emisiju ugljen-dioksida za 50 ili 55 odsto u odnosu na 1990. godinu.

Izvor: RTS

Očišćeno gotovo 800 tona otpada u Subotici

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Jesenja akcija odnošenja kabastog otpada je završena, a tokom njenog trajanja, radnici „Čistoće i zelenila“ su izneli 744 kontejnera i time prikupili ukupno 792 tone otpada, što je za oko 150 tona više nego u istom periodu prethodne godine.

U periodu od 23. septembra do 5. decembra, sugrađani su se rešavali nakupljenog otpada i ispraznili svoja dvorišta, podrume i tavane. Čak 744 kontejnera zapremine 5 kubnih metara, koji su prikupljeni tokom trajanja jesenje akcije, doveli su do računice da je odloženo 2.935 kubnih metara smeća, odnosno 792 tone.

“Po mesnim zajednicama akcija je trajala dan-dva, u zavisnosti od rasporeda, s tim da je bilo smeća i oko kontejnera. Znači, nakon završene akcije, naše interventne ekipe su uređivale prostor na kojem su bili kontejneri i svo to smeće je bilo pokupljeno i odneseno”, kaže Nikola Jovičić, rukovodilac radne jedinice “Planiranje i razvoj” u JKP “Čistoća i zelenilo”.

Pored kabastog otpada, sugrađani su u kontejnere odlagali i ostali kućni otpad, a najviše je prikupljeno u vangradskim mesnim zajednicama, poput Čantavira, Đurđina, Starog i Novog Žednika, gde je interesovanje za ovu akciju i bilo najveće.

“Pošto u tim mesnim zajednicama nemamo organizovan sistem odvoženja otpada, ljudi jedva čekaju jesenju i prolećnu akciju da bi se rešili svog otpada koji se nagomilao tokom godine”, dodaje Jovičić.

Tokom ove godine, u dve akcije JKP „Čistoća i zelenilo“, prolećnoj i jesenjoj, prikupljeno je ukupno 1.763 tone kabastog otpada.

Izvor: Subotica.com

Prazna prodavnica očekuje odeću i u Kragujevcu

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Nije usamljen slučaj da neki odevni komadi budu zaboravljeni, naročito nakon kupovine novih. Zbog toga mnogo odeće ostaje neiskorišćeno i naposletku završi u otpadu.

Protekle jeseni započeta je kreativna i humana akcija sa darivanjem polovne odeće onima kojima je potrebna. Prvobitno je realizovana u šoping centru Promenada u Novom Sadu, gde je otvorena takozvana prazna radnja“The Empty Shop”.  Tokom trajanja akcije sakupljeno je čak 6 tona odeće.

S obzirom na takav odaziv, a i u skladu sa prazničnim raspoloženjem darivanja, ista akcija ponovo je pokrenuta, ovoga puta u Kragujevcu.

Šoping centar Kragujevac Plaza i Crveni Krst Kragujevac organizuju humanitarnu akciju prikupljanja odeće za decu i odrasle. U prizemlju tržnog centra 12. decembra otvorena je prazna radnja u koju Kragujevčani, kao i svi koji imaju želju da učestvuju, mogu da donesu čistu, celu i ispeglanu odeću koju više ne nose i da je doniraju, svakog dana, u periodu od 12 do 20 sati.

Projekat je podržalo i Sportsko-privredno društvo “Radnički” iz Kragujevca, a sportisti kluba su bili i prvi posetioci. Tom prilikom donirali su sportsku garderobu za najmlađe.

“The Empty Shop” u šoping centru Plaza u Kragujevacu otvoren je do 6. januara 2020. godine. Prikupljena garderoba biće sortirana i predata Crvenom Krstu Kragujevac, a zatim uručena socijalno ugroženima na teritoriji grada i okoline.

