Home Blog Page 784

Brzina zagrevanja okeana jednaka bacanju 5 atomskih bombi u vodu svake sekunde

Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Okon)
Foto-ilustracija: Unsplash (Clarisse Meyer)

Zamislite da se poslednjih 25 godina svake sekunde bacalo po pet atomskih bombi iz Hirošime u okeane. Tako bi se mogla opisati brzina zagrevanja okeana pod uticajem klimatskih promena.

Posmatrani su podaci od 1950. godine do sada koji se tiču temperature okeana gledano od površine do dubine od 2.000 metara. Decenija za nama bila je najtoplija kad je reč o prosečnim temperaturama vode, dok je poslednjih 5 godina najtoplije ikada.

Sve ukazuje na to da se okeani zagrevaju izuzetno velikom brzinom.

Tokom ovog istraživanja, zapaženo je da je temperatura okeana bila stabilna u periodu između 1955. i 1986. godine, a zatim je počela da raste. Između 1987. i 2019. zagrevanje je bilo za 450 odsto veće nego u prethodnom periodu.

Posmatranje promena u okeanima umnogome pomaže u razumevanju klimatskih promena i globalnog zagrevanja. Posmatrano od 1970. godine, više od 90 odsto toplote odlazi u okeane, od čega samo 4 odsto apsorbuju atmosfera i zemljište.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Mott)

Veliki problem predstavlja i smanjena količina kiseonika i povećana kiselost u okeanima, što ima direktan uticaj na podvodni živi svet. Time se populacija mnogih vrsta morskog sveta smanjuje, kao i sama sposobnost za preživljavanjem.

Naučnici nisu u potpunosti pesimistični kada je reč o porastu temperature u okeanima. Smatraju da se može očekivati kontinuirano povećanje temperature okeana, čak i ukoliko rast globalne temperatura uspe da se zadrži ispod 2 stepena Celzijusa. Ipak, ukoliko se na globalnom planu redukuje zagađenje, odnosno smanje emisije štetnih gasova, može da se utiče na zaustavljanje daljeg zagrevanja okeana.

Jelena Cvetić

Beograd drugi najzagađeniji u Evropi, Sarajevo na prvom mestu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Jotham Sutharson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Arif Soydaş)

Najnovniji podaci pokazuju da je indeks zagađenosti vazduha vrlo visok u Valjevu i Kosjeriću. U tim gradovima kvalitet vazduha je u kategoriji “opasan”, odnosno “vrlo nezdrav”. Beograd jutros osmi najzagađeniji grad u svetu i drugi u Evropi, iza Sarajeva. Visoka zagađenost i u Pančevu, Smederevu, Boru i Nišu.

Najnoviji podaci sajta “Air Visual”, koji prati podatke o zagađenosti širom sveta, ovog jutra svrstavaju Beograd na osmo mesto najzagađenijih velikih gradova. Ispred Beograda su Sarajevo, koje je prvo na listi već danima, i azijski gradovi Kalkuta, Daka, Delhi, Katmandu, Lahor, Biškek.

To znači da je Beograd jutros drugi najzagađeniji grad u Evropi.

Indeks kvaliteta vazduha je 178, odnosno “nezdrav”, pa se građanima ne preporučuje fizička aktivnost napolju. Situacija je jutros najkritičnija u Valjevu, koji je u ljubičastom, petom stepenu po zagađenosti. Kvalitet vazduha u ovom gradu kvalifikuje se kao “vrlo nezdrav”, navodi sajt “Air Visual”.

Najnoviji podaci sajta “Air Visual”, koji prati podatke o zagađenosti širom sveta, jutros svrstavaju Beograd na osmo mesto najzagađenijih velikih gradova.

Indeks kvaliteta vazduha u ovom gradu je 232, pa se građanima preporučuje da napolje na izlaze ako ne moraju.

I Kosjerić je jutros u vrhu po zagađenosti, pošto je indeks kvaliteta 193, uz vrlo visoku koncentraciju PM-2,5 čestica.

I podaci Agencije za zaštitu životne sredine govore slično – vazduh je u “jako zagađen” u Beogradu, Valjevu, Kosjeriću, Užicu, Nišu, Boru, Pančevu, Smederevu, Novom Sadu. Kategorija “jako zagađen” je, prema merenjima Agencije, najviši, peti stepen zagađenosti.

Preporuke nadležnih

Povodom zagađenja vazduha u gradovima u Srbiji, Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” ranije je saopštio je da nema potrebe za panikom, ali ukazuje na značaj primene mera zaštite u uslovima zagađenja vazduha.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergio Rodriguez – Portugues del Olmo)

Preporučuju da osetljive osobe ograniče svoj boravak napolju u jutarnjim i večernjim satima.

Glavni aerozagađivači su PM-10 i PM-2,5 čestice, koje su vrlo sitne i opasne jer prolaze i kroz najsitnije disajne puteve.

PM-10 čestice su smeša dima, čađi, prašine i kiseline uz teške metale. Ako je koncentracija čestica preko 100 mikrograma, što se često dešava u Srbiji, kaže se da je vazduh “jako zagađen”.

Dok se ne promene vremenski uslovi i ne dune vetar koji će “rasterati” štetne čestice, meteorolozi poručuju da nećemo lakše da dišemo.

Izvor: RTS

Biorazgradivi abažuri od kupusa za toplinu doma

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Rasvetom se može postići jedinstven ugođaj u stambenom ili radnom prostoru, a svetiljka s prirodnim i kompostirajućim abažurom može da stvori veoma ugodno i čarobno, ali i održivo okruženje.

Indijska dizajnerka Vajdehi Takar i londonski dizajnerski studio “Nir Meiri” postigli su upravo to sa svojim “Veggie Lights” abažurima napravljenima od listova crvenog kupusa, koji i najhladnijem interijeru daju toplinu i čaroban sjaj.

