Home Blog Page 773

Uskoro će 100 odsto električne energije u Škotskoj poticati iz obnovljivih izvora

Domaćin 26. Konferencije strana u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama biće Glazgov (Škotska, Ujedinjeno Kraljevstvo). Posebno je pohvalan podatak da će Škoti učesnike ove manifestacije značajne za borbu protiv porasta temperature u novembru verovatno dočekati trošeći isključivo električnu energiju iz obnovljivih izvora.

Cilj Škotske je da zaključno sa krajem 2020. godine potrebe stanovništva i industrije za strujom zadovoljava isključivo čistim energetskim resursima.

S tim na umu, država je sve elektrane na ugalj ugasila još 2016. godine, posle 115 godina eksploatacije prljavog energenta u ove svrhe. Proizvodnja električne energije iz tog naftnog derivata je u najvećem škotskom postrojenju Longanet prestala u martu te godine. Četvrtina škotskih domova se u prošlosti snabdevala odatle.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clauio Pavione)

Nedostajući kapaciteti su zamenjeni energijom vetra i gasom koji se smatra nešto čistijim fosilnim gorivom.

Pored težnje za “ozelenjavanjem” energetskog miksa, motivi tranzicije na čistu energiju su bili i ekonomske prirode.

Usled starosti, povišenih troškova prenosa i poskupljenja taksi za emisije ugljenika, nastavak rada Longaneta je bilo finansijski neodrživo.

Procenjuje se da je elektrana sagorevala oko 4,5 miliona tona uglja godišnje i bila je odgovorna za petinu ukupnog škotskog uticaja na klimatske promene.

Jedno od inovativnih tehnoloških rešenja koje je Škotska implementovala kako bi ostvarila svoje težnje je i prva plutajuća vetroelektrana na svetu Hajvind, snage 30 MW. Projekat je u junu prošle godine proširen sistemom baterija kapaciteta 1 MW.

Beatris, vetroelektrana na moru koja je najveći škotski obnovljivi elektro-proizvođač, može da generiše dovoljno energije za napajanje 450.000 domaćinstava.

Tokom 2018. godine, u Škotskoj je, prema zvaničnim podacima, 76,2 odsto potrošene električne energije bilo zelenog porekla, ali se očekuje da će planovi o apsolutnom učešću obnovljivih izvora u proizvodnji struje biti ispunjeni zahvaljujući ambicioznoj i vizionarskoj vladi. Povrh toga, Škoti žele da do 2045. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte spuste na nulu – pet godina ranije u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju i druge države. Vredno je pomena da se ne koriste međunarodnim mehanizmima za neutralisanje svojih zagađujućih ispuštanja.

Imajući sve pomenuto u vidu, odlično je što se Klimatska konferencija, za koju se očekuje da će po bitnosti biti u rangu sa onom tokom koje je potpisan Pariski sporazum (2015), održava u Glazgovu.

Jelena Kozbašić

Obala Slonovače gradi učionice od plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: Wikipedia/Zenman

Lokalna zajednica iz Obale Slonovače udružila se sa UNICEF-om i plastični otpad sa deponije koristi za proizvodnju plastičnih cigli od kojih se grade školske učionice. Priču o tome nedavno je objavio BBC.

Ove školske učionice u potpunosti su izgrađene od plastičnog otpada prikupljenog u Obali Slonovače – u zemlji u kojoj školu ne pohađa čak 1,6 miliona dece. Jedan od razloga za to je nedovoljan broj škola i školskih učionica. Međutim, od 2018. godine plastični otpad s lokalnih deponija pretvoren je u 26 novih učionica.

Anđelina je učiteljica već duže od 40 godina, a ponekad istovremeno podučava stotinak dece. Kaže kako je bilo situacija kada je deci predavala u prostorijama u kojima, zbog nedostatka prostora, nije moglo da se diše, a deca nisu imala dovoljno mesta za sedenje. No, UNICEF i kolumbijska kompanija “Conceptos Plásticos” zajedno su razvili tehnologiju za pretvaranje plastičnog otpada u cigle i u naredne dve godine u Obali Slonovače nameravaju da sagrade 528 učionica. Cigle su u potpunosti izrađene od plastičnog otpada, imaju dobre izolacijske karakteristike, nisu zapaljive, ne propuštaju vodu i, što je najvažnije, znatno su jeftinije od konvencionalnih građevinskih materijala. Za njihovu izradu nije potreban cement ili pesak, a za izgradnju jedne učionice potrebne su tri nedelje do najviše mesec dana, i čekić kao jedini alat.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eva Blue)

U Obali Slonovače reciklira se svega 5 odsto plastičnog otpada, ali zahvaljujući uspešnom sprovođenju ovog projekta, UNICEF je ovde već sagradio fabriku za proizvodnju plastičnih cigli. Takođe, lokalno stanovništvo je naučilo kako i odbačene plastične kese imaju svoju vrednost i da se zbog toga mogu koristiti za drugu namenu. Projekat je, stoga, uticao i na edukaciju stanovništva čime je smanjena količina otpada koja završava u okolini. Cilj projekta je, takođe, i zapošljavanje žena, koje sada imaju glavnu ulogu na tržištu plastičnog otpada i zarađuju prodajom prikupljenog otpada. Iako plastični otpad završava na deponijama u najsiromašnijim zajednicama, zahvaljujući novom načinu upravljanja otpadom u naredne dve godine biće omogućena izgradnja učionica za 25.000 dece.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

16.000 stabala za 16.000 ložišta

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Naziv još jedne u nizu akcije pošumljavanja grada Užica je “16.000 stabala za 16.000 ložišta”.

