Home Blog Page 786

Više biljaka, manje leda – kako se menjaju Himalaji?

Photo-illustration: Unsplash (Rohan Reddy)
Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Thomas)

Vegetacija je počela da buja na Himalajima, i to čak i Mont Everestu, pokazuju nova istraživanja. Koristeći satelitske podatke u periodu između 1993. i 2018. godine, naučnici su došli do otkrića da se biljni svet proširio na području na kojem ranije nije bilo poznato da ga ima.

U okviru studije u fokusu je bilo područje između linije drveća i linije snega. Vegetacijski omotač porastao je na visini između 4.150 i 6.000, a to se najintenzivnije zapazilo na nivou između 5.000 i 5.500 metara nadmorske visine. Ipak, u regiji Mont Everesta došlo je do značajnog povećanja vegetacije na svim nivoima.

Ovi zaključci potvrđuju teoriju o globalnom zagrevanju, odnosno o toplijoj klimi sa više vlage.

 Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Lasry)

Jedno od bitnijih pitanja vezanih za čitavu ovu regiju jeste ispitivanje svih promena do kojih bogatija vegetacija može dovesti. Jedno od pitanja koja se postavljaju jeste i da li biljke mogu da ubrzaju ili pak uspore topljenje snega.

Istraživanje se nije bavilo ispitivanjem uzroka promena, ali je primećeno da su se drvoredi širili u oblasti Nepala i Kine kad je rasla temperatura. Zapaženo je da su područja koja su ranije prekrivali lednici sada pod bujnom zelenom vegetacijom. Na njima se zapaža ne samo trava, već i mahovina, lišajevi i cveće. Važno je proučiti na koji način pojava ovih biljaka može uticati na zemljište, ali i na vodu i sneg u ovom području, odnosno da li može doći do promene u ritmu topljenja lednika.

Foto-ilustracija: Unsplash (Manan Singh)

Prisustvo biljaka menja ponašanje vodenog ciklusa u datoj oblasti. Neke promene u ponašanju lednika već se uveliko mogu prepoznati – od početka ovog veka himalajski lednici gube skoro pola metra leda godišnje, što izaziva poplave u lokalnim zajednicama.

Svakako je jasno da je ova oblast pogođena globalnim zagrevanjem, ali posebno zabrinjava prošlogodišnja procena ispitivanja stanja lednika na Himalajima i tvrdnja da bi trećina leda mogla da se otopi do kraja veka.

Održan skup o upravljaju u SRP “Gornje Podunavlje”

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

U cilju realizacije postojećeg akcionog plana, kao i vizije delovanja u novom, petogodišnjem ciklusu Evropske povelje za održivi turizam Europark federacije, u Edukativnom centru za poljoprivrednike u Somboru, održan je deseti sastanak zainteresovanih strana.

JP „Vojvodinašume“, kao upravljač Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“ bilo je organizator ovog skupa na kojem je i prezentovan Plan upravljanja posetiocima u SRP “Gornje Podunavlje”, autora prof. dr Vladimira Stojanovića i dr Maje Mijatov.

Na osnovu dosadašnjih rezultata, predstavnici JP „Vojvodinašume“ upoznali su prisutne članove Foruma sa stanjem realizacije akcionog plana Evropske povelje, pravcima razvoja održivog turizma u SRP „Gornje Podunavlje” i procedurom verifikacije i podnošenja nove prijave do kraja 2020. godine.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Ponovo uspostavljeno merenje kvaliteta vazduha u Radincu kod Smedereva

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Radincu, pored Smedereva, Agencija za zaštitu životne sredine je nedavno ponovo uspostavila merenja kvaliteta vazduha.

U neposrednoj okolini pogona železare (HBIS GROUP Serbia Iron & Steel d.o.o. Beograd), vršiće se merenja koncentracija suspendovanih čestica PM10 zajedno sa određivanjem teških metala u njima.

Ovo je treća stanica na teritoriji grada Smedereva na kojoj Agencija prati nivo suspendovanih čestica.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Užice, Smederevo, Niš – obavijeni dimom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kamil Szumotalski)

Zbog privatnih ložišta u gradu, odnosno oko 15.000 dimnjaka, Užice je već godinama u zimskim mesecima obavijeno oblakom čađi i smoga.

Bez obzira na sunčano jutro u Užicu oblak dima iznad grada uobičajena je slika u ovo doba godine. Najzagađenije je kod Gradske biblioteke i to dva do tri puta više od dozvoljenih parametara.

