Home Blog Page 531

Ugrožena trećina svih vrsta drveća u svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Oko trećine svih vrsta drveća u svetu je pod pretnjom nestajanja, upozorava studija o “Stanju drveća u svetu” koju je objavila humanitarna organizacija “Botanical gardens conservation international” (BGCI).

Od 58.497 vrsta drveća, koliko je obuhvaćeno studijom, zaključeno je da je 30 odsto (17.500) pod pretnjom izumiranja, a još sedam odsto je “moguće pod pretnjom”. Nedostaju podaci o proceni 21 odsto vrsta, a za nešto više od 40 odsto smatra se da više nisu u opasnosti.

Krčenje šuma da bi se napravio prostor za poljoprivredu predstavlja najveću pretnju po drveće. Čak i rasprostranjeno drveće poput magnolije spadaju u najugroženije vrste, a nisu poštedjeni ni hrast,  javor i ebonovina.

Smatra se da su ukupno 142 vrste nestale, a da je 440 vrsta na putu da nestane, kao i da manje od 50 vrsta drveća postoji u divljem stanju u svetu.

“Brojne vrste su na ivici nestajanja, neke imaju samo po jedan živi primerak”, rekao je Žan-Kristof Vie, generalni direktor fondacije Franklinija, sa sedištem u Švajcarskoj, prilikom predstravljanja izveštaja.

On je rekao da je i dalje šokanatan nivo uklanjanja šuma, iako drveće igra vitalnu ulogu u prirodi, pruža stanište za brojne biljne i životnijske vrste, apsorbuje ugljen-dioksid i daje sastojke za neke lekove.

Najveći udeo ugroženih vrsta je u tropskim oblastima Afrike, posebno na Madagaskaru i Mauricijusu gde je 59 odnosno 57 odsto vrsta u opasnosti.

“Vrste drveća koje su evoluirale milionima godina prilagodjavajući se klimatskim promenama, ne mogu da prežive lavinu ljudskih pretnji”, upozorio je Žan-Kristof Vie.

Šumski ekosistemi mogu da nestanu kada su izloženi brojnim pretnjama, kao što su požari, eksploatacija šuma i rasparčavanje staništa što može da dovede do nagle ekološke promene, navodi se u izveštaju.

Vie smatra da je restauracija šuma najbolji način borbe protiv klimatskih promena.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Novi izveštaj WWF-a: Održiva budućnost moguća je bez hidroenergije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Po prvi put, sada možemo da ispunimo globalne klimatske i energetske ciljeve, a da pri tome ne ugrožavamo preostale svetske reke slobodnog toka za hidroenergiju. Ipak, novi izveštaj WWF-a pokazuje da se mnoge zemlje pridržavaju zastarelih planova za izgradnju hidroenergetskih brana, koje bi ugrozile različite dobrobiti koje reke slobodnog toka pružaju ljudima i pogoršale globalnu krizu u prirodi, iako sada postoje bolje alternative za obnovljive izvore energije.

Objavljeno uoči ovogodišnjeg Svetskog kongresa hidroenergije, izveštaj „10 Rivers in Risk“ detaljno opisuje pretnju koju planirane brane predstavljaju nekim od najprepoznatljivijih reka širom sveta – od velikih, tropskih reka poput Iravadija, Mekonga, Tapahosa i Sepika, do poslednje glečerske reke slobodnog toka u Alpima, Vjose, poslednje divlje reke u Evropi, i reka koje su žila kucavica svetski poznate delte Okavango i migracije gnua Mara.

Prirodni tok vode, sedimenata i hranjivih materija niz ove reke ključan je za proizvodnju hrane i egzistenciju više od 80 miliona ljudi te stabilnost nekih od velikih svetskih delta, istovremeno održavajući izuzetnu raznovrsnost vrsta kako u vodi, tako i izvan nje.

Moramo drastično da povećamo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bismo se uhvatili u koštac sa klimatskim promenama i do 2050. godine stvorili svet sa nultim neto emisijama, ali to ne možemo da učinimo na račun reka, ljudi i prirode. Zemlje moraju da iskoriste priliku stvorenu obnovljivom revolucijom i da izaberu obnovljive izvore energije sa manjim uticajem na prirodu, poput sunca ili vetra”, rekao je Stjuart Or, voditelj programa slatkovodnih voda WWF-a.

Pregrađivanje ovih kultnih reka, kao i mnogih drugih širom sveta, trošak je koji zemlje više ne moraju da plaćaju. Sada mogu da razviju električne mreže sa niskom emisijom ugljenika, nižim cenama i sa manjim uticajem na prirodu i ljude”, dodao je Or.

Ipak, uprkos niskim cenama proizvodnje solarne energije i vetra i tehnologijama skladištenja, u planu je izgradnja hiljadu hidroelektrana. Nedavno objavljena studija zaključila je da bi se, ako se izgrade planirane hidroelektrane, fragmentisalo 260.000 km reka slobodnog toka, a do 2050. godine proizvodilo bi se manje od dva odsto obnovljive energije – što bi nanelo značajnu štetu ljudima i prirodi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju WWF-a, planirane hidroelektrane ugrozile bi dobrobiti koje reke slobodnog toka pružaju ljudima, od izvora hrane za lokalne zajednice i autohtono stanovništvo uz reke Sepik i Tapahos, do prirodnih tokova sedimenta koji su ključni za uzgoj riže u slivu reke Iravadi i ključni su za stabilizaciju delte Mekonga, te netaknutu lepotu koja mami turiste da posete reku Isel.

Od 1970. godine brojnost populacija slatkovodnih vrsta smanjena je za 84 odsto, a jedan od glavnih razloga je fragmentacija reka zbog hidroelektrana. Izgradnja novih brana pogoršala bi ovaj trend, slabeći globalne napore kako bi se do 2030. godine zaustavio gubitak populacija slatkovodnih vrsta i stvorio svet u kojem ljudi i priroda žive u ravnoteži.

