Home Blog Page 189

Otvaranje drugog Konkursa Ekoopština

Foto: Nika Veselinov
Foto: Nika Veselinov

Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, NALED i SKGO, Wiener Stadistsche, Ministarstvo rudarstva i energetike i delegacije Evropske unije, zajednički su otvorili drugo izdanje konkursa „Ekoopština”. Marina Nenković-Riznić, moderatorka konkursa „Ekoopština”, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije u uvodnoj reči podseća šta je Projekat „Ekoopština”:

– francusko-srpska platforma za saradnju na izazovima održivog grada, kroz identifikaciju dobre prakse razvijenih na lokalnom nivou u Srbiji kao i u Francuskoj, koja će biti predstavljena tokom seminara organizovanih za lokalne zajednice u Srbiji. Ovi seminari će se održati u Beogradu i Nišu 27. aprila Održivo upravljanje otpadom i energetska obnova – 10. maj Održiva mobilnost – 25. maj Održivo upravljanje vodama 6. jun za energetsku efikasnost. U oktobru je dodela nagrada kojom će biti nagrađeni pobednici ovog novog izdanja.

 – konkurs otvoren za sve srpske gradove i opštine od manje ili više od 40.000 stanovnika u četiri kategorije (upravljanje otpadom, održivo upravljanje vodom, energetska efikasnost zgrada, pametni gradovi) na kojem će biti nagrađeno ukupno osam srpskih opština koje će biti pozvane na studijska putovanja u Francusku

– Konkurs nagrađuje lokalne vlasti u Srbiji za akcivnosti u četiri oblasti: energetska efikasnost zgrada, održivo upravljanje otpadom, voda i održiva mobilnost.

– konkurs otvoren za sve nastavnike i učenike u Srbiji koji rade na zaštiti životne sredine.

Pozvani su svi gradovi i opštine Srbije da učestvuju na seminarima i da svoje projekte podnesu do 30. juna 2023. godine.

Pročitajte još:

“Sa svim partnerima, ponosni smo na rezultate prvog izdanja, dobili smo 60 prijava iz srpskih zajednica, što pokazuje veliko interesovanje, i 35 prijava iz škola. Takođe smo poželeli dobrodošlicu više od 350 izabranih zvaničnika i tehničara iz srpskih lokalnih vlasti tokom naša četiri tehnička seminara organizovana u 2022. Ovo su ohrabrujući rezultati i ilustruju našu ambiciju da „Ekoopština“ bude platforma za saradnju u pogledu životne sredine i održivog grada koji promoviše aktere zelenije Srbije i jača veze između srpske i francuske zajednice. Takođe želimo da naš projekat učinimo vektorom saradnje i evropskih integracija oko pitanja životne sredine koja utiču na svakodnevni život građana Srbije. Posebno nam je zadovoljstvo da učvrstimo naše partnerstvo sa delegacijom Evropske unije označavanjem „Ekoopštine“ delom kampanje „We Care“ i programa „EU za Tebe“. Za ovo drugo izdanje, ambicija nam je da nastavimo naše delovanje u službi srpske zajednice i srpske omladine. Ono što želimo je da sve više lokalnih zajednica i škola učestvuje na našem takmičenju kako bismo mogli da idemo napred i da pomerimo Srbiju u njenoj zelenoj agendi”, rekao je Nj.E. Pjer Košar, Ambasador Francuske u Srbiji.

Foto: Nika Veselinov

“Cilj Vlade Srbije i Ministarstva rudarstva i energetike je energetska sigurnost za naše građane i privredu. Donoseći strateške odluke o budućim ulaganjima u energetski sektor polazimo upravo od neraskidive veze energetike i ekologije, i kada govorimo o novim kapacitetima, govorimo pre svega o zelenoj energiji. Nastojimo da kroz značajne subvencije olakšamo našim građanima da budu energetski efikasniji, troše manje energije tako što će zameniti vrata i prozore, uraditi izolaciju fasade, zameniti kotlove energetski efikasnijim. Do sada je država za te namene izdvojila 2,6 milijardi dinara za 20.000 domaćinstava, a nedavno smo obezbedili  dodatna sredstva za mere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima, u iznosu od oko 70 miliona evra. Plan je da javni poziv bude raspisan u drugoj polovini 2023, a očekujemo da ćemo tim sredstvima moći da subvencionišemo oko 80.000 domaćinstava. Prethodni konkurs  „Ekoopština“ pokazao je da na nivou opština i gradova ima mnogo kvalitetnih ideja i projekata, pokazao je bogatstvo dobrih praksi na lokalnom nivou, ali i veliku motivisanost najmlađih, naše dece, da rade na unapređenju zaštite životne sredine i racionalnijoj potrošnji električne energije”, rekla je Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike.

Generalni sekretar SKGO Nikola Tarbuka podsetio je da je ova inicijativa važan element saradnje Ambasade Francuske i njegove organizacije. Opštine Srbije održavaju staru i tradicionalnu vezu sa opštinama Francuske, zbog čega se svake godine, kao i sledeće nedelje u Lionu, organizuje sastanak na kome će se razgovarati o pitanjima saradnje naše dve zemlje, kao i o ekonomskim pitanjima obrazovanju i nauci i šta EU donosi izabranim predstavnicima naše zemlje. Ekologija je jedna od tema, uz energiju i održivu mobilnost, za koju je SKGO veoma vezan. Njeni članovi nastoje da razumeju nacionalna i lokalna pitanja i da se upoznaju sa alatima o temama kojima se bavi „Ekoopština“. Njegova organizacija rado pomaže u identifikaciji i promovisanju najboljih praksi i kapaciteta koji žele da deluju uz jačanje saradnje sa Francuskom.

“Kompanija Saint-Gobain je sa zadovoljstvom ponovo podržala projekat koji ima za cilj podizanje svesti kod stanovništva. Naša inovativna rešenja, energetski efikasna koja čuvaju životnu sredinu komplementarna su sa projektom „Ekoopština“. Poznat je naš slogan ,,Making the world a better home” i u skladu sa tim posmatramo i projekt ,,Ekoopština“, jer ono što danas uradimo biće bolje za budućnost“, rekao je Vladan Ilić, generalni direktor Saint-Gobain za Srbiju.

„Organizacija je srećna što je ponovo deo projekta „Ekoopština“. Održivi razvoj i digitalizacija su horizontalne teme koje su prioriteti za njihovu organizaciju. Ovim pitanjem se bave već četiri godine kroz stvaranje i obuku kroz Zajednicu gradova za očuvanje životne sredine Srbije. Teme otpada u vodi i vazduhu su u fokusu srpskih gradova. Bili su u žiriju „Ekoopštine“ na ovu temu. NALED formira studijske grupe sa gradovima na temu otpada i kvaliteta vode. „Ekoopština“ je projekat koji može da pokaže moguća rešenja. Ovo je sjajna prilika da možemo da podelimo znanje i iskustva kako bismo se uključili u projekat, a i mi to možemo da podelimo između naših gradova“, rekao je Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj NALED-a.