Slično je i u Nišu i Smederevu. Građani kažu da imaju neprijatan osećaj prilikom disanja, a da se zagađenje oseti i kada se otvori terasa ili prozor.

“Treba da polako smanjujemo zagađenje u saobraćaju i tamo gde je moguće, malim koracima, a biće nam potrebne godine da rešimo problem najvećeg zagađenja koje potiče iz ložišta”, kaže Nataša Rašković iz Udruženja “Protok 21” iz Smedereva.

Stopostotne zaštite od zagađenja nema, tvrde lekari.

“Nema apsolutne zaštite, maske ne mogu potpuno da spreče najsitnije čestice. Bez velike akcije države nećemo uspeti da rešimo ovaj problem”, objašnjava pulmolog Zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu iz Niša Saša Jovanović.

U Užicu gradska uprava raznim aktivnostima i subvencijama pokušava da smanji aerozagađenje pa tako od 12 kotlova u Gradskoj toplani 9 kotlarnica radi na mazut i pelet.

“Novi javni objekti i oni koji se renoviraju rade se u skladu sa energetskom efikasnošću, ali to još uvek bitnije ne menja zimsku sliku Užica obavijenog dimom i čađi.

Izvor: RTS

Ovo niko nije očekivao! Proizvođač video-igara predstavio novi proizvod

Foto: Soni
Foto: Soni

Soni nam je do nedavno vožnju automobila obezbeđivao pomoću džojstika i u virtuelnoj realnosti, ali u novom proizvodu japanske kompanije s fokusom na elektronske uređaje možemo da se prihvatimo i pravog volana i menjača i da zbilja jezdimo gradskim ulicama.

U sklopu inicijative Vision-S, tehnološki džin je na čuvenom sajmu inovacija u Las Vegasu predstavio prototip automobila na električni pogon.

Najzanimljivije, to apsolutno niko nije očekivao! Godinama se spekuliše da će Gugl, Epl i Samsung uplivati u vode auto-industrije, ali Soni je očigledno dobro čuvao tajnu i preduhitrio konkurente.

Predsednik korporacije Keničiro Jošida je tokom prezentovanja Sonijevog četvorotočkaša naglasio važnost mobilnosti u savremenom dobu.

“Izjava da su mobilni bili mega-trend prethodne decenije ne predstavlja preterivanje”, kazao je i dodao da veruje da će sledeći mega-trend biti mobilnost. “S obzirom na to da vozila postaju više povezana, autonomna, deljena i električna, ona će se u narednim godinama odraziti pozitivno na društvo i životnu sredinu”, objasnio je on.

Foto: Soni

Mogući datum izbacivanja na tržište i cena trenutno nisu dostupni, a stručnjaci naglašavaju da bi trebalo imati u vidu mogućnost da Sonijev automobil nikada ne dospe u masovnu proizvodnju, već da ostane na nivou koncepta.

Ukoliko ipak zaživi i izvan “sveta ideja”, to bi bilo posebno značajno za pojedince kojima parkiranje nije jača strana, s obzirom da “sonimobil” to ume i sam.

Model pokreće motor snage 200 kW, a 33 senzora, smeštena na i u vozilu, detektuju objekte kako u njegovoj okolini, tako i unutrašnjosti, te korisniku pružaju visoko naprednu podrušku u vožnji.

Pored bezbednosti, Soni se pobrinuo da putnicima u njihovom elektromobilu bude i zabavno, pa im je na raspolaganje stavio i panoramski ekran na instrument tabli, kao i odlično ozvučenje.

Foto: Soni

Soni možda u svojoj ponudi nema sve od igle do lokomotive, ali ima sve od konzole za video igre do električnog vozila. Ili će potencijalno imati!

Jelena Kozbašić

Novo od starog – priča o recikliranom tekstilu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashim D’Silva)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Timu stručnjaka Tehničkog i Poljoprivrednog fakulteta u Beču kao i Tehničkog fakulteta u Leobenu je pošlo za rukom da od starih materijala naprave nove, podjednako dobrog kvaliteta.

Samo u Evropi godišnje nastane oko 5 miliona tona tekstilnog otpada. Veliki deo takvog otpada se spaljuje ili odlaže, a trebalo bi ga smanjiti. Nove regulative Evropske unije propisuju da stari tekstil treba da se reciklira počev od 2025. godine.

