Home Blog Page 772

Za zdraviji i zeleniji Beograd

Photo: Grad Beograd
Foto: Iz privatne arhive Zorana Radojičića

Kad bi svi Beograđani, kao njihov gradonačelnik, svaki dan pešačili, više se vozili gradskim prevozom i posadili po koje drvo kad im se ukaže prilika, možda bi naš glavni grad već sad bio malo čistiji, a vazduh zdraviji. Naravno, da bismo se odrekli komfora privatnih automobila neophodno je da na ulicama bude više autobusa, da metro što pre bude izgrađen i da imamo takvu saobraćajnu infrastrukturu da bezbedno i masovno koristimo bicikle kao prevozno sredstvo. Podrazumeva se i da želimo da ne brinemo koliko je zagađen vazduh koji udišemo tokom grejne sezone, da uvek pijemo kvalitetnu vodu, da nam reke budu čiste, a grad pun parkova i zelenila. Koliko smo daleko od ovakve slike Beograda i šta sve Grad konkretno čini da zaista postanemo zelena prestonica, razgovarali smo sa gradonačelnikom prof. dr Zoranom Radojičićem, koji je nedavno pokrenuo izazov “Drvo za Beograd” sa idejom da se u glavnom gradu što pre zasadi što veći broj stabala kako bismo do 2025. godine ispunili cilj da 25 odsto urbanog dela prestonice bude pod zelenom površinom.

EP: Beograd je nedavno bio jedan od gradova sa najzagađenijim vazduhom u svetu, a povećana koncentracija otrovnih čestica tek se očekuje u grejnoj sezoni. Na sajtu Grada postoji aplikacija na kojoj Beograđani mogu iz sata u sat da prate kvalitet vazduha i dobiju preporuke u slučaju zagađenja, ali šta je Grad do sada uradio kad je reč o kratkoročnim i dugoročnim merama za suštinsko rešavanje ovog problema?

Zoran Radojičić: Grad Beograd sprovodi Plan kvaliteta vazduha u okviru koga se nalaze mere i akcije za smanjivanje najvećih izvora zagađenja. Od 2016. godine, od kako je ovaj Plan na snazi, Grad je uložio više od 300 miliona dinara, a u okviru ovog plana najznačajnije mere koje su preduzete su smanjenje broja individualnih ložišta, poboljšanje performansi u termoelektranama i širenje mreže na daljinsko grejanje. Sprovodimo program gašenja kotlarnica u objektima javne namene priključenjem na sistem daljinskog grejanja i distributivni sistem prirodnog gasa. U sistem daljinskog grejanja u Beogradu uključeno je 65 odsto osnovnih i skoro 85 odsto srednjih škola, kao i oko 75 odsto vrtića. Od 2012. godine ugašeno je 17 kotlarnica u osnovnim i predškolskim ustanovama, a objekti su priključeni na daljinski sistem grejanja. U planu je da se nastavi sa gašenjem kotlarnica u javnim objektima. Za sada su prioritet škole, a kasnije na red stižu i domovi zdravlja i drugi javni objekti. U okviru ovog Plana, a u cilju boljeg kvaliteta vazduha, proširili smo i pešačke zone i podigli svest građana o značaju informisanosti o kvalitetu vazduha preko aplikacije koju ste pomenuli – BEOEKO.

Nabavkom 244 novih autobusa do kraja godine GSP će imati 85 odsto voznog parka sa motorima Euro 5 i Euro 6 standarda. Takođe, u narednoj godini opredeljena su sredstva za kupovinu još 100 zglobnih autobusa, 40 trolejbusa i 10 elektro autobusa. Ovim potezima struktura autobuskog podsistema biće značajno unapređena u smislu same emisije izduvnih gasova što će uticati pozitivno na kvalitet vazduha. Ne bi trebalo zaboraviti ni Strategiju pošumljavanja teritorije grada Beograda što predstavlja direktnu primenu mera u cilju smanjenja zagađenja vazduha, ali i prilagođavanja na klimatske promene i zaštite zemljišta od erozije. Sve ove mere uticaće da kvalitet vazduha u Beogradu bude bolji, ali svi znamo da je to ključni projekat za rešavanje problema emisije izduvnih gasova poreklom iz saobraćaja i saobraćajnih gužvi.

EP: Koje mere mogu da se preduzmu da se širi centar rastereti privatnih vozila i da se Beograđanima omogući da više koriste javni prevoz?

Zoran Radojičić: Sledeće godine počećemo da gradimo metro, što će biti revolucionarna promena u načinu funkcionisanja gradskog prevoza. Veći broj ljudi, po našim procenama, između 25 i 30 odsto, iz automobila preći će u metro, što će smanjiti broj automobila u centru grada i omogućiti ljudima efikasniji način prevoza. Verujem da ćemo uspeti da kroz modernizaciju voznog parka, koju sam pomenuo, privolimo građane da što više koriste gradski prevoz, posebno za kraće relacije. Promene ka zelenijoj prestonici ne mogu se desiti preko noći, a urbanistički planovi i strategije Grada su poslednjih godina definisali više pešačkih i biciklističkih staza, posebno u području gradskog jezgra, što možete videti kada prošetate po centru grada.

Foto: Jelena Kostić

EP: Kako motivisati Beograđane da više koriste bicikl kao prevozno sredstvo? Biciklističke staze kojih u gradu ima sve više očigledno nisu dovoljan podsticaj.

Zoran Radojičić: Od februara 2020. godine stupa na snagu Plan održive urbane mobilnosti, a takvim planom mogu se pohvaliti sve moderne metropole. Ideja je da svaka saobraćajnica ima biciklističku stazu kako bismo stvorili pravu mrežu. Potrebno je da biciklisti budu bezbedni na ulicama, a da bi se to omogućilo potrebno je upravo napraviti funkcionalnu biciklističku mrežu. Od 2017. do 2019. godine urađeno je još 35 km dužine biciklističkih staza, što znači da u Beogradu trenutno ima 100 km staza. Međutim, ove staze su uglavnom duž reka i koriste se u rekreativne svrhe, što je pohvalno, ali još nije zaživela kultura korišćenja bicikla kao prevoznog sredstva. Upravo sa novim Planom održive urbane mobilnosti želimo to da promenimo, i siguran sam da će Beograđani ispratiti našu zamisao i cilj. U naredne četiri godine planirano je da se izradi još 120 km biciklističkih staza, a sistem javnih bicikala će nas podstaći da više razmišljamo o biciklu kao prevoznom sredstvu.

