Home Blog Page 448

Značajna dostignuća u zaštiti ekosistema u Kini

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Beasley)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tiraya Adam)

Površina najvećeg slanog jezera u Kini proširila se u protekloj deceniji za gotovo 220 kvadratnih kilometara, pokazuju najnoviji podaci satelitskog daljinskog istraživanja.

Kako prenosi Kineska medijska grupa (CMG), to je znak da je Kina postigla značajna dostignuća u očuvanju i restauraciji životne sredine tokom poslednjih 10 godina sprovođenjem kampanja širom zemlje za podizanje ekološke svesti ljudi i sprovođenjem srodnih zakona i propisa.

Prema najnovijim podacima površina vode najvećeg kopnenog slanog jezera koje se nalazi u severozapadnoj kineskoj provinciji Ćinghai iznosila je krajem septembra 2021. godine više od 4.626 kvadratnih kilometara, što je 220 kvadratnih kilometara više nego pre 10 godina.

To jezero se konstantno smanjivalo od 1950-ih iz više razloga uključujući ljudske aktivnosti. Kombinovani efekti očuvanja i promena u regionalnoj klimi, međutim, pomogli su da se stvari preokrenu, navodi CMG.

Tokom protekle decenije, Kina je poboljšala svoje zakonodavstvo u oblasti zaštite životne sredine, uključujući reviziju Zakona o šumama i Zakona o pašnjacima.

U međuvremenu, centralna vlada je uložila 50 milijardi juana (oko 7,75 milijardi dolara) u 25 pilot projekata za ekološku zaštitu i obnovu planina, reka, šuma, jezera i pašnjaka.

U junu 2020. Kina je predstavila 15-godišnji plan koji uključuje velike projekte za zaštitu i obnovu ključnih ekosistema od 2021. do 2035. godine.

Prema planu, zemlja ima za cilj da poveća pokrivenost šumama na 26 odsto do 2035. godine, podigne stepen pokrivenosti travnjaka vegetacijom na 60 odsto i razvija rezervate prirode.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Zelena energija nema alternativu

Foto: EP

Posetioci konferencije „Energetika na Balkanu: Tranzicija ka obnovljivim izvorima energije i poboljšanje energetskih mreža“ imali su priliku da prisustvuju panelu „Cena električne energije i aukcijiski sistem“.

Učesnici ovog veoma zanimljivog panela, bili su Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX, zatim Miloš Colić, generalni direktor kompanije New Energy Solutions, Miloš Mladenović, izvršni direktor SEEPEX AD Beograd, Neda Lazendić, direktor WV International Serbia, Ana Gašparovski, član upravnog odbora Udruženja za biogas i Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku. Panel je moderirao Petar Mitrović, advokat i partner u kancelariji Karanović i partneri.

Na panelu je bilo reči o izazovima vezanim za implementaciju aukcijskog sistema za obnovljive izvore u Srbiji, sa fokusom na pronalaženje pravog modela subvencija, koncept balansiranja odgovornosti i iznos garantovanih cena. Drugi deo panela bio je vezan za očekivanja u vezi sa cenama električne energije u kontekstu ukupnih kriza i rata u Ukrajini i pokušao da odgovori kako industrija može da ublaži te troškove.

Ispred SEEPEX AD Beograd izvršni direktor, Miloš Mladenović otkrio je da je u planu uvođenje nove uloge, uloge „agregatora“ koji bi predstavljao skup više prozjumera i time optimizovao proizvodnju i potrošnju, o kojoj je bilo reči. Mladenović je pomenuo “Merchant PPA” okvir koji u Evropi daje solidnu mogućnost za finansiranje, međutim praksa je da između premijum fid-in tarifa koje su prisutne na našem tržištu i “Merchant PPA” mora da postoji i tranzitorna faza kroz koju Srbija mora da prođe.

“Moram da skrenem pažnju na vreme potrebno za otvaranje jedne elektrane. Pre svega, prikupljanje finansijskih sredstava će oduzeti barem 9 meseci, a zatim očekujte godinu i po za izgradnju. Ovo znači da prve elektrane, koje su već sada u pipeline-u, realno mogu da krenu sa radom tek 2024. godine”, poručio je Mladenović.