U okviru naučnog projekta koji je dobio i nagradu “Clusterland 2019” istraživački tim je radio sa materijalima koji se sastoje od 60 odsto pamuka i 40 odsto poliestera.

„Želeli smo da stvorimo osnovu za održivo recikliranje“ rekao je Andreas Bartl sa Instituta za procesni i ekološki inženjering Tehničkog fakulteta u Beču. „Naročito u hotelima ili bolnicama nailazimo na stare materijale. Nakon otprilike sto pranja ti materijali se unište i pohabaju. Svakim novim pranjem i sušenjem vlakna pucaju, materijal se razlaže i nastaju rupe“ izjavio je on.

U procesu reciklaže materijal se prvobitnio sitni u grudvice pa se uz pomoć enzima poliester razgrađuje od pamuka, a pamuk se pretvara u glukozu. Nakon enzimatičkog razgrađivanja dobijaju se vlakna od poliestera i rastvor šećera. Osušena i očišćena, vlakna se tope u posebnim sudovima i od njih se stvaraju granule. Ove granule se zatim pretvaraju u niti, odnosno konac, koji dalje može da se obrađuje uz dodavanje novog pamuka. Na taj način nastaje mešavina materijala koja odgovara početnom sastavu tekstila i koja ima prvobitan kvalitet.

Izvor: Eurocomm-PR

Voda u Zrenjaninu nije za piće – ima previše arsena

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)

Zrenjanincima kroz vodovodnu mrežu ponovo teče neprečišćena voda koja sadrži arsena više nego što je dozvoljeno. Nakon četiri meseca rada postrojenje za prečišćavanje vode je zaustavljeno. Analize su pokazale da nije ostvaren zahtevani nivo čistoće vode, pa je investitoru dat rok od tri meseca da ispravi nepravilnosti.

Umesto iz slavine u stanu, Zrenjaninci po vodu za piće dolaze na eko-česmu u naselju Bagljaš. Nisu se nadali da će ih i u novoj godini sačekati dugogodišnji problem.

Udruženje “Građanski preokret” traži od gradske vlasti da sredstva za vodosnabdevanje planiranana budžetom za 2020. preusmeri u nabavku cisterni za pijaću vodu i vodomata koji bi bili postavljeni u ustanovama.

Dušan Kokot iz “Građanskog preokreta” smatra da, ukoliko Zrenjanin nema cisterne, Pokrajina Vojvodina ili Republike Srbija mogu da pozajme, naročito zato što su, prema njegovom mišljenju, ugroženi životi 130.000 ljudi.

Da je prečistač prestao sa radom građani su primetili po boji vode, a vodosnabdevanje je ponovo u nadležnosti Vodovoda.

“Ova odluka će ostati na snazi do momenta dok Postrojenje ne bude u stanju da proizvede vodu potrebnog kvaliteta i u skladu sa potpisanim ugovorom sa nama”, kaže Siniša Gajin iz zrenjaninskog JKP “Vodovod i kanalizacija”.

Investitor postrojenja “Sinerteh” se zvanično nije oglasio, a nezvanično se može čuti da su problem nakon prečišćavanja vode bili nezadovoljavajuća boja i miris.

Izvor: RTS

Peticija za zaustavljanje ubijanja kamila u Australiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Razorni požari u Australiji potresli su čitav svet i napravili nenadoknadive štete za čitav ekosistem. Nastradale su brojne životinje, a u najvećoj opasnosti je populacija koala koja je drastično opala.

Nestašica vode predstavlja jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se kontinent trenutno suočava. Upravo se to navodi kao razlog nedavne odluke australijskih vlasti o usmrćivanju 10.000 divljih kamila.

Svakako, ova vest naišla je na burne reakcije širom sveta, pri čemu se stalno ponavlja da svako živo biće ima jednako pravo na život i da je sprovođenje ovakvog čina neprihvatljivo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Su)

Žalbe stanovništva da žedne kamile u potrazi za vodom ugrožavaju stanovništvo time što umnogome smanjuju zalihe vode, naišle su na ovaj odogovor australijskih vlasti: u predelu pogođenom sušom snajperisti će iz helikoptera odstreliti čak 10.000 ovih jedinki.

Aboridžinski zvaničnici potvrdili su ovu informaciju.

Očekuje se da će ova hladnokrvna akcija trajati 5 dana, odnosno, već je u toku.

