Home Blog Page 346

Šta nam govori Svetski dan divljih vrsta?

Foto-ilustracija: Pixabay (R_Francoeur)
Foto-ilustracija: Pixabay (tauchlehrer)

Godišnji kalendar ispunjen je datumima koji nose neku simboliku. Od države do države, kulture ili religije, obeležja su drugačija. Svaki dan na kalendaru negde je u svetu zaokružen kao podsetnik da nešto važno dolazi, bilo da je reč o rođendanu bliskih ljudi, Novoj godini, verskim praznicima, danu zaljubljenih ili drugom i uglavnom – radujemo im se. Međutim, postoji jedna vrsta datuma koja kod ljudi na prvu ostavi utisak nečeg lepog, ali njihov naziv – naslov je jedne drugačije priče.

Svetski dani posvećeni ekologiji uglavnom proizilaze iz gorućeg problema, kao nada da će odjeknuti širom sveta i dopreti do svesti ljudi. U prilog tome govori Svetski dan morske trave, koji je prvi put obeležen 1. marta ove godine, nakon što su ljudi koji donose važne odluke shvatili koliko je važna morska trava, a kolikom brzinom je gubimo. Tako je isto, u nekom trenutku njihovog nastajanja, bilo i sa Svetskim danima okeana, kitova, polarnih medveda, močvara, šuma, planina, planete, klime, zemljišta…

Foto-ilustracija: Unsplash (Rui Silvestre)

Večeras nakon ponoći biće jedan od tih dana, Svetski dan divljih vrsta. Kao kruna svim Svetskim danima posvećenim biljkama i životinjama, ali i njihovim staništima i svim drugim ekološkim problemima koji utiču na njihov opstanak.

Ove godine navršava se 50 godina od kako je na današnji dan potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune, zbog čega je simbolično i izabran za datum ovog Svetskog dana.

Kao potvrda prethodno napisanom, prvo je trebalo da dođe do ugrožavanja divljeg biodiverziteta, kako bi zaslužio da dobiju svoj dan.

Zbog toga, umesto – Danas proslavljamo, napisaću – Danas obeležavamo, borimo se i molimo za Svetski dan divljih vrsta, nadajući se da će neke budeće generacije moći da kažu – proslavljamo!

Foto: EP

Vesti o Svetskim danima posvećenim različitim vrstama flore i faune nisu tu da nam pruže interesantne podatke o tome zbog čega je krzno životinje braon ili bele boje, a latica crvene ili žute, već da nam istaknu upozorenje da ukoliko se ne preduzme ništa, boje više neće biti važne.

Prema podacima Svetske fondacije za prirodu, od 1970. godine do danas zabeležen je pad od oko 70 odsto u populacijama divljih vrsta.

Na IUNC Crvenoj listi, nalazi se preko 42.000 ugroženih vrsta, što je 28 odsto svih vrsta flore i faune.

Na fotografiji možete da pogledate pojedinačno koliko u procentima postoji ugroženih vrsta sisara, ptica, reptila, ajkula i raža, četinara, koralnih grebena, vodozemaca, izabranih rakova i cikasa.

Katarina Vuinac

 

 

Preuzeli smo obavezu da smanjimo emisiju sumpor-dioksida, a mi je povećali

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)
Foto-ilustracija: Pixabay

Termoelektrane na Zapadnom Balkanu emituju dva i po puta više sumpor-dioksida nego sve termoelektrane u Evropskoj uniji zajedno, a Srbija je u količini ispuštenog sumpor-dioksida nadmašila celu EU. Prihvatanjem Direktive o velikim ložištima i Srbija je preuzela obavezu da smanji ukupnu količinu sumpor-dioksida koji se ispušta u atmosferu. Međutim, umesto da se smanjuje, emisija je sve veća.

Pored nerešenih problema emisija gasova sa efektom staklene bašte i nepostojanja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova, ozbiljan problem u našim elektranama je i problem deponovanja produkata sagorevanja uglja kao i tretman otpadnih voda.

Nacionalni registar izvora zagađivanja prikuplja podatke o emisijama zagađujućih materija u vazduh, a više od 200 velikih operatera dostavljaju ih Agenciji za zaštitu životne sredine. Po emisiji sumpor-dioksida prednjače termoelektrane i topionica bakra u Boru.

„Izgradnja postrojenja za odsumporavanje, s jedne strane mogla bi doprineti smanjenju emisija sumpordioksida, ali on takođe ima određene efekte. To je povećanje emisije ugljen-dioksida, odnosno smanjenje energetske efikasnosti termoelektrana, zatim odlaganje gipsa i otpadne vode koje nastaju u tom procesu. Pratili smo izgradnju postrojenja i u Srbiji je izgrađeno samo jedno u Kostolcu i dobilo je upotrebnu dozvolu pet godina nakon što je izgrađeno. U januaru ove godine, ali po našim saznanjima ni ono nema postrojenje za preradu otpadnih voda“, navodi Mirko Popović, programski direktor Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

Pročitajte još:

Emisije sumpor-dioksida su na nivou Evropske unije smanjene za 70 odsto. I Srbija je do sada trebalo da smanji emisije sumpor-dioksida na zakonski prihvatljiv nivo, ali one su sve veće.