Neda Lazendić je u izlaganju istakla povećanje nabavne cene vetroturbina od 30 odsto i nemogućnosti da kompanije na aukcijama ponude konkurentnu cenu. “Molim bankarski sektor da reaguje”, dodala je ona. Sa ovim se složio i Miloš Colić, generalni direktor kompanije New Energy Solutions, uz dodatni komentar da otkupna cena, koja je izračunata kao maksimalna, nije adekvatna.

Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku, objasnio je: “Cena je bila adekvatna u trenutku njenog određivanja. Regulator je, u skladu sa Zakonom, objavio javnu raspravu i pozvao EPS, EMS, ODS, OIE i ostale, da iznesu svoje primedbe”.  Takođe, istakao je da je Agencija za energetiku u zakonskoj obavezi da jednom godišnje vrši revidiranje cene i da će tako i uraditi.

Panelisti su se složili u tome da metodologija za određivanje cene treba da bude u skladu sa Zakonom, ali da onda zakone i podzakonske akte treba češće revidirati. Colić i Lazendić su saglasni u svom očekivanju da se aukcije za energiju iz vetroelektrana održe u trećem kvartalu ove godine.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX, rekao je da su aukcije za solar bile najavljene za februar-mart ove godine, ali da nisu održane. Kostić se osvrnuo na generalno povećanje cena sirovina, posebno na cenu solarnih panela koja je porasla gotovo za 50 odsto u odnosu na 2021. godinu. Dodatne poteškoće stvara transport, jer zbog trenutne krize isporuke kasne nekoliko meseci.

Kostić je zatim rekao da trenutno vlada neverovatna ekspanzija prozjumera. “Prvo su to bile velike inostrane kompanije, a kako je došlo do skoka cena električne energije mnogi su shvatili da troškove moraju da smanje i to kroz investiciju u izgradnju solarne elektrane” rekao je on.

Ana Gašparovski je istakla probleme sa kojima se suočavaju proizvođači biogasa, da se on prirodnim putem uvek proizvodi, bez obzira na tržišne okolnosti i objasnila kako su i deponije zapravo mini elektrane. Dodatno je apelovala na podizanje svesti kod građana. Istakla je da se njegov višak biogasa danas nažalost spaljuje u gorionicima i poručila da se aktivno razmišlja o biometanu kao pogonskom gorivu. Zamolila je nadležne da se osvrnu i na njihove probleme i nađu način da gubitke kompenzuju.

Panelisti su bili saglasni u tome da domaće kompanije mogu kombinovano da proizvedu 400 MW te da nema potrebe da uvozimo 500 MW električne energije.

Međunarodnu konferenciju „Energetika i Balkan: tranzicija ka obnovljivim izvorima i poboljšanje energetskih veza” organizovali su Konfindustrija Est Evropa i Konfindustrija Srbije, uz podršku Konfindustrije.

Energetski portal

 

Mihajlović: Opravdani razlozi za povećanje cene električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, pre početka konferencije „Energetika na Balkanu: Tranzicija ka obnovljivim izvorima energije i poboljšanje energetskih mreža“, izjavila je da je povećanje cene električne energije logično jer su poskupele sve komponente za proizvodnju energije, ali i dodala da će nova cena biti održiva.

Kako je objasnila postoji više razloga za poskupljenje struje, ali da je Ministarstvo pripremilo uredbu kako bi pomoglo socijalno ugroženim domaćinstvima.

“Ministarstvo ima analize i saznanja o stanju u elektroenergetskom sektoru. Prva stvar je da nema jeftine energije jer je sve poskupelo i sasvim je razumljivo matematički, finansijski i ekonomski da cena struje treba da bude viša ako hoćemo što pre da budemo spremni za narednu zimu”, navela je ona.

Prema njenim rečima drugi razlog zašto cena struje treba da bude uvećana jeste loše upravljanje u EPS-u prethodnih šest godina, te da je najvažnije ovo preduzeće “postaviti na noge”.