Mnogi ističu da ovakav vid borbe za vodu predstavlja najsuroviji primer ljudskog razmišljanja.

Takođe, predlažu se druga rešenja, poput transporta životinja, ili prenošenja vode u tankerima ili neke druge opcije koja neće podrazumevati usmrćivanje.

Napravljena je anketa za protivljenje ovoj odluci i traganje za novim idejnim rešenjem. Možete je potpisati na linku.

Jelena Cvetić

Kreveti od recikliranog kartona za dobar san olimpijaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Kinga Cichewicz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Serghei Trofimov)

Sportisti koji se na leto budu takmičili na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Tokiju spavaće na krevetima od recikliranog kartona sa dušecima od polietilena koji će posle Olimpijade biti ponovo iskorišćeni za proizvodnju plastičnih proizvoda.

Za olimpijce će biti potrebno ukupno 18.000 kreveta, a za paraolimpijce 8.000.

Kreveti dugi 2,10 metara odgovaraće svim sportistima, osim veoma visokih, a proizvođač je uveren da mogu da izdrže težinu od oko 200 kilograma.

Nijedan sportista na prethodnim Igrama u Rio de Žaneiru nije bio toliko težak.

“Ti kreveti mogu da izdrže do 200 kilograma”, rekao je generalni menadžer Olimpijskog sela Takaši Kitađima, preneo je AP.

“Izdržljiviji su od drvenih kreveta”, rekao je on i dodao da se računalo i na proslave u sobama nakon osvajanja zlatne medalje.

“Naravno i drveni i kartonski krevet mogu da se slome ako skačeš po njemu”, kazao je menadžer.

Organizatori su 9. januara u Tokiju prikazali krevete za takmičare i još neke delove nameštaja za sobe u Olimpijskom selu.

Izradnja nekih delova Olimpijskog sela, poput glavne trpezarije, inače još traje, ali će sve biti gotovo u junu.

Posle Olimpijade apartmani će biti prodati ili iznajmljeni. Početna cena biće oko 54 miliona jena (oko pola miliona dolara) i porašće tri ili četiri puta, kako se očekuje.

Foto-ilustracija: Uunsplash (Sylvie Tittel)

Kompanije iz sektora nekretnina navode da će apartmani-stanovi za prodaju u Olimpijskom selu biti nešto veći od prosečnih u Tokiju od 60-70 kvadratnih metara.

U međuvremenu organizatori ulažu napore da smanje ukupnu emisiju ugljenika od Olimpijade, rekao je istraživač zaštite životne sredine Đunići Fuđino, prenosi britanski Gardijan.

Sve medalje biće napravljene od metala iz reciklirane potrošačke elektronike, uključujući oko 6,2 miliona starih mobilnih telefona.

Olimpijska baklja napravljena je od alumunijumskog otpada, a pobednička postolja od recikliranog kućnog i morskog plastičnog otpada.

Struja za Olimpijadu proizvodiće se iz obnovljivih izvora.

Olimpijske igre biće otvorene 24. jula a Paraolimpijske 25. avgusta.

Izvor: EurActiv.rs

U nekoliko opština u Vojvodini javna rasprava o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nacrt regionalnog plana upravljanja otpadom za Grad Novi Sad i opštine Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Žabalj, Srbobran, Temerin i Vrbas nalazi se na javnoj raspravi do 18. januara.

Ovaj plan regulisao bi upravljanje otpadom na ovim područjima do 2028. godine. Cilj javne rasprave je prikupljanje predloga, sugestija i mišljenja građana, udruženja, zainteresovanih pravnih lica i stručne javnosti. Svi predlozi, sugestije i primedbe mogu da se dostave na mejl: senka.sekulic@uprava.novisad.rs

Regionalni plan upravljanja otpadom pokazao se kao najbolje rešenje za rešavanje pitanja deponija i odlaganja otpada u Novom Sadu, a naročito u manjim opštinama.

Podrazumeva uspostavljanje regionalnog centra za upravljanje otpadom, koji bi bio izgrađen na savremen način, a podrazumevao bi i savremene načine obrade otpada, u skladu sa pravilima Evropske unije. Cilj je smanjiti uticaj koji deponije mogu da imaju na stanovništvo.

Sve informacije o javnoj raspravi i plan u celini možete videti ovde.