Jelena Cvetić

Obezbeđena sredstva za izgradnju regionalnih deponija u Kruševcu i Vranju

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je juče finansijske ugovore sa Nemačkom razvojnom bankom KfW za realizaciju projekata izgradnje regionalnih deponija u Kruševcu i Vranju.

Foto: Vlada Srbije

Pored 11 miliona evra predviđenih ugovorima o donaciji koji su danas potpisani, obezbeđena su još 22 miliona evra, što čini ukupno 33 miliona evra za izradu projektne dokumentacije i izgradnju deponija za čvrsti otpad u pomenuta dva grada.

Mihajlović je objasnila da su potpisana dva finansijska ugovora u ukupnoj vrednosti od 11 miliona evra, pri čemu je to samo deo saradnje resornog ministarstva sa KfW.

Sa ovom finansijskom institucijom, kako je podsetila, gradimo i fabrike vode i realizujemo projekte u oblasti prečišćavanja otpadnih voda, a ukupna vrednost projekata na kojima sarađujemo iznosi više od 200 miliona evra.

“Za Vladu Srbije i naše građane saradnja sa Nemačkom razvojnom bankom KfW je veoma važna jer nije dovoljno imati samo transportnu i energetsku, već i komunalnu infrastrukturu”, ukazala je ona.

Ambasador Nemačke u Beogradu Tomas Šib rekao je da je ta zemlja ne samo najveći bilateralni trgovinski partner Srbije, već i najveći bilateralni donator.

“Želimo da pružimo snažnu podršku Srbiji na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Poglavlje 27, koje se tiče zaštite životne sredine, veoma je zahtevno i projekat za koji je danas potpisan ugovor predstavlja prekretnicu kada govorimo o ispunjavanju obavezeza iz ovog poglavlja”, objasnio je ambasador.

On je podsetio na to da je Nemačka do sada samo pružala uglavnom savetodavnu pomoć u oblasti upravljanja otpadom, a sada kreće i sa konkretnim projektima.

Šef Odeljenja za komunalnu infrastrukturu za Jugoistočnu Evropu i Tursku u KfW Kirk Mildner ocenio je da su potpisani ugovori još jedna potvrda visokog kvaliteta saradnje, koja je raznovrsna, sveobuhvatna i efektivna i u korist građana Srbije.

On je ukazao na to da su okosnica dosadašnjih aktivnosti bile oblasti vodosnabdevanja i upravljanja otpadnim vodama u gradovima srednje veličine.

“Sada krećemo sa novim programom kojim KfW u Srbiji ulazi i u oblast upravljanja čvrstim otpadom, gde postoje velike potrebe za ulaganjima i usklađivanjem sa zahtevima EU u ovoj sferi”, naveo je Mildner.

Ugovor je, pored Mihajlović i Mildnera, potpisao i direktor Kancelarije KfW u Srbiji Arne Gos.

Izvor: Vlada Srbije

Ko su dobitnici nagrade “Turistički cvet”?

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić istakao je da srpski turizam, kada je reč o stranim turistima, ostvaruje rast od 7,8 odsto, skoro duplo veći od proseka zemalja Evropske unije.

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Prema njegovim rečima, Srbija se približava broju od 10 miliona noćenja i to je ono što obeležava turizam 2019. godine.

“Svakako ćemo premašiti 1.400.000 evra čistog deviznog priliva od turizma. Ono što je drugačije ove godine je struktura gostiju. Kineski turisti su ubedljivo na prvom mestu. Krenuli smo sa svega 18.000 dolazaka, a ove godine ćemo premašiti 150.000 poseta kineskih turista”, naveo je Ljajić na 35. dodeli nagrade “Turistički cvet” i proslavi 25 godina postojanja Turističke organizacije Srbije.

On kaže i da je konačno krenula privatizacija i rešavanje problema banja i da će zakon o tome uskoro biti u proceduri i da će on rešiti preostale pravne probleme vezane za banje.