“Veggie Lights” abažuri su prava održiva opcija i omogućavaju elegantno ukrašavanje prostora korišćenjem povrća koje nam je uvek dostupno. Kako bi mogla da napravi svetla od listova crvenog kupusa, Takar je razvila proces pretvaranja listova ovog povrća u materijal nalik papiru koji se zove “Fiber Flats”. Londonski dizajnerski studio “Nir Meiri” pridružio se ovom projektu zbog ranijih iskustava s organskim materijalima i uspešne izrade svetla korišćenjem micelijuma i morskih algi.

Foto: Facebook (screenshot)

Svaki “Veggie Lights” abažur je unikatan i predstavlja jedinstven rezultat prirodnih varijacija na listovima kupusa. Originalnost svakog lista počinje da dolazi do izražaja već tokom postupka odvajanja listova i njihovog natapanja u premazu na bazi vode. Listovi se zatim oblikuju i ostavljaju da se osuše na visokim temperaturama, kako bi iz njih isparila sva vlaga, a potom se oblikuju kao svetlo. Tanki nežni listovi i njihove mrežasto povezane žilice svetlucaju na izvoru svetlosti, a fina organska estetika i varijacije boja u listovima kupusa u potpunom su kontrastu s jednostavnom, crnom i zlatnom bazom svetiljke.

“Veggie Lights” abažuri se nakon određenog vremena moraju zameniti novim, a baza svetiljke je dugotrajna pa se može osvežiti novimizgledom. No, s obzirom na to da su abažuri biorazgradivi, njihovim bacanjem nećete uticati na stvaranje otpada.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Dubrovnik nije više na listi nepoželjnih lokacija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pozitivni efekti sistemskih mera koje je lokalna samouprava Grada Dubrovnika pokrenula 2017. programom „Poštujmo grad“ prepoznati su i međunarodno među stručnom javnošću i svetskim medijima, a u prilog tome svedoči i naslov popularnog britanskog izdavača “Independent” – „Where not to go in 2020“. Dubrovnik nije uključen na listu destinacija koje treba izbeći u 2020. godini, nakon što je upravo ovaj izdavač 2017. godine Dubrovnik, uz Veneciju i Barselonu, navodio kao odredište čija je zaštićena baština ugrožena usled prekomernog broja turista.

Ova nametnuta stigma o masovnom turizmu nimalo nije uticala na njegovu popularnost, upravo suprotno, statistika svedoči o porastu broja dolazaka turista iz godine u godinu. Ipak, nesnosnih gužvi i blokade ulaza u istorijskom centru nije bilo, osim zbog pristajanja broda jednom prilikom, što je pokazalo da problem Dubrovnika nije predstavljao broj turista, nego upravljanje destinacijom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvaljujući kontrolisanim, efikasnim i strateškim merama lokalne samouprave, zaustavljen je negativan trend i prevencija negativnih uticaja najvažnije privredne grane grada i okoline. Dubrovnik se tako transformirao iz grada u kojem se turizam stihijski događa u destinaciju koja odgovorno upravlja turizmom, poštujući identitet grada i štiteći prirodna i kulturna bogatstva zbog kojih privlači milione ljudi.

Na listi nepoželjnih kod “Independent”-a našli su se Briž, Island, Nju Orleans, Rim, Komodo, Kjoto, Amsterdam, Uluru, Venecija i Maču Pikču, a kao dva ključna kriterijuma u kreiranju liste autorke Kejti Adams i Helen Kofi navele su prekomerni turizam i previsoke cene.

Izvor: Grad Dubrovnik

Jadransko-jonske luke kroz projekte do unapređivanje energetske efikasnosti

Photo: The PoWER project team
Foto: Tim PoWER projekta

Nakon Drugog svetskog rata luke Jadransko-jonskog regiona, kao i rečne luke u slivu Dunava, izgubile su svoju ulogu dinamičnih mesta komercijalne i kulturne razmene koju su imale u prošlosti. Izazovi koje je nametnuo ubrzani razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija praćen manjkom ulaganja, doprineo je tome da se luke nisu adekvatno pozicionirale u savremenom okruženju što je dovelo do nemogućnosti korišćenja njihovog punog potencijala.

U Srbiji, kroz koju Dunav protiče u dužini od 558 kilometara, postoje odlični preduslovi za razvoj vodnog saobraćaja koji su danas zanemareni. Ipak, ohrabruje činjenica da se u poslednje vreme određena sredstva iz evropskih fondova ulažu u razvoj luka, a jedna od inicijativa koju je podržala Evropska unija kroz transnacionalni program za Jadransko-jonski region je projekat „Luke kao pokretački mehanizam preduzetništva – PoWER”.

Pilot projekat PoWER odlikuje to što se njegova kompletna metodologija temelji na ideji koju je predložila Evropska parlamentarna istraživačka služba (EPRS), a koji je prvi put prilagođen za primenu u pomorskom sektoru i lučkim područjima. Cilj projekta je revalorizacija jadransko-jonskih luka i vraćanje istorijskih uloga koje su one nekad imale kao centralna mesta za razvoj i razmenu, ali prilagođenu zahtevima današnjice.

Luke predstavljaju veoma složene sisteme. U poređenju sa drugim saobraćajnim sistemima, luke su okarakterisane kao potencijalno veliki zagađivači životne sredine i kao takvi suočavaju se sa visokim troškovima održavanja uz neophodnost stalnog ulaganja u razvoj. To se može ilustrovati jednostavnim primerom. Prilikom istovara robe iz kamiona, za smanjenje emisije zagađujućih materija potrebno je samo ugasiti kamion. U slučaju broda, situacija je drugačija jer se brod ne može jednostavno ugasiti kako ne bi trošio gorivo i zagađivao vodu i vazduh. Takođe, ako je oštećena površina kolovoza koja otežava kretanje vozila, asfaltiranje predstavlja visok, ali prihvatljiv trošak. Međutim, ako je morsko ili rečno dno zagađeno, prečišćavanje korita iziskuje mnogo veće troškove i dodatno angažovanje ljudskih resursa praćeno dugoročnim planovima za ulaganje. Svaka vrsta intervencije na lučkoj infrastrukturi uzrokuje značajne troškove, ali kako vreme prolazi, infrastruktura propada usled neodržavanja te troškovi intervencije proporcionalno rastu. Usled propadanja infrastrukture, smanjuje se i ekonomska vrednost lučkih područja, stvarajući tako začarani krug.

