Home Blog Page 785

Renovirana Klinika za kardiologiju u Kamenici

Foto-ilustracija: Unsplash (Martha Dominguez de Gouveia)
Foto-ilustracija: Unsplash (Natanael Melchor)

Prvi put od osnivanja Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, po najvišim standardima za zdravstvene ustanove ovog tipa, urađena je sveobuhvatna rekonstrukcija i adaptacija klinike, koja ima 90 bolesničkih postelja i najsavremeniju laboratoriju.

Prilikom posete Klinici za kardiologiju, pokrajinski sekretar za zdravstvo prof. dr Zoran Gojković podsetio je na to da je u prethodne tri godine, samo za ovaj Institut, u medicinsku opremu i infrastrukturne radove uloženo 450 miliona dinara.

Počela je sa radom najsavremenija angio-sala, pušten je u rad objekat centralne sterilizacije, zamenjena je dotrajala medicinska oprema, kupljeni su bolesnički kreveti, kao i potpuno novi aparati za izvođenje najsloženijih procedura.

Sekretar Gojković naglasio je da se, osim ulaganja u opremu i građevinske radove, uporedo radi i na zapošljavanju novih radnika i povećanju plata. U Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u prethodne tri godine zaposleno je novih 105 zdravstvenih radnika. Pokrajinska vlada će, kako je rekao, nastaviti kontinuirano ulaganje u ovu ustanovu, ali i u celokupni zdravstveni sistem u Vojvodini, kako bi pacijenti imali najbolje uslove za lečenje, a zaposleni za rad.

Bolesti srca i dalje su na prvom mestu po smrtnosti u Vojvodini. U Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici godišnje se leči 45 000 pacijenata i uradi se oko 5 000 intervencija u oblasti interventne kardiologije.

Izbor: RT Vojvodine

Folksvagenovi roboti koji pune električne automobile

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Kompanija Folksvagen je u jednom od svojih novih projekata razvila robota koji puni električne automobile.

Folksvagen je predstavio konceptni robot za mobilno punjenje koji pronalazi električne automobile i samostalno ih puni.

Robot bi u budućnosti mogao da “komunicira” sa automobilom, da otvori priključak za punjenje i priključi se bez ljudske interakcije. Opremljen je kamerama, laserskim skenerima i ultrasoničnim senzorom, što mu omogućava da se slobodno kreće i zaobilazi prepreke.

Robot bi vukao veliku bateriju na točkovima snage 25 kWh i spajao je sa automobilom, a potom bi odlazio na sledeći zadatak. Kada bi se automobil napunio, robot bi se vraćao po bateriju i vukao je do stanice za punjenje, piše “Mashable”.

U Folksvagenu smatraju da bi robot bio koristan u većim garažama.

Robot je trenutno u fazi prototipa, a kada će se pojaviti na tržištu, zasad nije poznato.

Izvor: Energetika.ba

Koliko EU brini o dobrobiti uzgajanih kunića?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Bendig)
Foto: Wikipedia/Diliff

Studiju o dobrobiti kunića koji se drže za proizvodnju mesa, zatražio je Odbor za poljoprivredu i razvoj, kao i Odbor za zaštitu životne sredine, javno zdravstvo i sigurnost hrane Evropskog parlamenta.

Stručnjaci su razmotrili brojne posledice po zdravlje i ponašanje ovih životinja prilikom uzgoja, kao što su ograničeno kretanje, mirovanje, produžena žeđ ili glad, stres, vrućina i poremećaji na koži.

Podaci prikupljani u svim zemljama EU

U izveštaju je zaključeno da bi trebalo da se povećaju i strukturno poboljšaju konvencionalni načini uzgoja u cilju poboljšanja životnih uslova kunića i da je naglašena potreba da se ti podaci prikupljaju u svim zemljama članicama Evropske unije, piše “Euractiv”.

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) takođe je objavila drugo mišljenje o pitanjima dobrobiti koja su povezana sa omamljivanjem i klanjem i predložili korektivne mere.

Kunići su druga najčešće uzgajana vrsta u EU. Većina njihovog uzgoja odvija se u pet država članica: Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu i Španiji, a poljoprivredne prakse se prilično razlikuju kako unutar Unije tako i unutar tih zemalja.

Iako postoje pravila koja propisuju minimalne standarde za zaštitu uzgajanih životinja, uključujući i kuniće, u EU ne postoji zakonodavstvo kojim se štiti njihova dobrobit.

Evropski parlament je 2017. godine usvojio odluku o minimalnim standardima za zaštitu uzgajanih kunića i zatražio od EFSA-e da pruži naučno mišljenje koje će da pomogne u sprovođenju te odluke. Podstakla ih je zabrinutost nevladinih organizacija i potrošačkih grupa oko bespomoćnosti, stresa, visoke stope mortaliteta i oboljevanja tih životinja uzgajanih u Evropi. Takođe, ističe se i briga zbog električnog omamljivanja koje ih ne dovodi potpuno u nesvest i uzrokuje patnju, stres i bol.

Kunići na otvorenom su najzadovoljniji

Studija je zaključila da je dobrobit odraslih kunića najniža u konvencionalnim kavezima, a najveći problem je ograničenje kretanja. Kada je reč o mladim životinjama koji se odbijaju od sisanja, najugroženiji su u sistemima na otvorenom, a najsigurniji u izdignutim prostorima dok je kod uzgoja u spoljašnjim sistemima toplotni stres najveća posledica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Bendig)

U oba ispitivanja dolazi se do zaključka da su organski sistemi uzgoja dobri jer se u njima kunići drže u grupama sa mogućnošću izlaska na pašnjak što povećava socijalnu interakciju i daje im mogućnost za prirodno ponašanje.