„Moram pre svega da naglasim da taj sumpor-dioksid se emituje u nenormalno velikim količinama od strane naših termoelektrana, isto tako i u Boru. Te koncentracije koje se oslobađaju, one nužno dovode do jako velikih zdravstvenih problema. Sumpor-dioksid se emituje kao gas, međutim kada dođe u vazduh on se fizičkim i hemijskim procesima vezuje. Šteti i kratkotrajno delovanje, a naročito dugotrajno kojem smo svi mi izloženi. Jedan podatak, na primer, 2014. je samo negde 55 do 60 procenata ljudi u Srbiji bilo izloženo tom aero-zagađenju, a sada svih 100 odsto“, naglašava pulmolog, prof. dr Dragana Jovanović.

Već pet godina Srbija je u obavezi da u skladu sa Direktivom Evropske unije o velikim ložištima smanjuje emisiju zagađujućih materija.

„Teoretski, samo sa postrojenjem za odsumporavanje nije moguće zadovoljiti standard koji propisuje direktiva o industrijskim emisijama. Stvar je jednostavna – treba da napravimo nove elektrane. Mogu biti na biomasu, mogu biti geotermalne, mogu biti na ugalj, mogu biti kombinacija svega toga, mogu biti na gas’’, navodi Aleksandar Kovačević sa Oksfordskog instituta za energetske studije.

Osim što ugrožavaju zdravlje ljudi, velike emisije sumpor-dioksida utiču i na pojavu kiselih kiša, koje deluju na biljni svet, na uništavanje šuma i eroziju zemljišta.

Izvor: RTS

Projektom modernizacije sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu eleminisani sumpor i čađ

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

,,Energetku”, gradsko postrojenje za proizvodnju toplotne energije, obišli su ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, gradonačelnik Nikola Dašić i visoka delegacija Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kao partneri na projektu modernizacije sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu, kako bi se uverili u efekte rada novog postrojenja koje kao energent koristi gas.

Prema rečima gradonačelnika, sumpor i PM čestice eliminisani su u potpunosti, a ostali elementi su ispod ekoloških standarda.

Ovo je jako značajan i jedan od najvećih projekata za Kragujevac, rekao je on, a svakako najveći ekološki projekat imajući u vidu da se ovim pitanjem niko nije bavio više od pet decenija.

Pročitajte još:

Značaj projekta potvrdila je i ministarka Vujović. ,,U zamenu kotlova investirano je 15 miliona evra, a čeka nas još sanacija i zatvaranje deponije pepela koja košta tri miliona evra’’, istakla je ministarka.

Kako je ministarka navela, pepela više neće biti i iskoristiće se za izgradnju lokalnih puteva.

,,Prvi za koji će biti korišćen, je put ka Bešnjaji. Ovim projektom u potpunosti smo poštovali cirkularnu ekonomiju i principe zelene agende, što nam je bio jedan od prioriteta’’, poručila je ministarka.

Andreja Ilić direktor Energetike, rekao je da je staro postrojenje, koje je koristilo ugalj kao emergent, godišnje emitovalo 500 tona sumpora, a novim postrojenjem na gas on je u potpunosti eliminisan.

Energetski portal

Počela izrada Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Photo-Ilustration: Pixabay (fietzfotos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Polina Rytova)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavestilo je zainteresovanu javnost da je otpočela izrada teksta Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Početak rada na izradi ovog Nacrta iniciralo je uvođenje savremenog softverskog rešenja eAgrar. Novi informacioni sistem eAgrar uvodi se u cilju modernizacije i ubrzanja procesa upisa podataka, obnove registracije i promene podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava, kao i modernizacije i ubrzanja postupka za ostvarivanje prava na podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji obuhvata podnošenje zahteva, odnosno prijava za korišćenje podsticaja, administrativnu obradu zahteva i prijava, pribavljanje i razmenu potrebnih podataka, kao i odobravanje i isplatu podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Takođe, omogući će uštedu vremena kod obrade zahteva usled uvođenja automatske provere formalnih uslova zahteva, kao i elektronske obrade zahteva, zatim brže odobravanje podsticaja i bržu isplatu podsticajnih sredstava, smanjenje mogućnosti greške pri podnošenju i obradi zahteva, kao i ubrzanje obrade zahteva usled uvezivanja relevantnih baza, registara i drugih službenih evidencija, ukidanje potrebe za štampanjem i arhiviranjem papirne dokumentacije i efikasnije izveštavanje, praćenje statistike podsticaja i veći stepen kontrole.

Pročitajte još:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede poziva predstavnike državnih organa i organizacija, poslovnih udruženja, privrednih subjekata, stručne javnosti, poljoprivredna gazdinstva, poljoprivrednike, kao i druge zainteresovane strane da se upoznaju sa tekstom radne verzije Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju i da najkasnije do 8. marta 2023. godine daju svoje komentare, sugestije i predloge.

