Home Blog Page 529

Novi Sad – Akcija uklanjanja divljih deponija i čišćenje javnih površina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Formiranje divljih deponija na teritoriji Novog Sada predstavlja jedan od izazova u oblasti zaštite životne sredine koji ovah grad pokušava da reši, kako redovnim uklanjanjem i merama prevencije njihovog stvaranja, tako i jačanjem svesti i edukacijom građana o pravilnom postupanju sa otpadom.

Grad Novi Sad – Gradska uprava za zaštitu životne sredine i Javno komunalno preduzeće ”Čistoća”, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, pokrenuli su kampanju uklanjanja divljih deponija i čišćenje javnih površina na teritoriji Novog Sada, navodi se na sajtu grada.

U okviru ove akcije do sada je uklonjeno nekoliko divljih deponija u Veterniku kod groblja, u Futogu u Ulici Sonje Marinković, u Petrovaradinu kod „Pobede“. U planu je uklanjanje divljih deponija koja se nalaze na lokaciji Temerinski put br. 100 – kod „Gasne stanice“ i Ulici Majke Jugovića – kod ”Malog Beograda”.

Kako je najavljeno 8. septembra 2021. godine biće uklonjene divlje deponije na lokaciji Čerevićka skela, a 9. septembra u Kaću, na lokaciji u Ulici Moše Pijade – ugao sa Ulicom Stefana Nemanje.

Deo sredstava za realizaciju ove akcije u iznosu od 5.092.584 dinara obezbedilo je Ministarstvo zaštite životne sredine za uklanjanje divljih deponija na sedam različitih lokacija  u Kaću.

Osim uklanjanja divljih deponija, cilj akcije je i da se podigne svest građana da otpad ne odlažu na divlje deponije, već da ga odlažu na za to propisana mesta.

Energetski portal

OIE i poljoprivreda – spoj koji garantuje uspeh

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)

Obnovljivi izvori energije (OIE) uskoro će postati neizostavna komponenta savremenih poljoprivrednih gazdinstava širom sveta, a to je model koji bi i domaći poljoprivrednici trebalo da slede kako bi ostvarili maksimalne uštede i efikasnu proizvodnju.

Iako je oblast zelene energije u našoj zemlji još uvek relativno nova i za mnoge potpuno strana, novi zakoni i brojni podsticajni programi stvaraju povoljnu atmosferu za razvoj projekata OIE.

U želji da edukuje zainteresovane poljoprivrednike o načinima kako da spoje poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju čiste električne energije, EU info mreža je organizovala vebinar pod nazivom „Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost u poljoprivredi“ gde su stručnjaci iz pomenutih oblasti pokrili sve relevantne teme vezane za poljoprivredu i OIE.

Jedan od učesnika vebinara, projektni menadžer delegacije EU u Srbiji Boris Ilijevski, istakao je da su mogućnosti poljoprivrednika, kada je reč o realizaciji projekata obnovljivih izvora energije na njihovim gazdinstvima, mnogo veće nego što je to slučaj sa urbanim sredinama. Ipak, to će ih, kako kaže, staviti na „slatke muke“ jer nije lako odabrati pravi spoj obnovljivih izvora koji će dati najbolje rezultate.

Danijela Isailović, menadžerka Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, savetuje da za početak to budu solarni paneli jer svaki poljoprivrednik lako može realizovati malu solarnu elektranu za svoje potrebe. Za to mu čak nije potrebna posebna parcela, već se solarni paneli mogu nalaziti na istom zemljištu na kome se nalaze zasadi pružajući tako biljkama hlad i smanjujući potrošnju vode.

Ilijevski je dodao da će Evropska unija kroz IPARD program plasirati sredstva opredeljena za realizaciju akcionog plana Zelene agende na koju se obavezala Srbija, kako bi Evropa do 2050. godine postala klimatski neutralan kontinent.

Dobar odnos sa lokalnom zajednicom

Kako objašnjava Danijela Isailović, za uspešnu realizaciju projekata OIE na poljoprivrednim parcelama ključan je dobar odnos sa lokalnim zajednicama.

Navodeći primere izgradnje vetroparkova u Srbiji, ona je istakla da je saradnja sa lokalnim stanovništvom uvek bila prioritet, te da su organizovane brojne prezentacije na kojima su meštani bili detaljno upoznati sa svim koracima u procesu izgradnje, ali i benefitima koje će oni, i čitavo čovečanstvo, imati.

„Mi se bavimo lokalnim stanovništvom najpre profesionalno, a onda to preraste u privatan odnos i druženje. Važno je da osećaju da su i oni deo projekta“, navela je Isailović dodajući da sa MHE, koje su naišle na snažan otpor stanovništva, to nije bio slučaj već da su meštani sa investitorima bili upoznati tek kada su došli da postave cevi.

Biogasne elektrane – kao stvorene za poljoprivrednike

Foto-ilustracija: Pixabay

Poznato je da bavljenje poljoprivredom uvek podrazumeva izvestan otpad – bilo da su to žetveni ostaci, fekalije od životinja ili ostaci od proizvodnje hrane, kao što je surutka.

Sa biogasnim elektranama ostataka nema jer se sve može iskoristiti za proizvodnju električne i toplotne energije, kaže Luka Naglić, tehnički ekspert za GEFF program.