Najavljujući akciju u petak, 31. januara, zamenik gradonačelnika Užica Ivan Stanisavljević naveo je da je procena da u gradu postoji oko 16.000 hiljada individualnih ložišta, koja značajno utiču na kvalitet vazduha.

„Ideja je da svako ko koristi individualni sistem grejanja dobije po jednu sadnicu belog jasena ili mleča, finansiranu iz budžeta grada, da je zasadi u svom dvorištu. Na ovaj način želimo da direktno uključimo naše sugrađane u rešavanje ovog komleksnog višedecenijskog problema.“

„Sa stanovišta struke, tvrdim da je pošumljavanje jedna od najboljih metoda za dugoročno rešavanje pitanja kvaliteta vazduha i zaštite životne sredine u celini. Značaj ovog projekta, koji se u celokupnom iznosu finansira iz budžeta Grada Užica je nemerljiv, ali da bi uspeo, neophodno je da što veći broj naših sugrađana uzme učešće i prijavi se putem obrasca na sajtu grada, u kancelarijama Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, putem e-mail-a: ijasamodogovoran@uzice.rs ili telefonom (031 592 421).“, naveo je Stanisavljević.

Foto: Grad Užice

„S obzirom na to da je poznato da se po jednom hektaru sadi 2.500 sadnica, 16.000 sadnica bi povećalo zeleni pojas grada za više od 6 hektara. Uporedo sa ovim projektom, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, u toku godine planiramo da pošumimo novih 10 hektara u širem centru grada, kao nastavak prošlogodišnjeg projekta pošumljavanja „Udahnimo život prirodi“, rekao je Stanisavljević.

„Volonteri Kancelarije za mlade Grada Užica će podržati akciju 16.000 stabala za 16.000 ložišta, jer su je prepoznali kao jako bitnu za naš grad. Do kraja februara svake nedelje volonteri će deliti flajere i obaveštavati građane o samoj akciji“, istakla je Marija Maričić, koordinator užičke Kancelarije za mlade.

Izvor: Grad Užice

Iz Budžetskog fonda 520 miliona dinara za projekte opština i gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Tierra Mallorca)
Foto-ilustracija: Unsplash (Masaaki Komori)

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave uputilo je i ove godine opštinama i gradovima javni poziv za prijavu projekata koji će, u potpunosti ili delimično, biti finansirani iz Budžetskog fonda za lokalne samouprave koji iznosi 520.000.000 dinara.

U saopštenju ovog ministarstva navodi se da od ove godine iz Fonda, po posebnom konkursu, Ministarstvo dodeljuje i godišnju nagradu za najbolju opštinsku/gradsku upravu u primeni principa dobrog upravljanja u 2019. godini, kao vid finansijske podrške za dalje unapređenje dobre uprave i upravljanja na lokalnom nivou.

Ministar Branko Ružić uputio je poziv svim opštinama i gradovima da do 18. februara ove godine konkurišu projektima i na taj način reše neke od problema svojih zajednica.

“Izuzetno sam ponosan na svaki od 136 projekata koje smo do sada finansirali, kao i na spremnost opština i gradova da konkurišu sa pedantnom dokumentacijom”, rekao je Ružić.

Kroz Fond su se, kako je podsetio, uređivale zgrade opština i gradova i modernizovao njihov rad, uvodio eParlament, uređivali vrtići, trgovi, pijačni prostor i podizao kulturni život širom Srbije.

Prema njegovim rečima, ovakva podrška lokalu je važna jer je veliki pritisak na opštinama i gradovima da isporuče brze, efikasne usluge građanima, ponude zanimljiv sadržaj u svojim zajednicama i budu atraktivni za potencijalne investitore, a bore se sa decenijskim nerešenim problemima koji ih koče u tom napretku.

Gradovi i opštine mogu prijaviti četiri vrste projekata (komponente):

– Projekte koji unapređuju kvalitet života građana i građanki i doprinose lokalnom ekonomskom razvoju i zapošljavanju – izgradnja, sanacija, dogradnja i rekonsturkcija komunalne infrastrukture, školskih, predškolskih, kulturnih i sportskih objekata, kao i zgrada lokalnih institucija, zatim uređenje parkova, pijaca, trgova i rasvete – 364.000.000 dinara;

– Projekte koji doprinose bržem uvođenju e-uprave i savremenih informacionih tehnologija radi unapređenja i modernizacije rada lokalnih uprava i boljeg pružanja usluga građanima, kao i tehničkih uslova za elektronsko povezivanje sa državnim i drugim organima i organizacijama – 52.000.000 dinara;

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume)

– Projekte organizacije kulturnih sportskih, turističkih i drugih manifestacija koje su od posebnog značaja za građane na konkretnoj teritoriji, kao i adekvatan prilaz ustanovama javnih službi osobama sa invaliditetom – 46.800.0000 dinara;

– Projekte preventivnog delovanja na smanjenju rizika od klimatskih promena, kao i elementarnih i drugih nepogoda, a sve u cilju zaštite imovine lokalnih samouprava i građana – 46.800.000 dinara.