“Upravo zbog toga što je potrebno da cene električne energije budu više, Ministarstvo je pripremilo uredbu o energetski ugroženom kupcu kako bismo pomogli socijalno ugroženima. Ona će se sada odnositi na veći broj domaćinstava jer su promenjeni kriterijumi. Takav status steći će približno 200.000 domaćinstava kada je reč o električnoj energiji, 1.500 domaćinstava će imati niži račun za gas, a 50.000 za toplotnu energiju”, objasnila je ona.

Kako je Mihajlović dodala, ulaganje u OIE je segment o kom mora posebna pažnja da se posveti, jer je to budućnost energetike i jedini vid koji će obezbediti dugoročnu energetsku stabilnost.

Međunarodnu konferenciju „Energetika i Balkan: tranzicija ka obnovljivim izvorima i poboljšanje energetskih veza” organizovali su Konfindustrija Est Evropa i Konfindustrija Srbije, uz podršku Konfindustrije.

Energetski portal

Energetika – potencijal za nove investicije i privredni razvoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Međunarodna konferencija „Energetika i Balkan: tranzicija ka obnovljivim izvorima i poboljšanje energetskih veza” svečano je otvorena u hotelu Mona Plaza u Beogradu. Konferenciju organizuje Konfindustrija Est Evropa i Konfindustrija Srbije, uz podršku Konfindustrije.

Ideja organizatora je da se ovom prilikom na jedinstveni način italijanskim kompanijama predstave mogućnosti ulaganja i prodaje koje im energetski sektor nudi u regionu Balkana, tacnije u Srbiji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Grčkoj.

Konferenciju su svečano otvorili prof. dr Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Emanuele Žiofre, ambasador Italije u Beogradu Karlo Lo Kašo, potpredsednica Konfindustrije zadužena za internacionalizaciju italijanskih kompanija Barbara Beltrame Đakomelo i predsednik Konfindustrija Srbija Patricio Dei Tos.

Kako je istakla ministarka Mihajlović, energetika, posebno sektor obnovljivih izvora energije je najbitniji za privredni razvih, investicije i nova radna mesta, posebno u momentima krize.

“Zajedno sa investitorima, našim partnerima iz Italije i ambasadorom razgovaraćemo o unapređenju bilateralnih odnosa, poboljšanju saradnje u energetskom sektoru. Od 2009. godine Srbija i Italija su strateški partneri, blizu 50.000 ljudi zapošljavaju italijanske kompanije kod nas, ali je važno da se povećaju investicije u energetici, pre svega u OIE“, rekla je ona i dodala:

“Imamo potpuno nov zakonodavni okvir, pohvaljen od cele Evrope, posebno Zakon o korišćenju OIE. Imamo sve uslove za nove investicije i nema vremena za čekanje, potrebno je da što pre počnemo da sarađujemo. Sada je trenutak da pokrenemo potpuno novi investicioni ciklus i da i javni sektor i privatne kompanije učestvuju u tome“, rekla je Mihajlović.

Prema njenim rečima u energetskom miksu Srbije obnovljivi izvori energije čine svega 3,7 odsto što je malo u odnosu na ono što Srbija želi da postigne. Ono što je kočnica budućem razvoju jeste proizvodnja iz uglja, posebno što “lignit koji čekamo nemamo dovoljno”.

“Moramo da izađemo iz upotrebe uglja. Druga oblast u kojoj smo ranjivi je gas, čak 90 odsto uvozimo i to kroz dve rute od jednog dobavljača. Regionalno moramo jače da se povežemo, strateško opredeljenje je sigurnost”, dodala je ministarka.

Učesnici konferencije imali su priliku da od stručnjaka iz oblasti energetike čuju sve o energetskoj tranziciji, ceni električne energije, aukcijskom sistemu, razvoju gasovoda i regionalnom povezivanju.

Energetski portal

Napravljena “Crvena lista ptica Crne Gore”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iz štampe je izašla publikacija “Crvena lista ptica Crne Gore” koja treba da postane smernica ulaganja u zaštitu prirode, jer tačno govori koja je vrsta i koliko ugrožena, a za koje vrste nemamo dovoljno podataka, da bi ih mogli kategorisati prema ugroženosti. Autori publikacije su Darko Saveljić, Bojana Zeković, Marija Šoškić Popović, Nikola Novović i Jovana Drobnjak.