On objašnjava da, iako je ova tehnologija još uvek prilično skupa u našoj zemlji jer dostiže nekoliko miliona evra, udruživanjem više gazdinstava i lokalnih preduzeća, moguće je realizovati ovakav projekat.

Govoreći o principu po kome rade pomenute elektrane, Naglić kaže da sav organski otpad tretiraju bakterije koje izazivaju fermentaciju, a od nastalih gasova se u procesu dalje prerade dobija metan. Čak se ni ostatak organskog otpada ne baca jer on predstavlja visokokvalitetno organsko đubrivo koje može zameniti mineralna đubriva, a uz to je i besplatno, ističe Naglić.

Milena Maglovski

Ulaganje u nove i postojeće kapacitete koji koriste OIE u Malom Zvorniku

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto: Opština Mali Zvornk

Prilikom obilaska rekonstruisane Hidroelektrane “Zvornik” i nove toplane na biomasu, ministarska rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla je da su prioriteti Ministarstva ulaganje i podrška kapacitetima koji za proizvodnju električne i toplotne energije koriste obnovljive izvore.

„Toplana u Malom Zvorniku, zajedno sa toplanom koja se gradi u Priboju, biće prve u Srbiji koje koriste biomasu kao energent. Toplana će 1. oktobra početi sa probnim radom kako bi bila spremna za predstojeću grejnu sezonu, tokom koje će građanke i građani Malog Zvornika imati grejanje 24 časa, ali, što je podjednako važno, neće biti gubitaka na mreži i imaćemo zdraviju životnu sredinu”, rekla je ministarka.

Ona je, kao drugu važnu stvar, navela rekonstrukciju hidroelektrane koja će, osim većeg proizvodnog kapaciteta i instalisane snage, imati i produžen vek trajanja za dodatnih 40 godina.

„Ovo zaista jeste primer dobre prakse. Za četiri godine podigli smo snagu, efikanost i pouzdanost. Dobili smo novu mašinsku i elektronsku opremu i produžili rad Hidroelektrane Zvornik“, istakao je Vladimir Marković, pomoćnik direktora EPS-a.

Vladan Krasavac, načelnik Mačvanskog okruga, zahvalio je na podršci u realizaciji projekata koji se realizuju na teritoriji svih opština.

„Usvajanjem seta zakona, Ministarstvo je definisalo novu energetsku politiku i stvorena je osnova da sve lokalne samouprave imaju pomoć i korist, od izgradnje novih toplana, mapiranja Bogatića i Vladimiraca na evropsku energetsku mapu kada su u pitanju geoteramlni izvori i idemo ka tome da budemo prvi zeleni okrug“, rekao je Krasavac.

Energetski portal

Početak trećeg ciklusa projekta “Zasadi drvo“

Foto- ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početak trećeg ciklusa projekta “Zasadi drvo“ koji nosi naziv “Četiri godišnja doba“ obeležen je u Botaničkoj bašti “Jevremovac“.

Projekat je započet 2019. godine sa namerom da se 50.000 stabala zasadi u jednom danu, a prošle godine je zasađeno 100.000 stabala.

Glavni cilj ove godine je da se u narednih sedam meseci posadi duplo više stabala u odnosu na prethodnu, odnosno 200.000 sadnica širom Srbije, kao i da se nastavi sa aktivnostima u cilju informisanja i edukacije građana.

Događaj je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, a skupu su se obratili i Ministar prosvete Branko Ružić, predstavnici kompanije DM drogerie, Šumarskog fakulteta, JP “Srbijašume“, Zavoda za zaštitu prirode, Privredne komore Srbije i drugi.

U svom obraćanju na skupu direktor JP “Vojvodinašume“, Roland Kokai rekao je da ovaj projekat ima za cilj da ulepša i ozeleni urbane delove zemlje, kao i da podigne svest o ekologiji i očuvanju prorode.

Takođe, on je napomenuo da je Vojvodina ravničarski predeo gde nema planina, te da su se ljudi zato odlučili da se bave poljoprivredom i stoga je pošumljavanje Vojvodine veoma teško. Kako je istakao, svaki početak je težak i put pošumljavanja je put od 100 milja, ali ova akcija ima više koraka na tom putu.

Energetski portal

OIE za naše zdravlje i opstanak

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto: OIE Srbija

Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije za samo tri meseca je postalo vrlo važan činilac na tržištu zelene energije Srbije, a prepoznato je i kao regionalni igrač.

Naime, reč je o poslovnoj asocijaciji koja je nastala sa ciljem da poveže privredne subjekte zainteresovane za unapređenje poslovnog ambijenta, pravne regulative i javnog privatnog dijaloga u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE).

Posebna pažnja biće posvećena edukaciji i informisanju građana, odnosno podizanju svesti o važnosti zelene energije za zdravlje ljudi, zaštitu životne sredine, energetiku i ekonomiju. O Udruženju koje je nastalo uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i o investicionom ambijentu u Srbiji razgovarali smo sa Danijelom Isailović, menadžerkom Udruženja OIE Srbija.

EP: Za samo tri meseca postojanja privukli ste pažnju građanstva i stručne javnosti?