Godišnja nagrada za najbolju opštinsku/gradsku upravu dodeljuje se za četiri oblasti: efikasnost i delotvornost, transparentnost i učešće javnosti u radu lokalne samouprave, odgovornost i vladavina prava i ravnopravnost i antidiskriminacija. Ukupna sredstva koja će biti dodeljena opštinama ili gradovima koje su najbolji primeri u primeni principa dobrog upravljanja iznose 10.400.000 dinara.

Opštine i gradovi kandiduju najbolje primere svoje prakse u primeni principa dobrog upravljanja, po sopstvenom izboru, za odabranu oblast.

Javni poziv je objavljen u Službenom glasniku 7/20 od 29. januara 2020. godine, a sve neophodne informacije za učešće na javnim pozivima, javni pozivi i potrebni obrasci mogu se preuzeti sa sajta Ministarstva.

Više o konkursu možete pročitati ovde.

Izvor: Vlada Republike Srbije 

Stanovnici Sarajeva dobijaju plastenike

Foto-ilustracija: Unsplash (Abigail Lynn)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elee Vigil)

U sklopu projekta „Podrška poljoprivrednim proizvođačima, boračkoj i izbjegličkoj populaciji za nabavku plastenika“ Opština Centar Sarajevo, predvođena načelnikom dr Nedžadom Ajnadžićem, raspisala je i ove godine javni poziv za predaju zahteva za dodelu plastenika, koji je objavljen 30. januara 2020. godine u dnevnom listu „Oslobođenje“ i na internet stranici opštine www.centar.ba  i ostaje otvoren 15 dana.

Pravo na dodelu plastenika, površine 50 kvadratnih metara sa dodatnom opremom, imaju svi zainteresovani stanovnici opštine Centar koji poseduju, odnosno koji su zakonski korisnici poljoprivrednog zemljišta na području opštine pogodnog za plasteničku proizvodnju.

U javnom pozivu su navedeni kriterijumi koji nose određeni broj bodova. Osim vrednovanja pogodnosti zemljišta, dodatne bodove dobijaju nezaposlena lica, demobilisani borci, članovi uže porodice poginulih branitelja, ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata, logoraši…

Kandidati koji su aplicirali i ispunili uslove iz prethodnog javnog poziva u 2019. godini imaju prednost i neće biti ponovo bodovani. Pravo na dodelu plastenika ne mogu ostvariti lica, kao ni njihovi članovi domaćinstava, koji su u ranijem periodu dobili plastenike od opštine, ministarstva, humanitarnih organizacija i dugih institucija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Fazio)

U ovogodišnjem budžetu Opštine Centar obezbeđeno je 30.000 konvertibilnih maraka (oko 15.000 evra) za nabavku plastenika.

Odluku o dodeli plastenika donosi opštinski načelnik na predlog stručne komisije koja će izvršiti uvid na terenu i utvrditi pogodnost zemljišta za zasnivanje plasteničke proizvodnje, izvršiti bodovanje i predložiti kandidate za dodelu plastenika.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Opštini Centar (Mis Irbina 1), kontakt osobe su Imra Mulahuseinović Ramljak i Ajla Hadžalić, na telefon 033/562-512.

Izvor: Opština Centar Sarajevo

ProCredit banka izgradila solarnu elektranu na krovu svoje centrale u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Damjanović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Damjanović)

ProCredit banka, kao vodeća banka u promociji i podršci investicija u obnovljive izvore energije, sagradila je modernu solarnu elektranu – kapaciteta 40kW – na krovu svoje centrale u Beogradu i time osigurala ne samo dodatnu energetsku nezavisnost, već i svoj značajno manji uticaj na zagađenje životne sredine.

Solarna elektrana će na godišnjem nivou proizvoditi 41.600 kilovatsati struje (kWh), dok će njenim korišćenjem ProCredit banka smanjiti uticaj na emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji za čak 31,5 tonu godišnje.

“Naša banka se već godinama aktivno bavi promocijom i ulaganjima kako u obnovljive izvore energije, tako i u projekte malih i srednjih preduzeća, poljoprivrednih gazdinstava i domaćinstava koja imaju za cilj unapređenje njihove energetske efikasnosti. Ovom solarnom elektranom smo želeli, sa jedne strane, da značajno unapredimo svoje ekološke performanse, a sa druge da svim ostalim preduzećima, kompanijama i proizvođačima u Srbiji pokažemo da ulaganja u solarnu energiju predstavljaju odlično i veoma isplativo poslovno rešenje”, rekao je Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke.