EP: Na beogradskim ulicama sve je češća pojava električnih trotineta koji su u pojedinim metropolama zabranjeni jer su suviše rizični po bezbednost iako jesu zgodan ekološki vid prevoza. Kako Grad Beograd namerava da reguliše ovu vrstu prevoza?

Zoran Radojičić: Električni trotineti bi mogli da budu deo rešenja saobraćajnog problema u Beogradu, ali tek nakon promene postojeće saobraćajne regulative. Zbog velike popularnosti, oni menjaju saobraćajnu sliku velikih evropskih gradova, pa tako i Beograda. Upravo se iz tog razloga nameće potreba za njihovim regulisanjem, pre svega u oblasti bezbednosti. To se podjednako odnosi na pešake kao i na korisnike električnih trotineta. Istakao bih da je reč o ekološkom vidu transporta, koji je u skladu sa našim zalaganjima da se okrenemo zelenoj hijerarhiji u saobraćaju, kojom se prioritet daje pešacima, biciklistima i javnom gradskom prevozu, kako bi se manje koristili automobili.

EP: Mnogi stručnjaci ističu da je za ozbiljnu primenu adekvatnih mera i rešenja za zaštitu životne sredine u glavnom gradu neophodna osnovna objedinjujuća strategija. Još prošle godine ste izjavili da Grad Beograd radi na razvijanju strateškog plana koji će se baviti klimom, energijom i Beogradom kao zelenim gradom. Dokle se stiglo sa izradom ove strategije?

Zoran Radojičić: Potpisao sam Sporazum gradonačelnika 2018. godine i preuzeo obavezu da grad Beograd do 2030. godine smanji emisiju ugljen-dioksida do 40 odsto. Samim tim Grad Beograd se obavezao da izradi Akcioni plan za zeleni grad (GCAP) i Akcioni plan za održivi energetski razvoj i klimatske promene (SECAP) u okviru programa “Zeleni grad” Evropske banke za obnovu i razvoj. Trenutno smo u fazi izrade ovih dokumenata, sastavili smo radnu grupu koja zajedno sa eminentnim konsultantima iz ove oblasti radi na izradi akcionog plana, tako da očekujem da ćemo do kraja 2020. godine usvojiti ovakav dokument. U okviru istog, u fokusu će biti načini, konkretne mere i rešenja o tome kako se prilagoditi na klimatske promene kroz smanjenje emisije CO2, povećanje energetske efikasnosti, korišćenje obnovljivih izvora energije i kreiranje održive mobilnosti u gradu.

EP: Koliko je Beograd sad zelen? Da li ćemo do 2025. godine ispuniti plan, na koji se Grad obavezao, da urbani deo prestonice ima 25 odsto zelenih površina? Nedavno ste vi kao gradonačelenik pokrenuli izazov Drvo za Beograd i pozvali organizacije i kompanije da mu se pridruže.

Foto: Grad Beograd

Zoran Radojičić: Trenutno je 15 odsto teritorije grada Beograda pod zelenim površinama. Za ovaj ambiciozan, ali dostižan cilj, do 2025. godine potrebno nam je još 2,5 miliona sadnica. Kao gradonačelnik, od početka mandata zalažem se za zdraviji i zeleniji Beograd. Izazov pod nazivom “Drvo za Beograd” pokrenuo sam sa ciljem da nam se što veći broj međunarodnih organizacija, kao i društveno odgovornih kompanija, priključi u borbi za zdraviji i zeleniji Beograd i zasade što veći broj stabala u našoj prestonici. Volju i spremnost za učešće u ovakvom izazovu prva je pokazala nemačka međunarodna organizacija GIZ, sadnjom 163 stabla u parku Ušće. Zahvaljujem GIZ-u i direktoru Gerhardu Zipelu na podršci da započnemo izazov Drvo za Beograd, kao i da druge ciljeve koji se tiču održivog razvoja što pre ostvarimo, na dobrobit svih naših sugrađana.

Pozivam i ostale međunarodne organizacije, društveno odgovorne kompanije da se pridruže ovom izazovu i posade što veći broj stabala u Beogradu. Imejl adresa na koju mogu da se jave ovim povodom je drvozabeograd@beograd.gov.rs. Sadnjom u Beogradu pozitivno utičemo na kvalitet vazduha, klimatske promene, snižavamo temperature tokom leta, a smanjujemo emisiju ugljen-dioksida, rizik od poplava i zemljišnih odrona, nivo buke i efekte globalnog zagrevanja. Drveće i priroda predstavljaju zelenu infrastrukturu svakog grada, i zato je bitno čuvati je ali i obnavljati. JKP „Zelenilo Beograd” redovnim programom posadi oko 4.000 stabala godišnje i oko 70.000 drvorednih sadnica. Sastavni deo obnove i rekonstrukcije svakog parka u Beogradu je sadnja. Održavamo i obnavljamo i prirodna dobra kao što su Kosmaj, Avala, Ratno ostrvo i druga. Beograd kreće i sa akcijom “Drvo generacije”, kojom će u 197 osnovnih škola svi prvaci zasaditi po jedno drvo u školskom dvorištu.

Intervju vodila: Gordana Knežević

Ceo tekst pročitajte u Magazinu Energetskog portala  Zeleni izumi, decembar 2019. – februar 2020.

Nova pretnja za ubrzano topljenje Grenlanda stiže – odozdo

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Latuperisa-Andresen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Gubitak mase usled topljenja ledene ploče Grenlanda trenutno je najveći pokretač povišenog nivoa mora na globalnom nivou. Prema poslednjim istraživanjima, Grenland se topi 7 puta brže nego početkom devedesetih godina.