Izveštaji su zaključeni posebnim preporukama, uključujući i praćenje opasnosti i posledica posebno u fazi klanja, kako bi se izbegle negativne prakse.

Ova mišljenja podstaknuta su evropskom građanskom inicijativom “Zaustavimo doba kaveza” koja traži od Evropske komisije zabranu kaveza za životinje poput živine, kunića, ali i svinja i teladi.

Percepcija javnosti o životinjama na farmama menja se i upravo je to dovelo do zahteva za većom zaštitom i zakonima koji će garantovati njihovu dobrobit, kao što je nedavno zabranjeno korišćenje kaveza za kokoške u Kaliforniji.

Izvor: Agroklub

Australijske vlasti iz helikoptera bacaju hranu životinjama

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Brooke)
Foto: Twitter (screenshot)

Iako je ogroman broj životinja nastradao u požarima koji su zahvatili Australiju, a 10.000 žednih kamila se nalazi u “redu za odstrel” zbog navodnog ugrožavanja stanovništva tokom potrage za vodom, vlasti ipak, u skladu sa mogućnostima, donekle brinu o preživelim jedinkama.

Nadležni organi su prošle nedelje iz helikoptera bacili oko 1.000 kilograma šargarepe i slatkog krompira ugroženim i izgladnelim kolonijama valabi kengura i drugih životinjskih vrsta u Novom Južnom Velsu.

Podvig predstavlja jednu od najobimnijih akcija distribucije hrane tog tipa do sada, a raspodela namirnica će se nastaviti i u budućnosti kao mera oporavka divljine nakon razorne vatrene katastrofe, najavio je ministar energetike i životne sredine u ovoj australijskoj saveznoj državi Met Kin.

Kin je na društvenoj mreži Tviter podelio fotografiju, kako je sam napisao, “srećnog korisnika” svojevrsne narodne kuhinje.

Tamo gde je to izvodljivo, ministar je najavio i postavljanje kamera kako bi se pratilo hranjenje i raznovrsnost nahranjenih životinja.

Sju Ešton, predsednica jedne bolnice za koale, je skrenula pažnju da koale ne jedu povrće na koje je trenutno na jelovniku spasilačkih službi i da se one hrane isključivo lišćem eukaliptusa.

Povrh toga, iako nisu ugrožena vrsta, užasno teško podnose požare. Objasnila je da se njihova instinktivna reakcija u tim trenucima – da se popnu i sklupčaju na drvetu – pokazala kao fatalan izbor. Čak i da prežive, na šapama će im se vrlo verovatno pojaviti izuzetno teške opekotine koje će im onemogućiti penjanje.

Univerzitet u Sidneju je procenio da su u Australiji do sada smrtno stradalo više miliona životinja, uključujući ptice, gmizavce i sisare. U računicu nisu uključeni šišmiši, žabe i insekti.

Jelena Kozbašić

 

Subotica nabavlja tri senzora za praćenje kvaliteta vazduha

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Uz dosadašnje dve stanice za ispitivanje kvaliteta vazduha, Grad Subotica ove godine planira nabavku tri senzora, koji će biti postavljeni na novim lokacijama, kako bi se dobile detaljnije informacije o kvalitetu vazduha u gradu.

Subotica se danima nalazi na listi gradova Srbije u kojima stanovništvo udiše zagađen vazduh. Poslednji podaci kojima raspolaže Služba za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, pokazuju da je kvalitet vazduha u Subotici treće kategorije, odnosno prekomerno zagađen, a razlog tome je, kako objašnjavaju, pre svega zbog prekoračenja nivoa suspendovanih čestica (PM10 i PM 2,5) u zimskom periodu.

“Suspendovane čestice su mikroskopskih dimenzija i lebde u vazduhu, a potiču iz raznih izvora, od kojih je najznačajnije sagorevanje čvrstih i tečnih goriva. Stoga se ova prekoračenja javljaju po pravilu najviše tokom trajanja grejne sezone, od oktobra do aprila, naročito onda kada su vremenski uslovi takvi da nema dovoljno strujanja vazduha, već zagađujuće materije ostaju u donjim slojevima atmosfere”, kaže Žika Reh, šef Službe zaštitu životne sredine i održivi razvoj.

U Subotici trenutno postoje samo dve stanice za ispitivanje kvaliteta vazduha. Jedna je automatska i nalazi se u zoni saobraćaja, na raskrsnici kod Nove opštine, dok se druga nalazi u urbanoj zoni, pored škole “Sonja Marinković”, u blizini Kvantaške pijace. Ispitivanja na automatskoj stanici obavlja Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, dok merenja koja finansira lokalna samouprava obavlja Zavod za javno zdravlje Subotica. Sva ispitivanja se obavljaju kontinualno, 24 časa dnevno tokom cele godine, a zbog nedovoljne pokrivenosti teritorije, grad ove godine planira nabavku tri nova senzora za ispitivanje kvaliteta vazduha.

Foto: Subotica.com

“Sadašnjom mrežom monitoringa pokrivena je jedna saobraćajna i jedna urbana lokacija, a cilj nam je da dobijemo podatke sa mesta na kojima se građani najčešće kreću i borave na otvorenom. Postojeći podaci koje koriste portali i aplikacije koji izveštavaju o kvalitetu vazduha u Subotici, svi potiču samo sa jedne lokacije, i to u saobraćajnoj zoni, što nije reprezentativno za čitavu teritoriju. Povećanjem broja automatskih senzora, informisanje će se poboljšati, a podaci biti reprezentativniji. Naravno, krajnji cilj je da se rezultati ispitivanja iskoriste za iznalaženje najboljih mera kojima će se poboljšati kvalitet vazduha u gradu”, ističe Reh.