Po njegovim rečima, solarna elektrana na krovu banke je druga elektrana te vrste koju ProCredit banka danas poseduje, jer na platou ispred ulaza u centralu banke već dve godine radi mala „solarka“, kapaciteta 5 kW, koja se koristi isključivo za punjenje električnih automobila. Takođe, dodaje Smiljković, ProCredit banka u svom voznom parku ima više od 70 odsto električnih i hibridnih automobila sa niskom emisijom štetnog CO2, dok su kapaciteti solarnih elektrana u vlasništvu banke duplo veći od godišnjih potreba koje ta vozila imaju za čistom energijom.

Foto: ProCredit banka

“U trenutku kada je zagađenje vazduha u Beogradu i drugim većim gradovima tema broj jedan, ProCredit banka svojim primerom daje ohrabrenje i podsticaj drugima, ali i više od toga. Gotovo polovinu zelene energije koju proizvode naše elektrane ProCredit banka će besplatno davati vozačima svih elektro ili hibridnih ‘četvorotočkaša’, koji u bilo koje doba mogu da svrate do naše centrale i napune svoja vozila čistom i zelenom energijom. Takođe, namera ProCredit banke je da u 2020. godini intenzivira ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i da pruži još sveobuhvatniju podršku svima koji su zainteresovani za takvu vrstu investicija. Iz tog razloga, naša banka u saradnji sa svojim poslovnim partnerima, uvoznicima i distributerima solarnih sistema, priprema veoma atraktivnu ponudu za nabavku opreme i postavljanje manjih solarnih elektrana, namenjenu kako preduzećima i poljoprivrednim gazdinstvima, tako i fizičkim licima. Biće to veoma povoljna ponuda koju ćemo veoma brzo i zvanično predstaviti, uz beskamatne kredite naše banke, dug garantni rok i svu neophodnu podršku stručnjaka”, objasnio je Smiljković.

Izvor: ProCredit banka

Pčele će vam biti zahvalne ako ne kosite maslačke

Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksandr Ledogorov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mitch Lensink)

Kako bi se privukle pčele u što većem broju, savetuje se izbegavanje košenja maslačka na travnjacima.

Maslačak uspešno raste na svim tipovima zemljišta, ali mu najviše odgovaraju vlažne livade. Može se naći na livadama i travnjacima, napuštenim njivama, pored puteva i oko naselja.

Novi predsednik Britanskog društva za ekologiju tvrdi da ukoliko ne kosimo maslačke možemo pomoći pčelama. Naime, maslačak predstavlja bogat izvor hrane za oprašivače, naročito nakon što izađu iz perioda hibernacije tokom zime, te je veoma dobar za medonosne pčele.

Glava maslačka sadrži do 100 pojedinačnih cvetova koji u sebi imaju nektar i polen.

Opšte pravilo jeste da ako je moguće videti polen i nektar u cvetu bez povlačenja latica onda je ta vrsta cveća važna za oprašivače.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

Postoje još mnoge vrste biljaka koje prirodno privlače pčele te se savetuje da ih što više ljudi posadi u svom dvorištu i na taj način pomogne ovoj izuzetno ugroženoj vrsti. Tu spadaju: lavanda, žalfija, bele rade, suncokreti i ruže. Svakako, nijednu od ovih biljaka ne treba hemijski tretirati.

Važno je znati da pčele ne predstavljaju opasnost po ljude, iako se, naravno, alergične osobe moraju čuvati potencijalnih uboda.

Takođe, ukoliko već ne možemo lično da pomognemo nekim drugim ugroženim vrstama divljih životinja, moguće je učiniti nešto korisno za živi svet u našoj okolini, uključujući pčele i druge insekte.

Insekti su u velikoj opasnosti i broj njihove populacije opada za 2,5 odsto na godišnjem nivou, što bi značilo da mogu izumreti za 100 godina.

Jelena Cvetić

 

 

Potpisan protokol o saradnji „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Program „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini” ušao je u drugu deceniju realizacije. JP „Vojvodinašume“ je zajedno sa još pet pokrajinskih sekretarijata, Pokretom gorana Vojvodine, društveno-odgovornim firmama i Univerzitetom, 28. januara 2020. godine, potpisalo Protokol o saradnji, čime su se sve institucije obavezale da će udruženim snagama, tokom aktuelnog projekta, raditi na tome da nam obrazovne ustanove, koje su uključene u akciju, budu što zelenije i čistije.

Ističući činjenicu da preduzeće podržava ovaj program, od njegovog samog početka, izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj dr Marko Marinković naglasio je važnost intenzivnog rada na obrazovanju najmlađih, kako bi im približili i pomogli da razumeju šumarsku struku kao jednu od privrednih grana koja značajno doprinosi kreiranju slike o „zelenoj“ Vojvodini. Marinković je istakao da će preduzeće, kao i do sada, pružati punu podršku ovom programu, kako kroz donacije sadnica tako i kroz održavanje edukativnih časova i poseta zaštićenim područjima.

Projektu ozelenjavanja škola priključila se, od ove godine, kao partner i Radio-televizija Vojvodine, koja će aktivno izveštavati javnost o sprovođenju programa.