Kriza prirode najviše je pogodila naše reke, jezera i močvarna staništa. Kad bi se izgradile sve planirane hidroelektrane, ne bismo imali priliku da zaustavimo gubitak populacija slatkovodnih vrsta”, ističe Or. “Dobra vest je da to možemo da izbegnemo. Sada možemo da se borimo protiv klimatskih promena bez dodatnog gubitka naše slatkovodne biološke raznovrsnosti. Razvijanjem odgovarajućih obnovljivih izvora energije na pravim mestima možemo da stvorimo svetliju budućnost za ljude, klimu, reke i prirodu.”

Sada je pravi trenutak da države zaustave izgradnju novih hidroelektrana i počnu da razvijaju proizvodnju energije sa niskim emisijama ugljenika. Studije pokazuju da postoji 1,6 puta veći potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (npr. sunce) na razvijenim zemljištima, poput krovova, starih rudnika, industrijskih zona i pašnjaka, kako bi se do 2050. godine sva energija proizvodila iz obnovljivih izvora.

Izvor: WWF Adria

Vrnjačka Banja – Otvoren Regionalni inovacioni centar

Foto: Wikipedia/ Katarina Z
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović otvorio je Regionalni inovacioni startap centar u Vrnjačkoj Banji, i izrazio uverenje da će na tom mestu mladi razvijati nove ideje turizmu koje će biti primenjivane u celoj Srbiji, ali i šire.

Popović je istakao da Vrnjačka Banja, sa 1,2 miliona noćenja godišnje, zaslužuje da ima ovakav centar, i poručio da moramo da gradimo kadrovske i inovacione kapacitete ovog grada jer je znanje naš najvažniji resurs za budući razvoj.

On je ukazao na to da u svim modernim turističkim centrima, pogotovo u najjačim ekonomijama poput SAD, Izraela, Nemačke, postoje ovakvi inovacioni centri, kako bi oni koji dođu da odmaraju mogli i da rade.

“Želimo da ovde, pored naših mladih ljudi, dolaze i digitalni nomadi iz celog sveta, koji žele da imaju prijatan boravak u prirodi, da koriste mogućnosti termalnih voda, banjskog turizma poput ovog u Vrnjačkoj Banji, ali i da imaju mogućnost da rade u savremenom ko-vorking prostoru”, objasnio je ministar, navodi se u saopštenju.

Prema njegovim rečima, oni ovde imaju takvu mogućnost i taj koncept treba da promovišemo u budućnosti kao jedan od turističkih potencijala Vrnjačke Banje.

Mladi koji žive u ovom gradu i žele da započnu svoj biznis i da se bave inovacijama, imaće punu podršku lokalne samouprave i Vlade, naglasio je Popović i dodao da je Vlada za ovaj projekat izdvojila 36 miliona dinara.

“Država će nastaviti finasiranje ovog, kao i svih drugih startap centara u regionima Srbije, kako bi oni mogli nesmetano da rade i kako bi deca koja žele da se bave inovacijama dobila svu neophodnu finansijsku i mentorsku pomoć – od ideje do realizacije”, poručio je Popović.

On je napomenuo da Vrnjačka Banja ima još jedan značajan potencijal, a to je Fakultet za hotelijerstvo i turizam sa 1.000 studenata, i u tom kontekstu najavio mogućnost da na ovom fakultetu, master i doktorske studije upisuju studenti iz Rusije.

Predsednik Opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović rekao je da je Regionalni inovacioni smart centar otvoren u pravom trenutku, pre svega zbog ubrzanog razvoja opštine, i da je zahvaljući njemu Vrnjačka Banja dobila mesto na digitalnoj karti Srbije i Evrope.

Pomenuti centar, kako je podvukao, doprineće razvoju Vrnjačke Banje i otvoriće mnoštvo mogućnosti za mlade koji žele da razvijaju svoje talente ili pokrenu svoje startap kompanije.

Prema njegovim rečima, veliki broj mladih ljudi vidi ovaj startap centar kao mesto kroz koje mogu da ostvare svoje ideje i ambicije, a na tom putu će im opština pružiti svu neophodnu podršku.

Energetski portal

Skladište energiju iz OIE u vrelom pesku

Foto: Patrick Davenport / Al-Hicks (NREL)
Foto: Patrick Davenport / Al Hicks (NREL)

Iako smo u eru obnovljivih izvora energije (OIE) uveliko zašli, do potpunog oslanjanja na zelenu energiju očekuje nas dugačak put. Pre svega, jer je neophodno rešiti neke od poteškoća za koje nismo znali dok smo zavisili mahom od termoelektrana na fosilna goriva.

I dok je pre bilo dovoljno pojačati rad termoelektrana kadgod nastanu manjkovi električne energije, sa solarnom energijom i energijom vetra to nije moguće jer njihova efikasnost u potpunosti zavisi od vremenskih prilika.

Stoga je neophodan efikasan i pouzdan sistem skladištenja proizvedene energije kako bi se sačuvali viškovi proizvodnje i iskoristili po potrebi. Na pomen skladištenja električne energije prva pomisao su litijum-jonske baterije, premda su one pogodne samo za čuvanje manjih količina energije na kraći vremenski period.

Za potrebe zgrada, industrije i elektrodistributivne mreže nužno je pronaći alternativni sistem skladištenja energije, a upravo su istraživači sa Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju (NREL) iz SAD-a na korak do rešenja.

Štaviše, njihov prototip nove tehnologije termalnog skladištenja energije koja kao medijum koristi jeftin silicijumski pesak, odnosno kvarc, već se nalazi u završnoj fazi testiranja.

Tehnologija pod imenom “Enduring” (Izdržljivo) koristi višak električne energije iz OIE za zagrevanje kvarca. Čestice peska prolaze kroz niz električnih grejnih elemenata da bi ih zagrejale na 1.200 ° C, a potom se gravitaciono unose u izolovane betonske silose radi skladištenja toplotne energije.

Kada je potrebno proizvesti veću količinu energije, vruće čestice se gravitaciono unose kroz izmenjivač toplote, zagrevajući i stvarajući pritisak u radnom gasu koji pokreće turbomašinu i generatore koji stvaraju električnu energiju za mrežu.

Kada se isprazne, hladne čestice iznova se ubacuju u izolovane silose za skladištenje sve dok uslovi ponovo ne budu pogodni za punjenje.