Komentari, sugestije i predlozi dostavljaju se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede putem elektronske pošte na e-mail adresu podsticaji@minpolj.gov.rs

Sve informacije o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju pročitajte ovde.

Energetski portal

Šta donosi revizija zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Pixabay (Rafael_Neddermeyer)

Kako bi se zaustavilo povećanje ambalažnog otpada, Evropska komisija krajem prošle godine predložila je reviziju zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Predložena revizija ima tri cilja. Sprečavanje stvaranja ambalažnog otpada je prvi cilj i on podrazumeva ograničenje nepotrebnog pakovanja i promovisanje ambalaže za višekratnu upotrebu i dopunjavanje. Drugo, treba da se podstakne da sva ambalaža na tržištu EU može da se reciklira na ekonomski održiv način do 2030. godine. Na kraju, smanjiti potrebe za primarnim prirodnim resursima a povećati upotrebu reciklirane plastike u amabalaži.

Ovakvim pristupom cilj je da se do 2040. ambalažni otpad smanji za 15 odsto, u državama članicama po glavi stanovnika, u odnosu na 2018. godinu. To bi dovelo do ukupnog smanjenja otpada u EU od oko 37 odsto u poređenju sa scenarijem bez promene zakonodavstva, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Pročitajte još:

Kroz reviziju zakonodavstva, Komisija pruža informacije potrošačima i industriji o plastici na biobazi, kompostabilnoj i biorazgradivoj, davajući primere u kojim situacijama je takva plastika zaista ekološki značajna, te kako bi trebalo da bude dizajnirana, odložena i reciklirana.

Kompanije će biti u obavezi da deo njihovih proizvoda bude u ambalaži koja može ponovo da se koristi ili puni. Takođe, biće zabranjeni određeni oblici pakovanja, primera radi ambalaža za jednokratnu upotrebu za voće i povrće, ali i minijaturna pakovanja za šampone i druge minijaturne ambalaže u hotelima.

Ovo su samo neke od mera za smanjenje ambalažnog otpada, a neke mere odnose se i na to da do 2030. godine sva ambalaža može da se reciklira u potpunosti.

Govoreći o reciklaži, postojaće obavezne stope recikliranog sadržaja koji proizvođači moraju da uključe u novu plastičnu ambalažu.

Kako bi bilo olakšano razvrstavanje i dalje upravljanje otpadom, na svakoj ambalaži nalaziće se etikete koje će pružati informaciju o tome od čega je ambalaža napravljena i u koju reciklažnu kantu treba da se odloži, na kojima će takođe biti etikete.

Podaci pokazuju svaki stanovnik Evrope godišnje generiše oko 180 kilograma ambalažnog otpada. Čak 40 odsto plastike i 50 odsto papira koji se koriste u EU namenjeni su za proizvodnju ambalaže i pakovanja. Ambalažni otpad povećao se za više od 20 odsto u poslednjih 10 godina u EU, a predviđa se da će do 2030. porasti za još 19 odsto ukoliko se ne budu preduzele mere.

Energetski portal

Danas se prvi put obeležava Svetski dan morske trave

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin L. Jones)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oleksandr Sushko)

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 22. maja prošle godine, nakon što je Šri Lanka donela rezoluciju kako bi se istakla važnost očuvanja morske trave, proglasila 1. mart za Svetski dan morske trave. Danas se prvi put zvanično obeležava Svetski dan i obeležavaće se svake naredne godine na ovaj dan.

Morska trava ima veoma važnu ulogu u morskom ekosistemu, obezbeđujući stanište i hranu za gotovo 70 odsto morskog biodiverziteta, među kojima su morske kornjače, morske krave, planktoni, školjke pa čak i ajkule. Njena uloga ogleda se i u održavanju kvaliteta morske vode njenim filtriranjem, sprečavajući zakiseljenje mora i tako štiteći najugorženije vrste kao što su koralni grebeni.

Prema podacima, u svetu postoji oko 70 vrsta morske trave, a one pokrivaju oko 300.000 kvadratnih kilometara u preko 150 zemalja.

Pročitajte još:

Njihova uloga značajna je i kada je reč o klimatskim promenama, s obzirom na to da je oko 18 odsto svetskog okeanskog ugljenika uskladišteno u morskoj travi. Prema nekim istraživanjima, ona može da apsorbuje ugljenik i do 35 puta brže od Amazonske prašume.

Takođe, ona dopronosi smanjenju energije talasa, čime smanjuje mogućnost poplava, što je važno za stanovništvo koje živi uz obale.

Koliko je morska trava ugrožena?

Smanjenje količine morske trave beleži se još od 1930. godine, a prema izveštaju Ujedinjenih nacija svake godine nestane oko sedam odsto površine koja je prekrivena morskom travom.

Samo u poslednjih 40 godina, najmanje 35 odsto morske trave je izgubljeno ili degradirano. U odnosu na to, oko 20 odsto vrsta je označeno kao ugroženo ili ranjivo.

Uzrok ovome jeste oticanje zagađene vode u mora i okeane, klimatske promene, zagađenje otpadom, razvoj turizma uz obale, neregulisani ribolov i drugo.