Pored povišenih temperatura koje izazivaju topljenje ledene ploče Grenlanda, sada postoji i nova pretnja za ovo ledeno ostrvo. Voda iz okeana, koja je topla i kreće se ispod glečera, takođe utiče na njihovo topljenje, odnosno ubrzava ga.

Naučnici su se posvetili proučavanju takozvanih ledenih jezika, odnosno traki leda koje plutaju po vodi bez odvajanja od leda na samom kopnu. Tokom istraživanja, otkrivena je podvodna struja, pri kojoj topla voda iz Atlantskog okeana teče direktno prema ledniku, pri čenu velike količine tople vode dolaze u kontakt s ledom.

Smatra se da ovo predstavlja razlog za ubrzano topljenje, pored povišenih temperatura.

Prošlogodišnje visoke temperature dovele su do toga da je u jednom danu izgubljeno čak 11 milijardi tona leda sa površine, što je završilo u okeanu. Ta količina srazmerena je broju od gotovo 4,5 miliona olimpijskih bazena. U julu je izgubljeno 197 milijardi tona leda.

Dodatni problem predstavlja i zagrevanje okeana, što utiče na morski ekosistem i populaciju morskih životinja.

Ceo Grenland sadrži dovoljno vode da nivo mora podigne za više od 24 metra.

Jelena Cvetić

Kako je koronavirus oborio cene nafte?

Foto-ilustracija: Unsplash (Justus Menke)

U poslednje tri nedelje cene nafte su pale za više od 15 odsto i tako dostigle najniži nivo od oktobra prošle godine. Stručnjaci su pojavu pripisali rastućoj zabrinutosti od novog koronavirusa, poteklog iz Kine, koji ne samo da narušava ljudsko zdravlje, već je uticao i na ekonomski rast i potraživanje energenata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Justus Menke)

Cene fosilnog goriva su juče ujutru ipak skočile zbog straha od glasina o smanjenju proizvodnje. Zabeleženo je povećanje cene sirove nafte za 1,8 odsto na 51,04 dolara po barelu, a brenta za 1,1 odsto na 55,05 dolara po barelu.

Predsednik Rusije Vladimir Putin i kralj Saudijske Arabije Salman bin Abdulaziz Al Saud dogovorili su koordiniranje aktivnosti na održavanju stabilnosti svetskog tržišta “crnog zlata”, saopštila je pres-služba Kremlja nakon nedavnog telefonskog razgovora dvojice lidera.

Prema saznanjima naftne kompanije BP, kineske potrebe za naftom od pojave virusa padale su za 1.000.000 barela dnevno.

S tim na umu, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) upriličiće vanredni sastanak tokom februara kako bi razgovarale o uticaju koronavirusa na cene nafte. Iako to nije zvanično potvđena informacija, analitičari i istraživači tržišta spekulišu da će izvoznice nafte diskutovati o potencijalnom smanjenju proizvodnje zato što se suočavaju sa manjom potražnjom iz Kine, koja je inače jedan od najvećih svetskih potrošača i uvoznika. Govori se o predloženim potencijalnim rezovima od 500.000 barela dnevno.

OPEK su 1960. godine osnovali Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venecuela, a naknadno su im se pridružili Katar (1961), Indonezija (1962), Libija (1962), Ujedinjeni Arapski Emirati (1967), Alžir (1969), Nigerija (1971), Ekvador (1973), Gabon (1975), Angola (2007), Ekvatorijalna Gvineja (2017) i Kongo (2018). Ekvador i Katar su se u međuvremenu povukli iz ove organizacije, te ona danas broji 14 članica.

Veliki deo kineske teritorije je pod blokadom zbog epidemije virusa. “Koronavirus predstavlja stvarnu pretnju. Već sada je primetan znatan pad potražnje nafte! Hiljade letova u Kini se otkazuje”, istakao je Patrik Dehan, rukovodilac analize sirove nafte u tehnološkoj kompaniji GasBuddy.

Oslanjajući se na anonimne izvore upoznate sa situacijom u državnoj energetskoj industriji, Blumberg je saopštio da je u novonastalim okolnostima potražnja nafte u Kini opala za 20 odsto.

Prema mišljenju Keneta Medloka, direktora Centra za energetske studije na Rajs univerzitetu (Hjuston, Teksas), ometanje tržišta nafte biće privremeno ukoliko koronavirus ne preraste u globalnu pandemiju. Čak i kada potražnja ponovo poraste, cene bi zbog obilnih zaliha trebalo da ostanu ispod 60 dolara po barelu. Preterano uvećanoj ponudi je doprineo i sam koronavirus.

Jelena Kozbašić

Novi Sad preporučuje nabavku vozila koja manje zagađuju životnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Loyd)
Foto-ilustracija: Unsplash (Damir Omerović)

Dana 30. januara 2020. godine, Gradsko veće Grada Novog Sada donelo je Zaključak kojim se preporučuje svim javnim i javno-komunalnim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Grad Novi Sad da u postupku nabavke motornih vozila i radnih mašina prednost daju onima koja manje zagađuju životnu sredinu, odnosno onima koja koriste alternativna goriva i sa alternativnim pogonom.

Kao odgovorna lokalna samouprava koja izuzetnu pažnju poklanja zaštiti i unapređenju životne sredine, Grad Novi Sad je u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, a u cilju očuvanja i poboljšanja kvaliteta vazduha i sprečavanja, odnosno smanjenja štetnih posledica po zdravlje ljudi i životnu sredinu doneo Plan kvaliteta vazduha u aglomeraciji ”Novi Sad” za period 2017-2021. godine.

Analizom rezultata praćenja kvaliteta vazduha i izvora zagađenja utvrđeno je da zagađenje vazduha najvećim delom potiče od saobraćaja. Shodno tome, kao jedna od mera za smanjenje zagađenja i poboljšanje kvaliteta vazduha, utvrđeno je podsticanje na upotrebu alternativnih pogonskih goriva.