Foto: Tim PoWER projekta

Kao odgovor na izazove sa kojima se luke susreću u svom svakodnevnom funkcionisanju, projekat PoWER razvija i testira metodologiju za pokretanje inovacija u lučkim oblastima kao odgovor na trenutno identifikovane potrebe. Projekat podržava razvoj luka i njihov promenu u inovacione centre (Innovation Hubs), odnosno mesta na kojima se inovacije kreiraju i aktiviraju. Ovaj proces okuplja brojne zainteresovane strane uključene u lučki „lanac snabdevanja”, a koji zahteva unapređivanje saradnje na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se postigli kako vertikalni tako i horizontalni ciljevi predloženih inovacija. Projekat se trenutno sprovodi u 6 pilot luka (Bari, Brčko, Drač, Igumenica, Ravena i Rijeka), a glavna tema je unapređivanje njihove energetske efikasnosti.

Rezultati projekta biće vidljivi po njegovom završetku kada se očekuje sprovođenje aktivnosti i strategija koje su tokom projekta predlagali lokalni donosioci odluka. Okosnicu projekta čini rešavanje problema nedovoljne energetske efikasnosti sa kojima se većina luka Jadransko-jonske regije susreće, a krajnji cilj projekta je da ponudi metodologiju za rešavanje ovog gorućeg problema.

Projekat PoWER je podržan u sklopu Prvog poziva za podnošenje predloga projekata ADRION Interreg V-B, transnacionalnog programa koji se finansira iz sredstava Evropskog fonda za regionalni razvoj i Instrumenta za pretpristupnu pomoć – IPA II.

Priredio: Tim projekta PoWER iz fonda „Evropski poslovi” A

Tekst je objavljen u poslednjem broju Magazina Energetskog portala “Zeleni izumi”, decembar 2019. – februar 2020.

Spomenici u Nišu dobili maske zbog alarmantnog zagađenja vazduha

Foto: Niška inicijativa
Foto: Niška inicijativa

Niška inicijativa sprovela je juče akciju skretanja pažnje javnosti na veliki problem zagađenja vazduha u Nišu.

Tokom decembra mediji su izveštavali, a stručnjaci upozoravali, da je zagađenje vazduha i do šest puta veće od dozvoljenog.

Njihov grad se tokom decembra prošle godine pet puta našao u “crvenoj zoni” kada je reč o prisutnosti PM2.5 čestica, dok je već u prve dve nedelje januara taj negativni rekord oboren.

Foto: Niška inicijativa

Ne pomaže ni to da će se tokom narednih par godina na ulicama grada i dalje svakodnevno nalaziti autobusi sa EURO 3 motorima koji predstavljaju jedne od najvećih zagađivača, stoji u saopštenju inicijative.

Iako se iz budžeta grada izdvajaju sredstva za finansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine, nikakav napredak nije vidljiv, već se radi o tipičnom davanju sredstava režimskim organizacijama, smatraju aktivisti.

Imajući u vidu sve češće zalaženje u “opasnu zonu” kada su u pitanju merenja zagađenosti vazduha u Nišu, shvatili su da pomoć nije neophodna samo građanima, već i spomenicima koji predstavljaju znamenitost grada.

Foto: Niška inicijativa

Uz pomoć jednog od najaktivnijih aktivista kada je reč o “otrovnom” vazduhu Miloša Boškovića, sada maske za disanje imaju i Nadežda Petrović, Šaban Bajramović, Kalča i drugi.

Ovom akcijom Niška inicijativa je želela da skrene pažnju javnosti, i pre svega vodećim ljudima u gradu, da je krajnje vreme da njihove komisije, odbori i sekretarijati počnu da se bave svojim poslom i osmisle strategiju kojom će umanjiti prisutnost materija štetnih po zdravlje građana.

Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji godišnje od posledica zagađenja vazduha umre 6.000 ljudi!

Peticije se potpisuju širom zemlje, građanske inicijative pokreću, ali za sada osim postupka kontrole Ministarstva zaštite životne sredine od strane Zaštitnika građana nema konkretnog rešenja, već se ono svodi na reči ministra Gorana Trivana “da li nam je važnije da imamo čist vazduh ili da vozimo loše automobile?”, piše inicijativa.

Niška inicijativa je odbornička grupa u Skupštini Grada Niša koja dosledno zastupa interese svih građana, bez obzira na njihovo političko opredeljenje i prerasta u grupu građana, otvorenu za sve ljude od integriteta, ideja i inicijativa.

Izvor: Niška inicijativa

USAID-ov program Sistema energetskog menadžmenta (EMS) na Balkanu

Foto: USAID

Javni poziv za iskazivanje interesa (Ponovljeni poziv)¹

Projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) ima za cilj promociju upotrebe sistema energetskog menadžmenta za vlasnike javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada na Balkanu, sa ciljem smanjenja potrošnje energije, poboljšanja energetske efikasnosti i optimizacije proizvodnih procesa.

Kao deo projekta, USAID želi odabrati i sarađivati sa vlasnicima javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada, kao i poslovnim subjektima koji su zainteresovani za poboljšanje energetske efikasnosti, posebno usvajanjem sistema energetskog menadžmenta.

Odabrani partneri imaće pristup najnovijoj američkoj tehnologiji za upravljanje energijom i imaće sledeću podršku:

  • Sistem upravljanja energijom: Partneri će dobiti USAID-ovu finansijsku podršku za delimično pokrivanje troškova dizajniranja, ugradnje i puštanja u rad novog sistema energetskog menadžmenta koji će obezbediti vodeći američki proizvođač.
  • Post prodajna podrška: Sistem energetskog menadžmenta može sadržavati ugovor o održavanju rezervnih delova i radne snage sa ciljem održavanja sistema u optimalnom stanju.
  • Obuka: Partneri će biti osposobljeni za rad i upotrebu njihovog sistema energetskog menadžmenta kako bi bolje razumeli, nadgledali i optimizovali potrošnju energije radi efikasnosti i uštede troškova.