Katarina Vuinac

Počela sa radom rekonstruisana fleš-peć u Topionici bakra u Boru

Foto-ilustracija: Printscreen/Youtube  
Foto: Emilija Jovanović-Ministarstvo rudarstva i energetike

Danas je u Boru puštena u rad fleš-peć koja se nalazi u rekonstruisanoj topionici kompanije „Ziđin koper”, što je preduslov za puštanje u rad Topionice bakra, u kojoj će se ubuduće bakarni koncentrat topiti po ekološkim standardima.

Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike je podsetila na to da su, kada je pre pet godina kompanija „Ziđin” postala strateški partner Srbije, postavljeni ambiciozni ciljevi i vizija rudarstva kakvo želimo, i dodala da iz godine u godinu svedočimo rezultatima ove saradnje kroz realizaciju investicija, rast izvoza, ali i broja zaposlenih, i poboljšanje uslova rada.

“Sve to je značajno uticalo na kvalitet života građana ovog dela Srbije. Za Ministarstvo i Vladu, ali i za sve stanovnike Bora, posebno je važno da u korak sa povećanjem životnog standarda ide i zaštita životne sredine”, podvukla je ona, navodi se u saopštenju.

Ministarka je naglasila da završetkom radova na toj topionici, ulaganja u životnu sredinu dobijaju pun smisao, jer će, kako je objasnila, pored višestruke koristi za kompaniju, zaposlene, državu, ova topionica doneti ono što građanima Bora nedostaje decenijama – kvalitetniji vazduh i bolje uslove rada.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, ovako veliki projekti nose sa sobom i veliku odgovornost prema lokalnoj zajednici i zadatak države jeste da zajedno sa građanima i rukovodstvom kompanije radi na pronalaženju najbržih i najodrživijih rešenja u interesu zaposlenih, ali i ljudi koji ovde žive generacijama.

Foto: Emilija Jovanović-Ministarstvo rudarstva i energetike

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić rekao je da je dolazak kompanije „Ziđin” omogućio ubrzani razvoj rudarstva, kao i da će kroz primenu najsavremenijih tehnologija i svetskih standarda u oblasti zaštite životne sredine, promeniti pravac razvoja zelenog rudarstva.

Generalni direktor „Ziđin kopera” u Srbiji Đen Siming naveo je da će rekonstruisana topionica umesto mazuta, uglja i drugih visokozagađujućih goriva koristiti čist prirodni gas, tako da koncentracija praškastih materija neće prelaziti pet miligrama po normalnom kubnom metru, što je u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije.

Takođe, kako je dodao, otpadne industrijske vode biće prečišćavane i ponovo korišćene u proizvodnji, a ukupna emisija ugljenika biće smanjena na 0,62 tone po toni proizvedenog katodnog bakra.

On je podsetio i na to da je kompanija 2021. samo u izgradnju sistema za prečišćavanje dimnih gasova investirala 30 miliona dolara, uz napomenu da se postrojenje za odsumporavanje odmah pokazalo kao izuzetno efikasno, te je već te godine emisija sumpor-dioksida smanjena za više od 90 odsto. 

Projekat tehničke rekonstrukcije, proširenja i izgradnje TIR-a trajao je dve i po godine i u njega je investirano 320 miliona dolara, od čega u sisteme za zaštitu životne sredine 100 miliona dolara, precizirao je generalni direktor.

On je podvukao da su, osim nadogradnje fleš-peći na originalni sistem, ostala postrojenja novoizgrađena, a reč je o novoj metalurškoj tehnologiji i opremi koja je vodeća u ovoj industriji.

Energetski portal

Ekološka čitanka

Foto: Ekološka čitanka
Foto: Ljubaznošću Katarine Majić

Ljubav prema pisanju, prirodi i deci, prvo je 2019. godine pretočila u bajku koja nosi naziv „Šum Šume”, a ove jeseni objavljena je njena druga knjiga „Ekološka čitanka”. Pisana je sa željom da je deca ne dožive kao udžbenik, već da budu podstaknuta da tragaju i dalje istražuju. Sadržaj je podeljen na poglavlja o vodi, vazduhu, šumama, zemlji, energiji, ozonskom omotaču, zvuku, životinjama, kako onima u prirodi tako i onima koje su u nevolji, bilo da su napuštene, ili u zoo-vrtovima i cirkusima.

Tekst prate i zanimljivosti iz celog sveta, a da bi još više zainteresovala mališane, Katarina je i poglavljima dala zanimljive nazive kao što su: Vazduh – nije dobro kada ga vidimo, Zvuk – buka nije u modi ili Ozonski omotač – hajde da ga zajedno zakrpimo.

„Knjiga ’Ekološka čitanka’ je prirodan sled onoga što već veoma dugo radim, za šta se borim i u šta verujem. Ona je moj pokušaj da decu informišem, ne da ih edukujem, već da im dam nove ideje, sa željom da onda oni ’nauče’ svoje roditelje i generalno starije, kako bismo zajedno uspeli da zalečimo šta se još može zalečiti na našoj planeti’’, rekla je Katarina.