Lokacije novih senzora biće određene nakon izrade Plana kvaliteta vazduha i kratkoročnog akcionog plana i Programa monitoringa u lokalnoj mreži, uz konsultacije sa Agencijom za zaštitu životne sredine i resornim ministarstvom, koje daje saglasnost. Stručna kuća koja će obavljati monitoring biće, kao i do sada, odabrana nakon sprovođenja postupka javne nabavke.

“Iako suspendovane čestice kao zagađivač vazduha nisu ništa novo, danas raspolažemo detaljnijim informacijama o njihovom mogućem štetnom dejstvu na ljudsko zdravlje, a takođe i rezultatima merenja njihove koncentracije. Stoga je potrebno da se njihova koncentracija u vazduhu, a samim tim i izloženost stanovništva, svede na najmanju moguću meru. Kratkoročne i dugoročne mere poboljšanja kvaliteta vazduha biće predmet Plana kvaliteta vazduha, čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2020. godine”, poručuje šef Službe zaštitu životne sredine i održivi razvoj.

Pitanje zagađenja vazduha u našoj zemlji aktuelno je godinama, a uglavnom se pojačava tokom zimskog perioda i grejne sezone. Među glavnim uzročnicima zagađenja ističu se privatna ložišta, dim toplana, izduvni gasovi vozila i industrija, a faktori koji dodatno utiču na zagađenje su i aktuelni vremenski uslovi, kao i geografski položaj određenog grada. Gradovi koji vode najveću borbu protiv aerozagađenja su Niš, Užice i Valjevo, a često su istaknuti i Subotica, Beograd, Smederevo, Kosjerić i Beočin.

U trenutku pisanja teksta, sajt “AirVisual” u 13 čsati pokazivao je zagađenost na skali 160 (PM 2,5 65,5 mikrograma/m³), što je u kategoriji nezdravog. Ta vrednost je tokom dana išla i do 200, prethodnih dana i preko 300, što mnogi sugrađani osete na disajnim organima, pre svega izraženo kroz iritaciju grla.

Foto: Subotica.com

“Redovno pratim ove izveštaje i u poslednje vreme sve me više opterećuje kada znam da je visoka zagađenost. Ne znam da li mi je bolje da znam ili ne znam koliko je vazduh nekvalitetan”, kaže jedan sugrađanin. “Osetim grebanje u grlu, nekada se toliko nakašljem, da bi neko rekao da sam dugogodišnji pušač, a nikada nisam cigaretu stavio u usta.”

Drugi sugrađanin takođe redovno prati izveštaje, veoma je zabrinut i apeluje na nadležne da pravovremeno reaguju i učine sve što je u njihovoj moći da se ublaže posledice.

“Dok pišem (utorak, 7. januar, jedan čas iza ponoći) izmereni indeks zagađenosti vazduha je 324, što Suboticu stavlja na prvo mesto u Evropi, ubedljivo najzagađenija u Srbiji, dok je sledeći na listi sa indeksom 206. Markacija ovog zagađenja preko 300 je opasno. Ovo je standardna slika, gotovo da je zagađenost konstantna tokom ovih zimskih meseci preko 150-180″, upozorava sugrađanin. “Ovo je zaista ozbiljan problem koji se tiče svih nas, ne možemo nemo posmatrati i davati tome malo pažnje samo zato što ne osetimo posledice u istom trenutku, ali siguran sam da ćemo vremenom svi osećati posledice ovakvog enormnog zagađenja.”

Izvor: Subotica.com

Evakuacija stanovništva na Filipinima zbog erupcije vulkana

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Zbog erupcije vulkana Tal na Filipinima, u blizini glavnog grada Manile, vlasti su naložile evakuaciju skoro pola miliona stanovništva. Vulkan Tal je jedan od najaktivnijih i najopasnijih vulkana u zemlji.

Erupcija se dogodila juče, kada je vulkan izbacio pepeo 14 kilometara u vazduh, a ni slike od danas nisu naročito obećavajuće. I dalje se izliva lava, a vazduh je pun dima i pepela.

Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju podigao je stepen opasnosti na 4, što ukazuje na to da do erupcije može doći u narednih nekoliko sati, dok poslednji, 5. stepen, ukazuje na skoru erupciju.

Tal se smatra jednim od najopasnijih vulkana upravo zbog neposredne blizine naseljenog područja, u kojem živi čak 450.000 ljudi. Vlasti su poslale 20 vozila i 120 ljudi da pomognu stanovništvu u evakuaciji, a u pripravnosti su i helikopteri.

Velika opasnost preti od pepela zbog zagađenja vazduha, ali i vode i zemljišta. Pepeo sa sobom nosi i komadiće stakla koji tako mogu dospeti do pluća, ali i mnoge druge štetne materije. Kako se veoma brzo širi, i udaljeno stanovništvo je u opasnosti od zagađenja.

Pročitajte još:

Takođe, problem za lokalno stanovništvo predstavlja i težina pepela koji, kada se nakupi, može da uruši krovove kuća. Pored toga, u blizini vulkana su brojne turističke lokacije, mnogi parkovi, jahte i letovališta, te će to verovatno imati uticaj na ekonomsku situaciju na ostrvu.

Jedno venčanje je bilo u toku baš kad je počela erupcija vulkana, iza mladenaca i gostiju, ali svečanost je ipak završena u najboljem redu.

Jelena Cvetić

Sombor dobio prvi Park novogodišnjih jelki

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Dvadesetak jelki koje su krasile domove tokom novogodišnjih praznika od danas nastavljaju svoj život u Parku novogodišnjih jelki koji se nalazi u ulici Slaviše Vajnara Čiče, u blizini Rokovačke šumice.