Ova mera je zasnovana na mnogobrojnim istraživanjima u svetu i kod nas. Tako su, na primer, istraživanja pokazala da korišćenje prirodnog gasa ili komprimovanog prirodnog gasa (CNG), umesto dizela i benzina, predstavlja ”čistiju” alternativu, s obzirom na značajno manju emisiju ugljen-dioksida, ugljen-monoksida i azotnih oksida i da se praktično ne produkuju čestice čađi. Korišćenjem prirodnog gasa umesto benzina, emisija ugljen-dioksida se smanjuje za više od 20 odsto.

Nabavkom motornih vozila i radnih mašina koje manje zagađuju životnu sredinu, javna, javno-komunalna preduzeća i ustanove čiji je osnivač Grad Novi Sad bi, pored doprinosa poboljšanju kvaliteta vazduha, pružili i primer dobre prakse i društveno odgovornog ponašanja privrednim i poslovnim subjektima koji deluju na teritoriji grada.

Izvor: Grad Novi Sad

Koji je uzrok zamućenja reke Moravice? (VIDEO)

Foto: D. B.
Foto: D. B.

Nakon što se između aleksinačkih sela Subotinac i Kraljevo reka Moravica zamutila i voda dobila plavičastu boju, na teren su izašli vodoprivredni inspektori, uzorkovali je, ali zvaničnih informacija o uzroku još nema. Voda je plave boje u neposrednoj blizini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode “Bresje”, a da li su hemikalije koje su završile u vodi iz tog postrojenja, iz JKP “Vodovod i kanalizacija” Aleksinac ne odgovaraju.

Da je Moravica neobične boje primetili su meštani Kraljeva i ribolovci, pa su to prijavili inspekciji i Opštini Aleksinac. Vodni inspektor je izašao na teren, potvrdio je za Južne vesti šef niškog odseka Dragoslav Đorđević.

Kako saznajemo, voda je uzorkovana i čekaju se rezultati analiza koje bi trebalo da utvrde šta je razlog za zagađenje reke.

I dok si ribolovci uplašeni za ribe koje se nalaze u reci, Miodrag Petrović iz Zajednice ribolovaca “Timočka krajina” kaže da nije došlo do pomora ribe.

Dok se čekaju odgovori iz Ministarstva i rezultati analiza, sumnja koji izražavaju meštani, ali i nezvanično neki od nadležnih, jeste da je voda poplavela zbog hemijskog preparata koji ispušta fabrika za preradu vode.

I neki žitelji Kraljeva veruju da je upravo to uzrok pošto je reka zamućena baš u delu koji je blizu postrojenja za preradu vode “Bresje” .

Da li postrojenje ispušta neke materije u Moravicu, da li je zato došlo do problema i kakve bi posledice mogle da budu, pitanja su koja su ostala bez odgovora, jer direktor JKP “Vodovod i kanalizacija” Aleksinac Dragiša Simić nije odgovarao na pozive.

Autor: Jelena Canić Milanović

Izvor: Južne vesti

U toku je uređenje prostorija mesnih zajednica u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Uređenje prostorija mesnih zajednica, zadružnih domova, jedna je od akivnosti koja je započeta prošle godine, a nastavljena je početkom 2020. godine. Posao adaptacije prostorija Zadružnog doma na Ublima započet je krajem prošle godine, a nastavljen u januaru 2020.godine. Do sada je zamenjen deo krova koji je planiran prvom fazom, a preostalih 300 m2 krova biće zamenjeno kada se vremenske prilike stabilizuju.

Na kompletnom objektu zamenjena je fasada bravarije i umesto starih dotrajalih drvenih vrata i prozora, ugrađeni su novi od PVC-a. U sali je urađen spušteni gipsani plafon i promenjena je rasveta. Saniran je i ofarban pod i izvršeno je unutrašnje krečenje. Prilikom zamene krova, odrađena je i zamena horizontalnih i vertikalnih oluka, a isto će biti odrađeno i na drugom delu krova kada bude rekonstruisan. Ispred objekta su urađeni i novi trotoari.

Ekipe Agencije za stanovanje takođe su adaptirali prostorija MZ Fundina. Na kompletnom objektu zamenjeni su vrata i prozori i ugrađeni novi od PVC-a. Izvršena je i delimična sanacija krova, urađena hidroizolacija na delu zidova gde je to bilo neophodno i okrečena je fasada. Osim toga, odrađuje se unutrašnji moleraj i menja se rasveta u objektu.

U okviru prostorija MZ Gornja Gorica izvršeno je pregrađivanje jedne prostorije kako bi se stekli uslovi za otvaranje laboratorije. Kompletna adaptacija prostorija odrađuje se i kada su kanelarije MZ Bioče u pitanju. Zamenjena je fasadna bravarija, sanirana fasada, urađene su vodovodne, kanalizacione i elektro-instalacije, gips kartonski radovi gde je to bilo neophodno, potrebni keramičarski i podopolagački radovi.

Foto: Glavni grad Podgorica

I u narednim danima prema planu i programu izvodiće se neophodni radovi u pojedinim mesnim zajednicama. Tokom februara je planirano izvođenje radova u Mesnoj zajednici Jedinstvo, Mesnoj zajednici Gorica i Mesnoj zajednici 13. jul.

Cilj Glavnog grada Podgorica je da se u svim mesnim zajednicama stvore adekvatni uslovi kako za rad, tako i za građane koji u te mesne zajednice dolaze radi ostvarivanja nekih svojih prava i potreba. Celokupnu aktivnost realizuju Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Služba za zajedničke poslove i Agencija za stanovanje.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Svici – igra svetlosti pred izumiranjem

Foto-ilustracija: Unsplash (Guilherme Stecanella)
Foto-ilustracija: Unsplash (Toan Phan)

Svici su veoma neobična vrsta insekata. Emituju svetlost, koja može biti žuta, zelena ili crvenkasta, u cilju privlačenja plena ili partnera. Svetlo koje proizvode je takozvano hladno, odnosno bez ultraljubičastog ili infracrvenog zračenja.

Ipak, svitaca ima sve manje. Naučnici smatraju da je gubitak njihovih prirodnih staništa, izazvan upotrebom veštačke svetlosti i pesticida, sve veći problem koji može dovesti do izumiranja njihove vrste.