Izvor: Opština Vrbas

Novi tenderi za izgradnju solarnih elektrana u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay

Sve je više ozbiljnih investitora koj su zainteresovani za energetske projekte u oblasti iskorišćavanja solarne energije, a u narednih nekoliko meseci Ministarstvo privrede Unsko-Sanski kanton planira raspisivanje tri tendera za izgradnju solarnih elektrana.

“Sve je više ozbiljnih kompanija iz Austrije, Belgije i Nemačke koje se interesuju za ovu vrstu projekata. Takođe, njih zanima i zakonska regulativa i mi smo u cilju olakšanja uslova investitorima sproveli izmene Zakona o koncesijama, a u proceduri je i usvajanje zakona o javno-privatnom partnerstvu. Sve to treba da olakša uslove budućim investitorima”, istakao je ministar privrede Nijaz Kadirić. Inače, prva solarna elektrana u Unsko-sanskom kantonu puštena je u pogon polovinom juna protekle godine u mestu Krnjeuša, nadomak Bosanskog Petrovca, a ukupna vrednost ove investicije iznosila je 720.000 maraka.

Proizvodni kapacitet ovog energetskog objekta je 150 kilovata s godišnjom proizvodnjom električne energije od 219 megavat-sati. Ova solarna elektrana se prostire na površini od preko 1.600 kvadratnih metara i čini je 1.200 instaliranih solarnih ploča, kao i vlastita trafo-stanica.

Foto-ilustracija: Pixabay

U međuvremenu, vlasnici pomenute solarne elektrane iskazali su interesovanje za proširenje proizvodnih kapaciteta i nova ulaganja, a očekivana investicija procenjena je na oko 70 miliona maraka.

Kadirić je istakao kako je opredeljenje aktuelnih vlasti u USK-u da na ove prostore dovedu industriju koja neće biti zagađivač, kako bi ovaj kanton u budućnosti očuvao epitet ekološkog.

Takođe, treba istaći da je početkom protekle godine nadomak Bihaća započela i realizacija projekta izgradnje prve vetroelektrane vredne 120 miliona maraka.

Izvor: Energetika.ba

Prva inspekcijska kontrola za upotrebu plastičnih kesa u maloprodaji

Foto-ilustracija: Unsplash (Joni Gutierrez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shadi Mahayni)

Tokom današnjeg dana sprovedena je koordinisana akcija Sekretarijata za inspekcijske poslove Gradske uprave Grada Beograda i komunalnih inspekcija na teritoriji opština Vračar, Voždovac, Zvezdara, Savski venac i Palilula, a povodom sve učestalijih prijava građana da se u velikom broju prodajnih objekata trgovinskih radnji još uvek prodaju plastične kese koje nisu biorazgradive, saopšteno je iz Sekretarijata za inspekcijske poslove.

Akcija je sprovedena na osnovu Odluke o uslovima korišćenja kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga, a tom prilikom je utvrđeno da se na kasama svih nadziranih trgovinskih objekata nalaze biorazgradive kese, papirne kese i cegeri.

Pored toga, konstatovano je da su u pojedinim nadziranim trgovinskim objektima, u delu za prodaju voća, još uvek u upotrebi kese koje nisu razgradive, te su one uklonjene po nalogu inspektora.

Kako napominju iz Sekretarijata za inspekcijske poslove, sa ovakvim vrstama koordinisanih aktivnosti komunalnih inspekcija nastaviće se i ubuduće u cilju poštovanja ove odluke koja je u interesu svih građana Beograda i očuvanja životne sredine.

Izvor: Grad Beograd

Snažna erupcija Popokatepetla

Foto-ilustracija: Unsplash (Richard van Wijngaarden)
Foto: Wikipedia/Jakub Hejtmánek

U Meksiku se juče, 9. januara, dogodila erupcija vulkana Popokatepetl, a užareno kamenje iz vulkana letelo je do 1,6 kilometara udaljenosti. Iz vulkana je izašla i ogromna količina pepela koji se širio po nebu u prečniku od tri kilometra.

Meksička civilna zaštita saopštila je da je pepeo prekrio četiri grada u blizini vulkana.

Vulkan visok 5.426 metara bio je posebno aktivan poslednjih meseci i nekoliko puta je izbacivao užareno kamenje i pepeo.

Oko 25 miliona ljudi živi u prečniku od 100 kilometara od kratera.