Ministarka ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, je istakla da raduje činjenica da je napravljen prvi korak ka dugo očekivanom cilju, a to je pokretanje institucionalne zaštite ptica koje su, prema međunarodnim kriterijumima, ugrožene ili kojima čak preti izumiranje.

“Moram naglasiti da je ovo prva Crvena lista koja je ikad doneta u Crnoj Gori. One predstavljaju početni korak, a prethode krajnjem cilju, a to je priprema Crvene knjige, tj. naučne studije ugroženih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Cilj zaštite prirode, između ostalog, podrazumeva da očuvamo vrste koje su uobičajene, ali i da sprečimo da ugrožene vrste iščeznu, jer je benefit od biološke raznolikosti nemerljiv”, kazala je ministarka.

Uspostavljanjem prve Crvene liste ugroženih vrsta ptica Crna Gora dobija izuzetno važan instrument koji će omogućiti procenu ugroženosti vrste, na osnovu koje bi se mogle preduzeti aktivnosti ka sprečavanju njenog nestanka.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je kazao da je “Crvena lista ptica Crne Gore” prva urađena u Crnoj Gori i one treba da postanu smernice ulaganja u zaštitu prirode, jer tačno govore koja je vrsta i koliko ugrožena, a za koje vrste nemamo dovoljno podataka da bi ih mogli kategorisati prema ugroženosti.

“Takođe, Crvena lista ptica treba da bude podstrek svim kolegama iz drugih oblasti biodiverziteta da pristupe njenoj izradi, na čemu će Agencija ubuduće raditi”, rekao je Gazdić.

Pomenuta publikacija je proizašla iz zakonske obaveze Agencije za zaštitu životne sredine, koja shodno Zakonu o zaštiti prirode, te međunarodnih propisa, utvrđuje Crvenu listu divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Na osnovu Crvenih lista Agencija izrađuje Crvenu knjigu, koja sadrži i mere zaštite i mere za poboljšanje statusa ugroženih vrsta, način postupanja i područje rasprostranjenosti zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i mere zaštite njihovih staništa.

Izvor: RTCG

NIS nastavlja eksploataciju gasa u Srbobranu – Ministarstvo životne sredine dalo zeleno svetlo

Foto-ilustracija: Unsplash (Tian Kuan)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine obavestio je javnost da je doneo rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta utvrđivanje izvedenog stanja i nastavak eksploatacije gasa i kondenzata na eksploatacionom polju Srbobran.

Na teritoriji opštine Srbobran, kako se navodi u Studiji iz januara ove godine, NIS ima dva polјa za eksploataciju uglјovodonika – Turija sever i Srbobran.

Na eksploatacionom polju Srbobran – ležišta Pz+Bd+Sm-1 i Pz+Bd-2, u radu su bušotine Sr-008 i Sr-009, a celo eksploataciono polje sastoji se od šest bušotina.

Eksploatacija gasa i kondenzata iz naftno-gasnog polјa Srbobran počela je 1974. god i ovaj gas se koristi za proizvodnju električne energije, dok se kondenzat cisternama transportuje do sabirno-otpremne stanice Turija sever, a odatle autocisternama do rafinerije Pančevo.

Prosečne proizvodne vrednosti gasa iz bušotina EP Srbobran, prema podacima iz decembra 2020. godine, iznose 10.000 Sm3/dan iz bušotine Sr-008, a iz bušotine Sr-009 22.000 Sm3/dan.

Kako se navodi, sastav gasa ležišta Pz+Bd+Sm-1 je smeša gasova uglјovodonika i uglјendioksida, ali se sastav gasa menja tokom godina, posebno u pogledu povećanja udela CO2 komponente, što je direktno uticalo na smanjenje toplotne vrednosti gasa.

Inače, NIS je u više navrata isticao da od istraživanja ugljovodonika, koji su zapravo sirova nafta i gas, očekuje novu proizvodnju ovih energenata.

Izvor: eKapija

Najveća kvartalna dobit u poslednjih nekoliko godina za proizvođače đubriva?