Opasnost za sve insekte, uključujući i svice, predstavljaju i insekticidi, koji se u mnogim zemljama koriste za seme kukuruza i soje.

Da bi životni ciklusi svitaca bili usklađeni, potrebne su i odgovarajuće biljne kulture. Na primer, malezijskom svicu potrebno je drvo mangrove. Međutim, močvare u Maleziji koje predstavljaju dom za ove zimzelene biljke, pretvorene su u plantaže palminog ulja.

Veštačko svetlo za njih predstavlja veliku opasnost, pri čemu ni LED osvetljenje nije rešenje jer je i ono veoma jako. Ulična i zaštitna svetla koja su udaljena od urbanih područja previše su jaka za svice i mogu im narušiti bioritam i uticati na razmnožavanje.

Dodatnu poteškoću predstavlja i jedan poseban trend koji se razvio u okviru turizma pojedinih zemalja, a koji je ubrzao opadanje populacije svitaca. Više od 200.000 turista godišnje dolazi u Japan, Maleziju, Tajland i Tajvan kako bi prisustvovali spektakularnim svetlosnim prizorima koje omogućavaju svici. Ipak, povećan broj motornih vozila na Tajlandu obara drveće magrove i uništava staništa svicima, dok je ogroman broj ovih insekata izgažen nakon poseta u Severnoj Karolini i Meksiku.

Naučnici već dugo upozoravaju na ugroženost insekata, a prema procenama 41 odsto vrsta je sada pod pretnjom izumiranja.

Jelena Cvetić

Uskoro će 100 odsto električne energije u Škotskoj poticati iz obnovljivih izvora

Domaćin 26. Konferencije strana u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama biće Glazgov (Škotska, Ujedinjeno Kraljevstvo). Posebno je pohvalan podatak da će Škoti učesnike ove manifestacije značajne za borbu protiv porasta temperature u novembru verovatno dočekati trošeći isključivo električnu energiju iz obnovljivih izvora.

Cilj Škotske je da zaključno sa krajem 2020. godine potrebe stanovništva i industrije za strujom zadovoljava isključivo čistim energetskim resursima.

S tim na umu, država je sve elektrane na ugalj ugasila još 2016. godine, posle 115 godina eksploatacije prljavog energenta u ove svrhe. Proizvodnja električne energije iz tog naftnog derivata je u najvećem škotskom postrojenju Longanet prestala u martu te godine. Četvrtina škotskih domova se u prošlosti snabdevala odatle.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clauio Pavione)

Nedostajući kapaciteti su zamenjeni energijom vetra i gasom koji se smatra nešto čistijim fosilnim gorivom.

Pored težnje za “ozelenjavanjem” energetskog miksa, motivi tranzicije na čistu energiju su bili i ekonomske prirode.

Usled starosti, povišenih troškova prenosa i poskupljenja taksi za emisije ugljenika, nastavak rada Longaneta je bilo finansijski neodrživo.

Procenjuje se da je elektrana sagorevala oko 4,5 miliona tona uglja godišnje i bila je odgovorna za petinu ukupnog škotskog uticaja na klimatske promene.

Jedno od inovativnih tehnoloških rešenja koje je Škotska implementovala kako bi ostvarila svoje težnje je i prva plutajuća vetroelektrana na svetu Hajvind, snage 30 MW. Projekat je u junu prošle godine proširen sistemom baterija kapaciteta 1 MW.

Beatris, vetroelektrana na moru koja je najveći škotski obnovljivi elektro-proizvođač, može da generiše dovoljno energije za napajanje 450.000 domaćinstava.

Tokom 2018. godine, u Škotskoj je, prema zvaničnim podacima, 76,2 odsto potrošene električne energije bilo zelenog porekla, ali se očekuje da će planovi o apsolutnom učešću obnovljivih izvora u proizvodnji struje biti ispunjeni zahvaljujući ambicioznoj i vizionarskoj vladi. Povrh toga, Škoti žele da do 2045. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte spuste na nulu – pet godina ranije u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju i druge države. Vredno je pomena da se ne koriste međunarodnim mehanizmima za neutralisanje svojih zagađujućih ispuštanja.

Imajući sve pomenuto u vidu, odlično je što se Klimatska konferencija, za koju se očekuje da će po bitnosti biti u rangu sa onom tokom koje je potpisan Pariski sporazum (2015), održava u Glazgovu.

Jelena Kozbašić

Obala Slonovače gradi učionice od plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: Wikipedia/Zenman

Lokalna zajednica iz Obale Slonovače udružila se sa UNICEF-om i plastični otpad sa deponije koristi za proizvodnju plastičnih cigli od kojih se grade školske učionice. Priču o tome nedavno je objavio BBC.

Ove školske učionice u potpunosti su izgrađene od plastičnog otpada prikupljenog u Obali Slonovače – u zemlji u kojoj školu ne pohađa čak 1,6 miliona dece. Jedan od razloga za to je nedovoljan broj škola i školskih učionica. Međutim, od 2018. godine plastični otpad s lokalnih deponija pretvoren je u 26 novih učionica.

Anđelina je učiteljica već duže od 40 godina, a ponekad istovremeno podučava stotinak dece. Kaže kako je bilo situacija kada je deci predavala u prostorijama u kojima, zbog nedostatka prostora, nije moglo da se diše, a deca nisu imala dovoljno mesta za sedenje. No, UNICEF i kolumbijska kompanija “Conceptos Plásticos” zajedno su razvili tehnologiju za pretvaranje plastičnog otpada u cigle i u naredne dve godine u Obali Slonovače nameravaju da sagrade 528 učionica. Cigle su u potpunosti izrađene od plastičnog otpada, imaju dobre izolacijske karakteristike, nisu zapaljive, ne propuštaju vodu i, što je najvažnije, znatno su jeftinije od konvencionalnih građevinskih materijala. Za njihovu izradu nije potreban cement ili pesak, a za izgradnju jedne učionice potrebne su tri nedelje do najviše mesec dana, i čekić kao jedini alat.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eva Blue)