“Posle dužeg vremena naći ćemo i sistemsko rešenje u zakonu o turizmu i ugostiteljstvu”, rekao je Ljajić i istakao model Vrnjačke Banje, u čiji sektor turizma je država u poslednjih nekoliko godina uložila 175 miliona dinara.

“Ova banja će se u broju dolazaka u budućnosti takmičiti sa Beogradom. Sokobanja prati taj trend i u narednoj godini ćemo prvi put imati tamo hotel od četiri zvezdice”, rekao je ministar.

On je naveo i brojne projekte koje će Srbija ostvariti u razvoju turizma u narednom periodu, kao što su zlatiborska gondola, koja će prvi put na proleće prevesti putnike do Tornika, heliodrom na Kopaoniku i gondolu od Brzeća do Kopaonika, a vrednost ove investicije će biti, kako je rekao, više od 20 miliona evra.

Nagrada “Turistički cvet” dodeljuje se u pet kategorija za značajna ostvarenja u podizanju kvaliteta turističkih usluga i za doprinos razvoju i promociji turizma.

U kategoriji Turistička organizacija, nagradu je osvojila TO Vrnjačka Banja, u kategoriji Turistička manifestacija – Međunarodni viteški festival “Despot Stefan Lazarević” nagradu je osvojila Just out Manasija” u Despotovcu, u kategoriji Receptivna turistička agencija, nagradu je dobio Balkan travel centar. U kategoriji Ugostiteljski objekat za smeštaj, osvojio je Grand hotel Tornik na Zlatiboru.

U kategoriji Ugostiteljski objekat za smeštaj – ostali ugostiteljski objekti za smeštaj, nagrada je dodeljena Nataly Spa u Sokobanji. U kategoriji Organizacija ili pojedinac za doprinos unapređenju turizma i podizanju kvaliteta turističkih usluga, nagradu je osvojio Arheološki park Viminacijum, dok je u kategoriji Pojedinac, nagrada otišla u ruke direktorke Tvrđave Golubački grad dr Iskri Maksimović.

Prepoznajući značaj filmske industrije, Marija Labović, v. d. direktora TOS, uručila je specijalno priznanje aoscijaciji ,,FilminSerbia“.

Tokom manifestacije “Turistički cvet” za pobednicu konkursa “Najbolja fotografija Srbije 2019. godine” proglašena je Milena Popović.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Predstavljen Evropski zeleni plan

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Evropska komisija je 11. decembra predstavila Evropski zeleni plan – strategiju za postizanje održivosti ekonomije Evropske unije pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne tranzicije.

Predsednica Ursula fon der Lajen izjavila je: “Evropski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živeli i inovativnije radili. Svi možemo učestvovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i delujemo brzo, pomoći ćemo našoj ekonomiji da bude svetski predvodnik. Odlučno smo naumili da u tome uspemo zbog naše planete i života na njoj, zbog evropske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku sveta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo da uverimo druge zemlje da slede naš primer.”

Izvršni potpredsednik Frans Timermans dodao je: “Proživljavamo klimatsku i ekološku krizu. Evropski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobražaj našeg ekonomskog modela. Razradili smo plan kako da smanjimo emisije, poboljšamo stanje prirodne okoline, zaštitimo divlje životinje, stvorimo nove ekonomske mogućnosti i poboljšamo kvalitet života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta promena će obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. Naša je odgovornost da osiguramo da ta tranzicija bude pravedna i da u sprovođenju Evropskog zelenog plana niko ne bude zanemaren.”

Evropski zeleni plan sadrži okvirni plan s merama za unapređenje delotvornog iskorišćavanja resursa prelaskom na čistu cirkularnu ekonomiju i za zaustavljanje klimatskih promena, obnovu biološke raznovrsnosti i smanjenje zagađenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava se kako osigurati pravednu i sveobuhvatnu tranziciju.

Evropski zeleni plan obuhvata sve sektore ekonomije, a naročito saobraćaj, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada i industrije poput proizvodnje čelika, cementa, tekstila i hemikalija i IKT.