Danijela Isailović: Pažnju smo privukli jer je Srbiji dugo trebalo ovakvo Udruženje. Tajming je bio dobar jer smo osnovani u vreme donošenja Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije. Osnivači su licencirani proizvođači električne energije, a veoma nam je značajna i podrška Evropske banke za obnovu i razvoju. Sve su to reference. Ipak, dobra energija kojom doprinosimo obnovljivoj energiji je nešto što nas izdvaja. Otvoreni smo za sve, trudimo se da odgovorimo na sve upite, kao i da stalno budemo dostupni medijima. Veoma poštujemo lokalne zajednice i lokalne medije. Udruženje je poslovna asocijacija, ali se obnovljivi izvori energije tiču se, pre svega, običnog čoveka zbog čijeg zdravlja i opstanka se moraju zaustaviti klimatske promene.

EP: Ko su članovi Udruženja, osim najvećih vetroparkova koji su osnivači?

Danijela Isailović: Udruženju su se pridružili najveći proizvođači solarne energije kod nas, kompanije MT-KOMEX i Solaris Energy, advokati, konsultanti, građevinske i izvođačke kompanije. Uskoro ćemo, na redovnoj sednici Upravnog odbora, primiti još nekoliko članova.

EP: Potpisali ste sporazum o saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike. Šta je sadržaj sporazuma i da li je počela realizacija? Da li su i ostali državni organi pozitivno reagovali na osnivanje Udruženja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Danijela Isailović: OIE Srbija i Ministarstvo rudarstva i energetike dele iste vrednosti i ciljeve – želimo više čiste, zelene energije. U skladu sa tim možemo preduzimati zajedničke korake – kao što su kreiranje regulative, održavanje radionica, konferencija, promovisanje ideje zelene Srbije. Realizacija tog sporazuma je već počela, postali smo članovi Radne grupe za podzakonska akta i verujem da će epidemiološke mere dozvoliti održavanje velike OIE konferencije u septembru ove godine. Na naše osnivanje su pozitivno reagovale, za nas, dve najvažnije kompanije u javnom vlasništvu: Elektroprivreda Srbije (EPS) i Elektromreža Srbije (EMS). Sa obe kompanije smo postigli dogovor o saradnji. Pokrajinske institucije koje su izdale dozvole za sve izgrađene vetroparkove, takođe su pozitivno ocenile naše osnivanje, kao i drugi državni organi. Uputili smo i pismo Privrednoj komori Srbije u kom smo iskazali želju da unapredimo saradnju i da svoje interese ostvarujemo i kroz komoru. Naši članovi su do sada bili vrlo aktivni u Privrednoj komori Srbije, davali su legitimitet i zelenu prepoznatljivost Udruženju za energetiku PKS. Osnivanjem OIE Srbija članovi, koji plaćaju vrlo visoku članarinu u PKS, nisu se odrekli ni prava, ni obaveza u komori, već i kroz novu formu žele da doprinesu industriji OIE u Srbiji.

EP: Usvojen je novi Zakon o korišćenju o obnovljivih izvora energije. Da li će zakon dovesti do investicionog buma? 

Danijela Isailović: Zakon je jedna jasna poruka da je Srbija odlučila da ide zelenim putem. Posle zakona, dolaze uredbe, uvođenje aukcijskog modela i komercijalnog ugovora o otkupu električne energije. A onda će se videti ko su ozbiljni investitori, šta su dobri projekti, ko je u stanju da kupi vetroturbinu, solarne panele, a ko ima mogućnosti i sposobnosti da obezbedi finansiranje banaka. Nije država bunar lepih želja da svima sve obezbedi. Vladavina prava i bankabilna regulativa su nešto što je država dužna da obezbedi. Investitori moraju da preuzmu određene rizike ako žele i imaju projekte.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

 

Kampanja „Ne pali strnjiku!“ u sedam gradova i opština

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je u protekle dve nedelje u okviru kampanje „Ne pali strnjiku!“, a u saradnji sa poljoprivrednim savetodavnim i stručnim službama, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvom unutrašnjih poslova, održalo edukativne radionice u Požarevcu, Valjevu, Bačkoj Topoli, Sremskoj Mitrovici, Nišu, Arilju i Jagodini.

Edukativne radionice okupile su poljoprivrednike, predstavnike medija i druge zainteresovane građane koji su imali priliku da razgovaraju o negativnim posledicama koje izaziva protivzakonito paljenje strnjike na otvorenom.

Održana predavanja od strane predstavnika više ministarstava i stručnih službi još jednom su pokazatelj da je sagledavanje ovog problema neophodno iz ugla više sektora. Zaključak je da je paljenje žetvenih ostataka na otvorenom agrotehnička mera koja stvara veliku opasnost za okolinu, zagađuje životnu sredinu, nanosi štetu poljoprivrednom zemljištu i ugrožava biodiverzitet.

Učesnici su tokom radionice upoznati i sa načinima pravilnog zbrinjavanja žetvenih ostataka, a Ministarstvo zaštite životne sredine još jednom je apelovalo na odgovorno i savesno postupanje sa žetvenim ostacima, jer paljenje strnjike i nekontrolisani požari mogu dovesti do ozbiljnih posledica.

Energetski portal

Reka Blatašnica jedna od najzagađenijih u Srbiji, od nje beže i životinje i ljudi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Reka Blatašnica, koja protiče kroz Blace i uliva se u Rasinu, u blizini ušća u jezero Ćelije, već decenijama je mrtva reka kojom se širi nesnosni smrad. Kada će ovaj ekološki problem početi da se rešava?