Protokol o saradnji potpisalo je ukupno 16 partnera: pet pokrajinskih sekretarijata, Grad Novi Sad, Radio-televizija Vojvodine, JP „Vojvodinašumeˮ, Fabrika cementa ,,Lafarž“ iz Beočina, Svetska organizacija za zaštitu prirode – WWF, Udruženje „Čepom do osmehaˮ, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Pokreti gorana Novog Sada i Sremske Mitrovice, RECAN – fond za reciklažu limenki, kao i “Retro digital agency” – kreativna marketinška digitalna agencija.

Na ovogodišnjem konkursu prijavilo se 128 škola iz Vojvodine i one će, shodno ostvarenim rezultatima, adekvatno biti nagrađene tokom juna meseca.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Pet svetskih kompanija zainteresovano za izgradnju nuklearne elektrane u Bugarskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Natalya Letunova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Kako prenosi Nova ekonomija, kompanije koje se nalaze u užem izboru odobrenih strateških partnera za izgradnju nuklearne elektrane “Belene” u Bugarskoj su Kineska nacionalna nuklearna korporacija (CNNC), Atomenergoprom AD koji je deo Rosatoma, južnokorejska Hidro-nuklearna energija, Framatom SAS iz Francuske i američki Dženeral elektrik (General Electric).

Kompanije su pozvane da potpišu ugovor o poverljivosti podataka, nakon čega bi trebale da dobiju memorandum sa bugarskim vlastima.

Sledeći rok za podnošenje obavezujućih ponuda je 31. maj 2020. godine.

Oni će takođe imati pristup informativnoj sali Nacionalne električne kompanije EAD.

Framatom i Dženeral elektrik našli su su se u užem izboru nakon što su predložili da isporuče opremu za planiranu elektranu i organizuju finansiranje za nju, saopštilo je Ministarstvo energetike u decembru, kada je pozvalo kandidate da podnesu obavezujuće ponude.

Nuklearna elektrana “Belene” će se nalaziti u istoimenom gradu, na krajnjem severu zemlje, odnosno granici sa Rumunijom na Dunavu.

Njena izgradnja je otpočinjana i obustavljana više puta i traje od perioda komunizma u Bugarskoj.

U decembru 2016. godine, nakon međunarodne arbitraže, Bugarska je platila oko 600 miliona evra obeštećenja ruskom “Atomstroiekport” za opremu koju je kompanija proizvela za projekat i delimično isporučila tokom osamdesetih i devedesetih godsina. Oprema se sada čuva na mestu predviđenom za izgradnju elektrane.

Izvor: Nova ekonomija

Neverovatno otkriće – kako izgleda površina Sunca?

Photo: NSO/AURA/NSF

Verovatno ste jedni od mnogih koji se osećaju osetno bolje kada na nebeskom svodu nema oblaka koji bi zaustavili priliv pozitivnih vibracija Sunca ili onih koji uživaju u okruženju okupanom žutom svetlošću tokom tzv. zlatnog sata dana. Sunčevi zraci daleko se vide, ali uprkos tome što raspolažemo brojnim podacima o njegovoj veličini, obliku, udaljenosti i kretanju i što ga proučavamo dugi niz godina, tek nedavno smo dobili fotografije površine Sunca u izuzetno visokom kvalitetu – preciznije, pet puta višem u odnosu na prethodno napravljene. One pokazuju da je čak i izbliza prilično očaravajuće.

Foto: NSO/AURA/NSF

Fotografije su zabeležene teleskopom pod nazivom Danijel Inuje koji se nalazi na vrhu uspavanog vulkana Haleakala na Havajima (Sjedinjene Američke Države), višem od 3000 m, zato što tamošnji atmosferski uslovi i vremenske prilike pogoduju posmatranju svemira. Reč je o najmoćnijem solarnom teleskopu na svetu, a prema tvrdnjama Američke nacionalne fondacije za nauku (NSF), Danijel Inuje je obezbedio do sada najdetaljniji prikaz središnje zvezde Sunčevog sistema.

Domet teleskopa deluje još fascinantnije kada se u obzir uzme činjenica da prečnik Sunca iznosi 1,4 miliona kilometara, tj. da je ono 109 puta veće od Zemlje, kao i da je od nje udaljeno čak 149 miliona kilometara.

Na snimcima se vidi usijana, uzburkana plazmatična masa nalik ćelijama. One obavijaju sunce i u stvarnosti zauzimaju površinu otprilike jednaku površini Francuske (više od 600.000 km2).

Teleskop poseduje sistem od dva odgledala – jednog prečnika 4,24 m i drugog prečnika 0,65 m. S obzirom na to da prikuplja solarnu toplotu, za njegovo hlađenje je neophodan podzemni cevovod dugačak više od 11 km. Veće dimenzije ogledala nude veću rezoluciju fotografija, objasnio je naučnik Denis Overbaj.

Završetak radova na kupoli teleskopa i ozbiljnije studije se na ovom mestu očekuju tek u leto. Pomoću moćne tehnologije, stručnjaci će potecijalno odgonetnuti brojne misterije o Suncu – poput toga zašto je spoljašnji Sunčev omotač, tj. korona, milionima stepeni toplija u odnosu na njegovu površinu.