USAID poziva sve vlasnike zgrada i industrijskih objekata, zainteresovane za partnerstvo u sklopu gore navedene mogućnosti, da se prijave na ovaj javni poziv.  Ako ste zainteresovani za dodatne informacije i učešće u ovom programu, kontaktirajte nas na drembids@tetratech.com. Krajnji rok za prijave je 27.1.2020. godine.

Odabrani partneri će imati demonstriranu mogućnost za uštedu energije, bez postojećeg sistema energetskog menadžmenta i obavezu kupovine i upravljanje sistemom energetskog menadžmenta po smanjenim troškovima. Program će započeti početkom 2020. godine sa tehničkim posetama i odabirom partnera.

1 Tetra Tech je u decembru 2019. godine objavila zahtev za iskazivanje interesa, a sada produžuje vremenski rok za podnošenje prijava.

Nadležni skupštinski odbor dao pozitivno mišljenje na Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27

Foto: Nord Communications

Odbor za zaštitu životne sredine Narodne skupštine, na 26. sednici održanoj 13. januara 2020. godine kojoj je predsedavala Maja Gojković, predsednik Narodne skupštine i Odbora za zaštitu životne sredine, razmotrio je i dao pozitivno mišljenje na Pregovaračku poziciju Republike Srbije za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.

Foto: Nord Communications

„Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 je veoma kompleksan dokument na čijoj izradi se radilo više od dve godine, a bilo je uključeno 28 institucija i oko 150 ljudi. Tokom izrade, Pregovaračka pozicija je komunicirana sa svim zainteresovanim stranama, i to predstavnicima lokalnih samouprava, industrije i nevladinih organizacija“, istakao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

„Takođe, Pregovaračka pozicija je prošla samo dva kruga neformalnih konsultacija sa Evropskom komisijom, i tom prilikom Evropska komisija je  pokazala veliko zadovoljstvo u vezi sa spremnošću Srbije za ovo poglavlje. Pri tom, Srbija je jedina zemlja u regionu koja nije dobila uslove za otvaranje Poglavlja 27. Osim teksta Pregovaračke pozicije, koja detaljno opisuje status i planove implementacije, pomenuti dokument sadrži i 14 strateških dokumenata i to: Specifične planove implementacije za propise iz oblasti upravljanja otpadom i vodama koji zahtevaju velika finansijska ulaganja, Specifični plan implementacije za Direktivu o industrijskim emisijama, Višegodišnji investicioni i finansijski plan, Akcioni plan za razvoj administrativnih kapaciteta i Obrazloženje zahteva za izmenu biogeografskih regiona na teritoriji Republike Srbije, kao i obrazloženje zahteva za izmenom Aneksa Direktive EU o staništima i pticama, predstavljenim kroz anekse koji obrazlažu prelazne periode za svaki od EU propisa koji u narednom periodu za implementaciju zahtevaju velika finansijska ulaganja. Visoki troškovi i ograničeno raspoloživo finansiranje, što se uglavnom odnosi na javni sektor, glavni su razlozi prelaznih perioda za većinu direktiva za upravljanje otpadom i vodama. Ulaganja u sektor voda i sektor otpada mogu dostići oko 7,5 milijardi evra. Predviđeno je da se takve investicije finansiraju iz fondova EU (64%), državnog (18%) i lokalnog (4%) budžeta i fondova i zajmova (14%). Takođe se predviđa da će privatni sektor doprineti finansiranju projekata, naročito u sektoru upravljanja otpadom. Direktiva o industrijskim emisijama (DIE) podrazumeva visoke finansijske zahteve uglavnom za privatni sektor. Od ukupno 227 postrojenja iz Aneksa I Direktive o industrijskim emisijama koje trenutno postoje u Srbiji, produženi period implementacije je potreban za 68 postrojenja, uključujući 19 postrojenja koja trenutno ne rade jer su iz finansijskih razloga pod posebnom upravom. Ukupan iznos investicija potreban za ta postrojenja za postizanje potpune usklađenosti sa Direktivom o industrijskim emisijama je oko 1,3 milijarde evra. Pregovaračka grupa i Ministarstvo zaštite životne sredine su u okviru Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta u oblasti životne sredine identifikovali potrebu zapošljavanja oko 1450 radnika u svim institucijama na svim nivoima koje se bave životnom sredinom. Nakon realnog uvida u stanje u ovoj oblasti, identifikovano je 19 propisa EU za koje je potrebno tražiti prelazni period, imajući u vidu upravo visoke troškove sprovođenja, dodatno vreme da se sistem uspostavi kao i neophodnost jačanja administrativnih kapaciteta. Svesni smo da je to naša potreba i da je to mnogo više i zahtevnije nego što su ostale zemlje dobile, ali smo isto tako svesni situacije u kojoj se naša privreda i društvo nalaze.

Pregovaračka grupa je imala zadatak da identifikuje potrebne prelazne periode i da obrazloži potrebe upravo kroz pomenuta dokumenta što je i urađeno a na pregovarače u ovoj oblasti će u narednom periodu „pasti teret“ samih pregovora i postizanja dogovora oko predloženih potreba.