Na ovaj način moguće je ekonomično skladištiti čak 26.000 MWh toplotne energije, mada se zahvaljujući modularnom dizajnu kapacitet skladištenja može relativno lako povećati ili smanjiti, objašnjeno je u saopštenju.

Osim što je neuporedivo jeftinija od litijum-jonskih baterija, ova tehnologija pogodna je za sva postrojenja koja zahtevaju skladištenje velikih količina električne energije na duži vremenski period pa će, ukoliko prođe završna testiranja, “Enduring” sasvim sigurno postati globalno priznata.

Milena Maglovski

 

Valjevo – Završena studija izvodljivosti za javno osvetljenje

Foto: Wikipedia/Guerberj
Foto: Proglas

Na teritoriji grada Valjeva biće zamenjeno 11.373 svetiljki i ugrađeno 232 upravljačka sistema koji će regulisati automatsko funkcionisanje javnog osvetljenja. Cilj projekta je da ceo ovaj sistem radi bez ljudskog angažovanja odnosno automatski.

Studija izvodljivosti, koja je neophodna za realizaciju ovog posla, “Smart City Valjevo – unapređenje javne infrastrukture kroz rekonstrukciju javnog osvetljenja uz primenu mera energetske efikasnosti i smanjenja emisije CO2“ predsavljena je u ovom gradu.

U okviru studije prikazana je tehnička i ekonomska opravdanost ulaganja u unapređenje javne infrastrukture u skladu sa standardom SRPS EN 13201:2016. 

Na lokacijama gde ne postoji mreža javnog osvetljenja predviđena je ugradnja svetiljki koje se napajaju iz solarnih panela i koje su izvan sistema javnog osvetljenja. Studija definiše implementaciju svetiljki sa LED tehnologijom i proširivanje SMART elementima za komunikaciju i povezivanje na centralni sistem upravljanja.

“Država Mađarska nastaviće sa ulaganjem u Srbiju kao i do sada. Verujem da će ovakvih projekata biti sve više kako bi se sigurnim koracima otvorila vrata prema EU. Kontinuirano raste broj mađarskih investicija u Srbiji i takav tempo želimo da zadržimo, što pokazuje i ova studija”, izjavio je ambasador Mađarske u Srbiji Attila Pintér, navodi se u saopštenju.

Razvoj regiona Balkana u svim segmentima je od izuzetnog značaja za Evropu, naveo je Nemanja Milutinović, počasni konzul Mađarske u Srbiji.

“Politička stabilnost i strateški odnosi između Srbije i Mađarske u velikoj meri potvrđuju kontinuirani rast mađarskih investicija i dalje jačanje odnosa. Upravo projekti poput ovog u Valjevu su značajni i vidljivi običnim građanima koji će u ovom slučaju imati bolju rasvetu, a grad manje troškove”, dodao je Milutinović.

“Svetlosno zagađenje predstavlja najbrži globalno rastući problem životne sredine, a Valjevo je prvi grad koji je u sklopu elaborata i predstavljanja projekta dao pažnju i ovoj tematici. Pored ekonomske i energetske uštede, ovim projektom se procenjuje značajno smanjenje svetlosnog zagađenja koje će uticati ne samo na povećanje kvaliteta životne sredine građana, nego i svih prirodnih dobara u okolini grada”, izjavila je Dejana Bjelajac predstavnica nevladine organizacije Carpe Noctem.

Nepovratna sredstva u iznosu od 82.857 evra za izradu studije o implementaciji javnog osvetljenja na teritoriji grada Valjeva usmerena su na razvoj Zapadnog Balkana. Cilj projekta jeste ostvarivanje rezultata u skladu sa Pariskim sporazumom o klimi.

“Studija izvodljivosti pokazuje da postavljenjem LED svetiljki sa tehnologijom može smanjiti potrošnju, kao i zagađenje vazduha, koje je trenutno jedan od prioriteta za rešavanje. Svaki korak je veoma bitan i nadam se da ćemo uspešno rešiti problem zagađenja vazduha u Valjevu”, rekao je gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković.

“Zaštita životne sredine kroz uštedu energije je imperativ sadašnjosti. Rezultati se mogu ostvariti samo i jedino ako svi uradimo ono što možemo u svom okruženju. Raduje nas činjenica da ova studija pokazuje mogućnost smanjenja zagađenja uz poboljšanje kvaliteta osvetljenosti i bezbednosti građana, kao i nadogradnja Smart City sistema funkcionisanja koji su  prepoznali naši donatori WBGC (Western Balkans Green Centre) i Vlada Mađarske. Ova donacija potvrđuje odlične odnose naših država u najavi sledeće međuvladine konferencije koja će se održati sledeće nedelje. Uvereni smo da će donatori imati razumevanja da pomognu i sufinansiraju implementaciju mera iz ove studije, naravno uz uslov da Grad Valjevo prihvati ovaj naš predlog. Na osnovu ove studije steći će se uslovi da zatražimo sufinasiranje, a mi ćemo se kao kompanija, u tom slučaju potruditi da realizujemo projekat ovakvog unapređenja bez dodatnog troška za građane i budžet Valjeva” kaže Obrad Tadić, direktor Smart Energy Investment Kft Beograd.

Realizacijom projekta postoji mogućnost uštede na godišnjem nivou od oko 3.700.000 kWh električne energije, odnosno oko 2.114,7 tona CO2 godišnje.

Izvor: Proglas

Opština Ražanj – ekološka oaza

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Tang)
Foto: Kancelarija predsednika opštine Ražanj

Čiste ulice i uređene javne površine, ispražnjene kante za otpad, postavljeni kontejneri za reciklažu, posebni kontejneri za medicinski otpad… Klupe u parku mame posetioce da predahnu i uživaju u brižno oblikovanim zelenim površinama.

U okolnim selima ista slika – uredno i lepo okruženje. Ni traga od divljih deponija koje po Srbiji niču preko noći brže od bilo koje kulture, kakogod da je posejete. Sve podseća na neku ljupku varoš u Evropi, daleko od Srbije. Ipak, ovo mestašce nalazi se u Niškom regionu.