Može li Blatašnica ponovo postati izvor života, umesto jedne od najzagađenijih reka u Srbiji, od koje beže i životinje i ljudi, pitanje je koje muči meštane ovdašnjih sela već decenijama.

“Svojevremeno, to je bila zlatna reka i čista voda, tu su imale ribe i kupali smo se, sve živo, a sad je samo đubre, nema ništa u njoj, crna je k‘o gavran i smrdi”, priča Srboljub Makragić iz  Čučala.

“Tu nisi u stanju da boraviš, moraš da bežiš kući, ‘oćeš-nećeš. Meni kuća sa one strane, visoko gore, 180 metara od puta, i oseća se”, dodaje Lazar Anđić iz Blaca.

Rade Bogićević iz Džepnice kaže da se ljudi na pijaci samo okrenu i odu kad čuju da se bašta nalazi pored Blatašnice, neće da kupuju proizvode.

Mala toplička opština Blace, nije sve vreme sedela skrštenih ruku kada je reč o rešavanju ekoloških problema, ali je sada očigledno da je ovo preveliki zalogaj za skromni opštinski budžet. 

Osamdesetih godina prošlog veka, Blace je izgradilo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, što ju je tada svrstalo u jednu od najnaprednijih ekoloških opština u Srbiji.

Nažalost, ovo postrojenje radilo je kratko, samo nekoliko godina, zbog, kako su nam rekli u lokalnoj samoupravi, izuzetno visokih troškova.

U lokalnoj samoupravi kažu da su izvukli pouke i da sada rade zajedno za Opštinom Brus i Gradom Kruševcom u okviru projekta zaštite jezera Ćelije, čiji je najveći zagađivač upravo Blatašnica.

“Ako znamo da su sredstva obezbeđena, znači da nikad nismo bliži ovom rešenju. Mogu da vam kažem da će izvođač radova biti izabran do kraja novembra meseca, a početak radova se očekuje početkom naredne godine”, ističe Ivan Burgić, predsednik Opštine Blace.

Projekat izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Blacu i Brusu, ali i izgradnju i rekonstrukciju kolektorskih i kanalizacionih mreža na teritoriji ove dve opštine, finansiraće sa trinaest miliona evra Evropska unija iz pretpristupnih fondova.

Izvor: RTS

Preko 38.000 vrsta na ivici opstanka – na kongresu IUCN-a predstavljena nova „Crvena lista“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na ovogodišnjem kongresu, koji organizuje Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) u Marseju, predstavljena je ažurirana „Crvena lista“ ugroženih vrsta. Na njoj je sada pobrojano 138.374 vrsta, od kojih se 38.543 nalazi na korak do izumiranja.

Ipak, javnost je upoznata i sa neočekivano dobrim vestima jer su četiri vrste tune, ribe koja se masovno izlovljava, na putu ka oporavku zahvaljujući poštovanju ribolovnih kvota u proteklih deset godina.

„Današnje ažuriranje Crvene liste IUCN -a snažan je znak da se, uprkos sve većim pritiscima na naše okeane, vrste mogu oporaviti ako se države zaista posvete održivoj praksi“, rekao je dr Bruno Oberle, generalni direktor IUCN -a.

Nažalost, isto se ne može reći za ajkule i raže koje su takođe na meti nekontrolisanog ribolova i ugrožavanja njihovih staništa, pa za 37 odsto ovih morskih životinja preti izumiranje.

„Države i drugi koji su sada okupljeni na IUCN -ovom Svetskom kongresu za očuvanje prirode u Marseju moraju iskoristiti priliku da povećaju ambicije u pogledu očuvanja biodiverziteta i rade na postizanju obavezujućih ciljeva zasnovanih na zdravim naučnim podacima. Ove procene sa Crvene liste pokazuju koliko su naši životi i sredstva za život isprepleteni sa biodiverzitetom“, poručio je Oberle.

Komodski zmaj ugrožen usled klimatskih promena

Najveći živi gušter na svetu, komodski zmaj, donedavno je spadao u kategoriju osetljivih vrsta, ali se sada nalazi IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta.

Vrsta, koja je endemična za Indoneziju i javlja se samo u Nacionalnom parku Komodo i susednom Floresu, sve je ugroženija usled klimatskih promena, upozorava IUCN.

Očekuje se da će porast globalne temperature i naknadni nivo mora smanjiti pogodno stanište komodskih zmajeva za najmanje 30 odsto u narednih 45 godina.

Osim toga, dok je subpopulacija u Nacionalnom parku Komodo trenutno stabilna i dobro zaštićena, komodskim zmajevima izvan zaštićenih područja preti i značajan gubitak staništa zbog ljudskih aktivnosti.

Izvor: IUCN

UN partner Srbije u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa predstavnicom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i rezidentnim koordinatorom UN u Srbiji Fransoaz Žakob o partnerstvu sa ovom organizacijom i okviru saradnje UN i Srbije za održivi razvoj za period 2021 – 2025. godine.

Brnabić je istakla da očekuje da će okvir razvojne saradnje, dokument koji predstavlja sveobuhvatni osnov za saradnju, nakon konsultacija sa relevantnim ministarstvima, uskoro biti usvojen.