Kako bi se politička ambicija da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija će u roku od 100 dana predstaviti prvi „Evropski zakon o klimi”. Kako bi ostvarila svoje ambicije u pogledu klime i zaštite životne sredine, Komisija će predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030, novu industrijsku strategiju i akcijski plan za cirkularnu ekonomiju, strategiju „od polja do stola” za održivu proizvodnju hrane i predloge za Evropu bez zagađenja. Odmah će započeti rad na povećanju evropskih ciljeva smanjenja emisija do 2030, što će nas staviti u bolji položaj za ostvarenje cilja zacrtanog za 2050.

Za postizanje ciljeva Evropskog zelenog plana biće potrebna znatna ulaganja. Za postizanje trenutnih ciljeva u području klime i energije do 2030. biće potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi evra, odnosno oko 1,5 odsto BDP-a u 2018. Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora. Komisija će početkom 2020. predstaviti Plan ulaganja za održivu Evropu kako bi pomogla u osiguravanju dodatnih sredstava za ulaganja. Najmanje 25 odsto dugoročnog proračuna EU trebalo bi da bude namenjeno borbi protiv klimatskih promena, a Evropska investiciona banka, Evropska banka za klimu, pružiće dodatnu potporu. Kako bi privatni sektor doprineo finansiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti strategiju zelenog finansiranja.

Borba protiv klimatskih promena i uništavanja životne sredine zajednički su ciljevi, ali nemaju sve regije i države članice istu polaznu tačku. Mehanizam za pravednu tranziciju poslužiće kao potpora onim regijama koje se u velikoj meri oslanjaju na aktivnosti s vrlo visokim emisijama ugljen-dioksida. Podupiraće građane koji su najosetljiviji na tranziciju osiguravanjem pristupa programima prekvalifikacije i mogućnostima zapošljavanja u novim privrednim sektorima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rui Silvestre)

Komisija će u martu 2020. pokrenuti „sporazum o klimi” kako bi građani mogli aktivno da učestvuju u osmišljavanju novih mera, razmeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rešenja koja se mogu primeniti i ma drugim mestima.

Globalni izazovi klimatskih promena i uništavanja životne sredine zahtevaju globalni odgovor. EU će i dalje razvijati svoje ekološke ciljeve i standarde u okviru konvencija Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti i o klimi i jačati svoju zelenu diplomatiju. Sastanci grupa G7 i G20, međunarodne konvencije i bilateralni odnosi biće prilika da i druge podstaknemo na pojačane napore na tom polju. Ubuduće, EU će koristiti svoju trgovinsku politiku za osiguravanje održivosti i gradiće partnerstva sa svojim susedima na Balkanu i u Africi kako bi im pomogla u tranziciji.

Dalji koraci

Komisija poziva Evropski parlament i Evropsko veće da podrže ambiciju Komisije za budućnost ekonomije i životne sredine u Evropi i da pomognu da se ona ostvari. Komisija će predstaviti detaljne mere najavljene u Evropskom zelenom planu.

Kontekst

Klimatske promene i propadanje životne sredine pretnja su egzistenciji Evrope i sveta. Stoga, Evropi je potrebna  nova strategija rasta kojom se Unija pretvara u modernu, delotvornu i konkurentnu ekonomiju u kojem 2050. neće biti neto emisija gasova staklene bašte, u kojem ekonomski rast nije povezan s upotrebom resursa i u kojem nijedna osoba ni mesto nisu zanemareni.