Iako su čak i objavljeni snimci probudili ogromnu pažnju javnosti, naučni krugovi smatraju da će Danijel Inuje tek u budućnosti dosegnuti stvarni vrhunac svojih kapaciteta. “Prve fotografije su tek početak. Solarni teleskop Inuje će tokom svog petogodišnjeg životnog veka prikupiti više informacija o našem Suncu nego što je prikupljeno od 1612. godine kada je Galileo Galilej prvi put uperio teleskop ka tom nebeskom telu”, istakao je Dejvid Bobolc, programski direktor za astronomiju u NSF.

Veruje se da će solarni teleskop sa Havaja takođe unaprediti razumevanje vremena u svemiru i da će omogućiti čovečanstvu da predvidi događaje koji bi mogli da imaju razoran uticaj na našu planetu.

Jelena Kozbašić

Aktivisti u Nemačkoj zauzeli elektranu na ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Trung Nguyen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wil Stewart)

Savezni kabinet nemačke vlade je 29. januara usvojio predlog zakona o smanjenju i ukidanju proizvodnje električne energije iz uglja, koji sadrži propise o smanjenju i prestanku proizvodnje električne energije iz uglja i lignita i poništavanju izdatih sertifikata o ugljen-dioksidu. Njime se propisuju visine naknada za potrošače električne energije u slučaju povećanja cena električne energije zbog ukidanja uglja, isplate naknada za prilagođavanje starijih radnika u sektoru uglja kako bi se olakšalo njihovo penzionisanje i promocije konverzije uglja u fleksibilnu i klimatski povoljniju proizvodnju električne energije.

Vlada Nemačke je u decembru prošle godine objavila novi paket mera za borbu protiv klimatskih promena vredan 54 milijarde evra, od kojih je više od 45 miliona evra planirano nameniti operatorima elektrana na ugalj, zaposlenima i regijama na koje će najviše uticati napuštanje uglja. Nemačko sporo napuštanje uglja predstavlja pretnju evropskim naporima za ublažavanje klimatskih promena, jer drugim članicama EU-a koje su zavisne od uglja, poput Mađarske, Poljske i baltičkih država, šalje signal da nemaju potrebu za ubrzanjem tog procesa.

Novi zakon ima za cilj postupno napuštanje uglja i to najkasnije do 2038. godine, a zatvaranje prvog postrojenja na ugalj predviđeno je za kraj godine. No, uprkos tome, ovog leta se u pokrajini Severna Rajna-Vestfalija na distribucijsku mrežu očekuje priključenje novog postrojenja “Datteln 4″, snage 1.100 MW, za koje se tvrdi da će „zagađivati manje od starijih postrojenja.” Nemačka ministarka životne sredine Svenja Šulce pozdravila je predlog novog zakona i naglasila da predstavlja „važan doprinos zaštiti klime.“

„Ovim zakonom šaljemo važan međunarodni signal i dokazujemo da industrijski visokorazvijena zemlja može da ostvari energetsku tranziciju i sa proizvodnje električne energije iz uglja pređe na obnovljive izvore energije i istovremeno stvori nove ekonomske izglede za regije u kojima je iskorišćavanje uglja još uvek važna grana ekonomije“, dodala je Schulze.

Foto: Facebook (screenshot)

Međutim, to mišljenje ne dele aktivisti iz inicijativa “Ende Gelände” i “DeCOALonize” koji su novi zakon o smanjenju i ukidanju proizvodnje električne energije iz uglja nazvali „katastrofalnim“ i pozvali na „trenutno ukidanje uglja.“ U nedelju ujutru 150 aktivista ovih organizacija blokiralo je elektranu “Datteln 4”, kao i dve dizalice koje se koriste za umetanje uglja na transportne trake. Ovom akcijom protestvovali su protiv novog zakona, ali i protiv kršenja ljudskih prava u područjima vađenja uglja u Kolumbiji i Rusiji.

„Danas smo zauzeli postrojenje “Datteln 4” kako bismo političarima i grupi “Uniper” jasno i glasno poručili da nećemo tolerisati puštanje u pogon nove elektrane na ugalj, planirano u 2020. godini. Zakon o uglju je katastrofa kojom se krećemo prema svetu toplijem za 4-6 stepeni. Borićemo se protiv ovog postrojenja kao što smo se ranije borili za Hambeker šumu“, izjavila je glasnogovornica inicijative  “Ende Gelände”, Ketrin Henberger.

Inicijativa “Ende Gelände” se od 2015. godine specijalizovala za organizaciju masovnih akcija građanske neposlušnosti i svake godine mobilizuje na hiljade uglavnom mladih ljudi, za svoje spektakularne blokade elektrana na ugalj. „Ende Gelände“ se smatra delom međunarodnog pokreta za klimatsku pravdu, a svoj zahtev za napuštanje uglja, o kojem se danas široko raspravlja u medijima i civilnom društvu, inicijativa je uspešno nametnula u roku od tri godine.