„Veolia sa zadovoljstvom nastavlja saradnju sa „Ekoopštinom“, to je odlična platforma za prenošenje znanja o temama koje su u srcu našeg poslovanja, voda, energija i upravljanje otpadom. To je takođe veoma dobar primer saradnje srpskih i francuskih lokalnih vlasti. Njihov cilj je da promovišu ovu saradnju, da ubrzaju razmenu znanja i primenu novih i inovativnih tehnika kao što je Vinča, sa reciklažom građevinskog otpada gde proizvodimo agregate. Realizuje se pravi energetska proizvodnja iz otpada i omogućava snabdevanje grada Beograda električnom i toplotnom energijom, odnosno 30.000 domaćinstava električnom energijom i 60.000 toplotnom energijom. Ovo je početak ekološke transformacije i razlog našeg postojanja. Kompanija na ovaj način želi da podrži lokalne zajednice i želimo puno sreće zajednicama koje budu učestvovale u takmičenju“, rekao je Filip Tjel, Managing director Veolia Srbija.

„Kao što je već pomenuto, Veolia pozdravlja projekte koji se realizuju u okviru konkursa „Ekoopština“, čiji su rezultati i aktivnosti u ovoj godini više nego pozitivni i koji na taj način promoviše razmenu između srpskih i francuskih gradova. Razmena informacija i saveta je praktična i dobrodošla ne samo za prošlogodišnje pobednike, već i za sve zainteresovane za ekološke teme kao što su tretman otpada ili distribucija energije. Veolia radi širom sveta i svuda gde želimo da ojačamo zajednice i unapredimo potencijal“, rekao je Nebojša Grbušić, direktor Water solutions and technologies Veolia Srbija.

„Wiener Stadtische osiguravajuće društvo je posvećeno poboljšanju života u gradovima Srbije. Kompanija je lider u istočnoj Evropi i ceni svoju trenutnu ekonomsku vrednost i buduću održivost regiona. Partner je u ovom projektu „Ekoopštine“ jer kompanija želi da prati i podrži napore u smislu razmene iskustava i znanja i operativne ekspertize u pogledu životne sredine. Cilj kompanije je da obezbedi budućnost za naredne generacije. Ove godine će podržati „Ekoopštinu“ u kontekstu održive mobilnosti, akciju u kojoj je već sprovela akcije, posebno u Nišu, na promociji biciklizma u gradu izgradnjom biciklističkih stanica“, rekla je Ivane Đurišić, Korporativni PR menadžera Wiener Stadtische osiguranja a.d.o. Beograd.

„Kao sportska kompanija, Decathlon ima za cilj da zaštiti jezera i planine kako bi deca mogla da uživaju i da se bave sportom u prirodi. U okviru škola se sprovode akcije podizanja svesti dece o životnoj sredini. Decathlon će podržati ovogodišnje izdanje konkursa „Ekoopština“ donacijom opreme u iznosu od 5.000 evra za pobedničke škole. Kompanija je svesna da je Srbija sportska nacija, da voli sport i živi kroz sport, što podrazumeva podizanje svesti među mladima, ali i velike akcije koje se sprovode kao na primer tokom dana vožnje bicikla, gde su sve usluge posvećene biciklizmu besplatne za smanjenje emisije ugljenika“, rekla je Katarina Jovanović, direktorka Decathlon-a za Beograd i članica žirija za kategoriju “Zelene škole”.

Izvor: Ambasada Francuske

Nauka i inovacije od ključnog značaja za dalji razvoj

Foto: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandre Debiève)

U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je četiri godine rada Fonda za nauku Republike Srbije, čemu je prisustvovala ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović i tom prilikom izrazila nadu da će kroz 10 godina nauka diktirati ekonomski razvoj zemlje.

Ministarka Begović istakla je da je doneta strategija koja ima viziju naučnog i tehnološkog razvoja Srbije, odnosno gde želimo da izgradimo snažne naučne, istraživačke i razvojne institucije, koje treba da odgovore na globalne izazove.

,,Takođe, želimo da podržimo i izgradimo lidere istraživače i istraživačke timove koji će moći da izađu na globalnu mapu nauke i pokažu šta Srbija zna’’, poručila je ministarka.

Kako je naglasila, Fond za nauku postao je veoma važan oslonac za srpske naučnike i svakako jedan od ključnih mehanizama kako države, tako i naučne zajednice, koji je potreban za to da nauku usmerimo ka izvrsnosti i inovacijama.

Pročitajte još:

Važno je, kako je dodala, da iskoristimo i neiskorišćeni potencijal naših sjajnih ljudi u rasejanju, koji su veoma uspešni i motivisani da pomognu našoj lokalnoj zajednici kroz konekcije, projekte, transfer znanja i tehnologije.

Prema njenim rečima, Fond za nauku imaće još jedan novi poziv upravo vezan za dijasporu, koji će svakako biti važan za povezivanje naše naučne zajednice i sveta.

Ministarka je podsetila na to da je država u prethodnom periodu puno ulagala u nauku, ističući važnost fondova, izgradnje naučno-tehnoloških parkova i sve veće startap zajednice u Srbiji.

,,Projekat „Promis” pravi je pokazatelj koliko možemo biti hrabri u nauci i sa Fondom radimo na tome da se hrabrost naučnika transponuje na pozive novog evropskog okvira Horizont, gde Srbija treba da ima sve više dobitnika prestižnih međunarodnih grantova’’, navela je ministarka Begović i zaključila da ćemo tek pokazati koliko Srbija ima sjajnih naučnika i koliko vredi ulagati u nauku.

Vršilac dužnosti direktora Fonda za nauku Milica Đurić Jovičić napomenula je da je ovaj fond do sada otvorio osam programa, uskoro će i deveti, a do kraja godine biće otvoreno još ukupno četiri programa.

Direktor Kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikola Pontara ukazao je na to da postoji jaka veza između inovacija, preduzetništva i ekonomskog rasta u jednom društvu, i dodao da će Svetska banka nastaviti da podržava razvoj Srbije u ovim oblastima, u saradnji sa Evropskom unijom i Vladom Srbije.

Šef Odeljenja za saradnju Delegacije EU u Srbiji Nikola Bertolini poručio je da EU nastavlja da podržava nauku, tehnološki razvoj i inovacije, ne samo kako bi obezbedila kompetitivnost ekonomija, već i bolji standard života svim građanima.

Energetski portal

Međunarodni dan protiv brana: Za reke, vodu i život

Foto-ilustracija: Pixabay (wallner)
Foto-ilustracija: Pixabay (Powie)

Međunarodni dan protiv brana: Za reke, vodu i život obeležava se svake godine 14. marta od 1997.