Evropska unija već je postigla zavidne rezultate u smanjenju emisija gasova staklene bašte uz istovremeno održavanje ekonomskog rasta. Emisije su 2018. bile za 23 odsto niže nego 1990, dok je BDP Unije porastao za 61 odsto u istom razdoblju. No, treba napraviti više. EU je zahvaljujući svom bogatom iskustvu predvodnik u ostvarivanju zelene ekonomije u koju su svi uključeni.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Casey)

Razgovorom o zelenom planu uspostavlja se okvir delovanja u sledećim mesecima i godinama. U svom budućem radu, Komisija će se voditi zahtevima javnosti za delovanje i nespornim naučnim dokazima koji su najdetaljnije prikazani u izveštajima Međuvladinog panela o klimatskim promenama i Međuvladine naučno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosistema i u Globalnim izgledima za resurse i izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu o stanju i izgledima za životnu sredinu za 2019. Naši predlozi će biti utemeljeni na dokazima i nastojaćemo da ih potvrdimo u opsežnim savetovanjima.

Gotovo svi Evropljani (95 odsto) misle da je zaštita životne sredine važna, a njih 77 odsto smatra da zaštita životne sredine može da podstakne ekonomski rast. Rezultati istraživanja Evrobarometra o stavovima građana EU-e o životnoj sredini potvrđuju široku javnu potporu zakonodavstvu na tom polju i u okviru ideje da EU treba da finansira ekološki prihvatljive aktivnosti.

Izvor: Evropska komisija

Zatvorena kotlarnica na mazut u centru Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je juče, 12. decembra, gostujući u Jutarnjem programu TV „Hepi”, da je Grad Beograd ugasio veliku kotlarnicu na mazut u Sportskom centru „Mirko Sandić” na Vračaru.

“Grad Beograd je danas ugasio veliku kotlarnicu u kojoj je trošeno oko 150 tona mazuta i lož-ulja godišnje. Ova kotlarnica se nalazila u stambenoj zgradi u Ulici Radovoja Koraća broj 6, a iz nje se grejao SC ‘Mirko Sandić’ na Vračaru. Kotlarnica je sagrađena 1970. godine, sa dva kotla i dva gorionika snage 2 MW po gorioniku i trošila je 150 tona godišnje mazuta, a od prošle godine prebačena je na lako lož-ulje zbog ekoloških propisa. Koliko je ova kotlarnica zagađivala vazduh, najbolje znaju stanari okolnih zgrada, ali i šire na Vračaru. Da ne govorimo o tome da je kotlarnica u stambenoj zgradi bila pretnja po bezbednost stanara, jer je uvek mogla da se desi havarija, kao što se i dogodilo 10. oktobra 2014. godine, kada je jedan kotao eksplodirao”, rekao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je naveo da je priključenjem Sportskog centra „Mirko Sandić” na centralno grejanje obezbeđeno da se vazduh u okolini više ne zagađuje, da se čuva životna sredina i obezbede bolji uslovi u kojima treniraju sportisti i građani.

“Gašenje ovakvih kotlarnica konkretni su koraci ka tome da se smanji zagađenje vazduha“,  poručio je Goran Vesić.

Izvor: Grad Beograd

Više od 5 milijardi evra Srbiju koštale klimatske promene od 2000. godine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru Konferencije država potpisnica Okvirne konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP25) koja se od 2. do 13. decembra 2019. godine održava u Madridu, u radu segmenta na visokom nivou, u ime Republike Srbije, obratila se ambasadorka Republike Srbije u Kraljevini Španiji Katarina Lalić Smajević.

U zvaničnom obraćanju predstavnice naše zemlje, izražena je puna posvećenost Srbije ostvarivanju ciljeva u borbi protiv klimatskih promena i operacionalizaciji odredbi Sporazuma iz Pariza na koje su se obavezale zemlje potpisnice, kao i spremnost naše zemlje da se uključi u regionalne i globalne konkretne, praktične akcije kako bi zajedničkim naporima uticali na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanje posledica klimatskih promena.