Izvor: S.F./Ekovjesnik  

Podgorički park obuhvatiće površinu od 10.000 m2

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Podgorica će uskoro dobiti Podgorički park. Izgradnja Podgoričkog parka obuhvataće rekonstrukciju zelenih površina u Ulici Jovana Tomaševića od Visećeg mosta do mosta Milenijum.

Radovi su već počeli, pa je sa površine između mosta Milenijum i Moskovskog mosta uklonjeno nefunkcionalno i nebezbedno dečije igralište koje će biti zamenjeno novim parkovskim sadržajima i oplemenjeno novim sadnim materijalom.

Šarm stare dame protkan biljkama karakterističnim za ovo podneblje oživeće Podgoricu na jedan sasvim drugačiji način. Sadnjom autohtonih vrsta bele i crne murve, šipka, smokve, džanja i bagrema radiće se na tome da se u ovom parku dočara duh nekih prošlih vremena upletenih u moderno doba.

Pročitajte još:

Raprostranjen na preko 10.000 m² park će biti uređen u rustičnom stilu savremenog dizajna. Šetne staze biće urađene od rizle, klupe će biti postavljene oko starih sadnica u prirodnom stilu, a biće i napravljena mirna, romantična oaza sa koje će se pružati pogled na dva najlepša mosta u gradu – Milenijum i Moskovski. Na ovom mestu je planirana ugradnja klupa na kojima će ljubitelji Podgorice i prirode moći da odmaraju i uživaju u pogledu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Kako e-uprava čuva drveće?

Foto-ilustracija: Unsplash (Glenn Carstens-Peters)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

U Srbiji je trenutno pokrivenost internetom oko 60 odsto, a cilj je da u naredne tri godine 100 odsto građana i privrednika ima pristup internetu, jer je to danas jedno od osnovnih ljudskih prava, izjavila je premijerka Ana Brnabić. Najavila je da će u martu biti raspisan konkurs kako bi se internet uveo u 600 naselja u Srbiji i omogućilo njegovo korišćenje za 90.000 domaćinstava.

Na otvaranju skupa “Digitalna saradnja: transformacija vlada”, Ana Brnabić je rekla da je pušten u rad novi portal e-uprave i poručila da je digitalizacija i transformacija javne uprave velika šansa za korenitu reformu.”Srbija je potpuno posvećena digitalizaciji i prošli smo zaista težak put u poslednje tri godine, ali smo mnogo uradili”, poručila je Brnabićeva i navela da je Srbija u poslednje tri godine od zemlje koja nije imala ni osnovne registre u elektronskom obliku postala zemlja u kojoj se najveći broj informacija među organima razmenjuje elektronski.

Naglasila je da e-uprava takođe štiti životnu sredinu i računica pokazuje da smo uštedeli oko 103 miliona listova A4 papira, što je 517 tona papira i tako sačuvano više od 10.000 stabala.

Takođe je navela da je broj razmenjenih dokumenata dostigao 8 miliona što, kako je objasnila, znači da 8 miliona građana ili privrednika nije moralo da obilazi šaltere i donosi “na noge” papire, kao što je ranije bio običaj.

“Od zemlje u kojoj je svaki državni organ i lokalna samouprava čuvala dokumenta u sobicama došli smo do države koja ima najmoderniji Data centar gde čuvamo podatke građana na sigurnom, a gradimo još jedan u Kragujevcu“, kaže Brnabićeva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Hanaoka)

Brnabićeva je najavila da će u 2020. godini biti omogućen elektronski upis dece u vrtiće, kao i elektronski upis u osnovne i srednje škole. Podsetila je da je uveden e-Dnevnik, e-Repcept, e-Katastar, e-inspektor, elektronsko plaćanje poreza, elektronska prijava sezonskih radnika, e-Pravosuđe…

Navela je da je počela izgradnja prvog digitalnog koridora – Moravskog koridora koji će, kaže, omogućiti građanima i privredi u lokalnim samoupravama kao što su Čačak, Trstenik, Kruševac da imaju internet jednakog ili boljeg kvaliteta nego u Beogradu ili Novom Sadu.

U Beogradu su predstavnici Ujedinjenih nacija, među kojima je i Vinčenco Akvaro, koji vodi digitalizaciju vlada pri UN, predstavnici Estonije, zemlje koja je prepoznata kao lider u digitalizaciji, predstavnici Nemačke, Austrije, Švajcarske, Koreje, ali i predstavnici Albanije i Severne Makedonije, zemalja koje sa Srbijom učestvuju u takozvanoj “mini Šengen” inicijativi.

Izvor: RTS

Veliki broj mrtvih koala nakon seče drveća eukaliptusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Mélody P)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annika)

Desetine koala pronađene su mrtve ili povređene na plantaži drveća u Australiji, zbog čega su vlasti pokrenule istragu.

Drveće eukaliptusa, važno stanište koala, posečeno je u decembru, posle čega je na plantaži u saveznoj državi Viktorija na jugoistoku Australije ostalo svega nekoliko izolovanih grupa stabala, prenosi BBC.

Neke koale su uginule od gladi na preostalom drveću, dok su druge, očigledno, ubili buldožeri.