Dokument je, kako je objasnila, usklađen sa nacionalnim prioritetima i Agendom održivog razvoja UN do 2030. godine i kroz pitanja zelene transformacije i vladavine prava u najširem smislu, predstavlja i ključne ciljeve Vlade Srbije.

Koordinatorka UN u Srbiji navela je da je suštinski cilj delovanja u Srbiji pronalaženje načina i obezbeđivanje adekvatne strategije u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, zaštite životne sredine i iskorenjivanju siromaštva, ali i oblasti klimatskih promena, koja predstavlja novi globalni izazov.

Premijerka je, govoreći o zaštiti životne sredine kao jednom od najvažnijih prioriteta, istakla da Vlada strateški radi na planiranju i investicijama u ovaj sektor i da su teme poput kvaliteta vazduha i zaštite voda od zagađenja postale nezaobilazne u daljem razvoju države.

Brnabić je ocenila da je tim UN jedan od glavnih partnera u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji, i iskazala zahvalnost na predanom radu, uz očekivanje da će, kroz zajednički rad institucija i civilnog društva, okvir razvojne saradnje biti uspešno sproveden u interesu naših građana.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Počinju radovi na zameni kotlova u toplani u Kragujevcu

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na zameni dotrajalih 50 godina starih kotlova u toplanama u Kragujevcu mogu da počnu, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović potpisala je ugovor sa izvođačem radova. Zamena kotlova doprineće boljem kvalitetu vazduha u ovom gradu.

Ona je precizirala da će radove izvoditi konzorcijum koji čine “Energotehnika Južna Bačka”, “Reming”, “Jadran” i “AG institut”, u okviru projekta kompletne rekonstrukcije toplane „Energetika“ u Kragujevcu, koja se sprovodi uz podršku EBRD.

“Ovo su odlične vesti, posebno ako imamo u vidu to da je gradska toplana jedan od najvećih zagađivača u Kragujevcu. Cilj je da kompletna toplana pređe na ekološki prihvatljiviji energent, što će u značajnoj meri poboljšati kvalitet vazduha, a samim tim i kvalitet života građana”, objašnjava ministarka, navodi se u saopštenju.

Vujović je iskazala zahvalnost Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) koja je prepoznala problem i što su zajedno, maksimalno ubrzali rešavanje.

“Otkad smo u januaru konstatovali koliki je ovo problem za građane Kragujevca, uspeli smo da u veoma kratkom roku prođemo kroz sve potrebne predradnje i da već sada potpišemo ugovor sa izvođačem”, ukazala je ministarka.

Ona je podvukla da se izvođač obavezao da završi radove u roku od 120 dana kako bi nova, energetski efikasnija toplana, mogla da bude puštena u probni rad već u predstojećoj grejnoj sezoni.

Prema njenim rečima, procene su da će, kada se realizuje ovaj veliki projekat, emisije ugljen-dioksida u centru grada biti smanjene za 66 odsto, azot oksida za približno 90 odsto, dok će emisija čestica biti eliminisana.

Vujović je prenela zahvalnost partnerima iz EBRD što nas podržavaju u sprovođenju ekoloških projekata i aktivnosti kojima je cilj poboljšanje kvaliteta vazduha, objasnivši da ovakvim kapitalnim projektima, osim što rešavamo decenijske probleme, unapređujemo i stanje životne sredine.

Kako je precizirala modernizacija kotlova je samo prva faza projekta, dok će u drugoj biti rešen i problem deponije pepela koja se nalazi u kompleksu toplane “Energetika”, za koju se trenutno radi studija.

Energetski portal

Biomimikrija – kako Danci oponašaju prirodu u izgradnji energetskih ostrva

Foto: Gottlieb Paludan Architects
Foto: Gottlieb Paludan Architects

Mnogi kažu da Danci spadaju među najsrećnije narode na svetu, a razlog za to delom leži u zdravoj životnoj sredini. Naime, 80 odsto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora i to:  57 odsto iz energije vetra, 20 odsto iz biomase, a svega 3 odsto iz energije sunca.

Ne čudi što u Danskoj, zemlji sa 8.750 kilometara dugom obalom, dominiraju priobalne vetroelektrane, a čak je i prvi vetropark na vodi u svetu izgrađen u ovoj skandinavskoj zemlji.

Sada je akcenat na efikasnom skladištenjenju zelene energije, a Danska u planu ima izgrdnju energetskih ostrva koja će prikupljati energiju iz okolnih vetroelektrana.

Ideja je da veštačka ostrva imaju najmanji mogući negativan uticaj na morske ekosisteme, mada je sa upotrebom čvrstih građevinskih materijala kao što je beton, to gotovo nemoguće.

Zato je arhitektonska kompanija Gottlieb Paludan Architects (GPA), u saradnji sa kompanijom DHI koja se bavi izgradnjom na vodi, predstavila koncept energetskog ostrva od peska.

Ideja je, kako navodi kompanija GPA, da se oponaša priroda i koriste sirovine koje su već dostupne na lokaciji, dok su transport i obrada materijala svedeni na minimum. Ostrvo se, kako kažu, na kraju svog životnog veka može koristiti u druge svrhe ili uništiti uz minimalni uticaj na morsko okruženje.