Među građanima koji su posadili svoje jelke bila je i gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.

„Ovo je samo prva od lokacija koje će biti opredeljene za ovu namenu u cilju pošumljavanja i očuvanja zelenila. Afirmisali smo i ranije da oni koji kupuju jelke kupuju jelke sa busenom, kako bi one i kasnije nastavile svoj život, kao što je u ovom slučaju na lokaciji u ulici Slaviše Vajnara Čiče“, istakla je gradonačelnica Dušanka Golubović i pozvala sve građane da svoje jelke zasade na ovom mestu kako bi zajednički dali svoj doprinos očuvanju životne sredine i pošumljavanju.

U narednom periodu svi zainteresovani građani svoje novogodišnje jelke mogu da posade svakog radnog dana od 7,00 do 15,00 časova, samostalno ili uz pomoć radnika JKP „Zelenilo“.

Za sve potrebne informacije možete se obratiti na broj telefona 063/1126513.

Izvor: Grad Sombor

Izumrla jedna od najvećih i najstarijih slatkovodnih riba

Foto: Wikipedia/Andrew Hitchcock
Foto: Wikipedia/Alneth

Kineska veslonosa (Psephurus gladius) je pripadala drevnoj vrsti riba za koju se smatralo da je preživela nezamislive promene na Zemlji još od razdoblja rane jure i uspela je da nadživi mnoge izumrle vrste.

Ovaj pravi div među slatkovodnim ribama koji je nastanjivao reku Jangcejang, najdužu reku Azije i treću najdužu na svetu, u Kini je dobio nadimak „kralj slatkovodne ribe“. Prema tvrdnjama kineskih, čeških i britanskih naučnika koji su objavili studiju u časopisu “Science of the Total Environment”, nestanak ove vrste gotovo je isključivo uzrokovan ljudskim aktivnostima – gradnjom brana i intenzivnim ribolovom. Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) je od 1996. godine kinesku veslonosu klasifikovao kao „kritično ugroženu“, a poslednji put je uočena 2003. godine.

Nestanak ove vrste najbolje ilustriruje stanje reke Jangcejang i potrebu očuvanja njene faune. Čak 140 vrsta ove reke smatra se kritično ugroženima, a suočena s vrlo izvesnom mogućnošću izumiranja velikog broja vrsta, kineska vlada je 1. januara 2020. proglasila desetogodišnju zabranu na komercijalni ribolov u reci. Ostaje da se vidi hoće li to biti dovoljno za spas vrsta s obzirom na trenutnu situaciju.

U studiji se navodi da je izumiranje kineske veslonose uzrokovano ljudskim aktivnostima, ponajviše gradnjom brana i intenzivnim ribolovom. Naime, još tokom sedamdesetih godina prošlog veka na reci se u proseku lovilo 25 tona ribe godišnje, no naučnici su zaključili da je brana Gezhouba, sagrađena na reci Jangcejang, 1981. godine, u izumiranju ove vrste ipak odigrala najveću ulogu. Izgradnjom ove brane veslonosa je odsečena od svojih uzvodnih mrestilišta koji su otkriveni krajem sedamdesetih. Istraživači su takođe proučavali postojeće podatke o pojavama ove vrste i otkrili da je između 1981. i 2003. godine zabeleženo ukupno 210 pojava, i to uglavnom uzvodno od brane Gezhouba. Istraživači stoga smatraju da je vrsta funkcionalno izumrla 1993. godine i u studiji naglašavaju hitnu potrebu očuvanja ugroženih vrsta reke Jangcejang i njenih pritoka.

Foto: Wikipedia/Andrew Hitchcock

„S obzirom na to da je slatkovodna kineska veslonose uz američku bila jedna od dve postojeće vrste riba iz reda Acipenseriformes, izumiranje tako jedinstvene vrste predstavlja neoprostiv gubitak“, rekao je koautor studije Kuvej Vej. Vej je uz pomoć istraživača Češke akademije nauke i Univerziteta u Kentu istraživanje sproveo tokom 2017. i 2018. godine, što je bio poslednji pokušaj pronalaska ove vrste. Međutim, nakon završetka istraživanja u celom slivu reke Jangcejang, istraživači su identifikovali 332 vrste riba, od kojih nijedna nije bila kineska veslonose. Ivan Jarić, koautor studije i biolog s češkog Instituta za hidrobiologiju rekao je kako postoji „sve manje mogućnosti za očuvanje vrsta u slivu reke Jangcejang i da će se njihovo izumiranje nastaviti, jer su mnoge druge vrlo ugrožene vrste verojatno već prešle tačku s koje više nema povratka.“

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Smanjenje saobraćaja u istorijskom centru Dubrovnika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Dubrovnik je pokrenuo postupak nabavke opreme potrebne za uspostavljanje zone smanjenja saobraćaja oko istorijskog centra grada. Predstavlja se tehničko i saobraćajno-tehnološko rešenje, a prva faza implementacije, koja će se odnositi na turističke autobuse i privatne automobile (8+1), očekuje se već u nadolazećoj turističkoj sezoni.

Postavljanjem opreme koja uključuje video nadzor na početku Zagrebačke ulice, na Boninovu i u Ulici Druge dalmatinske brigade omogućiće se automatska provera vozila i osigurati dalji postupak prema vozilima koja nemaju kupljen i rezervisan termin, odnosno prema vozilima koja se izvan rezerviranog termina nađu u navedenoj zoni ili se na Pilama ili Pločama zadrže duže od dozvoljenog vremena.

U prvoj fazi instaliraće se sva potrebna oprema nužna za primenu konačnog rešenja, za koje se planira implementacija 2021. godine, i uključivaće i privatne automobile, odnosno kroz zonu oko istorijskog centra moći će da prođu samo vozila sa povlašćenim kartama za parking.