Još 1995. godine na sastanku nekoliko organizacija u Brazilu, među kojima su Evropska mreža reka (ERN), Međunarodna mreža reka (IRN), indijski društveni pokret Narmada Bachao Andolan (N.B.A.) i Biobio Action Group (GABB), formiran je međunarodni organizacioni komitet, na čelu sa Brazilskim pokretom ljudi pogođenih velikim branama (MAB).

Dve godine kasnije, učesnici Prvog međunarodnog skupa ljudi pogođenih branama proglasili su 14. mart za Međunarodni dan protiv brana – za reke, vodu i život.

Jedan od značajnijih uspeha, postignut zahvaljujući naporima ljudi i ovom Međunarodnom danu, jeste uklanjanje dve brane visine 60 metara u Sjedinjenim Državama.

Pročitajte još:

Iako je u središtu naziva borba protiv brana, one ne predstavljaju jedini problem sa kojim se reke suočavaju i za čije se rešavanje zalaže. Naše reke sve više postaju dom za otpadne vode i smeće, a sve manje za živa bića. Slatkovodne vrste veoma su ugrožene, beležeći pad od preko 80 odsto od 1970. godine.

Svake godine, Međunarodni dan prati drugačije teme naglašavajući konkretne probleme kao što su ,,Prava reka’’, ,,Značaj reka za biodiverzitet’’, ,,Žene, voda i klimatske promene’’ i druge.

Koliko su reke važne, možda najbolje opisuje činjenica da su prve civilizacije nastajale upravo pored njih i zahvaljujući njima.

Energetski portal

Smanjenje tržišnih udela najvećih energetskih kompanija EU

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

U većini zemalja Evropske unije, tržišni udeli najvećih proizvođača električne energije i gasa se smanjuju od 2013. godine, od kada je Eurostat počeo sa prikupljanjem ovih podataka.

U 2021. godini je najveći udeo najvećih proizvođača zabeležen na Kipru sa 88 odsto, zatim u Francuskoj sa 79 odsto, Hrvatskoj sa 76 odsto i Estoniji sa 64 odsto. Na drugom kraju, tržišni udeo najvećeg proizvođača na tržištu električne energije bio je manji od 20 odsto i to u Poljskoj, Litvaniji i Italiji sa 17 odsto i Švedskoj sa 19 odsto.

Na godišnjem nivou, od 2020. do 2021. godine, najveći porast tržišnog udela zabeležen je u Irskoj od 32 odsto, dok je najveći pad zabeležen u Portugalu od 32 odsto.

Povećanje udela ukazuje na porast tržišne koncentracije, na primer nakon spajanja velikih učesnika na tržištu. Naprotiv, smanjenje udela pokazuje smanjenje koncentracije tržišta, piše Eurostat.

U poređenju sa 2013, tržišni udeo najvećeg proizvođača na tržištu električne energije u 2021. godini bio je manji u većini zemalja EU. Pad tržišnog udela kretao se od 39 procentnih poena u Luksemburgu, nakon liberalizacije tržišta električne energije, i pad od 20 procentnih poena u Slovačkoj, pa sve do jednog procentnog poena u Bugarskoj i četiri u Finskoj.

Nasuprot tome, udeo je ostao stabilan u Švedskoj i Poljskoj, dok se povećao u Mađarskoj, Rumuniji i Španiji.

Pročitajte još:

Uvoz i proizvodnja prirodnog gasa

Kada je reč o prirodnom gasu najveći tržišni udeo od 100 odsto bio je u Estoniji, Malti i Švedskoj, gde je samo jedan entitet dominirao nacionalnom proizvodnjom i uvozom.

Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)

Nasuprot tome, najveća kompanija za uvoz i proizvodnju prirodnog gasa imala je najniži nivo prodora na tržište u Irskoj sa 22 odsto i Češkoj 23 odsto.

Na godišnjem nivou, od 2020. do 2021. godine, najveći pad tržišnog udela zabeležen je u Hrvatskoj za 45 odsto i Češkoj za 38 odsto. Broj glavnih kompanija koje uvoze ili proizvode prirodni gas za lokalno tržište porastao je sa pet na šest u Češkoj i sa tri na pet u Hrvatskoj.

U poređenju sa 2013. godinom, tržišni udeo najveće kompanije za uvoz i proizvodnju prirodnog gasa smanjen je u 14 članica EU, sa dostupnim podacima u 2021. Najveći pad zabeležen je u Grčkoj od 61 procentnog poena, Letoniji od 54 procentna poena i Češkoj od 46 procentnih poena.

U međuvremenu, udeo je ostao isti u Švedskoj, dok je povećan u četiri članice EU: Litvaniji za 22 procentna poena, Estoniji za 16 procentnih poena, Slovačkoj za 13 procentnih poena i Belgiji za sedam procentnih poena.

Energetski portal

Proizvodnja rudarskog sektora u prošloj godini povećana za 22,6 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (stafichukanatoly)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sektor rudarstva u Republici Srbiji beleži konstantan rast proizvodnje koja je prošle godine bila  za 22,6 odsto veća nego 2021. godine, čime je dostignut udeo u BDP-u od 2,4 odsto.

Na obeležavanju 77 godina postojanja Rudarsko-geološkog fakulteta, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović poručila je da je Srbiji neophodna snažna struka kako bismo nastavili u pravom smeru da idemo.

Prema rečima ministarke, energetska kriza, energetska tranzicija i aktuelni globalni izazovi, iznova su naglasili značaj mineralnih resursa za upravljanje ekonomijom i obezbeđivanje stabilnog privrednog rasta.

Pročitajte još:

„Naš cilj je održivo rudarstvo. Buduće strateške pravce moramo da definišemo svi zajedno, na krajnje odgovoran i posvećen način, vodeći računa pre svega o nacionalnim i ekonomskim interesima uz obezbeđivanje energetske bezbednosti, rasta proizvodnje mineralnih sirovina, siguran okvir za investiciona ulaganja i puno uvažavanje i primenu svetskih standarda’’, naglasila je ministarka.

Podsetila je da Rudarsko-geološki fakultet decenijama unazad daje značaj doprinos razvoju rudarstva i geologije i izrazila uverenje da će tako ostati i u budućnosti.

„U sadejstvu sa vama, uvažavajući reč struke i nauke, bićemo spremniji i odlučniji za period koji sledi’’, poručila je ministarka Đedović.

Energetski portal

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u februaru prosečno povećane za 1,4 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (blickpixel)
Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Prema podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku, cene proizvoda i usluga lične potrošnje u februaru 2023. godine, u odnosu na januar 2023. godine, u proseku su povećane za 1,4 odsto.

Potrošačke cene u februaru 2023. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 16,1 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2022. godine u proseku povećane za 2,8 odsto.

Posmatrajući glavne grupe proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u februaru 2023. godine, u odnosu na prethodni mesec, cene stanovanja, električne energije, vode, gasa i ostalih goriva zabeležile su rast od 1,0 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića rast od 2,7 odsto.