Reč je o opštini Ražanj čiji stanovnici svakodnevno rade na važnom zadatku. Oni su odlučni da unaprede svoju varošicu tako da ona postane zelena, ekološka opština. Domaćinski brinu o svim zelenim površinama, a naročito o parkovima i okolnim šumama. O idejama i planovima o tome kako da postanu najčistija, i po tome najprepoznatljivija, opština u Srbiji razgovarali smo sa Dobricom Stojkovićem, predsednikom opštine.

EP: Kako planirate da postanete prva ekološka opština u Srbiji?

Dobrica Stojković: Za početak, mi smo spontano preduzimali aktivnosti kako bi Ražanj i sva sela bili čisti i uredni. Najpre smo definisali metodologiju uređenja javnih površina postavljanjem potrebnog broja kontejnera, određivanjem ekoloških redara i uspostavljanjem rada komunalne policije u dve smene. Odrednicu ekološke opštine nismo sami sebi dodelili, već nas tako drugi vide kad nam dođu u posetu, verovatno uporedivši stanje kod nas sa stanjem u nekim drugim opštinama. Mi smo uradili sve ono što smo mogli sa sopstvenim kadrovima i raspoloživim finansijskim sredstvima. Uradili smo Strategiju upravljanja otpadom i u njoj smo precizno definisali nivo razvoja i zacrtali ciljeve za naredni period. Nedostaju nam sredstva za opremanje Reciklažnog centra, vozila za prikupljanje čvrstog otpada sa teritorije cele opštine i sređivanje deponije. Naš cilj je da intenzivnom reciklažom i proizvodnjom reciklata odložimo samo 15 odsto proizvedenog čvrstog otpada na deponiju. Kada je reč o prečišćavanju otpadnih voda, projekat je urađen i očekujemo da će biti realizovan u ovoj godini. Sredstva su obezbeđena i to kroz projekat koji finansira Ministarstvo zaštite životne sredine.

EP: Na koji način ste rešili problem divljih deponija?

Dobrica Stojković: Mi se zaista trudimo da sprečimo nastajanje divljih deponija, a ako se i pojave, uklanjamo ih u najkraćem mogućem roku. Za praćenje stanja na terenu zadužena je komunalna policija, a često nam pomažu i ekološke patrole koje organizuje udruženje „Zelena oaza”. Sva naseljena mesta imaju definisan prostor gde se privremeno odlaže otpad. Na ovaj način, otpad se skuplja na jednom mestu i ne dolazi do rasipanja po okruženju. Duž regionalnih i glavnih opštinskih puteva postavili smo korpe koje se u određenim vremenskim razmacima prazne. Zahvaljujući ovom sistemu retko ćete pronaći bilo kakav otpad pored naših puteva. Kako bismo na pravi način pristupili sanaciji čvrstog otpada, morali smo da utvrdimo brzinu nastajanja pojedinih vrsta otpada za sva naseljena mesta u opštini. Po određenoj metodologiji urađena su ispitivanja za letnji i zimski period i utvrđene su srednje vrednosti i to su nam bili polazni podaci za definisanje tehnologije reciklaže za određene vrste otpada.

EP: Usled epidemije koronavirusa ceo svet se suočio i sa problemom odlaganja iskorišćenih maski i rukavica. Vi taj problem uspešno rešavate.

Foto: Kancelarija predsednika opštine Ražanj

Dobrica Stojković: Mi smo tretirali iskorišćene maske i rukavice kao opasan otpad i obezbedili smo posebne kontejnere za odlaganje. U saradnji sa Domom zdravlja koji je u obavezi da tretira opasan medicinski otpad, praznimo kontejnere. Nakon postavljanja kontejnera bilo je očigledno da je najveći broj iskorišćenih maski i rukavica završio u njima.

EP: Šta biste istakli kao ključnu aktivnost u uređenju i čišćenju ulica, parkova i drugih javnih površina?

Dobrica Stojković: Da biste obezbedili besprekorno čište javne površine, morate staviti u funkciju odgovornosti sve raspoložive organe u opštini, kao i da napravite poseban dogovor sa komunalnom organizacijom. Na sastanku sa komunalnom policijom, rukovodstvom komunalne organizacije i čelnim ljudima Centra za socijalni rad utvrđene su konkretne pojedinačne obaveze. Organizovan je rad komunalne policije u dve smene, dogovorena dinamika čišćenja javnih površina i pražnjenje kontejnera, a dogovoreno je da korisnici socijalne pomoći budu, uz odgovarajuće nadoknade, angažovani na poslovima čišćenja svih površina na prostoru cele opštine. Pojačali smo kontrole komunalne policije na teritoriji cele opštine i dali slobodu komunalnoj policiji da kažnjava tamo gde posle opomene nisu preduzete odgovarajuće mere. Zahvaljujući adekvatnom angažovanju svih raspoloživih resursa, ubrzo je došlo do značajne promene u izgledu opštine. Posebnu pažnju posvetili smo stanju javnih površina u centru opštine, uređene su ulice i parkovske površine, a odlučili smo da pokrivamo parkovske klupe u slučaju atmosferskih padavina. Zato su klupe u našem parku potpuno očuvane.

Intervju vodila: Milica Radičević

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Kako se svetski gradovi bore protiv zagađenja vazduha

Photo-illustration: Unsplash (Macau Photo Agency)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)

Globalno zagađenje vazduha postaje jedno od najhitnijih ekoloških i zdravstvenih pitanja na koje će sve više uticati klimatske promene. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) čak 90 odsto ljudi širom planete udiše vazduh koji se smatra potencijalno štetnim.

Vazduh zagađuju izduvni gasovi, termoelektrane, upotreba fosilnih goriva, individualna ložišta, paljenje strnjike, sve to, a i još mnogo toga, predstavlja ozbiljnu pretnju za zdravlje ljudi.

Oko sedam miliona ljudi u svetu godišnje umre od posledica udisanja vazduha koji u sebi sadrži fine čestice koje prodiru duboko u pluća i kardiovaskularni sistem, prouzrokujući moždani udar, srčane bolesti, rak pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća i respiratorne infekcije, uključujući pneumoniju.

Mnogi postaju veoma svesni ovog problema, a čini se da u urbanim sredinama sve intenzivnije rade na poboljšanju kvaliteta vazduha. Sadnja drveća, ozelenjavanje površina, uvođenje oblasti sa niskim emisijama štetnih gasova, potpuna zabrana vožnje automobila u centralnim gradskim zonama, samo su neki od koraka koje preduzimaju. 