Izvor: Zelena Srbija

Kazne za seču vetrozaštitnog pojasa u Somboru od 25 do 50 hiljada dinara

Foto-ilustracija: Pixabay

Odeljenje poljoprivrede i zaštite životne sredine Gradske uprave grada Sombora izdalo je saopštenje za javnost o zaštiti vetrozaštitnih pojaseva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Poljočuvarska služba grada Sombora vršiće kontrolu u skladu sa gradskom Odlukom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, useva i zasada, poljskih puteva i kanala od poljske štete i u skladu sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a protiv lica koja su načinila prekršaj biće sprovedene propisane kaznene mere.

Novčana kazna za fizičko lice koje ošteti ili seče drveće koje čini poljozaštitni, odnosno vetrozaštitni pojas, ili se nalazi u putnom pojasu, ili na poljoprivrednom zemljištu iznosi 25.000,00 dinara, za pravno lice novčana kazna od 150.000,00 dinara, za odgovorno lice u pravnom licu novčana kazna od 25.000,00 dinara, a za preduzetnika koji načini prekršaj predviđena je kazna od 75.000,00 dinara.

Posebno se napominje, da ukoliko vrednost posečene drvne mase prelazi količinu od 1 m3 protiv učinioca će biti podneta i krivična prijava.

Prema Zakonu o šumama, lice koje izvrši bespravnu seču dužno je i da izvrši sanaciju i da nadoknadi nastalu štetu korisniku šuma.

Saopštenje za javnost o zaštiti vetrozaštitnih pojaseva Odeljenja poljoprivrede i zaštite životne sredine pogledajte OVDE.

Izvor: Grad Sombor

Da li podržavate filantropiju “do gole kože”?

Foto-ilustracija: Unsplash (Victoria Strukovskaya)

Australija gori. Situacija je potresna čak i za nas koji dešavanja posmatramo na ekranima različitih uređaja hiljadama kilometara udaljeni od žarišta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Neil Thomas)

Retko ko može da ostane potpuno ravnodušan na prizore spaljenih životinja, hrabrih boraca u odbrambenom napadu na vatrenu stihiju i pojedinaca primoranih da napuste svoja ognjišta, te se stoga širom planete pokreću inicijative za pomoć ovoj ostrvskoj zemlji/kontinentu. Solidarnost čovečanstva čini se nikada jača i mnogi su spremni da finansijski podrže narod u opasnosti od požara uprkos tome što je potencijalno jedini Australijanac koga su ikada upoznali – kengur iz zoološkog vrta. Nekima je, međutim, neophodan dodatni podstrek.

Iako obnaženi snimci bude izrazito drugačije emocije u odnosu na stradanja, takođe ne predstavljaju nešto na šta većina nas tek baci pogled – apsolutno hladne glave.

Svesna toga, Kajlin Vard je na raspolaganje donatorima stavila svoje telo. U jpg formatu, doduše!

Svako ko joj pošalje dokaz o uplati 10 i više dolara za neku od dobrotvornih organizacija po njenom izboru, koje pomažu žrtvama katastrofe u Australiji, od nje bi dobija njenu 18+ fotografiju. Akcija se ubrzo proširila virtuelnim svetom i, po nekim proračunima, za podršku Australijanaca u nevolji na taj način je za samo dva dana obezbeđeno više od 700 hiljada dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Emiliano Vittoriosi)

I sama Kajlin se našla u sličnim životnim okolnostima tokom prošlogodišnjeg požara u Kaliforniji (Sjedinjene Američke Države). Posebno je zabrinjava to što je u slučaju Australije načinjeno mnogostruko više štete prirodi i društvu.

Instagram profil “gole filantropistkinje” sa više od 60 hiljada pratilaca je u međuvremenu ugašen zbog kršenja pravila ponašanja tj. objavljivanja eksplicitnog sadržaja. Pokušaji povratka na tu društvenu mrežu završavaju neuspehom. Ironija je da njeni pojedini lažni nalozi, ipak, opstaju. “Ljudi kradu moj identitet na Instagramu”, požalila se ona.

Pojedinci su se drznuli da u potpunosti iskopiraju ličnost Kajlin Vard, a pojedinci su se samo inspirisali idejom, pa tako “armija obnaženih vojnika” broji sve više članova što je naravno veseli. “Smatram da je bitno da prikupimo što više novca. Raduje me ako se to sprovodi efikasno”, kazala je ona i dodala da ukoliko se skidate za ispravnu svrhu i znate da ste dobra osoba, nikada ne smete da dozvolite nekome da učini da se osećate manje vrednim.