Osim peska, važna komponenta prototipa su pažljivo projektovane brane koje usmeravaju morske talase i koriste ih za održavanje veštačkih plaža, a uz to pružaju novo stanište raznolikoj flori i fauni.

„Pristup, koji se takođe naziva i ’meki inžinjering’, smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu i stvara održivija rešenja u poređenju sa projektima ‘tvrdog inženjeringa’, kao što su izgradnja morskih zidova, brana i drugih struktura“, kaže dr Nikolas Grunet, šef dinamike priobalja i ušća u DHI.

Milena Maglovski

Energetski portal generalni medijiski pokrovitelj Konferencije “OIE Srbija 2021”

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Organizaciju prve velike konferencije o obnovljivim izvorima energije, koju priprema Udruženje OIE Srbija za 15. septembar, podržaće Energetski portal kao generalni medijski pokrovitelj.

Energetski portal je poznat u regionu kao specijalizovani medij za sve one koje interesuje korišćenje čiste energije i najbolji načini za zaštitu životne sredine. Fokus čine teme iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE), kao i vesti o primenama mera energetske efikasnosti.

Poseban segment na Portalu čini digitalno i štampano izdanje Magazina Energetskog portala, na srpskom i engleskom jeziku.

Magazin predstavlja odličan način informisanja javnosti o važnim pomacima na planu primene OIE i očuvanja prirode, prevashodno u našoj zemlji i regionu, ali i u čitavoj Evropi.

U brojnim reportažama i intervjuima, u  kojima su ambasadori, ministri, profesori, preduzetnici i pronalazači dali svoj osvrt na aktuelne teme, čitaoci mogu da saznaju gde se tačno nalazimo na svetskoj mapi inovacija i primene rešenja u oblastima energetike i ekologije.

U svetlu sve očiglednijih posledica klimatskih promena, veoma je značajno da se Energetski portal trudi da pravovremeno i nepristrasno izveštava o temama koje utiču na dobrobit i zdravlje svih naših građana.

Vesti o prvoj konferenciji “OIE Srbija 2021” koja će se održati 15. septembra u hotelu Metropol u Beogradu, možete pratiti na Energetskom portalu.

Izvor: OIE Srbija

Elnos Grupa – u službi energetike modernog doba

Foto: Elnos grupa
Foto: Elnos grupa

Sledeći globalnu premisu da je ključni pokretač društveno-ekonomskog razvoja savremenih društava čista, bezbedna i obnovljiva energija, Elnos Grupa se odavno nametnula kao predvodnik u službi „zelene“ ekonomije. U tom smislu veliki napori su usmereni u pravcu zadovoljavanja energetskih potreba koje znače održiv način proizvodnje energije.

Kao internacionalni koncern koji posluje u čak 14 država regiona i Evrope i zapošljava više od 600 radnika, kompanija poseban naglasak stavlja na izvrsnost u inženjeringu i kreiranje dugoročnih prilika za rast i razvoj.

U proteklih nekoliko godina Elnos Grupa se uspešno pozicionirala na jedno od liderskih mesta u oblasti obnovljivih izvora energije. Sa rastućim brojem projekata iz najrazličitijih sfera oblasti OIE, njeni vredni timovi su potvrdili ekspertizu od najsevernijih delova Islanda do banatskih ravnica.

OIE projekti u Srbiji

Timovi ove kompanije su bili deo mnogih važnih „zelenih“ projekata, u kojima su imali priliku sarađivati sa svetskim liderima i na taj način učestvovati u donošenju najmodernijih tehničkih rešenja i inovacija na područje Srbije.

Nezvaničnu krunu među OIE projektima Elnos Grupe nosi poduhvat izgradnje najvećeg vetroparka na Zapadnom

Foto: Elnos Grupa

Balkanu – Čibuk 1. Sa svojih 57 vetroturbina i instalisanom snagom od 158 megavata vetropark Čibuk 1 proizvodi električnu energiju za 113 hiljada domaćinstava.

„Ovim projektom kompanija je, kao partner američkog General Electric-a, izgradila 35/400 kV trafostanicu kao i 2×400 kV dvosistemski dalekovod, ključne elemente koji čine okosnicu ovog vetroparka. Ugovor je bio baziran po sistemu ‘ključ u ruke’, prema FIDIC Silver book-u, a u opseg naših poslova je bio uključen kompletan inženjering, projektovanje, nabavka opreme, ugradnja, montaža, ispitivanje i na kraju puštanje u pogon“, rekao je Lazar Petrović, tehnički direktor Elnos Srbije, kompanije koja je jedan od najsnažnijih resursnih centara ove Grupacije.

On je rekao i to da je kompanija ovog leta počela realizaciju novog i važnog projekta u oblasti vetroenergije i to u okviru projekta izgradnje vetroparka Krivača (103 MW), što je iskorak u ovoj oblasti kakvim može malo kompanija u Srbiji da se pohvali.

Foto: Elnos Grupa

Rad na energetski održivim projektima u kompaniji doživljavaju kao istinski poziv, a u nastavku priče o mapi OIE projekata na tržištu Srbije čiji je ova kompanija bila deo  važno je istaći da su njeni timovi bili važna karika u realizaciji prvog “zelenog” projekta u oblasti rudarstva u Srbiji – izgradnji Odlagača 12.000.