U FOKUSU:

Knjiga je namenjena osnovcima, ali u njeno prelistavanje upustile su se čak i mlađe generacije. Kako autorka navodi, važno je da roditelji zajedno sa decom čitaju knjigu, kako bi gradivo dodatno približili posebnostima svakog deteta, njihovom uzrastu, znanju, interesovanju i kreativnosti. Čitanku prate i ilustracije, koje mlađoj deci mogu da pomognu u razumevanju teksta i razmišljanju kroz vizuelizaciju. Iako deca u tom uzrastu ne mogu da razumeju svaki podatak napisan u knjizi, Katarina kaže da je važno da se svakodnevno, na različite načine, povezuju sa ekologijom zato što će se tako u njihovoj podsvesti razvijati empatija prema prirodi.

Foto: Ekološka čitanka

Decu su posebno zainteresovali zadaci koji se nalaze na kraju svakog poglavlja, a koji ih upućuju na to šta oni mogu da učine kako bi doprineli očuvanju planete. Ovaj interaktivni momenat knjige doprinosi tome da deca već u tim godinama razvijaju svest da svaki pojedinac ima svoju ulogu i da borbu za prirodu ne smemo da prepustimo nekom drugom.

„Kada pišem za decu, probudim dete u sebi, koje doduše retko u meni spava, i čini mi se da kada iz „dečijih cipela” stvaram, nije mi teško da im štivo učinim zanimljivim”, rekla je Katarina objašnjavajući kako veoma ozbiljnu temu prilagođava dečijem uzrastu.

Pored ljubavi, zbog odgovornosti koje nosi pisanje ovakvog štiva, potrebno je i stručno znanje, zbog čega su u njegovom stvaranju učestvovali i njeni prijatelji sa znanjem iz oblasti biologije, ekologije, pedagogije, veterine i dečijeg književnog stvaralaštva. Kako bi ekološka priča bila zaokružena, specijalno izdanje čitanke štampano je na recikliranom papiru, i to ne bilo kakvom. Reč je o papiru koji se izrađuje ručnom metodom, prema staroj japanskoj veštini od papira praznih paklica cigareta, u socijalnom preduzeću Naša kuća, koje je osnovano na inicijativu roditelja dece sa smetnjama u razvoju.

Foto: Ekološka čitanka

Katarina je i studentkinja master studija Fakulteta političkih nauka, na smeru Ekološke politike. Član je ekoloških udruženja za zaštitu reke Rzav i Zvezdarske šume, „Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije’’, kao i neformalnih udruženja „Šljunkara’’ i „Ženska zelena snaga’’. Inicirala je različite akcije i bila učesnik brojnih aktivnosti koje su dovele do odbrane Zvezdarske šume i drugih zelenih površina, ali i jednog vremešnog kestena. Ponosna je i na sve one borbe koje je sa svojim istomišljenicima vodila, a u kojima nisu uspeli, jer su, kako kaže, te borbe još važnije.

„Ekologija i borba za prirodu su moja dugogodišnja svakodnevica. Pored toga što pišem na temu ekologije za decu, predajem deci o pticama i prirodi uopšte, i čini mi se da ne postoji dan u kome nisam posvećena u manjoj ili većoj meri nekoj vrsti borbe za neku zelenu površinu, drvo, reku’’, rekla je Katarina i dodala da se najbolje oseća u šumi, pored reke i sa rukama duboko u zemlji.

Autorka „Ekološke čitanke’’ pozvala je na kraju najmlađe da uvek veruju svom srcu, i da svoje roditelje i sve nas starije povedu u bolje sutra u kome će naša planeta zahvaljujući baš njima biti zaštićena i spokojna.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Javni pozivi za dostavljanje prijava za dodelu podsticajnih sredstava u oblasti poljoprivrede za 2023. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Sekretarijat za poljoprivredu objavio je pet javnih poziva za dostavljanje prijava za dodelu podsticajnih sredstava u oblasti poljoprivrede za 2023. godinu.

Izdvojena sredstva, koje je Grad Beograd obezbedio, za ove namene za 2023. godinu su bespovratna i namenska, a ukupno iznose više od 450 miliona dinara, saopšteno je iz Sekretarijata za poljoprivredu.

Kako se navodi u saopštenju, sredstva namenjena za nabavku nove poljoprivredne priključne mašine dodeljuju se u maksimalnom iznosu do 80 odsto od cene prihvatljivih troškova nabavke poljoprivredne priključne mašine. Maksimalni iznos podsticajnih sredstava ne može biti veći od 500.000 dinara po korisniku. Za ovu namenu opredeljena su bespovratna finansijska sredstva u iznosu od 120.600.500 dinara.

Pročitajte još:

Takođe, bespovratna su i podsticajna sredstva za nabavku nove opreme za pčelarstvo, a maksimalni iznos podsticajnih sredstava ne može biti veći od 120.000 dinara po korisniku. Za ovu namenu opredeljena su sredstva u iznosu od 45.000.000 dinara, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Govoreći o sredstvima u oblasti stočarstva i prerade mleka na gazdinstvu na teritoriji grada Beograda za 2023. godinu, ona su namenjena za nabavku junica, ovaca i koza, opreme za stočarstvo, kao i opreme za preradu mleka na gazdinstvu. Za ovu namenu opredeljena su bespovratna finansijska sredstva u iznosu od 65.000.000 dinara.