U Obali Slonovače reciklira se svega 5 odsto plastičnog otpada, ali zahvaljujući uspešnom sprovođenju ovog projekta, UNICEF je ovde već sagradio fabriku za proizvodnju plastičnih cigli. Takođe, lokalno stanovništvo je naučilo kako i odbačene plastične kese imaju svoju vrednost i da se zbog toga mogu koristiti za drugu namenu. Projekat je, stoga, uticao i na edukaciju stanovništva čime je smanjena količina otpada koja završava u okolini. Cilj projekta je, takođe, i zapošljavanje žena, koje sada imaju glavnu ulogu na tržištu plastičnog otpada i zarađuju prodajom prikupljenog otpada. Iako plastični otpad završava na deponijama u najsiromašnijim zajednicama, zahvaljujući novom načinu upravljanja otpadom u naredne dve godine biće omogućena izgradnja učionica za 25.000 dece.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

16.000 stabala za 16.000 ložišta

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Naziv još jedne u nizu akcije pošumljavanja grada Užica je “16.000 stabala za 16.000 ložišta”.

Najavljujući akciju u petak, 31. januara, zamenik gradonačelnika Užica Ivan Stanisavljević naveo je da je procena da u gradu postoji oko 16.000 hiljada individualnih ložišta, koja značajno utiču na kvalitet vazduha.

„Ideja je da svako ko koristi individualni sistem grejanja dobije po jednu sadnicu belog jasena ili mleča, finansiranu iz budžeta grada, da je zasadi u svom dvorištu. Na ovaj način želimo da direktno uključimo naše sugrađane u rešavanje ovog komleksnog višedecenijskog problema.“

„Sa stanovišta struke, tvrdim da je pošumljavanje jedna od najboljih metoda za dugoročno rešavanje pitanja kvaliteta vazduha i zaštite životne sredine u celini. Značaj ovog projekta, koji se u celokupnom iznosu finansira iz budžeta Grada Užica je nemerljiv, ali da bi uspeo, neophodno je da što veći broj naših sugrađana uzme učešće i prijavi se putem obrasca na sajtu grada, u kancelarijama Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, putem e-mail-a: ijasamodogovoran@uzice.rs ili telefonom (031 592 421).“, naveo je Stanisavljević.

Foto: Grad Užice

„S obzirom na to da je poznato da se po jednom hektaru sadi 2.500 sadnica, 16.000 sadnica bi povećalo zeleni pojas grada za više od 6 hektara. Uporedo sa ovim projektom, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, u toku godine planiramo da pošumimo novih 10 hektara u širem centru grada, kao nastavak prošlogodišnjeg projekta pošumljavanja „Udahnimo život prirodi“, rekao je Stanisavljević.

„Volonteri Kancelarije za mlade Grada Užica će podržati akciju 16.000 stabala za 16.000 ložišta, jer su je prepoznali kao jako bitnu za naš grad. Do kraja februara svake nedelje volonteri će deliti flajere i obaveštavati građane o samoj akciji“, istakla je Marija Maričić, koordinator užičke Kancelarije za mlade.

Izvor: Grad Užice

Iz Budžetskog fonda 520 miliona dinara za projekte opština i gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Tierra Mallorca)
Foto-ilustracija: Unsplash (Masaaki Komori)

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave uputilo je i ove godine opštinama i gradovima javni poziv za prijavu projekata koji će, u potpunosti ili delimično, biti finansirani iz Budžetskog fonda za lokalne samouprave koji iznosi 520.000.000 dinara.

U saopštenju ovog ministarstva navodi se da od ove godine iz Fonda, po posebnom konkursu, Ministarstvo dodeljuje i godišnju nagradu za najbolju opštinsku/gradsku upravu u primeni principa dobrog upravljanja u 2019. godini, kao vid finansijske podrške za dalje unapređenje dobre uprave i upravljanja na lokalnom nivou.

Ministar Branko Ružić uputio je poziv svim opštinama i gradovima da do 18. februara ove godine konkurišu projektima i na taj način reše neke od problema svojih zajednica.

“Izuzetno sam ponosan na svaki od 136 projekata koje smo do sada finansirali, kao i na spremnost opština i gradova da konkurišu sa pedantnom dokumentacijom”, rekao je Ružić.

Kroz Fond su se, kako je podsetio, uređivale zgrade opština i gradova i modernizovao njihov rad, uvodio eParlament, uređivali vrtići, trgovi, pijačni prostor i podizao kulturni život širom Srbije.

Prema njegovim rečima, ovakva podrška lokalu je važna jer je veliki pritisak na opštinama i gradovima da isporuče brze, efikasne usluge građanima, ponude zanimljiv sadržaj u svojim zajednicama i budu atraktivni za potencijalne investitore, a bore se sa decenijskim nerešenim problemima koji ih koče u tom napretku.

Gradovi i opštine mogu prijaviti četiri vrste projekata (komponente):

– Projekte koji unapređuju kvalitet života građana i građanki i doprinose lokalnom ekonomskom razvoju i zapošljavanju – izgradnja, sanacija, dogradnja i rekonsturkcija komunalne infrastrukture, školskih, predškolskih, kulturnih i sportskih objekata, kao i zgrada lokalnih institucija, zatim uređenje parkova, pijaca, trgova i rasvete – 364.000.000 dinara;

– Projekte koji doprinose bržem uvođenju e-uprave i savremenih informacionih tehnologija radi unapređenja i modernizacije rada lokalnih uprava i boljeg pružanja usluga građanima, kao i tehničkih uslova za elektronsko povezivanje sa državnim i drugim organima i organizacijama – 52.000.000 dinara;

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume)

– Projekte organizacije kulturnih sportskih, turističkih i drugih manifestacija koje su od posebnog značaja za građane na konkretnoj teritoriji, kao i adekvatan prilaz ustanovama javnih službi osobama sa invaliditetom – 46.800.0000 dinara;

– Projekte preventivnog delovanja na smanjenju rizika od klimatskih promena, kao i elementarnih i drugih nepogoda, a sve u cilju zaštite imovine lokalnih samouprava i građana – 46.800.000 dinara.