Uspostavljanjem zone smanjenja saobraćaja oko istorijskog centra grada i ostalim saobraćajnim rešenjima koja Dubrovnik uvodi postići će se sistemsko upravljanje saobraćajnim sistemom i njegov razvoj, a pre svega doći će do značajnog rasterećenja saobraćaja oko istorijskog centra.

Izvor: Grad Dubrovnik

Zašto Šveđani izbegavaju avio-letove

Foto-ilustracija: Unsplash (Jordan Sanchez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ferhat Deniz Fors)

Pad broja putnika na aerodromima Švedske od 4 odsto je velika retkost u Evropi, piše danas britanski BBC.

Više od 40 miliona ljudi proputovalo je lane kroz 10 aerodroma Švedske, a 2018. godine ih je bilo 42 miliona.

Pad broja putnika na domaćim linijama je veći za 9 odsto, prema podacima švedskog aerodromskog operatera “Swedavia”.

Do toga je došlo dok jača pokret nastao u Švedskoj za “sramoćenje korisnika aviona”.

Predstavnik kompanije “Swedavia”, Robert Plecin je rekao da postoji niz razloga za smanjenje, navodeći švedski porez na vazduhoplovstvo, stanje privrede, slabljenje švedske krune i javnu debatu o zagrevanju klime.

Pokret “Fligskam” “sramota zbog leta” nastao je u Švedskoj 2017. godine, kada je švedski pevač Stafan Lingberg obećao da više neće putovati avionom.

Švedska aktivstkinja za klimu Greta Tunberg dala je primer tako što je prošle godine prešla Atlantik jedrilicom s nultom emisijom zagađujućih gasova.

U septembru su analitičari banke “Sitigrup” rekli da pojačana svest potrošača o globalnoj emisiji ugljen-dioksida već imala opipljiv efekat u Švedskoj i da bi mogla dovesti u pitanje dugoročni potencijal rasta čitave industrije.

Mnogi su odlučili da više ne putuju avionom što je javno, potpisima obećalo 22.500 Šveđana.

Poslednje prilike kada je broj putnika aviona opao u Švedskoj bile su drugačije: teroristički napadi 11. septembra u SAD i finansijska kriza.

Sem Švedske, Evropa još beleži porast broja putnika aviona. Ukupni podaci EU za 2018. godinu pokazuju rast na 1,1 milijardu putnika, sa jedne milijarde godinu ranije.

U Velikoj Britaniji je 2018. godine bilo više od 272 miliona putnika, a 2017. godine 264 miliona.

Međunarodno udruženje za avionski saobraćaj (IATA) kaže da sadašnja kretanja ukazuju da bi se broj putnika aviona mogao u svetu do 2037. udvostručiti na 8,2 milijarde. Očekuje se da će gradovi u Aziji po tome prestići evropske, piše BBC.

Izvor: Zelena Srbija

Beograd dobija fabriku za preradu otpadnih voda

Foto: Wikipedia/Vlada Marinković
Foto: Wikipedia/Petar Milošević

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je juče, 12. januara, gostujući na RTV Pink, da će ove nedelje u Vladi Republike Srbije biti potpisan Sporazum o projektovanju, finansiranju i izgradnji prve faze fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom Selu.

Sporazum će, kako je podsetio, biti potpisan sa kineskom kompaniom CMEK a na osnovu Memoranduma o razumevanju koji je 2018. godine u Pekingu potpisao predsednik Aleksandar Vučić.

“Konačno počinje izgradnja fabrike za preradu otpadnih voda u Beogradu. Trećina Beograda nema kanalizaciju, a sva naša kanalizacija, bez ikakve prerade, izliva se direktno u Savu i Dunav. Imamo preko 100 izliva kanalizacije u naše reke. I posle se neko pita zašto se u gradu tokom leta oseća neprijatan miris kada padne vodostaj reka. Fabrika za preradu otpadnih voda u Velikom Selu pokriva područje na kome živi 1,5 miliona stanovnika, a kada bude puštena u rad biće smanjen direktan izliv kanalizacije u Dunav i Savu za oko 80 odsto”, rekao je Vesić.

On je dodao da će nova fabrika „pokupiti” sve otpadne vode sa područja južnog dela grada SremčicaŽeleznik Žarkovo Banovo brdoSenjak, zapadnog dela grada Novi Beograd Zemun i centralnog dela Starog Beograda.

“Gradimo nedostajuće kolektore, tunele i crpne stanice kojima će se upotrebljene vode dovesti do buduće fabrike za prečišćavanje otpadnih voda na lokaciji Veliko Selo. Projekat će biti realizovan u dve faze. Vrednost prve faze je 271.700.000 evra i za njenu realizaciju je obezbeđen novac kroz međudržavni sporazum Republike Srbije i Narodne Republike Kine. U prvoj fazi gradimo nedostajeće delove Interceptora, sa deonicom tunela Hitna pomoć – Venizelosova. Rekonstruišemo kanalizacionu crpnu stanicu „Mostar” koja će prepumpavati otpadnu vodu iz južnog dela grada, podslivova Železnik, Banovo brdo, Topčider i Senjak, gradimo kanalizacionu crpnu stanicu „Ušće – Nova” sa sifonom dužine oko 500 metara prečnika Fi 4000 ispod reke Save, koja će prepumpavati otpadnu vodu iz zapadnog dela grada, Novog Beograda i Zemuna, do veze sa Interceptorom. Takođe, gradimo prvu fazu fabrike za preradu otpadnih voda ,,Veliko Selo” sa mehaničkim tretmanom koji podrazumeva prepumpavanje i prečišćavanje na grubim i finim rešetkama, uklanjanju peska, suspendovanih materija i masti u aerisanim peskolovima”, objasnio je zamenik gradonačelnika.