Pet svetskih gradova inovativnim rešenjima radi na poboljšanju kvaliteta vaduha.

Pariz

U glavni grad Francuske u centar mogu ući samo ekološki prihvatljiva vozila, na obalama Sene nema automobila, a u planu je da se parking mesta pretvore u zelene oaze pune drveća i zelenila.

Proglašenje pandemije koronavirusa i “zaključavanje” ovog grada dovelo je do toga da je vazduh postao značajno kvalitetniji, te su čelni ljudi rešili to da iskoriste. Proširena je mreža biciklističkih staza i teži se ka tome da se Pariz transformiše u “grad kojim se može prošetati“, što bi značilo se da se potrebe stanovnika mogu zadovoljiti u roku od 15 minuta šetnje.

Seul

Republika Koreja ima jednu od najsavremenijih kampanja protiv zagađenja vazduha. Autonomni roboti pomoću 5G mreže skeniraju industrijske komplekse kako bi pratili kvalitet vadzuha, dok građani, zahvaljujući satelitskim sistemima u relanom vremenu mogu proveriti kakav vazduh udišu.

Gradski čelnici i cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, najavljuju stvaranje prve “šume sa vetrovitim stazama”, naime oni će saditi drveće blizu reka i putevima će kanalisati vazduh u centar grada. Očekuju da će ova šuma apsorbovati negativne čestice iz vazduha. Ideja je da do 2030. godine za 30 odsto povećaju površine pod zelenilom, kao i da se sve više koristi održivi način prevoza, poput pešačenja, biciklizma i javnog prevoza.

Njujork 

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Bye)

Betonska džungla Njujorka postaje zelena. Kako bi poboljšali kvalitet vazduha, vlasti ovog grada, uložiće 1,4 milijarde dolara za finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije. Posebna pažnja biće posvećena solarnim i vetroelektranama koje će proizvoditi električnu energiju za 430.000 domova.

Projekti, za koje se očekuje da će biti u punoj funkciji do 2022. godine, smanjiće emisiju ugljenika za 1,6 miliona metričkih tona, što je ekvivalentno uklanjanju 340.000 automobila iz saobraćaja.

Jedna od ideja je i da svi automobili koji saobraćaju u oblasti Menhetna plaćaju takse za zagađenje vazduha. Na ovaj način bi trebalo da se smanji emisija štetnih gasova, a novac dobijen od naplaćenih taksi biće uložen u modernizaciju javnog gradskog prevoza.

Bogota

Zatvaranje Bogote zbog pandemije koronavirusa dovelo je do dramatičnog pada zagađenja vazduha. Manje saobraćaja na ulicama u velikoj meri je uticalo na kvalitet vazduha, ohrabreni novim podacima, čelni ljudi grada pokrenuli su niz inicijativa kako bi trajno rešili pitanje saobraćaja koji je odgovoran za čak 70 odsto zagađenja u ovom gradu Kolumbije.

Grad planira da nametne stroge standarde kada je u pitanju drumski saobraćaj. Razvijaju potpuno električni metro koji će biti dovoljan za prevoz svih osam miliona stanovnika, a 550 kilometara biciklističkih staza biće upotpunjeno sa još 60 kilometara koje će uskoro biti izgrađene.

Akra

Glavni grad Gane, je prvi sa ovog kontinenta koji se priključio kampanji “BreatheLife” (Udahni život). Ovaj zajednički projekat Svetske zdravstvene organizacije, Programa UN za životnu sredinu, Svetske banke i Koalicije za klimu i čist vazduh, podstiče gradove da prave promene kako bi uticali na smanjenje zagađenja vazduha.

Akra je i deo pilot projekta SZO-Urbane zdravstvene inicijative, jedan od njihovih ciljeva je podsticanje stanovništva da koriste ložišta na gas i električnu energiju, kako bi što manje udisali dim. Rade i na edukaciji stanovništva, jer mnogi ne znaju kakav štetan uticaj ima spaljivanje otpada.

Milica Radičević

Alge za prevenciju požara na deponijama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Deponija u naselju Torovi u Topoli gorela je nekoliko dana. Ovaj problem brzom intervencijom Javnog komunalnog preduzeća Topola i vatrogasnih jedinica uspešno je rešen.

Kako se slična situacija ne bi ponovila, nadležni iz opštine Topola obezbedili su rastvor od algi koji sprečava pojavu požara.

Deponija u tom naselju postoji 40 godina, a svakodnevno se donese i do 30 tona smeća, odnosno 100.000 tona godišnje. Požar je u toku vikenda zahvatio veći deo deponije, pa se strahovalo da će se proširiti i na zgradu koja je predviđena za reciklažu otpada, ali i tridesetak kuća u romskom naselju koje se nalazi odmah iza deponije.

Požar je lokalizovan zahvaljujući brzini vatrogasnih ekipa iz Topole, Aranđelovca i Kragujevca, a zatim se radilo na trajnijem rešenju, površinski deo nasut je zemljom i žutim peskom.

“Na ovoj deponiji koja se prostire na 2,5 hektara gde je 20 metara dubine, visina deponije prelazi deset metara, uspeli smo da saniramo požar. Dovezli smo 6,5 kubika peska kamionima i prosuto je preko 100 cisterni vode”, naveo je Igor Petrović, predsednik opštine Topola.

Kako bi se rešio problem kosina, obodnih delova koji su lako zapaljivi, opština je investirala oko milion dinara za rastvor na bazi algi i potpuno je organski proizvod.

“Alga formira gelastu strukturu i sprečava dotok kiseonika kao i pojavu požara. Rastvor alge i vode treba da dospe i na određenu dubinu deponije. Stoga treba dobro naliti kako bi alhinati dospeli do dubina, vezali se za metan i pretvorili ga u nezapaljiv oblik. Prednosti su i što se neutrališe amonijak, nema neprijatnih mirisa, razložiće se sve što je organskog porekla na deponiji i svi delovi koji se tretiraju nemaju mogućnost zapaljivanja”, istakla je Natalija Radovanović, pomoćnica direktora JKSP Topola.