Pročitajte još:

Kada je reč o ostalim proizvodima i uslugama, cene alkoholnih pića i duvana porasle su za 0,3 odsto, zdravlja za 1,5 odsto, rekreacije i kulture za 1,5 odsto, opreme za stan i tekuće održavanje 0,9 odsto, a u grupama transport i restorani i hoteli za po 0,8 odsto.

Govoreći o obrazovanju, cene su porasle za 0,2 odsto i u komunikacijama za 0,1 odsto.

Energetski portal

POČEO SOLARNI KAMP ZA MLADE LIDERE

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Od danas do 17. marta, u Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima, održava se prolećni Solarni kamp za mlade lidere. U pitanju je drugi Solarni kamp koji se organizuje pod pokroviteljstvom projekata Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji i Perspektive za mlade u ruralnim sredinama u Srbiji, koje u okviru Nemačke razvojne saradnje sprovodi GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike, odnosno Ministarstvom turizma i omladine Vlade Srbije.

Cilj kampova je da mladi razviju veštine planiranja i realizacije projekata u oblasti zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije, sa fokusom na solarnu energiju, koje kasnije mogu primeniti u svojim lokalnim zajednicama.

Pročitajte još:

Foto: GIZ

Na kampu će učestvovati mladi između 18 i 30 godina koji dolaze iz rurlanih sredina širom Srbije. Tokom pet dana učesnici će moći da se detaljno upoznaju sa teorijom i praksom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i mogućnostima da određene aktivnosti i ideje primene u zajednici u kojoj žive. U toku raznovrsnih edukativnih radionica imaće i priliku da, uz pomoć mentora, u timovima razvijaju pilot projekte. Takođe, kamp podrazumeva i edukaciju o pisanju i vođenju projekata i uključivanju mladih u volonterske akcije koje doprinose životu u zdravijem i čistijem okruženju.

Učešće na Solarnom kampu za mlade lidere je besplatno, a nakon obuke učesnici će imati priliku da dobiju novčana sredstva za sprovođenje lokalne volonterske akcije.

Foto: GIZ

Prvi Solarni kamp održan je u oktobru 2022.godine, takođe u Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima, a okupio je mlade iz nekoliko okruga u Srbiji. Učesnica tog kampa Nada Jovanović (22) iz Pirota, istakla je nakon kampa da bi učešće na Solarnom kampu za mlade lidere preporučila svim mladim ljudima zbog prilike da steknu mnogo novog znanja i razmene iskustva o ekološkim problemima sa mladima iz različitih sredina i krajeva u Srbiji.“

,,Kao posebno važno izdvojila bih predavanja o solarnoj energiji i energetskoj efikasnosti na kojima smo, na primer, kroz savete koje izolacione materijale možemo da koristimo kako bismo povećali energetsku efikasnost, naučili kako da praktično rešavamo probleme sa kojima se suočavamo u svojim domaćinstvima. Takođe, dotakli smo se i finansijskih tema, uputili u subvencije koje za energetsku efikasnost daje Republika Srbija, a pravili smo i sopstvene male solarne panele,” objasnila je Nada.

Izvor: GIZ

NA VIDIKU ZABRANA I KOD IZUZETAKA UPOTREBE PESTICIDA U EU? Komisija smatra da bi na taj način zaštitila rojeve pčela

Foto-ilustracija: Unsplash (Rahul Pradeep)
Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Brinksma)

Presudom, objavljenom u januaru ove godine, Evropski sud pravde (ECJ) je potvrdio da državama članicama više neće biti dozvoljeno da daju derogacije koje privremeno dozvoljavaju upotrebu semena tretiranog „izričito zabranjenim“ sredstvima za zaštitu bilja po zakonu EU.

Sredstva za zaštitu bilja imidakloprid, klotianidin i tiametoksam pripadaju klasi pesticida poznatih kao neonikotinoidi koji ciljaju insekte i hemijski su slični nikotinu. Neonikotinoidi su se poslednjih godina našli na udaru kritike jer doprinose opadanju roevaj pčela narušavajući njihov osećaj za orijentaciju, pamćenje i reproduktivni sistem.

Presuda je, međutim, ostavila znak pitanja u pogledu njenog dometa. Konkretno, grupe za kampanju su dovele u pitanje da li će se ovo odnositi na sve zabranjene pesticide i izvoz zabranjenih pesticida.

Sada je služba Komisije za bezbednost hrane (DG SANTE) iznela svoje početno tumačenje presude, koje je potvrdilo da izvršna vlast EU veruje da se ovo proteže dalje od dotičnih neonikotinoidnih pesticida.

Pročitajte još:

„Smatramo zaista da države članice više ne mogu davati hitna odobrenja za stavljanje na tržište ili upotrebu sredstava za zaštitu bilja tamo gde je doneta odluka da se oni zabrane zbog štetnih efekata“, rekla je Kler Beri iz DG SANTE tokom sastanka komiteta Evropskog parlamenta za životnu sredinu.

„Želela bih da podsetim da je Komisija uvek kritički gledala na izdavanje odobrenja za hitne slučajeve, posebno tamo gde se ona ponavljaju“, dodala je ona, ističući da je izvršna vlast EU takođe preduzela mere da za povećanje transparentnosti i kontrolu nad hitnim ovlašćenjima koja su posebno dale države članice“, istakla je ona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Portparol Komsije je EURACTIV pojasnio je da Komisija još uvek analizira presudu.

Opšte shvatanje ovog pitanja u Briselu, kako stvari trenutno stoje, najverovatnije da je sadašnje DG SANTE tumačenje ono koje će se održati.

Što se tiče zemalja članica koje su već izdale derogacije za pesticide zabranjene u EU za 2023. godinu, Beri je rekao da je državama članicama već savetovano da ponovo razmotre ovo pitanje.

„Za sva odobrenja koja su već data, oni moraju da pregledaju ovlašćenja i vide kako mogu da ih povuku u svetlu onoga što kaže njihovo zakonodavstvo“, objasnila je ona.

Kao takva, Komisija veruje da države članice „treba odmah da reaguju kako bi osigurale poštovanje presude i da više ne mogu davati hitna ovlašćenja“, kazala je Beri.

Grupa kampanje Pesticide Action Netvork Europe (PAN) proslavila je tu vest na Tviteru i ponovila poziv državama članicama koje su već odobrile derogacije za 2023, uključujući Belgiju i Finsku, da povuku svoje dozvole.

Međutim, CropLife Europe, koji predstavlja industriju zaštite bilja u EU, ponovio je u saopštenju da presuda Suda „pojašnjava kada države članice mogu da izdaju hitna ovlašćenja“.

Izvor: EURACTIV

Počeli radovi na izgradnji industrijskog parka u Dobanovcima

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Panevropska kompanija VGP počela je sa radovima na izgradnji idustrijskog parka u Dobanovcima, koji će biti najveći logističko-trgovinski park u Srbiji i region, a čija će površina biti veća od million kvadratnih metara.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tom prilikom izjavio da će budući kapaciteti unaprediti sveukupne logističke i industrijske kapacitete naše zemlje i povećati konkurentnost Srbije u regionu, te dodatno privući investitore. Izrazio je očekivanje da ćemo i ove godine privući više od četiri milijarde stranih direktnih investicija, navodi se na sajtu Grad Beograd.