„Pregovaračka grupa i Ministarstvo zaštite životne sredine kao vodeća institucija  su pokazali da imaju stratešku viziju u ovoj oblasti i da tačno znaju koji se koraci od Srbije očekuju kako bi se u narednom periodu poboljšalo stanje u životnoj sredini i u krajnjoj liniji ispunili zahtevi Evropske unije u ovom poglavlju.  Ovaj  rad je primećen i visoko ocenjen i u Evropskoj uniji i u zemljama donatorima, pogotovo u Švedskoj, koja je značajno pomagala i dalje pomaže u radu, kao najveći bilateralni donator u oblasti životne sredine. Biće nam zadovoljstvo da svoje iskustvo podelimo sa susedima, kako što smo i mi lekcije učili od zemalja koje su već pristupile Evropskoj uniji“, naglasio je ministar Trivan i dodao da su priprema za pregovore i razvoj Pregovaračke pozicije neophodan deo procesa pridruživanja EU, ali ne i krajnji cilj. „Najvažnije je to što koristeći regulatorno iskustvo iz EU možemo bolje da upravljamo raznim ekološkim problemima ovde u Srbiji. EU je razvila niz alata za obezbeđivanje dobrog kvaliteta vazduha, čistih voda, visoku stopu reciklaže otpada i upravljanje industrijskim zagađenjem. Srbija se susreće sa problemom kvaliteta vazduha u Beogradu i drugim gradovima. Svi želimo – ali ovde nema kratkoročnih rešenja – da što pre promenimo situaciju. Moramo unaprediti postojeće sisteme nadgledanja koji će omogućiti bolju procenu stanja i uticaja na kvalitet vazduha. Moramo težiti čistijem transportu, manje zagađujućim industrijama, korištenju goriva visokog kvaliteta, promeni ponašanja i održivim sistemima grejanja domaćinstava. EU je razvila sisteme zahteva – od praćenja do upravljanja kvalitetom vazduha kroz različite instrumente i želimo da ubrzamo njihovu primenu. Upravo na ovaj način Pregovaračka pozicija dobija primenu i u praksi i obezbeđuje bolje životne uslove naših građana. Pristupanje EU pruža dobru priliku za Srbiju da poboljša standarde zaštite životne sredine koji su od suštinskog značaja za poboljšani kvalitet života građana Srbije i ubrzavanjem procesa pregovora težimo ostvarivanju tih ciljeva. Aktivnosti koje imaju za cilj postizanje ekoloških standarda EU odražavaju ambiciju Srbije da životna sredina garantuje zdravlje, sigurnost i bolji kvalitet života njenih građana, jer zagađenje ima ozbiljne zdravstvene posledice. Sprovođenje EU regulative i Poglavlje 27 imaju za cilj da zaštite građane od ekoloških rizika po zdravlje,“ zaključio je ministar Trivan.

Izvor: Nord Communications

Hrvatska ulaže više od 4 miliona evra za prilagođavanje klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)
Foto-ilustracija: Unsplash (Danijel Bosnjak)

Više od 33 miliona kuna (oko 4 miliona evra) bespovratnih sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ dodeljeno je juče, 14. januara, za realizaciju projekata u okviru poziva „Shema za jačanje primenjenih istraživanja za mere prilagođavanja klimatskim promenama“.

Naime, Ministarstvo zaštite okoline i energetike u julu prošle godine raspisalo je poziv za evropsko sufinansiranje projekata koji imaju za cilj da pruže potporu sprovođenju primenjenih istraživanja za mere prilagođavanja klimatskim promenama u ranjivim i/ili transverzalnim sektorima iz Sedmog nacionalnog izveštaja Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama.

„Klimatske promene su izazov za celo čovečanstvo. Stoga ne čudi da je Evropska unija donela dokument koji od Evrope treba da stvori klimatski neutralan kontinent. U tom smislu već sada imamo naučni i politički konsenzus da ulaganja u mere prilagođavanja klimatskim promenama danas, smanjuju trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti“ rekao je ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić.

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva juče je dodeljeno 12 Ugovora ukupne vrednosti godovo 40 miliona kuna (oko 5 miliona evra). Ugovori su dodeljeni za šest fakulteta Univerziteta u Zagrebu: FER, PMF, Šumarski fakultet Agronomski fakultet, PBF, FSB, Univerzitet u Zadru i Josipa Jurja Štrosmajera u Osijeku, Univerzitet u Slavonskom Brodu, Institutu Ruđer Bošković, Institutu za jadranske kulture i melioraciju krasa i Hrvatskom zavodu za javno zdravlje.

Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost će za ove odabrane projekte osigurati još dodatno nacionalno finansiranje u vrednosti od 15 odsto prihvatljivih troškova.

“Svima nam je u cilju da se projekti što uspešnije realizuju te ćemo našim savetima o EU procedurama i načinu sprovođenja pomoći korisnicima da na kraju u što većoj meri uspeju da iskoriste sva ugovorena sredstva”, rekla je zamenica direktora Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Alenku Kočiša Čičin-Šain.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Brajković)

Dodeli ugovora pridružio se i ministar regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Marko Pavić koji je istakao da: “Sledeća alokacija u periodu od 2021. do 2027. biće tzv. tematska koncentracija, odnosno minimalno 30 odsto sredstava kohezije ići će u tzv. zelenu Evropu, a 35 odsto kohezije u pametnu Evropu. Veseli me da su danas potpisani ugovori i za jedno i za drugo“, naglasio je Pavić.

Do kraja 2019. godine ukupno je pripremljeno 25 projektnih predloga u sklopu poziva „Shema za jačanje primenjenih istraživanja za mere prilagođavanja klimatskim promenama“. U toku je završna, 4. faza odabira, Provera prihvatljivosti izdataka za 7 projektnih predloga, a započeto je s postupkom odabira za preostale zapremljene, odnosno 5 projektnih predloga s kraja 2019. godine.

Ukupna zatražena bespovratna sredstva za navedenih 25 projektnih predloga iznose oko 72,5 miliona kuna (oko 9,75 miliona evra), odnosno 96,65 odsto alokacije pa je za očekivati da će odmah početkom 2020. godine Poziv biti u celosti iskorišćen.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Peticiju za sprovođenje mera protiv zagađenja vazduha potpisalo gotovo 10.000 ljudi

Foto-ilustracija: Unsplash (Đurđica Bošković)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Pokretači i učesnici Inicijative “Ne davimo Beograd” pozivaju građane da potpišu PETICIJU kojom se zahtevaju konkretne mere protiv zagađenja u našim gradovima koji se sve češće nalaze na vrhu liste najzagađenijih gradova sveta.