Oko 80 preživelih koala premešteno je sa plantaže i stavljeno pod specijalni nadzor.

U požarima koji su prethodnih meseci opustošili delove Australije stradale su desetine hiljada koala, koje su u Australiji na listi “ranjivih” vrsta. Grupa za zaštitu životne sredine “Prijatelji Zemlje Australija” saopštila je da je posle decembarske seče drveća bilo izveštaja o stotinama koala koje gladuju. Ta grupa je navela da su ljudi “očigledno bili svedoci kasapljenja mrtvih koala buldožerima”.

Ministarstvo za životnu sredinu Australije navelo je da će istražiti incident.

Lokalna meštanka Helen Oukli u sredu je prva digla uzbunu i objavila na Fejsbuku da je videla mrtve koale na plantaži: “Mrtve koale leže tamo. Ubijene majke i njihove male bebe. Australija treba da se stidi zbog ovoga. Potrebna nam je pomoć”, rekla je Oukli.

Grupa “Životinje Australija” saopštila je da je poslala ekipe na plantažu kako bi “spasila koliko god je moguće tih vrednih životinja”.

Za sada nije poznato koja kompanija stoji iza seče eukaliptusa, dodaje BBC.

Izvor: Zelena Srbija

U Boru počeo sa radom sajt posvećen sigurnosti u saobraćaju

Foto-ilustracija: Pixabay

Svesni problema stradanja učesnika u saobraćaju i činjenice da je u proteklih 35 godina u saobraćajnim nezgodama u Srbiji život izgubilo 40.000 ljudi, GIS udruženje Srbije je pokrenulo novu internet stranicu posvećen problemu bezbednosti u saobraćaju na teritoriji Republike Srbije www.sigurnestaze.com. Internet stranica sigurnih staza ima za cilj da sa stručnog stanovišta rasvetli fenomen saobraćajne nezgode i kroz edukativan karakter podigne svest o bezbednosti u saobraćaju, pružajući neophodne informacije i statističke pokazatelje kroz video materijale, uzroke i posledice saobraćajnih nezgoda.

Foto-ilustracija: Pixabay

U posebnom delu sajta nalaze se veb i mobilna aplikacija (www.bor.sigurnestaze.com), koje omogućavaju pregled, unos i izmenu podataka u blizini osnovnih i srednjih škola od strane građana, čime se pruža mogućnost svim učesnicima u saobraćaju da obeleže lokacije na karti, dodaju fotografije, postave opis i daju svoje predloge u cilju poboljšanja bezbednosti u saobraćaju na teritoriji grada Bora.

Kroz promovisanje Geografskog informacionog sistema (GIS) kao efikasnog alata za prikupljanje podataka, prostorno-atributivne pretrage i načine vizuelizacije prostornih podataka u vidu interaktivnih internet mapa i uspostavljanjem registra saobraćajne signalizacije u blizini obrazovnih ustanova, stvaraju se neophodni uslovi za opšte poboljšanje bezbednosti u saobraćaju, kako đaka, tako i svih učesnika u saobraćaju.

Kompletan metodološki prilaz ovom kompleksnom problemu, kreiran za potrebe projekta sigurnih staza, može se primeniti na sve gradove i opštine u Republici Srbiji.

Foto: GIS udruženje Srbije

Izrada sajta predstavlja nastavak realizovanog projekta GIS udruženja Srbije “Sigurne staze i putanje kretanja učenika osnovnih i srednjih škola u Boru”, koji je podržan u okviru projekta “Otvoreni podaci – otvorene mogućnosti” Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu, uz podršku Svetske banke i Fonda za dobru upravu Ujedinjenog Kraljevstva. Projekat sigurnih staza predstavlja pionirski projekat u Srbiji u oblasti bezbednosti dece i mladih u saobraćaju. Na osnovu pojedinačnih analiza za svaku školu o kritičnim tačkama i lokacijama i ukrštanjem podataka o saobraćajnim nezgodama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije sa Portala otvorenih podataka (www.data.gov.rs), koje su se desile u poslednjih pet godina sa saobraćajnom infrastrukturom i signalizacijom grada Bora, izrađen je digitalni model sigurnih staza i putanja kretanja učenika.

Izvor: GIS udruženje Srbije

Objavljen Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Ministarstvo zaštite životne sredine je 31. januara 2020. godine objavilo Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sugar Bee)

Opšti cilj javnog konkursa je zaštita i unapređenje životne sredine u okviru sledećih tema i oblasti:

  • zaštita prirode – ekološka mreža i zaštićena područja;
  • ekološko preduzetništvo – cirkularna ekonomija;
  • građanski aktivizam – primena zakona iz domena zaštite životne sredine, upravljanja otpadom i otpadnim vodama, strateške procene i procene uticaja na životnu sredinu, zaštite od zagađenja vazduha i zaštite od buke;
  • klimatske promene – ublažavanje klimatskih promena (smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte) i/ili prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove.

Rok za podnošenje prijava je 20 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa na internet stranici Ministarstva, odnosno zaključno sa 20. februarom 2020. godine.

Više informacija pogledajte ovde.