Kako je predsednik istakao, za našu zemlju je posebno važna opredeljenost VGP-a za razvoj zelenih tehnologija u svojim projektima, jer će i to doprineti održivoj i otpornoj ekonomiji. Zamolio je tu belgijsku kompaniju da razmisli o dodatnim investicijama na jugu Srbije, na primer u Nišu i Leskovcu.

Pročitajte još:

Direktor i vlasnik kompanije Jan Van Git poručio je da nisu zažalili što su u Srbiji, te da će nastaviti da ulažu jer Srbija pripada EU porodici. Direktor VGP-a za Srbiju Nenad Bjelogrlić precizirao je da će se park prostirati na 120 hektara zemljišta, koje je ta kompanija kupila, a generalni direktor „Deleze Srbija” Jan-Vilen Dokhejr je podsetio da se ova kompanija u Srbiji razvija već devet godina, te da uslužuje više od pola miliona ljudi.

Budući VGP Park Beograd nalazi se pored auto-puta M-70 i M-75, kao i beogradskog kružnog puta, u blizini Međunarodnog aerodroma „Nikola Tesla”, a samo 15 kilometara zapadno od centra grada.

Energetski portal

Neće biti odustajanja od elektrifikacije vozila, Srbija ima sve manje vremena

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Nakon što je Evropska komisija, pod pritiskom Nemačke, početkom marta odložila glasanje o opštoj zabrani registracije novih automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS) od 2035. godine, pojavio se tračak sumnje u sposobnost velikih auto-proizvođača i država da sprovedu potpunu elektrifikaciju vozila u narednih 12 godina.

Naime, za usvajanje dokumenta neophodna je podrška 15 od 27 članica Evropske unije sa najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva. Postojećem predlogu protive se i Italija, Poljska i Bugarska, tako da bez glasa Nemačke predlog ne prolazi.

„Put elektrifikacije vozila nema stopostotnu saglasnost kod svih zemalja. Zemlje čije privrede poprilično zavise od proizvodnje vozila žele da zadrže mogućnost da na neki način još uvek proizvode automobile sa unutrašnjim sagorevanjem, to jest da odlože odluku zabrane do 2035. godine“, kaže za Biznis.rs Slobodan Pešić, direktor marke Volkswagen u kompaniji Porsche Srbija i Crna Gora, i dodaje da to nije iznenađujuće jer je trenutno odloženo samo glasanje, a još uvek je pomenuta godina u igri, uz moguće pomeranje roka.

Pešić je uveren da neće biti odustajanja od prelaska na isključivo e-vozila, jer to planiraju veliki proizvođači, te neće menjati već postavljenu strategiju.

Pročitajte još:

„Postoji strah proizvođača da kupci ne prihvate u potpunosti tu promenu, nije ista situacija u Nemačkoj, Italiji, Španiji ili Grčkoj. Ponašanje klijenata je drugačije i ne poklapaju se svi interesi. Nemačka je najveći proizvođač automobila, svaki sedmi zaposleni je na neki način u auto-industriji. Njen glas kao najsnažnije privrede je izuzetno značajan i važno je da odluka bude ispravna“, ističe Pešić.

Bez obzira na to da li će elektrifikacija vozila biti „usporena“, ono što je izvesno je da i Srbija treba da se prilagodi odlukama i propisima EU, jer su e-vozila svakako budućnost koja dolazi brže nego što mislimo.

Država bi trebalo više da bude uključena u ovo pitanje, smatra naš sagovornik, i kaže da suma koju je odredila kao subvenciju za kupovinu EV od 5.000 evra nije mala. Ona na neki način pokazuje želju za razumevanjem ovog problema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

„Međutim, problem je procedura kako se dolazi do novca. Uredba je zastarela i prema njoj se i dalje finansira kupovina vozila na hibridni pogon, što se u svetu odavno ne radi. Na ovaj način se favorizuje jedan proizvođač, što nije dobro. Što se tiče plug-in vozila, to i možemo da razumemo, ali postoji određena nekonzistentnost. Uredba se odnosi na određeni broj vozila i ima ograničeno vreme trajanja“, kaže Slobodan Pešić.

Naš sagovornik smatra da se vozači u Srbiji ponašaju racionalno pri kupovini, odnosno onako kako im nalaže finansijska situacija. Ističe da je prvenstveni problem to što je kod nas najgora infrastruktura za punjenje e-vozila u Evropi.

„Daleko ispred nas su Severna Makedonija, Albanija, da ne govorim o Hrvatskoj. Kod nas država zaostaje u pravljenju strategije, iako to radi Agencija za bezbednost saobraćaja, ali mi nismo dovoljno upoznati sa tim i ne učestvujemo dovoljno, iako smo kao Asocijacija uvoznika nudili naše usluge, pre svega ekspertizu. Infrastrukturu nije lako napraviti, treba doneti zakonska rešenja, uložiti dosta novca, puno je tu rada. Potrebna je saradnja sa lokalnim samoupravama i javna rasprava. Ne treba zaboraviti da od 2024. godine Fiat u našoj zemlji počinje sa proizvodnjom e-automobila. Kada bi, na primer, došlo do naglog rasta broja električnih vozila kod nas, ona ne bi imala gde da se pune“, kaže Pešić.

U Srbiji će se svakako još neko vreme prodavati vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, što u praksi znači da se neće smanjiti zagađenje od izduvnih gasova.

Slobodan Pešić upozorava da je već kasno da zaustavimo zagađenje, ali i uvoz polovnih vozila koji je, iako još uvek u padu, i dalje na visokom nivou.

„Na tržištu novih automobila u Srbiji za 2022. godinu registrovano je manje od 25.000 vozila, a polovnih više od 135.000, iako je ta cifra drastično smanjena u odnosu na ranije. Ukupno je registrovano oko 160.000 automobila, što je u poređenju sa nekoliko stotina EV vozila veoma zabrinjavajuće. Zabrana uvoza polovnih vozila Euro 3 i Euro 4 od 1. januara 2024. godine trebalo bi da popravi situaciju“, ističe direktor marke Volkswagen.

Izvor: Biznis.rs

Mogućnost produbljivanja energetske saradnje između Kipra i Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O bilateralnim odnosima i mogućnostima za produbljivanje saradnje Kipra i Srbije u oblasti energetike, posebno u diversifikaciji izvora snabdevanja gasom, razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović inambasador Kipra u Republici Srbiji Dimitrios Teofilaktu.

Tom prilikom ministarka je rekla da je prioritetni zadatak Vlade Srbije i Ministarstva rudarstva i energetike je da osiguraju stabilno i sigurno snabdevanje energentima i što veću energetska nezavisnost.