Za sada se još sporadično pojavljuje dim na 60 ari koliko je tretirano tim rastvorom. Opština planira da nabavi sredstva da isti postupak sprovede i na ostalim delovima deponije.

Izvor: RTS

Jačanje saradnje sa Poljskom u oblasti energetike i rudarstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O ekonomskim odnosima i saradnji u oblasti energetike Srbije i Poljske razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike i Rafal Perl, ambasador ove zemlje u našoj zemlji. Na sastanku je bilo reči i o projektima i planovima u rudarskom sektoru, strateškim okvirima i energetskoj tranziciji.

Ambasador Poljske je pozvao Zoranu Mihajlović da učestvuje na ministarskom sastanku Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku saradnju (P-TECC) u Varšavi, u okviru kojeg će biti organizovan i biznis forum, uz učešće kompanija iz Srbije.

Mihajlović je ocenila da je razmena iskustava dveju zemalja u oblasti energetske tranzicije u zajedničkom interesu, dodavši da su Poljska i Srbija najveći proizvođači bakra i jedni od najvećih potrošača uglja u Evropi i da je neophodno razgovarati o svim kapacitetima i potencijalima u sektoru obnovljivih izvora (OIE).

Ona je naglasila da je Srbija donela jedan od najmodernijih zakona o korišćenju OIE u Evropi, istakavši da su potencijali naše zemlje u ovoj oblasti ogromni, navodi se u saopštenju.

“Želimo da sarađujemo sa najboljim svetskim kompanijama koje imaju iskustva u izgradnji solarnih i vetroelektrana. Prioriteti koje smo zacrtali, a deo su naše vizije o zelenoj Srbiji, obezbediće energetsku sigurnost, stabilnost i nezavisnost, i to ne samo našoj zemlji, već i regionu”, rekla je Mihajlović.

Ambasador Poljske je naveo da su dobri politički odnosi dveju zemalja osnova za jačanje saradnje u energetici i rudarstvu, pre svega kroz razmenu iskustava.

Perl je ukazao na to da su poljske kompanije zainteresovane za ulaganje u Srbiju, pri čemu je izrazio očekivanje da predsednik Andžej Duda do kraja godine dođe u zvaničnu posetu i da će do tada biti dogovoreni konkretni vidovi saradnje.

“Zanimaju nas i potencijali Srbije u rudarskom sektoru, posebno jadarit, jer je potražnja za litijumom izuzetno velika i Poljska je, kao i Srbija, zainteresovana za proizvodnju električnih vozila”, poručio je on.

Energetski portal

Kako je raslo tržište električnih vozila ( i zašto će nastaviti da raste)

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Energetski portal

Prošla godina, koju su mnogi okarakterisali kao najgoru, bila je neočekivano povoljna za tržište električnih vozila (EV). Uprkos tome što je pandemija ekonomski oslabila kupovnu moć i automoto industriju, prodaja električnih četvorotočkaša u 2020. godini skočila je za čak 41 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Prema izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalno je prodato oko 3 miliona električnih automobila, a Evropa je po prvi put pretekla Kinu koja je do sada bila najveće svetsko tržište ovih vozila.

Da stvar bude još interesantnija, prodaja EV u 2019. godini porasla je za svega 9 odsto u odnosu na 2018. godinu iako na vidiku nije bilo nikakvih očiglednih prepreka, kao što je već pomenuta pandemija.

Prodaja ostalih električnih vozila takođe ide uzlaznom putanjom, pa je broj električnih bicikala u SAD-u bio dvostruko veći 2020. godine u odnosu na prethodnu, dok su u Evropi nešto popularniji električni skuteri. Kina pak ubedljivo vodi kada je reč o broju električnih dvotočkaša i trotočkaša. Njen udeo je čak 99 odsto od ukupnog broja ovih vozila u svetu.

Šta nam preostaje, osim da zaključimo – budućnost mobilnosti je električna!

Subvencijama do elektrifikacije saobraćaja

Za uspešno plasiranje električnih četvorotočkaša na tržište velikim delom zaslužne su subvencije. Evropske vlade nudile su niz stimulativnih mera koje su dale očekivane rezultate pa je tako Evropa u 2020. godini ostvarila najveću prodaju električnih automobila – čak 1,4 miliona vozila, dok je u Kini taj broj iznosio 1,2 miliona, a u  SAD-u 295.000.

Vlade širom sveta potrošile su 14 milijardi dolara na podršku prodaji električnih automobila, što je 25 odsto više u odnosu na 2019. godinu, navodi se u izveštaju IEA.

Foto: Energetski portal

Ispostavilo se da skandinavske zemlje imaju  najveću sklonost ka kupovini električnih vozila pri čemu je Norveška apsolutni lider sa 75 odsto elekričnih automobila na ulicama, premda mnogo ne zaostaju ni Island sa 50 odsto ili Švedska sa 30 odsto.

Podsećamo da i u našoj zemlji vlada pomaže razvoj elektromobilnosti subvencijama za kupovinu električnih vozila, pa kupci mogu iskoristiti pomoć od 250 evra za mopede i lake tricikale, 2.500 evra za hibridne automobile, 3.500 evra za plag-in hibride, a 5.000 evra za električna vozila.

Kakve su prognoze?

Tekuća godina već je ispunila očekivanja jer je u prvom kvartalu globalna prodaja električnih automobila porasla za oko 140 odsto u poređenju sa istim periodom u 2020. godini.

Od svetskih vlada zavisi kojim tempom će teći dalja prodaja električnih vozila, a što ozbiljnije pristupe borbi protiv klimatskih primena, tim bolje po tržište EV.

Očekuje se i da će cena baterija, proizvodnje, pa samim tim i električnih četvorotočkaša drastično opasti u narednim godinama što će uvećati njihovu brojnost na ulicama. Osim toga, već sada je moguće nabaviti polovno električno vozilo sa sasvim solidnim performansama, a cena će u narednim godinama nastaviti da pada.

Mnoge zemlje intenzivno rade na izgradnji infrastrukture za punjenje EV baterija što će takođe imati pozitivan efekat na tržište električnih automobila.

Kada je u pitanju dugoročni plan, IEA u svom izveštaju navodi dva moguća scenarija: prvi predviđa da će do 2030. godine 7 odsto globalnog voznog parka činiti električna vozila, dok drugi, daleko ambiciozniji, cilja na 30 odsto električnih četvorotočkaša u svetu.