Godišnja nagrada za najbolju opštinsku/gradsku upravu dodeljuje se za četiri oblasti: efikasnost i delotvornost, transparentnost i učešće javnosti u radu lokalne samouprave, odgovornost i vladavina prava i ravnopravnost i antidiskriminacija. Ukupna sredstva koja će biti dodeljena opštinama ili gradovima koje su najbolji primeri u primeni principa dobrog upravljanja iznose 10.400.000 dinara.

Opštine i gradovi kandiduju najbolje primere svoje prakse u primeni principa dobrog upravljanja, po sopstvenom izboru, za odabranu oblast.

Javni poziv je objavljen u Službenom glasniku 7/20 od 29. januara 2020. godine, a sve neophodne informacije za učešće na javnim pozivima, javni pozivi i potrebni obrasci mogu se preuzeti sa sajta Ministarstva.

Više o konkursu možete pročitati ovde.

Izvor: Vlada Republike Srbije 

Stanovnici Sarajeva dobijaju plastenike

Foto-ilustracija: Unsplash (Abigail Lynn)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elee Vigil)

U sklopu projekta „Podrška poljoprivrednim proizvođačima, boračkoj i izbjegličkoj populaciji za nabavku plastenika“ Opština Centar Sarajevo, predvođena načelnikom dr Nedžadom Ajnadžićem, raspisala je i ove godine javni poziv za predaju zahteva za dodelu plastenika, koji je objavljen 30. januara 2020. godine u dnevnom listu „Oslobođenje“ i na internet stranici opštine www.centar.ba  i ostaje otvoren 15 dana.

Pravo na dodelu plastenika, površine 50 kvadratnih metara sa dodatnom opremom, imaju svi zainteresovani stanovnici opštine Centar koji poseduju, odnosno koji su zakonski korisnici poljoprivrednog zemljišta na području opštine pogodnog za plasteničku proizvodnju.

U javnom pozivu su navedeni kriterijumi koji nose određeni broj bodova. Osim vrednovanja pogodnosti zemljišta, dodatne bodove dobijaju nezaposlena lica, demobilisani borci, članovi uže porodice poginulih branitelja, ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata, logoraši…

Kandidati koji su aplicirali i ispunili uslove iz prethodnog javnog poziva u 2019. godini imaju prednost i neće biti ponovo bodovani. Pravo na dodelu plastenika ne mogu ostvariti lica, kao ni njihovi članovi domaćinstava, koji su u ranijem periodu dobili plastenike od opštine, ministarstva, humanitarnih organizacija i dugih institucija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Fazio)

U ovogodišnjem budžetu Opštine Centar obezbeđeno je 30.000 konvertibilnih maraka (oko 15.000 evra) za nabavku plastenika.

Odluku o dodeli plastenika donosi opštinski načelnik na predlog stručne komisije koja će izvršiti uvid na terenu i utvrditi pogodnost zemljišta za zasnivanje plasteničke proizvodnje, izvršiti bodovanje i predložiti kandidate za dodelu plastenika.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Opštini Centar (Mis Irbina 1), kontakt osobe su Imra Mulahuseinović Ramljak i Ajla Hadžalić, na telefon 033/562-512.

Izvor: Opština Centar Sarajevo

ProCredit banka izgradila solarnu elektranu na krovu svoje centrale u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Damjanović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Damjanović)

ProCredit banka, kao vodeća banka u promociji i podršci investicija u obnovljive izvore energije, sagradila je modernu solarnu elektranu – kapaciteta 40kW – na krovu svoje centrale u Beogradu i time osigurala ne samo dodatnu energetsku nezavisnost, već i svoj značajno manji uticaj na zagađenje životne sredine.

Solarna elektrana će na godišnjem nivou proizvoditi 41.600 kilovatsati struje (kWh), dok će njenim korišćenjem ProCredit banka smanjiti uticaj na emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji za čak 31,5 tonu godišnje.

“Naša banka se već godinama aktivno bavi promocijom i ulaganjima kako u obnovljive izvore energije, tako i u projekte malih i srednjih preduzeća, poljoprivrednih gazdinstava i domaćinstava koja imaju za cilj unapređenje njihove energetske efikasnosti. Ovom solarnom elektranom smo želeli, sa jedne strane, da značajno unapredimo svoje ekološke performanse, a sa druge da svim ostalim preduzećima, kompanijama i proizvođačima u Srbiji pokažemo da ulaganja u solarnu energiju predstavljaju odlično i veoma isplativo poslovno rešenje”, rekao je Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke.

Po njegovim rečima, solarna elektrana na krovu banke je druga elektrana te vrste koju ProCredit banka danas poseduje, jer na platou ispred ulaza u centralu banke već dve godine radi mala „solarka“, kapaciteta 5 kW, koja se koristi isključivo za punjenje električnih automobila. Takođe, dodaje Smiljković, ProCredit banka u svom voznom parku ima više od 70 odsto električnih i hibridnih automobila sa niskom emisijom štetnog CO2, dok su kapaciteti solarnih elektrana u vlasništvu banke duplo veći od godišnjih potreba koje ta vozila imaju za čistom energijom.

Foto: ProCredit banka

“U trenutku kada je zagađenje vazduha u Beogradu i drugim većim gradovima tema broj jedan, ProCredit banka svojim primerom daje ohrabrenje i podsticaj drugima, ali i više od toga. Gotovo polovinu zelene energije koju proizvode naše elektrane ProCredit banka će besplatno davati vozačima svih elektro ili hibridnih ‘četvorotočkaša’, koji u bilo koje doba mogu da svrate do naše centrale i napune svoja vozila čistom i zelenom energijom. Takođe, namera ProCredit banke je da u 2020. godini intenzivira ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i da pruži još sveobuhvatniju podršku svima koji su zainteresovani za takvu vrstu investicija. Iz tog razloga, naša banka u saradnji sa svojim poslovnim partnerima, uvoznicima i distributerima solarnih sistema, priprema veoma atraktivnu ponudu za nabavku opreme i postavljanje manjih solarnih elektrana, namenjenu kako preduzećima i poljoprivrednim gazdinstvima, tako i fizičkim licima. Biće to veoma povoljna ponuda koju ćemo veoma brzo i zvanično predstaviti, uz beskamatne kredite naše banke, dug garantni rok i svu neophodnu podršku stručnjaka”, objasnio je Smiljković.