On je naveo da će u drugoj fazi, koja još uvek nije ugovorena, fabrika za preradu otpadnih voda dobiti primarni tretman, koji podrazumeva izdvajanje mulja u primarnim taložnicima i sekundarni tretman, koji će uključiti biološko uklanjanje azota i fosfora naprednim postupcima na bazi aktivnog mulja kao i izdvajanje mulja u sekundarnim taložnicima a da je moguć i tercijalni tretman u budućnosti, imajući u vidu pooštrenje zahteva zakonske regulative.

Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

Vesić je najavio da će Beograd graditi još četiri manje fabrike za preradu otpadnih voda, odnosno onih 20 odsto koje se neće prerađivati u Velikom Selu i pojasnio da su to bitno manja postrojenja koja grad može i sam da finansira.

“Upravo projektujemo fabriku za preradu otpadnih voda u Batajnici a sa Evropskom investicionom bankom pregovaramo o projektovanju i izgradnji fabrika za preradu otpadnih voda u Ostružnici i Obrenovcu kao i o izgradnji kanalizacije u Kaluđerici. Prvi put u istoriji Beograd će prerađivati svoje otpadne vode i neće uništavati dve reke na kojima živi. Zato su ovo dobri dani za Beograd, ne samo za ekologiju, već i za zdravlje naših građana. Ova godina je dobra za ekološki Beograd jer je počela ukidanjem plastičnih kesa, a već u prvom mesecu potpisujemo ugovor za izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda”, poručio je Vesić.

Izvor: Grad Beograd

Počinje Međunarodni popis ptica močvarica

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Schaller)
Foto: Wikipedia/Marek Szczepanek

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije od 10. do 30. januara sprovodi Međunarodni popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC). Ova je jedna od najstarijih istraživačkih akcija koja se na prostoru Srbije sprovodi od 1982. godine. Nekoliko stotina članova i volontera Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u narednim danima će obići reke, jezera, bare, akumulacije, ribnjake, kanale i slična vodena staništa u potrazi za pticama.

Ornitolozi i ljubitelji ptica lociraće i prebrojati divlje patke, guske, barske koke, ždralove, čaplje, ronce, gnjurce, kormorane, galebove, šljuke i brojne druge vrste divljih ptica koje žive uz vodena staništa, poput ugroženog belorepana i crnog orla. Posebna pažnja tokom ovogodišnjeg popisa biće posvećena prebrojavanju i utvrđivanju starosne strukture tri vrste labudova kojih se mogu videti u Evropi i Srbiji i to labuda grpca, velikog i malog labuda.

„Cilj ovog istraživanja je obilazak celokupnih tokova naših najvećih reka poput Dunava, Save, Tise, Zapadne Morave i Drine radi prebrojavanja i praćenja kretanja ptica. Prebrojavanje ptica na Dunavu ove, kao i ranijih godina, radiće se sa vode i sa kopna i to nam je najveći izazov“, kaže Marko Šćiban, koordinator popisa ptica iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje: „Ptice močvarice postaju sve ugroženije širom sveta, prvenstveno zbog gubitka staništa, ali i tamo gde postoje odgovarajući stanišni uslovi ptice vodenih staništa nailaze na brojne probleme koje uzrokuju ljudi. Tu bih istakao problem trovanja olovom“.

Kada je u pitanju trovanje olovom problem leži u lovu olovnom sačmom na vodenim površinama. Prema istraživanju koje su ornitolozi iz DZPPS uradili u Srbiji se godišnje u ribnjake, jezera i reke ispuca oko 5,5 tona olovne sačme! Na ovaj način svake godine više od 20 miliona novih kuglica olova dospeva u životnu sredinu, čime se ugrožava javno zdravlje i bezbednost građana. Olovo je visokotoksičan metal koji izaziva tešku anemiju i utiče na nervni sistem, krvotok, jetru i bubrege. Trovanje olovom izaziva letargiju, slepilo, paralizu pluća i crevnog trakta, napad i smrt, kako kod životinja, tako i kod ljudi.

Pored evidentiranja vrsta i brojnosti uočenih ptica, istraživači će beležiti i da li se na vodenim površinama koje se obilaze lovi, pratiće kakvo je stanje ekosistema, obala i šuma u priobalju reka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Millot)

Učešće u zimskom popisu ptica odvija se na volonterskoj osnovi, a uspeh akcije zavisi od dobre volje i motivacije učesnika. Akcija je odlična prilika da se novi volonteri priključe, nauče da raspoznaju i popisuju ptice i obiđu mnoge krajeve Srbije.

Nakon završenog popisa, svi podaci o zabeleženim i izbrojanim pticama u našoj zemlji biće prosleđeni u svetsku bazu podataka, u Biro za istraživanje vodenih ptica u Holandiju, kao i nadležnim zavodima za zaštitu prirode u Beogradu i Novom Sadu.

Ukoliko ste zainteresovani dobrodošli ste da se priključiti popisu, pišite na iwc@pticesrbije.rs. I kao početnik možete doprineti unapređenju znanja o zimskoj rasprostranjenju ptica u Srbiji, a na raspolaganju su vam dva elektronska priručnika na srpskom jeziku. Dovoljno je samo da se prijavite nacionalnom organizatoru, a on će vas potom usmeriti prema vašem lokalnom koordinatoru.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Otvoreni prvi parkovi za pse u Subotici

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Čovekovi najbolji prijatelji dobili su danas svoje mesto za igru i druženje u Dudovoj šumi i na Prozivci. Za formiranje parkova za pse na ove dve lokacije iz gradskog budžeta izdvojeno je 3,5 miliona dinara.