,,Završetkom Balkanskog toka dobili smo još jedan pravac snabdevanja gasom i postali tranzitna zemlja preko koje gas stiže do Mađarske i centralne Evrope. Ove godine završićemo interkonekciju Srbija-Bugarska kojom ćemo dobiti još jednu rutu snabdevanja i više nećemo zavisiti samo od jednog snabdevača. U saradnji sa Evropskom unijom planirana je i izgradnja nove gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom i zahvaljujući ovim projektima moći ćemo u budućnosti da računamo i na gas iz Istočnomediteranskog gasovoda u čijoj izgradnji Kipar ima veliku ulogu’’, rekla je ministarka Đedović.

Pročitajte još:

Ambasador Kipra u Republici Srbiji Dimitrios Teofilaktu, rekao je da su odnosi dve zemlje tradicionalno prijateljski i da Kipar pruža podršku Srbiji na njenom putu ka Evropskoj uniji. On je istakao da Kipar može da podeli sa Srbijom svoja iskustva u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije s obzirom da je jedna od prvih zemalja u Evropi koja je pokrenula programe postavljanja solarnih panela u domaćinstvima.

Teofilaktu je dodao da je energetski sektor strateški važan za Kipar, posebno u trenucima svetske energetske krize, i da postoji veliki potencijal za saradnju u oblasti diversifikacije snabdevanja gasom.

„Za Kipar je veoma važna izgradnja Istočnomediteranskog (East-Med) gasovoda koji će povezati gasne resurse istočnog Mediterana sa Bugarskom i Grčkom, preko Kipra, i poboljšati evropsku sigurnost snabdevanja gasom kroz diversifikaciju izvora i pravaca’’, rekao je ambasador.

Energetski portal

25. MARTA U 20.30 ČASOVA GASIMO SVETLA ZA PLANETU ZEMLJU

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)
Foto-ilustracija: Pixabay

Šesnaestu godinu za redom WWF vas poziva da se priključite najvećoj svetskoj kampanji posvećenoj planeti Zemlji i isključite svoja svetla u 20.30 časova. Takođe, pozivamo sve predstavnike gradskih vlasti širom Srbije da isključe javnu rasvetu na prepoznatljivim javnim mestima i tako podrže naše namere da pokažemo da je svaki napor za očuvanje Zemlje vredan.

Gašenjem svetala Srbija će sebe uvrstiti u niz od više od 180 zemalja sveta koje ovim simboličnim gestom ipak šalju jednu važnu poruku svetu – da im je stalo do planete koja im je milionima godina dom i da su svesni koliko je napora potrebno da se što pre stane na put klimatskim promenama, gubljenju biodiverziteta, odnosno da zajedno radimo na opstanku svih živih vrsta, pa i nas samih.

Pročitajte još:

„Najčešće ne vidimo koliki je doprinos nas pojedinačno, čini nam se da ne možemo da pariramo globalnim politikama i zagađivačima, ali baš naprotiv – čak i samo jedan mali iskorak u pravcu očuvanja naše planete pomnožen sa osam milijardi i te kako je veliki rezultat. Zbog toga nam se pridružite 25. marta u 20.30 da uz milione istomišljenika pozdravimo svoj dom!“, poziva Aleksandra Ugarković iz WWF Adrije.

Već sada možete da posetite WWF Earth hour kako biste saznali šta se planira na lokacijama širom sveta, a takođe možete i da pročitate priče pojedinaca o tome šta rade za našu planetu. Sada je vreme da osiguramo zdravu i održivu budućnost za sve, da živimo u skladu sa prirodom!

Izvor: WWF

Vardenik od ove nedelje ima status Predela izuzetnih odlika

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Wikipedia

,,Vardenik’’ koji se nalazi na području Vlasine i Krajišta i koji je nakon saglasnosti Ministarstva 6. marta proglašen za Predeo izuzetnih odlika, posetila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Tom prilikom, ministarka je izrazila zadovoljstvo što je ovo područje dobilo status Predela izuzetnih odlika (PIO) i podsetila da je Vlasina još 2006. godine dobila taj status, i to kao Predeo prve kategorije, izuzetnog značaja.

Ove nedelje i Vardenik, koji se naslanja na Vlasinsku visoravan i nalazi jugozapadno od Vlasinskog jezera, dobio je status Predela izuzetnih odlika, treće kategorije, zbog izuzetnog značaja u pogledu zaštite flore, ptica i dnevnih leptira, navela je ministarka.

Ministarka je istakla da Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu povećava iznos za sufinansiranje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa.

Pročitajte još:

,,Tako je u 2021. godini u budžetu obezbeđeno 265 miliona dinara, a u 2023. godini 355 miliona dinara. Samo za PIO „Vlasina“, u poslednje dve godine Ministarstvo je izdvojilo više od 6,5 miliona dinara’’, rekla je ministarka.

U PIO „Vardenik“ registrovano je 14 strogo zaštićenih i 45 zaštićenih biljnih vrsta, 96 vrsta dnevnih leptira i više od 112 vrsta ptica, što čini 32 odsto registrovane faune ptica u Srbiji. Po značaju se ističe planinski detlić, koji je u statusu strogo zaštićene vrste, dok prirodnu lepotu „Vardenika“ čine i stare bukove šume sa sporim ciklusom prirodne obnove.

Ovo zaštićeno područje se prostire u okviru područja Vlasine i Krajišta, oblast je deo EMERALD ekološke mreže.

Ministarka je ukazala na to da je ukupan broj zaštićenih područja 467, koja obuhvataju oko 708 hiljada hektara ili osam odsto cele teritorije Srbije.

,,Drago mi je što mogu i da najavim da će uskoro biti doneta odluka o proširenju PIO „Dolina Pčinje“ sa 2.606 na 4.228 hektara čime će ovo područje biti stavljeno u prvu kategoriju od izuzetnog značaja.  U tom predelu se i nalazi manastir Prohor Pčinjski i upravljanje je povereno Srpskoj pravoslavnoj crkvi’’, rekla je ministarka Vujović.

Energetski portal

Uvođenje Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika – Zašto Sistem za trgovinu emisijama EU nije bio dovoljan?

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ella Ivanescu)

Emisije gasova sa efektom staklene bašte, jedan su od najvećih ekoloških problema koji osim što zagađuju vazduh, dovode do klimatskih promena, a između ostalog i do globalnog zagrevanja. U koštac sa problemom, Evropska unija se ozbiljnije uhvatila još 2003. godine usvajanjem EU ETS direktive, odnosno Sistema za trgovinu emisijama EU. Njegova primena, kao probni period, počela je 2005. godine, a sve je imalo za cilj da se smanje emisije na način da oni koji ih proizvode treba za njih i da plate.

Iako na prvu može da izgleda zbunjujuće, Sistem je vrlo jasan a princip jednostavan – ,,zagađivač  plaća’’.

Kako funkcioniše?