Podsticajna sredstva u oblasti voćarstva, povrtarstva i ratarstva na teritoriji grada Beograda za 2023. godinu iznose 70.000.000 dinara. Za nabavku traktora, Grad je izdvojio bespovratna finansijska sredstva u iznosu od 150.000.000 dinara, dok maksimalni iznos podsticajnih sredstava ne može biti veći od 1.000.000 dinara po korisniku.

Energetski portal

Završetak autoputa Preljina-Požega pomeren za kraj juna sledeće godine – Produžen ugovor firmama za nadzor radova

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture objavilo je obaveštenje o izmeni ugovora za nadzor nad izvođenjem radova na izgradnji autoputa E-763, deonica Preljina-Požega.

Kako je navedeno, neophodan je dodatni period angažovanja od 16 meseci jer radovi nad kojima se vrši stručni nadzor nisu završeni u predviđenom roku.

Konzorcijumu firmi koji je u avgustu 2019. godine, kada je počela gradnja deonice, angažovan na ovom poslu (Građevinski institut Centralna putna laboratorija doo Veternik, Makspro doo Zemun, Adomne doo Novi Sad i ABA professional doo Beograd), ugovor je sada produžen do 30. juna 2024. godine.

Shodno tome, povećana je i cena posla, sa 966,8 miliona, na 1,4 milijarde dinara.

Pročitajte još:

Podsetimo, radovi na deonici Preljina-Požega, prema ugovoru sa izvođačem radova kineskom kompanijom CCCC, trebalo bi da budu završeni do kraja ove godine.

To je ponovio i resorni ministar Goran Vesić pre 10 dana prilikom obilaska radova na gradnji tunela Laz na ovoj deonici.

Prema njegovim rečima, tunelske cevi trebalo da budu probijena do kraja aprila.

“Probijanje drugog tunela na trasi, Munjino brdo, očekuje se do kraja godinе, kako bi kineski partneri pokušali da ispunе ono što smo sе dogovorili, da sе do kraja godinе završi ova dеonica autoputa”, rеkao jе Vеsić.

Pogledajte i našu info-mapu Izgradnja auto-puteva i brzih puteva u Srbiji i regionu.

Izvor: eKapija

Raste interes švedskih kompanija za ulaganje u energetski sektor Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)
Foto: Belgrade Airport

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović sastala se sa ambasadorkom Kraljevine Švedske u Srbiji Anikom Ben David. Prenela joj je da je u toku finalizacija rada na Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji će definisati scenarije na osnovu kojih će se utvrditi novi ciljevi u obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i emisiji gasova sa efektom staklene baše.

Ministarka Đedović je podsetila da je završena javna rasprava o izmenama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koje treba da omoguće prve aukcije za vetroelektrane.

,,U realizaciji našeg cilja, smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, prirodni gas vidimo kao tranzicioni energent. Zbog toga je izuzetno važan završetak radova na interkonekciji sa Bugarskom i nastavak ulaganja u unutrašnju gasnu infrastrukturu. Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, namera je da kroz trogodišnji plan aukcija dobijemo preko 400 novih megavata iz solarnih i vetroelektrana“, navela je Đedović.

Pročitajte još:

Ambasadorka Ben David je naglasila da je energetika postala bezbednosno pitanje i da se Švedska, kao i Srbija, suočava sa izazovima kada je u pitanju diverzifikacija. Ukazala je i na rastući interes švedskih kompanija za ulaganje u energetski sektor Srbije.

,,Zelena agenda je prioritet švedskog predsedavanja Evropskoj uniji, a Švedska kao lider u zelenoj tranziciji može doprineti ubrzanju procesa dekarbonizacije u Srbiji. Takođe, kao zemlja sa višedecenijskim iskustvom upravljanja kritičnim mineralnim sirovinama, otvoreni smo za saradnju u ovoj oblasti”, rekla je Anika Ben David.

Izvor: RTS

Završena javna rasprava o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije 

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)
Foto-ilustracija: Pixabay (makunin)

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je izveštaj sa javne rasprave o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije.

Javna rasprava trajala je od 21. januara do 9. februara 2023. godine, a na poziv za učešće u javnoj raspravi odazvalo se 19 subjekata i dostavilo svoje primedbe, mišljenja i sugestije na Nacrt Zakona.

Javna rasprava počela je obaveštenjem i isticanjem teksta Nacrta zakona sa obrazloženjem na internet stranici Ministarstva rudarstva i energetike. 

Pročitajte još:

Detaljan spisak primedbi i odgovore na njih pogledajte OVDE.

Energetski portal

Potpisana prva tranša granta EU za brzu prugu Beograd–Niš

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sporazum o prvoj tranši investicionog granta za izgradnju brze pruge Beograd–Niš potpisali su danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Goran Vesić i šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan Alesandro Bragonzi.