Ambasadorka Lalić Smajević naglasila je da je Srbija naročito zainteresovana za jačanje odgovora na klimatske promene u nacionalnim i međunarodnim okvirima, jer Srbija pripada regionu koji je jedan od najviše pogođenih klimatskim promenama u svetu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ona je upozorila da rast globalne srednje temperature u budućnosti može proizvesti razarajuće dejstvo na narod i privredu Srbije i podsetila da su od 2000. godine toplotni talasi, suše i poplave našu zemlju koštale više od 5 milijardi evra. Najskuplji scenario za Srbiju, jeste da ignoriše troškove vezane za klimu u svojim strateškim odlukama. Sistemski troškovi nesprovođenja bilo kakvih akcija su nekoliko desetina milijardi evra veći, od dodatnih sistemskih troškova za akciju u tom pogledu, po svim scenarijima ublažavanja klimatskih promena, istakla je.

Ambasadorka je u svojoj izjavi navela da će Srbija uskoro usvojiti Zakon o klimatskim promenama, kao i Strategiju niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom, sa ciljem uspostavljanja sistema za ublažavanje i prilagođavanje, u skladu sa Sporazumom iz Pariza i obavezama Srbije kao zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Pored toga, kako je naglasila, Srbija će izvršiti reviziju Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC), koji će biti ambiciozniji, sa ciljem trostruko većim od prvobitnog.

Ambasadorka je poručila zemljama da je Srbija spremna na saradnju, na povećanje ambicija u borbi protiv klimatskih promena i da je posvećena realizaciji Sporazuma iz Pariza, kao i globalnim akcijama i naporima da očuvamo planetu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

I sanke Deda Mraza ugrožene zbog klime – irvase zamenjuju roboti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Dumlao)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)

Na švedskom delu Arktika, starosedeoci se suočavaju sa teškim posledicama klimatskih promena zbog kojih će možda ostati bez svojih irvasa. Istraživanja otkrivaju da samo jedna kiša ili jedan loš dan mogu da unište čitavu sezonu ispaše irvasa.

Samo nekoliko kratkih sati sunca laponski pastiri provode u patroliranju zimskim pašnjacima, gde su doveli svoja krda irvasa.

Zajednica Laponaca, odnosno Sami naroda u Švedskoj brine o 8. 000 severnih jelena tokom cele godine, migrirajući između tradicionalnih pašnjaka u visokim planinama koje se graniče sa Norveškom leti i šumama dalje na istoku zimi.

Ovaj tradicionalni obrazac koji je dobro služio bezbrojne generacije, sada je, zbog globalnog zagrevanja, na teškom ispitu.

„Zbog ovoga irvasi ne mogu da nađu hranu. Kiša je na snegu stvorila sloj leda ispod kojeg jeleni ne mogu da namirišu lišajeve”, Nil Inga, Laponac, uzgajivač irvasa.

Ove godine, samo polovina stada stigla je u zimske krajeve. Ostali su se vratili u planine gde su im šanse za opstanak minimalne.

„Zima ovde traje osam meseci u godini. Kada već u oktobru započnu loši uslovi paše, sve se samo pogoršava. Ako za irvase ne nađemo bolja područja, gde mogu da nađu hranu, gladovaće do smrti“, rekao je Nil Inga, Laponac, uzgajivač irvasa.

Arktik se zagreva dvostruko brže nego ostatak sveta. Merenja Švedskog meteorološkog i hidrološkog zavoda pokazuju da je zemlja zagrejala 1,64 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko vreme. U švedskom planinskom regionu prosečne zimske temperature u poslednjih 30 godina više su za tri stepena u odnosu na prosek u periodu između 1961. i 1990.godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Dumlao)

„Rekli smo da ne želimo novac jer ne možemo da kupimo bolje vreme novcem. Rekli smo da Evropska unija mora da preduzme mere i to odmah, sada!“, napominje Sana Vanar, predsednik autohtone omladinske organizacije Laponaca.

Promene imaju pogubne posledice. Irvasi postaju slabiji, ženke imaju spontane pobačaje… Ako se proces ne zaustavi, možda će uskoro sanke Deda Mraza, umesto Rudolfa i prijatelja, vući roboti, a laponski narod biti otrgnut od vekovnog načina života.

Izvor: RTS