Inicijativa “Ne davimo Beograd” izradila je set kratkoročnih i dugoročnih mera kako bi se rešio problem zagađenja vazduha. Neke od njih porazumevaju radikalno poboljšanje javnog prevoza, masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada, promociju održive urbane mobilnosti, prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, bolju kontrolu industrijskih zagađivača, sistematsko praćenje i izveštavanje o zagađenju vazduha, odustajanje od svih štetnih projekata koji će dodatno zatrovati vazduh naših gradova, poput izgradnji spalionica.

U prethodnim danima mogli smo videti da je u mnogim gradovima Srbije koncentracija čađi, PM2.5 i PM10 čestica u vazduhu višestruko viša od najrizičnijih graničnih vrednosti. Ovo znači da je kvalitet vazduha opasan po zdravlje ljudi, a stručnjaci preporučuju zatvaranje prozora, izbegavanje aktivnosti na otvorenom, nošenje odgovarajućih maski, kao i korišćenje prečišćivača vazduha u zatvorenim prostorima.

Srbija zauzima drugo mesto u Evropi po broju prevremenih smrti usled zagađenja vazduha. Više od 6.000 ljudi godišnje prerano umre usled izloženosti zagađenjima iz vazduha.

Prema pisanju medija, peticiju je za sada potpisalo skoro 10.000 ljudi.

Izvor: Ne davimo Beograd

Drvena garaža u Danskoj doprinosi postizanju ugljenične neutralnosti

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Dva danska arhitektonska studija “Open Platform” i “JAJA Architects” pobednici su takmičenja za dizajn prve danske drvene garaže koja će se graditi u gradu Arhus. Dizajnirana u cilju smanjenja emisije ugljen-dioksida, nova višespratna garaža biće izgrađena od greda i stubova od laminiranog furnira (LVL) koje imaju znatno veću čvrstinu od lepljenog lameliranog drveta.

Garaža će većim delom biti prekrivena zelenilom kako bi doprinela ostvarenju danskog cilja postizanja ugljenične neutralnosti do 2050. godine, a osim toga, sa okolnim paviljonima javne i komercijalne namene činiće jedinstvenu „zelenu i kreativnu oazu“ najveće luke i drugog po veličini grada u Danskoj.

“Open Platform” i “JAJA Architects” su na projektu garaže koja će se graditi u blizini arhuške Južne luke sarađivali sa kompanijama “Rama Studio” i “Søren Jensen Engineers”. Garaža će imati šest spratova i ukupnu površinu od 19.300 kvadratnih metara i zauzimaće severoistočnu polovinu parcele kako bi se na njenom preostalom delu osigurao prostor za mali park.

Arhitekte planiraju da u potpunosti stope garažu sa izgledom ovog dela grada i to ugradnjom vertikalnog vrta i sađenjem bujnog zelenila uz bočnu stranu drvenog pročelja. „Zgradu gotovo u potpunosti stapamo s pejzažom i gradimo drvenu konstrukciju kojom će se uticati na smanjenje emisija CO2“, rekao je Nils Lund Pitersen, arhitekta i partner u “Open Platform”. „Uz sadnju nove urbane šume, osiguravamo arhuški doprinos smanjenju emisija CO2.“

Foto: Facebook (screenshot)

Projekat će dodatno smanjiti ugljenični otisak podsticanjem „zelenog“ prevoza. U prizemlju garaže nalaziće se punjači za električna vozila, stajališta i parkirališna mesta za uslugu deljenja automobila, a tu će se iznajmljivati i bicikle. Zgrada će biti dobro povezana s postojećom gradskom infrastrukturom i javnim prevozom, kao i mostom Kulkransporet i jedinstvenom nadzemnom pešačkom stazom koja se proteže kroz Južnu luku i povezuje je s gradom.

Uz ukupno 700 parking mesta, ova drvena garaža će raspolagati i prostorima javne namene površine od 2.000 kvadratnih metara, uključujući teretanu, galeriju i ugostiteljski objekat. Ti prostori će se nalaziti u prizemlju i na prvom spratu nove garaže, kao i u paviljonima parka i uz spoljne stubove i balkone. Nova zgrada neće služiti samo kao garaža, već će postati novo središte aktivnosti i kreativnosti ovog dela grada.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U pravilnom razvrstavanju i odlaganju otpada učestvuje cela Podgorica

Foto-ilustracija: Unsplash (Vanveen JF)
Foto-ilustracija: Unsplash (Steve Johnson)

Glavni grad Podgorica započeo je u prethodom periodu projekat primarne selekcije otpada. Ovaj sistem podrazumeva razvrstavanje otpada na mestu njegovog nastanka u dve posude. Posuda za “suvu” frakciju namenjena je odlaganju papira, kartona, plastike, metala i stakla, dok je posuda za “mokru” frakciju namenjena odlaganju svih vrsta komunalnog otpada koje nisu sadržane u suvoj frakciji komunalnog otpada (otpad koji je po svom sastavu uglavnom mokar zbog prisustva ostataka hrane, materija organskog porekla, baštenskog otpada, proizvoda za higijenu i slično), ne uključujući kabasti otpad i jestiva ulja i masti. Na ovaj način će se velika količina otpadnog materijala pripremiti za ponovnu upotrebu i reciklažu, a manje količine otpada odlagati na deponiji, što će imati za cilj i produženje trajanja njenih sanitarnih kada.

Da bi se ostvarile pozitivne promene u ovoj oblasti od velike važnosti je edukacija, pre svega dece, mladih, njihovih roditelja i svih građana, kako o otpadu, tako i o prednostima i važnosti selektovanja otpada. Treba da postanemo svesni da na posredan način možemo da utičemo na smanjenje količine otpada u prirodi, doprinesemo uštedi energije, smanjenju zagađenja i trošenju prirodnih resursa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Labunsky)

Budući da je dosadašnje iskustvo pokazalo da se građani ne snalaze najbolje kada je u pitanju praktična primena primarne selekcije otpada, Glavni grad je odlučio da intenzivira kampanju i na taj način uključi što veći broj građana u ovaj proces, koji će uskoro biti i obavezan, jer se primenjuje svuda u svetu. U tom cilju, urađen je i promo video koji će građanima približiti pojam primarne selekcije otpada.