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dok se poljoprivredni proizvođači muče sa nabavkom skupih biljnih hraniva, očekuje se da će proizvođači đubriva objaviti najveću kvartalnu dobit u poslednjih nekoliko godina, objavio je Reuters.

Najveći proizvođači Nutrien Ltd, Mosaic Co i CF Industries imaju korist od sankcija Rusiji i Belorusiji koje su najveći svetski izvor sirovina za proizvodnju đubriva, pre svega potaše. Cene ključnog nutrijenta dostigle su nivo koje nisu viđene od prehrambene krize 2008. godine. Džoel Džekson, viši analitičar u BMO Capital Markets Equity Research, izjavio je da bi bio šokiran da Nutrien ne poveća svoju zaradu.

Nekome rat, nekome brat

Cene potaše od prošle godine rastu. Razlog tome je što su zalihe ograničene zbog sankcija Belorusiji, a pritisak na cene se nastavio kako traje rat u Ukrajini. Dodatno je ulje na vatru doliveno sankcijama Rusiji koja je jedan od najvećih dobavljača potaša, ali i drugih biljnih hraniva i sirovina za njihovu proizvodnju.

Još u martu Nutrien je najavio da će povećati svoju godišnju proizvodnju potaše za milion tona na skoro 15 miliona tona kao odgovor na neizvesnost snabdevanja iz istočne Evrope. Džekson upozorava da bi se ova kompanija mogla da se suoči sa izazovom u pronalaženju radne snage za povećanje svojih kapaciteta.Analitičari objašnjavaju da će Nutrien i Mosaic biti manje pogođene jer kopaju potašu koja je u njihovom vlasništvu.

Najviše će biti pogođene kompanije koje poput CF Industries proizvode azotna đubriva iz prirodnog gasa čija cena raste.Evropski proizvođači su najavili povećanje zarade. Nemački K+S AG povećao je svoju prognozu osnovnog profita za celu godinu za 40 odsto, a norveška Yara International ASA je objavila veći profit nego što se očekivalo, iako je zabeležila veće troškove prirodnog gasa. Najveći gubitnici su poljoprivredni proizvođači koji štede na upotrebi đubriva, prave zalihe za nekoliko godina ili prelaze na stajnjak.

Izvor: Agroklub

Naftna kriza – uvoz od drugih dobavljača ili povećanje sopstvene proizvodnje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Evropska unija je nedavno najavila da će uvesti embargo na uvoz ruske nafte. Kako je tada rečeno planirano je da se u narednih šest meseci postepeno ukine uvoz sirove nafte, a rafinisanih proizvoda do kraja godine. 

U Evropskom parlamentu su svesni da je ovo jedan veoma zahtev korak, jer su države članice EU veoma zavisne od ruske nafte.

Međutim, Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska su tražile više vremena da se prilagode embrargu, jer u potpunosti zavise od ruske nafte i ne mogu da osiguraju alternativne izvore snabdevanja.

Prema novom planu, Mađarska i Slovačka će moći da kupuju rusku naftu do kraja 2024. godine, dok bi Češka mogla da nastavi kupovinu do juna 2024.

Tokom perioda prilagođavanja novonastaloj situaciji članice EU rade na tome da nađu trajno rešenje kada je u pitanju snabdevanje naftom

I zemlje G7 su se obavezale da će zabraniti ili potpuno obustaviti uvoz nafte iz Rusije. Međutim, nije precizirano kako će koja članica postupani u narednom periodu. Ono što se zna jeste da Japanu treba vremena za postpuno ukidanje uvoza ruske nafte.

Mnoge traže druge dobavljače, kao i kanale za snabdevanje, neke od zemalja članica planiraju da povećaju sopstvenu proizvodnju.

Hrvatska planira da poveća domaću proizvodnju nafte koja se crpi sa 38 polja i koja pokriva oko 15 odsto godišnje prerade u riječkoj rafineriji.

Kako prenose mediji iz regiona, iz Ministarstva privrede Hrvatske kažu da sa Inom, proizvođačem nafte, analiziraju mogućnosti povećanja domaće proizvodnje koje bi „povoljno uticalo na dalje osnaženje energetske nezavisnosti Hrvatske“.