Na početku potrebno je pomenuti pojam ograničenja i trgovine. Ograničenje znači da je za svaku kompaniju određena granica za količinu emisija koju može da emituje i one su predstavljene kroz takozvane emisione jedinice. Primera radi, jedna emisiona jedinica predstavlja jednu tonu emisije ugljen-dioksida. Ukoliko je reč o gasu koji je veći zagađivač, njegova količina treba da bude ekvivalentna zagađenju koje proizvede jedna tona emisije ugljen-dioksida. To znači da jedna emisiona jedinica jačeg zagađivača ne predstavlja jednu tonu, kao u slučaju CO2, nego manje. Dalje, to znači da će ona kompanija koja koristi veće zagađivače morati više da plati. Ukoliko kompanija prekorači postavljenu granicu, ona mora da plati i kaznu. Tu nastupa pojam trgovine.

Kako bi se postigla potpuna dekarbonizacija, kojoj se i teži, visina dozvoljene granice se kroz godine smanjuje.

Pročitajte još:

Svaka kompanija kupuje ili besplatno dobija pod posebnim kriterijumima, svoje emisione jedinice, koje mogu da se posmatraju kao dozvole. Ukoliko kompanja ne iskoristi sve emisione jedinice, odnodno ne dostigne granicu, tom razlikom koju nije iskoristila može da trguje. S druge strane, ukoliko je neka druga kompanija dostigla dozvoljenu granicu, a ima u planu da nastavi sa proizvodnjom emisija, ona može od otkupi emisione jedinice od kompanije koja ih nije sve iskoristila kako ne bi platila kaznu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Ovo je važno iz nekoliko razloga. Emisije gasova i dalje ostaju u domenu opšteg ograničenja, raspodeljujući se samo koja će kompanija koliko da ih emituje. Primera radi, dve kompanije imaju ukupno 100 odsto emisionih jedinica, a jedina razlika je hoće li svaka od njih da potroši 50 odsto, ili će jedna kompanija uštedeti i potrošiti samo 30 odsto svojih jedinica, a ostatak prodati drugoj kompanija koja će onda potrošiti 70 odsto. Ovakvim Sistemom kompanije se podstiču i na prelazak na čistije izvore energije, kako ne bi plaćali veći broj emisionih jedinica, ali i na smanjenje proizvodnje emisija zato što ukoliko uštede, njima mogu da trguju.

Treba pomenuti da su u EU ETS uključeni različiti gasovi i sektori. Govoreći o ugljen-dioksidu, uključen je onaj koji dolazi iz proizvodnje električne i toplotne energije, zatim industrijskog sektora koji u većim količina koristi energiju i to je, primera radi, proizvodnja gvožđa, cementa, metala, stakla i druge. Na kraju ovde se ubraja i sektor vazdušnog saobraćaja. Durgi zagađivač, azot suboksid koji dolazi iz proizvodnje azotne, adipinske, gliokolne i glioksilne kiseline i treći, perfluorokarbonati koji dolaze iz proizvodnje aluminijuma.

Zašto EU ETS nije bio dovoljan?

Glavni propust bilo je izostavljanje zemalja izvan EU u kojima nisu postojale dovoljno snažne mere kada su u pitanju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Zbog toga, neretke su situacije gde su kompanije EU premeštale svoju proizvodnju upravo zemlje u kojima su nesmetano mogle da se proizvode emisije, a takođe iz tih zemalja mogli su da se uvoze u EU proizvodi koji imaju veliki ugljenični otisak.

CBAM kao odgovor na propust

Dogovor o uredbi Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), kojim će se nadomestiti propusti u EU ETS, postignut je prošle godine. Uvođenjem Mehanizma, tržište EU zaštitiće se od uvoza proizvoda koji imaju visok ugljenični otisak, a istovremeno će se motivisati kompanije u zemljama izvan EU da se kontrolisano proizvode emisije ugljenika.

Foto-ilustracija: Pixabay

CBAM će se na početku odnositi na određenu robu i to na cement, gvožđe i čelik, zatim aluminijum, đubriva, električnu energiju i vodonik.

Takozvani probni period primene CBAM počeće 1. oktobra 2023. godine. Postepeno uvođenje Mehanizma znači da će tokom probnog perioda oni koji uvoze robu morati samo da prijave emisije gasova staklene bašte koje su nastale proizvodnjom određene robe, bez da plaćaju naknadu za to. Ideja probnog perioda jeste da se uvoznici, proizvođači, ali i vlast upoznaju i postepeno prilagode novim merama.

Od početka 2026. godine probni period neće važiti, što znači da će uz prijavu robe i emisija koje su ‘ugrađene’ u nju, uvoznici morati da plaćaju uvezene emisije. Ovo će naročit izazov biti za proizvođače u zemljama u kojima ne postoje dovoljne, ili uopšte ne postoje, mere u vezi sa proizvodnjom emisija. Oni koji veliki deo robe izvoze u zemlje EU, biće primorani da pređu na održivije načine proizvodnje.

Kroz godine, CBAM mehanizam će se proširivati i na druge sektore i robu koji su obuhvaćeni EU ETS.

Katarina Vuinac

UNDP partner Ministarstvu na unapređenju energetske efikasnosti u zgradama centralne vlasti

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

O produbljivanju saradnje u oblasti energetske efikasnosti i racionalnog korišćenja energije, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, razgovarala je sa stalnim predstavnikom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji Jakupom Berišom.

Prema rečima ministarke, Srbija je čvrsto opredeljenja za proces tranzicije energetskog sektora u kome je unapređenje energetske efikasnosti jedan od najvažnijih strateških ciljeva.

,,Osim toga što pružamo subvencije domaćinstvima kako bi unapredili energetsku efikasnost stambenih objekata u kojima žive, Ministarstvo radi i na unapređenju energetske efikasnosti objekata javnog sektora. Zajedno sa UNDP realizujemo važan projekat energetske sanacije 27 zgrada centralne vlasti u kojima ćemo povećati udobnost i značajno smanjiti finansijske izdatke i povećati ekološke standarde’’, rekla je ministarka Đedović.

Kako ministarka navodi, u toku je prva faza projekta u okviru koje se izrađuju energetski sertifikati za izabranih 27 zgrada, zatim se izrađuju detaljni energetski pregledi i priprema tehničke dokumentacije za dobijanje rešenja o odobrenju izvođenja radova.

Pročitajte još:

,,Neophodno je da ubrzamo energetske preglede i druge procedure kako bismo do kraja leta, kako smo i planirali, krenuli u izvođenje radova čija je vrednost 40 miliona evra’’, rekla je ministarka.

Podsetila je i na to da je u saradnji sa UNDP završen projekat uvođenja i primene sistema energetskog menadžmenta u opštinama kao i promovisanje ulaganja u energetsku efikasnost u javnim zgradama i opštinskim službama.