Duh sirovog dobročinstva i dalje vlada Tviterom, a od nedavno ima i Go Fund Me stranicu. Zarad koala, prema sopstvenim tvrdnjama, Kajlin ne žali ni obrisan Instagram, ni to što su je se roditelji odrekli, ni to što simpatija neće da priča sa njom.

Oni koji podržavaju njen podvig naglašavaju da neki heroji ne samo da ne nose plašt, nego ne nose ama baš ništa.

S istim ciljem, novac su donirale i brojne muzičke, sportske i glumačke zvezde.

Pevačica Pink je namenila pola miliona dolara za lokalne vatrogasce na prednjim linijama fronta, dok je njena koleginica Selena Gomez uputila pare za službe pomoći, apelujući na svoju publiku da prate njene korake. Potomci prirodnjaka Stiva Irvina su ponudili drugu vrstu izbavljenja – zasukali su rukave, izašli na teren i spasili više od 90 hiljada životinja. Zbrinuli su ih u svojoj bolnici u Kvinslendu koju ne ugrožava vatra. Porodica glumca Krisa Hemsvorta odreći će se milion dolara kako bi dala svoj doprinos obnovi zemlje u plamenu.

Lista kompanija koje su osmislile kampanje za spas Australije i koje će darovati deo prihoda je takođe poduža.

Jelena Kozbašić

Reciklirana plastika skuplja od nove

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)

Borba za smanjenje evropskog plastičnog otpada mogla bi da poskupi za četvrt milijardi dolara godišnje pošto cena reciklirane plastike skače. Poslednjih meseci cena granula od reciklirane plastike, koje se koriste za pravljenje proizvoda poput boca za bezalkoholna pića, veća je od cene nove plastike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)

Godinama je proizvodnja plastičnih proizvoda od reciklirane plastike bila jeftinija nego proizvodnja od nove, koja se pravi od fosilnih goriva, tako da je održiva opcija bila i ekonomski opravdana opcija, piše britanski Gardijan.

Međutim, prema mišljenju eksperata, sada je vodećim kompanijama iz prerađivačke industrije jeftinije da koriste novu plastiku.

Izveštaj S&P Global Platts, stručnjaka za tržište sirovina, otkrio je da je tona reciklirane plastika sada za 72 dolara skuplja nego tona nove.

Analitičari kažu da je taj trend delom posledica rasta tražnje zbog uključivanja reciklirane plastike u nove proizvode. Pored toga, nova plastika je postala jeftinija zbog “poplave” proizvoda petrohemijske industrije iz SAD, a kao rezultat buma u sektoru gasa iz škriljaca.

Istovremeno analitičari upozoravaju da bi održivi deo prerađivačke industrije širom Evrope taj rast cena mogao da košta 250 miliona dolara godišnje.

Iako bi mnogi veliki proizvođači mogli da imaju problema sa “vraćanjem” mašina na novu plastiku, mali će verovatno morati da “okrenu leđa” recikliranoj plastici kako bi smanjili troškove.

U svetlu borbe protiv plastike to bi moglo da znači da će proizvođači plastičnih flaša ili korpica za voće podstaći tražnju nove plastike, proizvedene od fosilnih goriva, umesto da ponovo koriste stare, reciklirane boce i palete.

Proizvođači plastične ambalaže pod pritiskom su da više koriste recikliranu plastiku kako bi smanjili zagađenje, pored ostalog okeana.

Koka-kola u Evropi planira da smanji količinu nove plastike u svojim bocama na 50 odsto u naredne dve godine. Takođe namerava da promeni boju flašice za Sprajt iz zelene u providnu kako bi osigurala da se 100 odsto flašica ponovo koristi.

Britanija pak planira da uvede taksu kompanijama koje ne koriste najmanje 30 odsto reciklirane plastike u svojim proizvodima. Do tada će kompanijama možda biti jeftinije da kupuju novu plastiku za pakovanje svojih proizvoda.

Uz taksu na upotrebu nove plastike, stručnjaci pozivaju britansku vladu da podrži plan povećanja količine reciklirane plastike na tržištu.

To može da znači podsticaje za nove reciklažne pogone, unapređenje kapaciteta za recikliranje na lokalnom nivou ili uvoz granula od reciklirane plastike iz Latinske Amerike.

Izvor: Gardijan/Euractiv