Kroz nastavak aktivnosti kojima se podržava koncept primene primarne selekcije otpada – odvajanjem “suve” i “mokre” frakcije nadležne službe “Čistoće” postavile su 17 setova namenskih korpi za potrebe javnih ustanova, službi i organa Glavnog grada. Na ovaj način su se svi zaposleni u sistemu Glavnog grada pridružili postupku pravilnog odlaganja otpada.

Spisak postojećih lokacija kontejnera za primarnu selekciju otpada koje građani mogu koristiti dostupne su na sajtu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Traži se idejno rešenje za linijski park u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Diana Parkhouse)
Foto-ilustracija: Unsplash (Diana Parkhouse)

Služba glavnog urbaniste Grada Beograda pozvala je danas sve zainteresovane mlade arhitektonsko-urbanističke timove da prisustvuju javnoj prezentaciji poziva za kvalifikaciju za izradu idejnog rešenja linijskog parka u Beogradu.

Prezentacija će se održati u četvrtak, 16. januara, u 10 časova u velikoj sali zgrade Gradske uprave Grada Beograda, u Ulici kraljice Marije 1, na 20. spratu.

Više informacija možete pronaći na sajtu.

Imamo još 10 godina do šestog masovnog izumiranja

Foto-ilustracija: Unsplash (Rui Silvestre)
Foto-ilustracija: Unsplash (Juanma Clemente-Alloza)

Ujedinjene nacije nas upozoravaju da ukoliko u narednih 10 godina ne poradimo na drastičnom smanjenju zagađenja, postoji šansa da će doći do velikog, takozvanog šestog masovnog izumiranja u istoriji. U suprotnom, trećini planete preti velika opasnost od nestanka.

Trenutno se sa izumiranjem suočava čak milion od 8 miliona vrsta na planeti, i to u okviru perioda od samo 10 godina, što je za najmanje deset hiljada puta više nego u poslednjih 10 miliona godina. Glavni uzroci su: smanjenje broja prirodnih staništa, eksploatacija prirodnih resursa, klimatske promene i zagađenje.

O šestom velikom izumiranju već je bilo reči, iako je sada očigledno da postoji rok, odnosno da je naredna decenija kritična. Očuvanje biodiverziteta bilo je u planu još od samita u Japanu 2010. godine, na kojem su dogovoreni ciljevi koji su trebali da se dostignu do 2020. godine, ali u tome nismo uspeli. Upravo zbog toga je sada povećana odgovornost, ali i opasnost.

Postoji 20 tačaka na kojima treba raditi, od smanjenja emisije ugljen-dioksida do prehrambrene industrije. Jedan od ciljeva posvećen je davanju statusa zaštićenosti određenim lokacijama, od kojih bi 10 odsto bilo pod “strogom zaštitom”. Takođe, važno je i smanjenje plastičnog otpada, kao i upotrebe pesticida. Ciljevi su usmereni i ka cirkularnoj ekonomiji, ali i kvalitetu ljudskog života, u smislu bezbednosti koja se tiče konzumiranja hrane i vode, naročito u ugroženim područjima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Stock Photography)

Očekuje se da će plan će biti završen i usvojen u oktobru na samitu o biološkoj raznolikosti u Kunmingu u Kini.

Kako je čovečanstvo izmenilo 75 odsto teritorija na zemlji i 66 odsto podvodnog sveta, čitavi ekosistemi su umnogome promenjeni. Čak 600 vrsta biljaka je nestalo u poslednjih 250 godina, dok je generalno brzina nestanka vrsta 500 puta brža od potencijalne mogućnosti od strane ljudskog faktora da je spreči.

Povećanje populacije predstavlja važno pitanje kada je reč o resursima s kojima raspolažemo. Trenutan broj ljudi na svetu iznosi 7,6 milijardi, a očekuje se da će do 2030. porasti na 8,6 milijardi, odnosno dostići 9,8 milijardi do 2050.

Jelena Cvetić

Koliko je zagađenje vazduha opasno za zdravlje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Vityukova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)

Vremenski uslovi, ali i zagađenje uticali su da se poveća broj pacijenata sa respiratornim tegobama, posebno dece. Pulmolog dr Snežana Rsovac upozorava da suspendovane čestice koje se nalaze u zagađenom vazduhu prolaze kroz najmanje disajne puteve i stižu do najudaljenijih delova pluća. Imaju negativan efekat i na razvoj moždanih funkcija, pogotovu kod manje dece, kao i na mogućnost neplodnosti i pojavu niza hroničnih bolesti.

Pulmolog Dečje klinike u Tiršovoj dr Snežana Rsovac kaže da je zagađeni vazduh dodatno sa maglom pojačao svoj efekat i da se čestice PM-2,5 i PM-10 zadržavaju u nižim slojevima.

“One su ustvari suspendovane čestice koje prolaze kroz najmanje disajne puteve i stižu do najudaljenijih delova pluća i otežavaju normalnu razmenu gasova. Uz to imaju svoj hemijski efekat i utiču na procese u organizmu, ne samo na plućima, gde se odigrava ceo proces, već se kroz brojne studije pokazalo da one imaju veoma negativan efekat na razvoj moždanih funkcija, pogotovu kod manje dece, zatim na mogućnost neplodnosti i pojavu niza hroničnih bolesti i pogoršanja kod hroničnih pacijanata simptoma i toka bolesti”, objašnjava Rsovac.

Naglasila je da decu treba što manje izvoditi kada su magla i smog kako se ne bi nepotrebno izlagali zagađenju.