„Uspostavili smi podsticajni pravni okvir za uvođenje i efikasan rad sistema energetskog menadženta i sa 80 odsto lokalnih samouprava u Srbiji i potpisali povelju o energetskoj efikasnosti sa ciljem podizanja javne svesti i kapaciteta za primenu sistema energetskog menadžmenta i povećanje investicija u energetsku efikasnost’’, rekla je ministarka Đedović.

Stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji Jakup Beriš ukazao je na kontinuiranu saradnju sa Ministarstvom rudarstva i energetike tokom koje su smanjene barijere za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji. Istakao je dobre rezultate u uvođenju sistema energetskog menadženta i promovisanju energetske efikasnosti u javnim zgradama.

Energetski portal

Neto nulte emisije: šta je to, i zašto nam je neophodno?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

U vestima i člancima o klimatskim promenama često ćete naići na pojam neto nultih emisija (net zero).  Jednostavno rečeno, svet će na polju emisija stići do neto nule onog trenutka kada iz atmosfere bude uklanjao količinu gasova sa efektom staklene bašte jednaku onoj koju ispušta, piše Klima101.

U doba u kojem živimo, ovakva nastojanja mogu zvučati utopijski. Međutim, to je postojeći politički cilj širom sveta. Veliki je broj država koje su najavile, i koje planiraju da dostignu neto nulte emisije u narednim decenijama. U njima zapravo živi čak preko 80 odsto svetske populacije.

Ali, u tu veliku većinu ne spadaju građani Srbije – zemlje u kojoj u relevantnim dokumentima ovaj cilj i dalje ne postoji.

Nasuprot nama, koji kaskamo u mestu kada je reč o klimatskoj akciji – pa čak i na papiru i rečima, a kamoli na delima – Sjedinjene Američke Države streme neto nultim emisijama do 2050, kao i Evropska unija. Kina i Rusija su nešto manje odvažne – sebi su za ovaj podvig dale deset godina duži rok, do 2060, dok je Indija obećala da će biti na neto nuli kada je reč o emisijama do 2070.

Da li su ovi ciljevi mogući? I šta takav radikalni zaokret zapravo podrazumeva?

Pročitajte još:

Šta to sve znači?

Prema dostupnim podacima od 1850. do 2021. oslobodili smo neverovatnih 2.500 milijardi tona ugljen-dioksida kroz sagorevanje fosilnih goriva, korišćenje zemljišta i šumarstvo. Rezultat ovih emisija su klimatske promene: prema izveštaju Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), naša planeta se zbog ljudskih aktivnosti zagrejala za između 0,8 i 1,2 °C u odnosu na predindustrijsko doba, i nastavlja da se zagreva.

Photo-illustration: Pixabay

Ne menja se samo temperatura, već i drugi klimatski uslovi postaju sve manje podnošljivi: širom sveta svedočimo kolosalnim poplavama, razornim sušama koje desetkuju rod žitarica, topljenju ledenih masa i podizanju nivoa mora, ali i nekim lokalno specifičnim i pomalo neočekivanim pojavama kao što su kaktusi, umesto snega, na Alpima.

Procenjuje se da 3,3 milijarde ljudi živi u oblastima koje su veoma ranjive na efekte promena klime. Oni su povezani i sa drugim izazovima kojima su pojedinci svakodnevno izloženi kao što su zdravstveni problemi, siromaštvo, migracije i rodna nejednakost.

Naučnici naglašavaju da bismo najgore posledice klimatskih promena izbegli ograničavanjem porasta srednje globalne temperature na 1,5 °C – a upravo su neto nulte emisije sredstvo za ispunjenje ove misije.

Ipak, to ne znači da, stremeći ka neto nultim emisijama, idemo ka apsolutnom „zavrtanju slavine” i prestanku oslobađanja gasova sa efektom staklene bašte. Uostalom, ovo nije ni realno. Osnovna ideja je da sve emisije „preko nule” treba da se apsorbuju – npr. pošumljavanjem i obnovom šumskih kapaciteta (s obzirom na sposobnost drveća da upija ugljen-dioksid) ili modernim tehnologijama za hvatanje i skladištenje ili korišćenje ugljen-dioksida i metana.

Ali pre toga, emisije treba zauzdati. To je moguće jedino radikalnom promenom poslovanja i življenja. Plastično rečeno: umesto naftnog polja – solarna elektrana, umesto termoelektrane na ugalj – vetropark, umesto grejanja na gas – toplotna pumpa, umesto zagađujućeg dizelaša – električni automobil, a umesto burgera od govedine – falafel.

Naravno, ovako dramatična transformacija sistema ne odvija se preko noći i zahteva ogromne investicije, kao i volju svih relevantnih aktera, od vlada i kompanija, kao ključnih, do običnog čoveka.

Koliko vremena imamo?

Ako nam je cilj da porast ograničimo na 1,5 °C, neto nulte emisije treba dostići već sredinom veka, kako ističe sajt Plan A. Sa druge strane, manje ambiciozne namere i ograničenje porasta na 2 °C pomerile bi rok za dostizanje neto nultih emisija na period nešto nakon 2070.

Međutim, ni ograničenje od 2 °C nije lako dostići. Po aktuelnim prognozama, sadašnje politike do kraja veka mogle bi da dovedu do globalnog zagrevanja od 2,7 °C.

Foto-ilustracija: Unsplash (Long Ma)

Kada posmatramo Nacionalno utvrđene doprinose, slika je nešto optimističnija – prognozira se porast srednje globalne temperature od 2,4 °C. A zaustaviti zagrevanje na 2 °C moguće je, po ovim prognozama, samo ako se sprovedu obavezujući dugoročni ciljevi i ciljevi o neto nultim emisijama.

Ali svet se ubrzano menja, a sa njim i predviđanja. Energetska tranzicija dobija i geopolitičku dimenziju, a politički lideri su se, kreirajući povoljnije regulativne okvire i izdvajajući velikodušne subvencije, po svemu sudeći upustili u globalnu trku u čistim tehnologijama koju trenutno predvode Kina, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.

Takođe, dobre vesti su da težnja ka održivijoj sutrašnjici već dugo nije pitanje morala, intristične želje i dobronamernosti, već je finansijski sve isplativija, čak i privatnom sektoru. Kako je u svom godišnjem pismu za 2022. naveo Leri Fink, generalni direktor najvećeg svetskog upravljača investicionim fondovima, BlackRock, sada profitabilnost neke kompanije ide ruku pod ruku sa stremljenjem ka karbonskoj neutralnosti, a budućnost poslovnog sektora leži u biznisima koji rešavaju problem klimatskih promena.

Mada nije lako odrediti da li smo globalno već na dobrom putu, neka aktuelna istraživanja nude relativno optimistične procene.

Primera radi, prema izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA), ukoliko se samo oni najavljeni projekti na polju čistih tehnologija realizuju, dve trećine investicija u proizvodnju neophodnu za neto nulte emisije biće pokriveno do 2030. godine. Drugim rečima, imamo još sedam godina da obezbedimo preostalu trećinu – i uđemo u „novo industrijsko doba”.

Izvor: Klima101