U oblasti hidroenergije na tržištu Srbije kompanija je realizovala kapitalni projekat modernizacije HE Zvornik, po čijem je završetku više od šest decenija stara hidroelektrana od prošle godine počela da beleži nove rekorde u proizvodnji. Veliki i dugogodišnji izazov za njene timove je bio i projekat revitalizacije sedam malih hidroelektrana Zapadne Srbije, čiji su pogoni istinski biser stare tehnologije u koje su timovi Elnos Grupe ugadili u potpunosti novu i modernu opremu.

Akteri izmena na evropskoj zelenoj mapi

Elnos Grupa je kompanija koja je poznata po tome što je proteklih godina bila deo projekata koji su ozbiljno menjali energetsku sliku Evrope.

Uspešnim izvođenjem dela radova u okviru izgradnje HE Búrfell 2 na Islandu Elnos Grupa se svrstala među neveliki broj kompanija sposobnih da realizuje elektroenegetske projekte ovako visokog nivoa kompleksnosti.

Foto: Elnos Grupa

Timovi ove kompanije su bili deo realizacije projekta izgradnje interkonekcije NordLink, energetske veze kojom se obezbeđuje razmena električne energije, dobijene isključivo iz obnovljivih izvora, između elektroenergetskih sistema Nemačke i Norveške. U okviru ovog poduhvata timovi Elnos Grupe su gradili konvertorsku trafostanicu Ertsmyra, instalirane snage 1400 MW i naponskog nivoa +/- 515 kV DC, na jugu Norveške.

U Elnos Grupi su nedavno napravili veliki iskorak u oblasti solara stavivši svoj pečat na fazu projektovanja u okviru poduhvata izgradnje solarne elektrane Morgavel (49 MW) u Portugalu, čiji početak izgradnje se očekuje krajem ove ili početkom naredne godine. Timovi ove kompanije su nedavno počeli i sa realizacijom poslova u okviru projekta izgradnje vetroparka Bogoslovec (36 MW) u Severnoj Makedoniji.

Dve decenije rada Elnos Srbije

Elnos Srbija, jedna od vodećih elektroenergetskih kompanija u Srbiji, ove godine slavi dve decenije uspešnog rada i postojanja.

Kompanija je veoma ponosna na jubilej, kao i na tradiciju koju baštini od novosadske Agrovojvodine, a koja je duga impresivnih 76 godina.

Svoju zavidnu poziciju među ekspertima u ovoj oblasti kompanija je zaslužila realizujući mnogobrojne projekte rekonstrukcije, modernizacije i izgradnje objekata do 400 kV u oblasti dalekovoda, trafostanica, elektrana i infrastrukture. Od svog osnivanja do danas njeni tmovi su realizovali 155 projekata.

„Ključ uspeha i trajanja Elnos Srbije leži u stručnosti, odgovornosti i verodostojnosti u radu, ali i doslednoj poslovnoj politici. Kao kompanija koja stremi ispunjavanju najzahtevnijih kriterijuma u poslovanju, sa zadovoljstvom usvajamo nove tehnologije koje su, između ostalog, naše oruđe na putu ka uspehu“, rekao je Vladimir Nikolić, član Uprave Elnos Grupe.

Izvor: Elnos Grupa

Najprisutniji plastični ambalažni otpad na plažama u Velikoj Britaniji pripada dobro poznatom brendu

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Mendiola)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Flaše Koka-Kole (Coca-Cola) su najprisutniji otpad na plažama u Velikoj Britaniji, pokazuje izveštaj organizacije za očuvanje mora Surfers Against Sewage (Surferi protiv kanalizacije). Njihovo istraživanje pokazalo je da je za 65 odsto zagađenja plastičnom ambalažom širom obale Velike Britanije odgovorno 12 kompanija. To su: Koka-kola, Pepsi, AB InBev, McDonald’s, Mondelēz International, Heineken, Tesco, Carlsberg Group, Suntory, Haribo, Mars i Aldi.

U najvećoj koordinisanoj akciji čišćenja do sada, skoro 4.000 volontera je na teritoriji od preko 6.900 kilometara prikupilo 9.998 proizvoda koji su vlasništvo 328 kompanija. Koka-Kola je apsolutni „šampion“ – njena pakovanja su tokom akcije nalažena tri puta češće nego druga. 

SAS poziva kompanije sa liste da smanje pakovanja koja koriste i da pređu na modele za punjenje. Takođe, apeluju na državu da hitno uvede depozitni sistem za svu ambalažu za piće, nezavisno od veličine i materijala. Kako kažu, uvođenje ovog sistema smanjilo bi zagađenje 12 kompanija sa liste za 52 odsto, uključujući i 80 odsto od najvećeg zagađivača Koka-Kola. 

Odgovornost ne sme da se prebaci na pojedinca

Ova organizacija apeluje na vladu da zabrani proizvodnju i potrošnju neesencijalne plastike za jednokratnu upotrebu. Traži se i usvajanje zakona koji će osigurati efektivnu upotrebu resursa i upravljanje otpadom

“Naš godišnji izveštaj je još jednom otkrio šokantnu količinu zagađenja plastičnom ambalažom koja dolazi direktno od velikih kompanija i nekih od dobro poznatih brendova. Serijski prestupnici poput Koka-Kola koja je iz godine u godinu na čelu liste najvećih zagađivača, i dalje ne preuzimaju odgovornost. Ne smemo da dozvolimo da industrije koje zagađuju koriste trenutnu zdravstvenu krizu da pobegnu od svoje odgovornosti i da je prebace na pojedinca. Potrebna nam je akcija odmah”, istakao je Hugo Tagholm, direktor SAS.