Izvor: ProCredit banka

Pčele će vam biti zahvalne ako ne kosite maslačke

Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksandr Ledogorov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mitch Lensink)

Kako bi se privukle pčele u što većem broju, savetuje se izbegavanje košenja maslačka na travnjacima.

Maslačak uspešno raste na svim tipovima zemljišta, ali mu najviše odgovaraju vlažne livade. Može se naći na livadama i travnjacima, napuštenim njivama, pored puteva i oko naselja.

Novi predsednik Britanskog društva za ekologiju tvrdi da ukoliko ne kosimo maslačke možemo pomoći pčelama. Naime, maslačak predstavlja bogat izvor hrane za oprašivače, naročito nakon što izađu iz perioda hibernacije tokom zime, te je veoma dobar za medonosne pčele.

Glava maslačka sadrži do 100 pojedinačnih cvetova koji u sebi imaju nektar i polen.

Opšte pravilo jeste da ako je moguće videti polen i nektar u cvetu bez povlačenja latica onda je ta vrsta cveća važna za oprašivače.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

Postoje još mnoge vrste biljaka koje prirodno privlače pčele te se savetuje da ih što više ljudi posadi u svom dvorištu i na taj način pomogne ovoj izuzetno ugroženoj vrsti. Tu spadaju: lavanda, žalfija, bele rade, suncokreti i ruže. Svakako, nijednu od ovih biljaka ne treba hemijski tretirati.

Važno je znati da pčele ne predstavljaju opasnost po ljude, iako se, naravno, alergične osobe moraju čuvati potencijalnih uboda.

Takođe, ukoliko već ne možemo lično da pomognemo nekim drugim ugroženim vrstama divljih životinja, moguće je učiniti nešto korisno za živi svet u našoj okolini, uključujući pčele i druge insekte.

Insekti su u velikoj opasnosti i broj njihove populacije opada za 2,5 odsto na godišnjem nivou, što bi značilo da mogu izumreti za 100 godina.

Jelena Cvetić

 

 

Potpisan protokol o saradnji „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Program „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini” ušao je u drugu deceniju realizacije. JP „Vojvodinašume“ je zajedno sa još pet pokrajinskih sekretarijata, Pokretom gorana Vojvodine, društveno-odgovornim firmama i Univerzitetom, 28. januara 2020. godine, potpisalo Protokol o saradnji, čime su se sve institucije obavezale da će udruženim snagama, tokom aktuelnog projekta, raditi na tome da nam obrazovne ustanove, koje su uključene u akciju, budu što zelenije i čistije.

Ističući činjenicu da preduzeće podržava ovaj program, od njegovog samog početka, izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj dr Marko Marinković naglasio je važnost intenzivnog rada na obrazovanju najmlađih, kako bi im približili i pomogli da razumeju šumarsku struku kao jednu od privrednih grana koja značajno doprinosi kreiranju slike o „zelenoj“ Vojvodini. Marinković je istakao da će preduzeće, kao i do sada, pružati punu podršku ovom programu, kako kroz donacije sadnica tako i kroz održavanje edukativnih časova i poseta zaštićenim područjima.

Projektu ozelenjavanja škola priključila se, od ove godine, kao partner i Radio-televizija Vojvodine, koja će aktivno izveštavati javnost o sprovođenju programa.

Protokol o saradnji potpisalo je ukupno 16 partnera: pet pokrajinskih sekretarijata, Grad Novi Sad, Radio-televizija Vojvodine, JP „Vojvodinašumeˮ, Fabrika cementa ,,Lafarž“ iz Beočina, Svetska organizacija za zaštitu prirode – WWF, Udruženje „Čepom do osmehaˮ, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Pokreti gorana Novog Sada i Sremske Mitrovice, RECAN – fond za reciklažu limenki, kao i “Retro digital agency” – kreativna marketinška digitalna agencija.

Na ovogodišnjem konkursu prijavilo se 128 škola iz Vojvodine i one će, shodno ostvarenim rezultatima, adekvatno biti nagrađene tokom juna meseca.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Pet svetskih kompanija zainteresovano za izgradnju nuklearne elektrane u Bugarskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Natalya Letunova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Kako prenosi Nova ekonomija, kompanije koje se nalaze u užem izboru odobrenih strateških partnera za izgradnju nuklearne elektrane “Belene” u Bugarskoj su Kineska nacionalna nuklearna korporacija (CNNC), Atomenergoprom AD koji je deo Rosatoma, južnokorejska Hidro-nuklearna energija, Framatom SAS iz Francuske i američki Dženeral elektrik (General Electric).

Kompanije su pozvane da potpišu ugovor o poverljivosti podataka, nakon čega bi trebale da dobiju memorandum sa bugarskim vlastima.

Sledeći rok za podnošenje obavezujućih ponuda je 31. maj 2020. godine.

Oni će takođe imati pristup informativnoj sali Nacionalne električne kompanije EAD.

Framatom i Dženeral elektrik našli su su se u užem izboru nakon što su predložili da isporuče opremu za planiranu elektranu i organizuju finansiranje za nju, saopštilo je Ministarstvo energetike u decembru, kada je pozvalo kandidate da podnesu obavezujuće ponude.

Nuklearna elektrana “Belene” će se nalaziti u istoimenom gradu, na krajnjem severu zemlje, odnosno granici sa Rumunijom na Dunavu.

Njena izgradnja je otpočinjana i obustavljana više puta i traje od perioda komunizma u Bugarskoj.

U decembru 2016. godine, nakon međunarodne arbitraže, Bugarska je platila oko 600 miliona evra obeštećenja ruskom “Atomstroiekport” za opremu koju je kompanija proizvela za projekat i delimično isporučila tokom osamdesetih i devedesetih godsina. Oprema se sada čuva na mestu predviđenom za izgradnju elektrane.

Izvor: Nova ekonomija