Ovaj sporazum podrazumeva grant u ukupnom iznosu od 598 miliona evra, od čega je do sada odobreno 265 miliona, u okviru finansijskog paketa za železnički Koridor 10, a potpisan je u vozu, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i komesara Evropske unije za proširenje i susedsku politiku Olivera Varheljija.

Dokument se odnosi na gradnju deonice Stalać–Đunis, na trećoj etapi buduće brze pruge, koja će se prva raditi, jer je za tu deonicu idejni projekat već završen i odobren.

Pročitajte još:

Predsednik je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa Varheijem nakon potpisivanja sporazuma u železničkoj stanici Beograd centar u Prokopu, naglasio da je reč o ogromnoj pomoći EU za jedan od najvećih projekata ikada u koje je Srbija ušla.

,,Projekat je vredan 2,775 milijardi evra, od čega nam EU poklanja 610 miliona evra, iz budžeta Srbije izdvaja se 525 miliona evra, a ostatak će po najpovoljnijim kamatama biti finansiran od strane EIB i EBRD-a’’, objasnio je predsednik Vučić.

Prema rečima predsednika, Niš će ovom brzom prugom biti spojen sa Beogradom, ali i sa Istanbulom, Solunom, Atinom, iskazavši zahvalnost Evropskoj uniji na pomoći.

Komesar Varhelji istakao je da ovaj projekat može da promeni realnost za građane Srbije i celokupnog regiona, jer treba da donese nova radna mesta, ulaganja na jugu Srbije.

Brza pruga Beograd–Niš biće duga 230 kilometara, a završetak radova se očekuje 2029. godine. Izgradnja će se odvijati u tri etape, i to Beograd–Velika Plana, Velika Plana–Paraćin i Paraćin–Niš.

Energetski portal

EKSPLOZIJE SEVERNOG TOKA DOVELE DO “EKOLOŠKE KATASTROFE”: Još se ne zna koliko su dalekosežne posledice

Foto: Printscreen/Youtube
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Prema nedavnoj studiji Research Skuare, eksplozije u septembru 2022. raznele su gasovode “Severni tok”, koji su išli od Rusije do Nemačke na dnu Baltičkog mora i izazvale ekološku katastrofu dovodeći lokalne i ugrožene vrste u opasnost.

Sabotaže i eksplozije koje su uništile gasovode “Severnog toka” nisu samo pokvarile odnose između Rusije i Zapada, već su pokrenule i lančanu reakciju u morskoj sredini koja rizikuje da ugrožene vrste poput bakalara i raznih pliskavica konačno potisnu preko ivice, navodi se u studiji.

„To je duboko zabrinjavajuće za Baltičko more jer izveštaj pokazuje da eksplozija pogoršava stanje morskog područja koje je već u duboko ozbiljnom i kritičnom stanju”, rekla je za DR Vesti Maria Reumert Gjerding, predsednica Danskog društva za zaštitu prirode. 

Bo Øksnebjerg, generalni sekretar Svetskog fonda za divlje životinje, deli ovo mišljenje.

„Imamo još jedan klin u kovčegu Baltika. Izveštaj pokazuje da je načinjena velika šteta i da je mnogo toksičnih materija došlo u vodeni stub”, rekao je on.

Eksplozije i mlazevi vode koji su usledili, uzburkali su preko 250.000 tona kontaminiranog morskog dna sa otrovnim materijama.

To uključuje TBT, supstancu koja uništava reproduktivni kapacitet riba, kaže Hans Sanderson, viši istraživač na Odeljenju za nauke o životnoj sredini na Univerzitetu Arhus, vođa tima istraživača. Problem je u tome što se morsko okruženje Baltičkog mora već bori da preživi.

Pročitajte još:

Prema izveštaju, eksplozije su povećale zagađenje u Bornholmskoj dubini, gde se gnezdi bakalar i najsevernija eksplozija dogodila se 40 kilometara od obala u švedskim vodama gde se gnezde ugrožene pliskavice.

Same eksplozije su možda ubile ili uništile sluh ugroženih malih kitova koji su se nalazili u blizini. U izveštaju je zaključeno da je njihova populacija tek preko preko 500 i toliko ugrožena da bi gubitak čak i jedne ženke mogao imati velike posledice.

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Ozbiljno je ako se ispostavi da curenje “Severnog toka” ima velike posledice po našu životnu sredinu. Na prvi pogled se čini da su efekti lokalni, ali Baltičko more je već pod velikim pritiskom, zbog čega smo, naravno, veoma svesni posledica”, rekao je danski ministar za životnu sredinu Magnus Heunike za DR Vesti.

„Takođe kontinuirano pratimo i delimo informacije sa našim susednim zemljama oko Baltičkog mora, tako da imamo opštu sliku o posledicama i možemo da ih pratimo po potrebi”, dodao je Heunicke.

Istrage su još u toku

Još nije jasno ko stoji iza eksplozije cevovoda. U pismu upućenom Savetu bezbednosti UN, Švedska, Danska i Nemačka su navele da su njihove istrage u toku i da tek treba da budu završene bez davanja određenog vremenskog okvira za završetak.