“Srećan sam što smo mi jedan od gradova koji je krajem prošle godine usvojio plan da se na šest lokacija fomiraju parkovi za pse. Za sada su formirana dva parka, jer je ovde najveća koncentracija stanovništva i ima najviše ljubimaca”, istakao je gradonačelnik Bogdan Laban. “Do kraja godine parkove ćemo oformiti i na Paliću, u Malom Bajmoku, kod Tesline pijace i Otvorenog univerziteta. Ovo će sigurno obradovati vlasnike ljubimaca, a pritom će se više voditi računa o higijeni, na zadovoljstvo svih građana.”

O higijeni i uopšte korišćenju parkova za pse brinuće JKP „Čistoća i zelenilo“.

Subotica je dobila prve parkove za pse, gde će naši ljubimci moći slobodno da trčkaraju bez bojazni da će nekome smetati. Ideja je i nastala u Dudovoj šumi, na jednoj žurci koju smo organizovali za Ajšu, i drago nam je da je ona sada i realizovana”,  kaže Aleksandra Bukvić, rukovodilac službe za zoohigijenu u JKP „Čistoća i zelenilo“.

Foto: Subotica.com

“Naravno, svaki vlasnik je odgovoran za svog psa i moraće da vodi računa o higijeni i poštuje pravila parkova.”

Formiranje parkova za pse pozdravljaju i vlasnici ljubimaca, kao i građani kojima je smetalo što su psi puštani bez povodca.

“U svakodnevnom radu i druženju sa članovima našeg udruženja i ljudima koji su udomili kuce, primetili smo da postoji potreba da se formira bar jedan parkić gde ljubitelji pasa mogu da se okupljaju i puste svoje ljubimce da se slobodno igraju, da ih socijalizuju. Sa druge strane, mnogima smeta da se psi slobodno puštaju i zato pozdravljaju što postoji jedno ograđeno i opremljeno mesto”, dodaje Beti Horvat, volonterka udruženja „Subotičke njuškice“.

Izvor: Subotica.com

Od Subotice do mađarskih gradova uskoro i tramvajem?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U nastojanjima da pogranični grad Segedin učini centrom regiona Južni Alfeld, mađarska vlada planira izgradnju mreže regionalnog tramvajskog voza (tram-train). U središtu bi naravno bio Segedin, a investicija bi izašla iz okvira teritorije Mađarske i obuhvatala bi i Suboticu.

Cilj uspostavljanja saobraćajnica tzv. tramvajskog voza je, prema rečima vladinog komesara za razvoj Fidesa Janoša Lazara za portal “Promenad”, da se zajednice u stagnaciji podignu na nivo snažnih gradova srednje veličine i da se njihovim stanovnicima ponudi način života zbog kog vredi da ostanu u zavičaju, a važan preduslov za to je upravo saobraćaj i olakšan dolazak do susednih gradova.

Lazar je naglasio i to da se električnim pogonom smanjuje emisija štetnih gasova.

Dugoročni plan Mađarske je uspostavljanje tzv. južne pruge koja bi spajala Debrecin, Bekeščabu, Segedin, Suboticu, Baju i Pečuj. Projekat bi trebalo da započne sledeće godine.

Komesar je najavio da se vagoni već proizvode i da bi trebalo da budu isporučeni ove godine, kako bi na jesen 2021. krenuo saobraćaj.

Tramvajski voz predstavlja sistem javnog prevoza u sklopu koga se tramvaji kreću gradskom tramvajskom mrežom do magistralnih železničkih linija koje dele sa vozovima.

Jelena Kozbašić

 

Centar Novog Sada poprimiće nove obrise – uređuju se javne površine oko pozorišta

Foto: Wikipedia/Dennis Jarvis

Sa ciljem da se poboljša funkcionalnost, estetika i atraktivnost najužeg centra grada, kao dela urbanistički i kulturno zaštićenog starog gradskog jezgra, Grad Novi Sad će tokom ove godine pristupiti uređenju javnih površina na ovom lokalitetu. Zbog veličine i kompleksnosti samog prostora, projektovanje i realizacija podeljeni su po zonama, a trenutno se privodi kraju izrada tehničke dokumentacije za prvu fazu uređenja dela gradskog jezgra.

Foto: Wikipedia/Dennis Jarvis

Prva faza, za koju je ishodovana građevinska dozvola, obuhvata zonu Pozorišnog trga, Uspenske ulice i dela prolaza između Srpskog narodnog pozorišta i TC „Apolo“. Uređenje ovog urbanog fragmenta podrazumeva parterno i hortikulturno uređenje, rekonstrukciju podzemnih instalacija, izgradnju javnog i dekorativnog osvetljenja i postavljanje urbanog mobilijara. Pored planske dokumentacije, osnov za projektovanje predstavljaju i nagrađeni radovi sa Urbanističko-arhitektonskog konkursa koji je sprovela Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije.

Prostor Pozorišnog trga, kao parterna površina namenjena prvenstveno pešacima, biće popločana granitnim pločama u tri diskretno tonirane nijanse, sa značajnim povećanjem zelenih površina u smislu formiranja novih i očuvanja postojećih. Od ukupno 8.110 m² prve faze, samo zelenilo zauzima 2.714m². Prema Uspenskoj ulici planirana je ambijentalna celina sa plitkim vodenim ogledalom, fontanom, prostorom za sedenje i  žardinjerama sa ukrasnim žbunjem.

Foto: Grad Novi Sad

U zoni Uspenske ulice projektovane su autobuske niše i nove nadstrešnice. Potporni zidić oko pozorišta preoblikovaće se u kontinualnu klupu, dok je uz trotoar do zelenog pojasa predviđena dvosmerna biciklistička staza sa ugradnom podnom rasvetom. Prateći namenu i funkciju prostora i novih sadržaja u istom, formira se novi drvored duž Uspenske ulice.