“Što se tiče svega ostalog, smanjite aktivnosti, nemojte provetravati prostorije u ranim jutarnjim satima, tada je najveća koncentracija smoga i svih čestica, tako da to radite u toplijem delu dana”, navela je doktorka.

Broj dece koja se žale na repiratorne probleme je povećan, a doktorka kaže da je poslednjih deset dana zabeležen porast broja pacijenata sa respiratornim sinicijalnim virusom izazvanim bronhijalitisom, posebno kod najmlađe populacije, odnosno kod novorođenčadi u prvoj godini života.

“Pošto je ovo oboljenje koje ide kod ovako male dece sa značajnim simptomima koji otežavaju disanje, smanjuju nivo kiseonika, morali smo i da hospitalizujemo neku decu”, rekla je Rsovac.

Istakla je da astmatičari imaju potrebu za češćim inhalacijama i primenom terapije. “Manja deca se ne mogu požaliti, ali vidi se po njima da im ovakvo zagađenje vazduha ne prija, odnosno ukoliko i postoji respiratorna infekcija ona je teža”, dodaje Rsovac.

Foto-ilustracija_ Unsplash (Alexander Dummer)

Ukazala je da je Dečja klinika u Tirševoj ustanova koja se bavi najtežim pacijentima i ističe da su na udaru domovi zdravlja gde je sigurno još veći porast dece koja dolaze sa respiratornim tegobama.

Navela je da je sada je sezona virusnih infekcija i da je celokupni respiratorni trakt zahvaćen.

“Tu se onda javlja pored nemogućnosti da normalno deca dišu, odbijanje hrane zbog bolova u grlu, kašalj koji ih remeti jer ne mogu da spavaju, pošto se taj kašalj javlja i u snu, a ne samo tokom aktivnosti. U skopu respiratornih infekcija imaju temperaturu i malaksali su”, objasnila je Rsovac.

Naglasila je da decu treba odvesti obavezno lekaru kada roditelji primete da ubrzano dišu, da se pojačano znoje, gube vazduh i da kašlju neprestano.

Oni koji moraju da budu obazrivi u narednom periodu su – hronični bolesnici, osobe starije od 65 godina i deca do 5 godina.

Izvor: RTS

Srbija klimatski neutralna do 2050.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru javne rasprave o strateškim nacionalnim dokumentima u borbi protiv klimatskih promena, juče, 13. januara, u EU info centru su predstavljeni Predlog strategije niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom i Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu.

Usvajanjem ovih dokumenata, Srbija ispunjava svoje obaveze prema međunarodnoj zajednici u borbi protiv klimatskih promena, i doprinosi postizanju ciljeva dogovorenih Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promenama i Sporazuma iz Pariza, čiji je naša zemlja potpisnik. Kako je na predstavljanju nacrta dokumenata objasnila Jasmina Jović, pomoćnica ministra u Sektoru za zaštitu prirode i klimatske promene Ministarstva zaštite životne sredine, Strategijom niskougljeničnog razvoja definiše se dugoročna putanja niskougljeničnog razvoja Republike Srbije ka neutralnom i klimatski otpornom društvu, što ujedno predstavlja doprinos naše zemlje globalnoj borbi protiv klimatskih promena.

„Mi nismo izolovani od ostalog sveta, i moramo da uložimo napore da naše društvo modernizujemo u skladu sa principima održivog i niskougljeničnog razvoja“, naglasila je Jasmina Jović i dodala da će, uprkos brojnim izazovima koji predstoje, niskougljenična transformacija našeg društva doprineti modernizaciji i većoj konkurentnosti srpske privrede na svetskom tržištu, čistijoj životnoj sredini, ali i promeni svesti o značaju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Kako je pomoćnica ministra ukazala, u ovoj godini koja će biti istorijska za borbu protiv klimatskih promena, Srbija će Sekretarijatu Okvirne konvencije, pored ove dugoročne strategije, dostaviti i ambicioznije nacionalne doprinose za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje je Srbija inicijalno dostavila prva u regionu i među deset zemalja u svetu.

Izražavajući zahvalnost Evropskoj uniji na pomoći i podršci u izradi ovih dokumenata, pomoćnica ministra je naglasila da ovim Srbija istovremeno ostvaruje još jedan korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, koja je povećala svoju ambicioznost u oblasti klimatskih promena, sa namerom da Evropa postane klimatski neutralan kontinent. Srbija će kao zemlja kandidat za EU ostvarivati ove izuzetno zahtevne zadatke, vodeći računa o dobrobiti i interesima naših građana i naše privrede, ali isto tako, o interesima planete na kojoj živimo, istakla je Jasmina Jović.

Kako je predočeno na prezentaciji, dugoročna Strategija niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom definiše 27 konkretnih mera koje se odnose na relevantne sektore, kojima će se neposredno doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali i sveukupnog zagađenja životne sredine. Strategijom je predviđeno šest različitih scenarija smanjenja i ublažavanja posledica klimatskih promena, sa krajnjim ciljem da do 2050. godine Srbija postane klimatski neutralna i klimatski otporna zemlja.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu koji je predstavila Marina Nenković-Riznić, viši naučni saradnik Republičke agencije za prostorno planiranje, pokazuje da će primena mera koje predviđa Strategija niskougljeničnog razvoja, imati pozitivne efekte na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Ona je istakla da je široka javnost bila uključena u najranijoj fazi izrade izveštaja, što je doprinelo temeljnosti i obuhvatnosti ovog dokumenta.

Javna rasprava o Predlogu strategije niskougljeničnog razvoja i javna rasprava o Nacrtu izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije niskougljeničnog razvoja na životnu sredinu trajaće do 24. januara 2020. godine. I ovom prilikom pozvani su predstavnici državnih organa i institucija, stručne, naučne javnosti, civilnog sektora, svi zainteresovani građani, da svojim komentarima, sugestijama i predlozima doprinesu kvalitetu ovih dokumenata.

Nacrti dokumenata dostupni su za uvid i preuzimanje na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine, na Portalu e-Uprave i na internet stranici projekta.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne energije