Milena Maglovski

Opštini Kula oko 2.8 miliona dinara za sanaciju divljih deponija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Opština Kula

Divlje deponije na teritoriji opštine Kula uskoro će biti sanirane. Za projekat “Prevencija nelegalnog odlaganja otpada i uklanjanje deponija na teritoriji opštine Kula“ dodeljena su sredstva u iznosu od 2.728.400 dinara. Ugovor sa Ministarstvom životne sredine o dodeli ovih sredsava potpisao je predsednik opštine Damjan Mijanić, navodi se u saopštenju.

“Lokacije na kojima se planira saniranje divljih deponija su atari naseljenih mesta Kula, Ruski Krstur i Sivac. Osnovni cilj predloženog projekta je da se očuvaju površina i funkcija zemljišta, tj. sprečavanje daljih promena na površinskom sloju zemljišnog reljefa koje nastaju kao posledica delovanja otpada i smeća koji se lageruje duži vremenski period. Na pomenutim lokacijama se planira kompletna sanacija i postavljanje obaveštenja kojima će se stanovništvo obaveštavati da mesto nije predviđeno za odlaganje smeća”, rekao je predsednik Miljanić.

Kako je istakao projekat je zamišljen tako da rešava problem očuvanja i zaštite zemljišta kao prirodnog resursa, a da je plan da se u narednom periodu na kompletnoj površini posadi trava i napravi vetrozaštitni pojas, kako bi se napravila višestruka korist za okolinu.

Podsetimo, oko 500 divljih deponija koje se nalaze na teritoriji 43 grada i opština u Srbiji, biće očišćeno tokom septembra, zahvaljujući Ministarstvu zaštite životne sredine koje sufinansira projekte uklanjanja divljih deponija.

Energetski portal

Prvi autonomni električni brod uskoro isplovljava

Foto-ilustracija: Pixabay

Autonomni električni teretni brod “Jara Birkland“ (YARA Birkeland) uskoro bi trebalo da krene na svoje prvo putovanje. Ovaj transporter bez posade, sa nultom emisijom gasova, prvi na svetu, prevoziće teret između dva norveška grada Heroje i Brevika.

Do sada su, između ova dva grada, kamioni prevozili robu, a ukoliko prva plovidba bude uspešna, ovaj brode će u potpunosti zameniti šlepere. Prema procenama stručnjaka, autonomni električni brod, zameniće 40.000 putovanja kamionom godišnje i znatno će smanjiti emisije štetnih gasova.

Kompanija “Jara Internacional” (Yara International) još prošle godine je započela tesiranja i sve neophodne pripreme, kako bi ovaj autonomni brod bez ikakvih smetnji zaplovio.

U prvu plovidbu, ovaj teretni brod, će poći uz pomoć daljinskog nadzora i on će uvek postojati tokom plovidbe. Prema planovima, u nekom trenutku u budućnosti, utovar i istovar biće u potpunosti automatizovani. 

Jara Birkland“ opremljen je odgromnom baterijom od 7 MWh, dugačak je gotovo 80 metara, a širok 15. Ovaj brod pokreće pogonski sistem od 900 kW, maksimalna brzina koju može postići je 25 kilometara na sat i u teretnom prostoru ima mesta za 60 kontejnera, prenose svetski mediji.

Opremljen je različitim sistemima za upravljanje i navigaciju, kao i senzorima koji su neophodni za daljinsko i autonomno upravljanje. 

Sa velikim nestrpljenjem se očekuje prva plovidba ovog broda, ukoliko sve protekne u najboljem redu, ovakvi brodovi i njihova upotreba u transportnom saobraćaju mogu da donesu velike promene u pomorskoj industriji, koja je “poznata” po ogromnim emisijama štetnih gasova.

Milica Radičević

Planina Maljen stavljena pod zaštitu, biće bez MHE

Foto: Wikipedia/Boksi
Foto: Wikipedia/Vladimir Pecikoza

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju zaštite Predela izuzetnih odlika „Maljen“, čime se obezbeđuje očuvanje prirodnih šumskih ekosistema dok će izgradnja hidroenergetskih objekata, poput mini hidroelektrana, biti zabranjena.

Planina Maljen bogata je raznovrsnim i specifičnim sastavom flore i faune pri čemu je zabeleženo 474 biljnih taksona, kao i 120 vrsta koje imaju nacionalni i međunarodni značaj. Na ovom prostoru stanuje 19 vrsta vodozemaca i gmizavaca, što predstavlja oko 39 odsto od ukupnog broja vrsta koje naseljavaju teritoriju Republike Srbije.

Predeo odlikuju i značajne lokalnosti geomorfološkog nasleđa kao što su klisura Crne reke, akumulativne terase Crne Kamenice i erozivno-akumulativne terase Bukovske reke kod ušća Crne reke.

Od objekata hidrološkog nasleđa izdvajaju se Kamenica, Ribnica, Vodopad Skakalo, Manastirica, Ponornica ponora pod Pločom. Posebnu lepotu i prepoznatljivost zaštićenom području daje tradicionalan način života u starovlaškom tipu naselja i utvrđena nepokretna kulturna dobra.

Zaštićeno područje prostire se na površini od 10.104,83 hektara, od čega je prvim stepenom zaštite obuhvaćeno 1,08 odsto, drugim 14,38 odsto i trećim stepenom 84,54 odsto teritorije Predela izuzetnih odlika „Maljen”, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Proglašenjem zaštite Predela izuzetnih odlika „Maljen“ površina zaštićenih područja na teritoriji Srbije povećana je na oko 7,8 odsto.

Energetski portal

Crna Gora – Protest u Kraljskim Barama zbog MHE

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kazuend)

Meštani Bara Kraljskih i Rečina su sa još jednog protestnog skupa zatražili od nadležnih da raskinu koncesione ugovore za izgradnju mini hidroelektrane (MHE) na rekama u njihovim selima.