Na prostoru između SNP i „Apolo“ centra, kao centralni element zadržava se stablo platana oko koga se planira novo parterno uređenje i urbana oprema. Zeleni pojas uz teretni ulaz u pozorište povećava se i preoblikuje sadnjom novog zelenila.

U okviru prve faze uređenja gradskog jezgra, biće postavljen i savremeni urbani mobilijar – kontinualne klupe i klupe sa žardinjerama, kante za otpatke, držači za biciklove, stubići za sprečavanje prolaska vozila, kao i javne česme. Klupe se jednim svojim delom stapaju sa postojećim zelenim površinama i na taj način doprinose povezivanju prostora u jedinstvenu celinu.

Foto: Grad Novi Sad

Kao uspomena na nekadašnju Malu jevrejsku ulicu, koja je postojala do sedamdesetih godina prošlog veka, u nivou partera planira se postavljanje metalne „memorijalne trake“, širine 40 cm i ukupne dužine oko 160m, koja se ka Bulevaru Mihajla Pupina uzdiže u vidu informativnog stuba. Podaci na memorijalnoj traci zamišljeni su kao „protok vremena“ grada Novog Sada, od prve naseobine do današnjih dana. Uz memorijalnu traku biće postavljeno podno osvetljenje koje će formirati svetlosnu liniju i dati posebnu atmosferu obnovljenom Pozorišnom trgu.

Po kompletnom završetku projektne dokumentacije, pristupiće se sprovođenju javne nabavke za izvođača radova za prvu fazu uređenja dela gradskog jezgra, kako bi se našim sugrađanima već tokom ove godine omogućio mnogo lepši i prijatniji ambijent u samom centru, a samim tim i privlačniji za sve turiste koji posećuju naš grad.

Izvor: Novi Sad/Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije

Usvojen Izveštaj o stanju životne sredine u Srbiji za 2018. godinu

Foto: Marija Stepanović

Na sednici, održanoj krajem decembra, članovi Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srbije razmotrili su Izveštaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2018. godinu, koji je podnela Vlada.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Članovima Odbora, Izveštaj je predstavio ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović. Za izradu Izveštaja o stanju životne sredine odabrani su indikatori na osnovu dostupnosti i važnosti za ocenu stanja u pojedinim segmentima životne sredine u Srbiji, kao što su kvalitet vazduha i monitoring klime, vode, prirodna i biološka raznolikost, zemljište, upravljanje otpadom, buka, nejonizujuće zračenje, šumarstvo, lovstvo i ribolov, održivo korišćenje prirodnih resursa, prirodni i društveni potencijali i aktivnosti, sprovođenje zakonske regulative iz resorne oblasti i subjekti sistema zaštite životne sredine.

Na osnovu Izveštaja za 2018. godinu izvedeni su zaključci da emisija gasova u vazduh, odnosno oksida sumpora, oksida azota i suspendovanih čestica najviše potiču iz termoenergetskih postrojenja, prehrambenih, hemijskih i mineralnih industrija. Što se tiče alergena, polen ambrozije bio je najdominantniji i u 2018. godini, a najveću koncentraciju dostigao je u Subotici.

Prema indikatoru SWQI kvalitet voda u periodu od 2008. do 2017. godine, zabeležen je rast kvaliteta voda u Republici Srbiji. Loš kvalitet voda određen je na 12 odsto mernih mesta, i to pretežno na teritoriji Vojvodine.

U 2018. godini, zaštićeno je 6416 hektara zemljišta, ukupno je zaštićeno 2.633 vrste biljaka, životinja i gljiva, od kojih su 1.783 vrste strogo zaštićene. Proizvodnja ribe je u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu povećana za 26 odsto.

Što je se tiče zemljišta u 2018. godini i praćenja ugroženosti od hemijskog zagađenja koje je vršeno u 18 jedinica lokalne samouprave, zabeleženo je prekoračenje graničnih vrednosti za cink, bakar, nikl, kobalt, kadmijum, polihlorovane bifenile.

U 2018. godini proizvedeno je 11,6 miliona tona otpada, od kojih je 92 hiljade bio opasan otpad, a najveći proizvođači otpada su bili termoenergetski objekti. Praćenje intenziteta buke u 2018. godini vršeno je u 12 jedinica lokalne samouprave, s tim da je grad Niš jedini sa kontinualnim monitoringom buke.

U 2018. godini izdato je 28 rešenja za korišćenje izvora nejonizujućeg zračenja od posebnog interesa, a u oblasti industrije primenjene su mere u cilju smanjenja uticaja na životnu sredinu.

U oblasti energetike i potrošnji finalne energije zabeleženo je da domaćinstva imaju najveći udeo, potom industrija i saobraćaj. Zadata vrednost obnovljive energije za 2020. godinu iznosi 27 odsto, a Srbija ide ka tom cilju.

U oblasti poljoprivrede u 2018. godini zabeležen je pad organske proizvodnje, a od korišćenog privrednog zemljišta oranice i bašte zauzimaju 74.1 odsto, na kojima se najviše gaji žito i industrijsko bilje.

Nakon diskusije Odbor je usvojio Izveštaj i predložio Narodnoj skupštini da ga prihvati.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Maja Gojković, a prisustvovali su i članovi i zamenici članova Odbora Duško Tarbuk, Milena Turk, Mladen Lukić, Radoslav Cokić, Aleksandra Jevtić, Jasmina Karanac, Nada Lazić, prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, Borka Grubor i Milena Ćorilić.

Izvor: Narodna skupština