Oni su priznali da je uticaj na životnu sredinu bio „značajan i zabrinjavajući”, preneo je Rojters.

Prvobitno optužena da je odgovorna za napad, Moskva je negirala bilo kakvu umešanost u slučaj i zatražila, uz podršku Kine „nezavisnu” istragu.

Ranije ovog meseca, Vašington je takođe opovrgao post na blogu američkog istraživačkog novinara Simora Herša, u kojem se navodi da iza sabotaže stoje SAD kao „potpuno lažan”.

Izvor: EURACTIV

Počinju kapitalni radovi na teritoriji Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Sekretarijat za saobraćaj obavestio je građane o planiranim kapitalnim radovima koji će se izvoditi na teritoriji grada Beograda, počev od 1. marta, a koji će značajnije uticati na stanje saobraćajne mreže.

Javno komunalno preduzeće „Beogradske elektrane” u 2023. godini nastavlja radove na rekonstrukciji distributivnih toplovoda M1, M2 i M3 na teritoriji Novog Beograda.

Postojeći toplovodi su stari više od 40 godina i zbog lošeg stanja poslednjih godina dešavale su se havarije zbog kojih je bez grejanja ostao veliki broj korisnika (oko 300 predajnih stanica). Da bi se sprečile veće havarije i obezbedilo kontinualno snabdevanje postojećih potrošača, ali i priključenje novih, JKP „Beogradske elektrane” povećava kapacitet sa postojećeg toplovoda DN600 na DN800. Radovi su započeti 2020. godine, a planirani završetak na sva tri magistralna toplovoda je do kraja 2023. godine, navodi se na sajtu grada.

Akcionarsko društvo „Elektromreža Srbije” nastavlja radove na izgradnji 110 kV kablovskog voda između trafostanice „Beograd 1” u Ulici Husinskih rudara i trafostanice „Beograd 6” u Hilandarskoj ulici, kojim će se zameniti postojeći uljani kabl postavljen 1969. godine, a koji je pri kraju eksploatacionog veka. Ugradnjom novog kabla obezbediće se pouzdanost u snabdevanju električnom energijom centralnog dela grada Beograda, kao i naselja Karaburma. U prethodne dve godine ugrađen je kabl duž ulica Marijane Gregoran, Vojvode Micka Krstića, dela Višnjičke i u Ulici Milana Kašanina, a do kraja septembra 2023. godine planiran je završetak preostalih radova u Višnjičkoj ulici, duž Bulevara despota Stefana, te u Palmotićevoj i Hilandarskoj ulici.

Pročitajte još:

S obzirom na veliki broj najavljenih obimnih radova na uličnoj mreži grada Beograda, Sekretarijat za saobraćaj je zimski period iskoristio za koordinaciju radova koji najduže traju i ometaju saobraćaj na najznačajnijim gradskim ulicama. Pre svega, ovo se odnosi na radove JKP-a „Beogradske elektrane” na teritoriji gradske opštine Novi Beograd, kao i radove „Elektromreže Srbije” a. d, duž Bulevara despota Stefana i Višnjičke ulice. Prema planovima, ovi radovi traju duže od sedam meseci i ne mogu se uklopiti u letnji period kada je smanjen broj ljudi, a samim tim i obim saobraćaja u gradu. Zato je odlučeno da će, u skladu sa vremenskim uslovima, radovi započeti 1. marta i to tako što će JKP „Beogradske elektrane” nastaviti radove na magistralnom toplovodu M2 u Ulici Milutina Milankovića i na M3 u Antifašističke borbe, a „Elektromreža Srbije” a. d. u Bulevaru despota Stefana, od Milana Kašanina prema Cvijićevoj ulici.

Iz ovog gradskog sekretarijata apeluju na vozače da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju, a svi učesnici u saobraćaju mole se za strpljenje i razumevanje.

Energetski portal

Ministarstvo pozvalo proizvođače hleba da konkurišu za subvencionisano brašno Robnih rezervi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ronaldo de Oliveira)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo trgovine Srbije pozvalo je registrovane proizvođače hleba da se do 5. marta prijave za kupovinu brašna Tip-500 po subvencionisanim cenama iz robnih rezervi.

Interventna prodaja brašna obaviće se na osnovu Uredbe vlade Srbije o proizvodnji i prometu hleba od brašna Tip-500, navedeno je na sajtu ministarstva.

Pravo na nabavku ovog brašna imaju svi proizvođači hleba na teritoriji Srbije koji su u momentu donošenja uredbe bili registrovani za tu delatnost.

Pročitajte još:

Kvote subvencionisanog brašna, po ceni od 33 dinara za kilogram, biće određivane proizvođačima hleba po njihovoj dosadašnjoj proizvodnji hleba od brašna Tip-500, po maksimalnoj proizvođačkoj ceni od 45,88 dinara po vekni, od 1. novembra 2022. do 31. januara ove godine i nameravanoj proizvodnji po toj istoj ceni ili po drugoj ceni koju odredi vlada Srbije, dalje se navodi.

Energetski portal