Okupljeni pored vodotoka Čestogaz ponovili su zahteve za raskid koncesionih ugovora i potvrdili stav protiv gradnje malih hidroelektrana. Oni su iskoristili priliku i još jednom su se osvrnuli na kontroverzni Elaborat procene uticaja na životnu sredinu rađen pre više od 10 godina, ukazujući na njegovu kontradiktornost, prenosu RTCG.

Kako tvrde, Elaborat sadrži niz nedoslednosti koje se u nizu ponavljaju i jedna drugu negiraju. Naime, u jednom delu se tvrdi da je “Crni potok pritoka Crnje”, dok se u drugom delu kaže da “reka Crnja i Ljubaštica sa pritokama, Čestogaz i Crni Potok, čine reku Drcku koja se kod Mateševa uliva u Taru”. Ovo je za meštane, uz niz drugih nedorečenosti pomenutog Elaborata jedan od ključnih argumenata za obaranje date saglasnosti na njega.

Meštani, takođe, pozivaju Vladu Crne Gore da razmotri svoj stav o čuvanju budžeta po svaku cenu.

“Zbog klimatskih promena i sve učestalih sušnih perioda, primećen je konstantan pad vodostaja ovih rečica i potoka, kao i sve češće nestajanje izvora u neposrednoj blizini ovih vodotoka, što samo po sebi ukazuje na sve manje vode u ovim vodotocima. Smatramo da je bolje sada raskinuti ove ugovore nego to činiti za 5 do 10 godina iz razloga nerentabilnog poslovanja ovih MHE-a, a koji bi se neminovno desio usled navedenih razloga”, naglašava Milovan Labović predsednik MZ Kraljske Bare.

Kako je istakao, time bi šteta bila pričinjena ne samo budžetu Vlade Crne Gore, već i životnoj sredini, ekologiji ovog kraja, ali i stalnom stanoviništvu ovih sela u opštini Kolašin, a što bi imalo nesagledive posedice po javni interes i sve građane Crne Gore.

“Zato meštani traže od Vlade Crne Gore da po hitnom postupku raskine koncesione ugovore, jer za to ima više argumenata, da se sa ovih vodotoka ukloni sav građevinski materijal, deponovane cevi i građevinske mašine, da se izvrši sanacija rečnog korita Čestogaz, sanira pričinjena šteta i oštećeno korito vodotoka Čestogaz dovede u prvobitno stanje”, navodi Labović.

Izvor: RTCG

Ne preko 30 km/h – nova saobraćajna pravila u Parizu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Anne Nygard)

I za Parižane sada važi slavna replika „ne može brže, jurimo 30“, samo što ovoga puta nije u pitanju nedovoljna snaga motora, već jedna od mera koja treba da doprinese čistijem vazduhu.

Od danas je u celom Parizu, izuzev obilaznice, bulevara De Marišo i još nekoliko puteva, maksimalna dozvoljena brzina za sva vozila 30 km/h. Pre ove mere, na 60 odsto pariških puteva važilo je ovo ograničenje, navodi se na sajtu Grada.

Odluka je usledila nakon konsultacija sa građanima koje je Grad Pariz sprovodio od 27. oktobra do 27. novembra 2020. godine u vezi sa uvođenjem pomenutog ograničenja.

59 odsto Parižana izjasnilo se da se zalaže za smanjenje brzine, pri čemu je 31 odsto saglasno sa odlukom Grada da opšte ograničenje bude 30 km/h, dok 19 odsto smatra da ograničenje treba prilagoditi vrsti puta te da na određenim deonicama treba da ostane 50 km/h.

Smanjenje buke i saobraćajnih nezgoda

Osim što pobornici ove odluke smatraju da će smanjenje maksimalne brzine proporcionalno smanjiti i zagađenje vazduha, dodatni koristi koje će Parižani imati su i redukovanje buke i saobraćajnih nezgoda.

U velikim gradovima, kakav je Pariz, buka drastično smanjuje kvalitet života uzrokujući fizičke i psihičke posledice poput stresa, nesanice i depresije. Dobra vest je što će ograničenje brzine učesnika u saobraćaju smanjiti buku za oko tri decibela u blizini kolovoza, navodi se na sajtu Grada.

Takođe, zahvaljujući ovoj meri u proseku će biti 25 odsto manje saobraćajnih nesreća nego lane, a ovaj procenat penje se i do 40 odsto kada su u pitanju ozbiljne i smrtonosne nesreće.

Ipak, nisu svi preterano oduševljeni novoizrečenom merom, a njeni protivnici tvrde da pri brzini od 30 km/h vozila zagađuju vazduh 15 odsto više nego pri kretanju brzinom od 50 km/h, što je isto kao i vozila koja se kreću brzinom od 130 km/h, piše Ekovjesnik.

Milena Maglovski

 

Dodatna sredstva za subvencije za ekološki prihvatljiva vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Ministarstvo zaštite životne sredine ponovo prima zahteve za subvencionisanje kupovine električnih i hibridnih vozilaVlada Srbije prepoznala je veliko interesovanje građana za podršku države za kupovinu ekološki prihvatljivih vozila, te su na zahtev resornog ministarstva, obezbeđena dodatna sredstva.

“Građani ili kompanije, koji su zainteresovani za ovaj vid podrške, ostvariće pravo na subvenciju države ukoliko na konkursu predaju urednu dokumentaciju. Veliko interesovanje za kupovinu električnih i vozila na hibridni pogon govori u prilog tome da raste svest građana o značaju zaštite životne sredine”, objasnila je ministarka Irena Vujović, navodi se u saopštenju.

Kako je dalje navela jedan od strateških ciljeva Ministarstva jeste borba protiv aerozagađenja

“S obzirom na to da subvencionisanje eko-vozila očigledno daje dobar rezultat, opredelićemo sredstva za tu namenu i za narednu godinu. Ministarstvo zaštite životne sredine je za ovu godinu prvobitno opredelilo 120 miliona dinara za subvencionisanje električnih vozila i hibrida. Prijem zahteva je nedavno prekinut jer je iskorišćen prethodno predviđen budžet po zahtevima za kupovinu ukupno približno 370 vozila,” kaže Vujović.

Podrška države iznosi 250 evra za kupovinu mopeda i lakih tricikala, za hibridne automobile 2.500 evra, plag-in hibride 3.500 evra, a električna vozila 5.000 evra.

Energetski portal