U Koka-Kola su za britanski Gardijan istakli da im je važno da smanje otpad od pakovanja i da ne žele da vide da pakovanja završavaju tamo gde ne bi trebalo. 

“Sva naša pakovanja su 100 odsto reciklabilna. Naš cilj je da što više njih dobijemo nazad tako da mogu da budu reciklirana i pretvorena u nova pakovanja. Razočaravajuće je videti bačena pakovanja i zato podržavamo uvođenje dobro osmišljene depozitne šeme koja će ohrabriti ljude da recikliraju umesto da bacaju. U Velikoj Britaniji nastavljamo da radimo sa brojim organizacijama na ohrabrivanju recikliranja i aktivno podržavamo inicijative sa ciljem da otpad postane prošlost”, kažu u ovoj kompaniji.

Inače, postoje planovi za uvođenje depozitnog modela u Velikoj Britaniji. Širenje ovog sistema na plastične flaše odloženo je do 2024. godine zbog, kako vlada kaže, pandemije.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Zabranjena izgradnja mini hidroelektrana u Stalaću

Foto: Wikipedia/Geograf 208
Foto-ilustracija: Pixabay

U Ćićevcu je održan protest građana zbog najave izgradnje mini hidroelektrana (MHE) na Južnoj Moravi kod Stalaća. Opština Ćićevac je donela odluku o zabrani izgradnje mini hidroelektrana u Stalaću i poručuju da stoje uz svoj narod.

Peticiju protiv izgradnje pet mini hidroelektrana na Južnoj Moravi potpisalo je oko 2.400 meštana Stalaća i okolnih sela.

“Naše reke, to su krvotok, pa i krvotok kada stane i reke kada pregradimo, život staje”, rekao je Dragan Jovanović iz Stalaća.

Na sednici Skupštine opštine Ćićevac odlučeno je da se zabrani izgradnja mini hidroelektrana u Stalaću.

“I uvek na kraju istaknem, da smo mi koji smo sada u Opštini Ćićevac, neko ko o tome odlučuje, protiv izgradnje hidroelektana i stojimo uz naš narod”, kazala je Mirjana Krkić, predsednica Opštine Ćićevac.

Meštani ćićevačke opštine zahtevaju i da se Mojsinjska Sveta Gora i ceo potez Stalaćke klisure proglasi predelom izuzetnih odlika.

Izvor: RTS

Ulaganjem u toplanu do boljeg kvaliteta vazduha u Valjevu

Foto: Wikipedia/Guerberj
Foto: Wikipedia/Boksi

Radovi u “Toplani Valjevo” u punom su jeku i ona će u predstojećoj grejnoj sezoni, umesto mazuta, kao energent koristiti ekološki prihvatljiviji gas, čime će se značajno popraviti kvalitet vazduha u ovom gradu.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, ovaj projekat, koji se realizuje uz podršku Ministarstva, za građane Valjeva veoma važan jer će doprineti tome da se smanji aerozagađenje u ovom gradu.

“Svesni činjenice da se Valjevo, od kada se meri kvalitet vazduha, konstantno nalazilo u trećoj kategoriji gradova sa preterano zagađenim vazduhom, odobrili smo značajna sredstva kako bismo popravili kvalitet života građana. U tom cilju, sufinansiramo rekonstrukciju velikog kotla u gradskoj toplani sa 80 miliona dinara. Radovi će biti gotovi u ovoj godini, i tada će emisija PM čestica iz toplane biti eliminisana”, rekla je ministarka, piše u saopštenju.

Kako se dalje navodi, do kraja godine će biti završeni i radovi na toplovodu, a tada na ovaj sistem grejanja mogu da se priključe „Zavod za javno zdravlje“, “Nacionalna služba za zapošljavanje“, „Istorijski arhiv“, Kasarna “Živojin Mišić” i drugi objekti u blizini.

Ministarstvo je Valjevu dodelilo sredstva putem javnog konkursa, a na isti način dodeljena su sredstva za ozelenjavanje gradskih parkova, uklanjanje divljih deponija i zaštitu zemljišta.

“Ukupna ulaganja u Valjevu kroz konkurse, računajući i učešće Grada, u ovoj godini su premašila iznos od milion evra. Želim da čestitam i gradonačelniku i njegovom timu na brzo pripremljenim projektima, kako bi ova sredstva stigla baš u Valjevo. Ujedno ih pozivam da nastave da se trude, a ministarstvo koje vodim će nastaviti da podržava kvalitetne zelene projekte, jer samo zajedno možemo da se izborimo za čistiju budućnost generacija koje dolaze”, poručila je Vujović.

Valjevo je, takođe, deo velikog projekta koji se realizuje uz podršku EBRD, podsetila je ona i objasnila da je reč o Regionalnom centru za upravljanje čvrstim otpadom Kolubara–Kalenić, ka kojem će gravitirati 15 lokalnih samouprava, odnosno više od pola miliona građana.

Energetski portal