Po godišnjoj publikaciji „Energija u Hrvatskoj“ Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, domaće rezerve nafte i kondenzata su oko 11 miliona kubnih metara, dok je godišnja proizvodnja nafte s domaćih polja oko 600 hiljada tona.

Kada je reč o našoj zemlji, Rusi su većinski vlasnici Naftne industrije Srbije, te je i pitanje kako će se embargo odraziti na nas. Kako je istakao predsednik Aleksandar Vučić, država će naći rešenje “jer mora da ima nafte”, ali nije precizirao na koji način.

Milica Radičević

Francuska: Zeleni krovovi obavezni na svim novim poslovnim zgradama

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Francuski parlament odobrio je u četvrtak novi zakon koji nalaže da sve nove zgrade u komercijalnim zonama poseduju “zelene krovove”.

Vlasnici zgrada u obavezi su da barem delimično pokriju krovne površine zelenilom ili solarnim panelima, dok je prvobitni predlog francuskih aktivista za zaštitu životne sredine tražio kompletno pokrivanje krovova.

Iako samo delimično, obavezno pokrivanje krovova zelenilom i solarnim modulima načiniće veliki korak ka održivim gradovima i infrastrukturi, dok sa druge strane neće doneti velika finansijska opterećenja za vlasnike preduzeća.

Oni, koji se opredele za solarne panele, možda neće morati da brinu o dodatnim troškovima jer solarne elektrane same sebe otplaćuju za šest do sedam godina.

Vlasnici zelenih krovova moći će da uživaju u obogaćenom javnom prostoru koji deluje kao dodatna izolacija zgrade i smanjuje emisije ugljen-dioksida, a možda čak uspeti i da profitiraju ukoliko na krovu svoje zgrade gaje hranu.

I u Poljskoj slične mere

Od 1. januara 2022. godine svi stanovnici grada Kališa u Poljskoj koji se odluče da ozelenjavaju svoje krovove i fasade biće oslobođeni plaćanja poreza na imovinu.

Kada je reč o ozelenjavanju fasada neophodno da najmanje jedan zid bude pokriven lozom i drugim zelenilom i da se koren ove biljke nalazi u zemlji. Za program mogu da se prijave i stambene zajednice koje već imaju instalirane vertikalne bašte.

Kako se navodi u saopštenju gradonačelnika Kališa zeleni zidovi i krovovi su dobar način da se poboljša kvalitet vazduha u gradu i poveća kvalitet života.

Milena Maglovski

Strože zakonske kazne za divlje deponije

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

U okviru akcije “Problem manje” u toku su radovi na uklanjanju divlje deponije u Ulici Vuka Vrčevića na opštini Palilula. Prema rečima Gorana Vesića, zamenika gradonačelnika Beograda, divlja deponija u ovoj ulici zadnji put je očišćena 8. jula prošle godine.

“Iako je tada sve bilo čisto, danas opet imamo deponiju koja je jedna od najvećih u gradu. Svakih šest meseci do godinu dana se na ovoj lokaciji dešava ovako nešto. Svaki put potrošimo novac kako bismo očistili deponiju koju stvaraju neodgovorni sugrađani. Cilj je da zakonske kazne budu strože te da se oduzimaju vozila onima koji stvaraju divlje deponije, odnosno onima koji donose otpad na mesta koja nisu predviđena za to”, rekao je Vesić.

Kako je istakao, kazne su jedini način da ljudi shvate da ne mogu da bacaju otpad gde požele jer postoje zakonom određena mesta za odlaganje otpada.

“Do tada ćemo nastaviti da čistimo divlje deponije, ali dok građani ne budu vodili računa o svom gradu imaćemo ih ponovo. Umesto da novac ulažemo u kontejnere, vozila, u nešto drugo, mi novac trošimo da čistimo divlje deponije koje stvaraju neodgovorni ljudi. Verujem da ćemo ove godine konačno zakonski rešiti ovaj problem i da ćemo imati instrumente da se borimo protiv onih koji prave divlje deponije. Bitno je da se bavimo uzrokom pravljenja deponija, a ne posledicama nakon što se one stvore. Tada će naš grad i Srbija biti čisti”, rekao je on, navodi se u saopštenju.

Direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić izjavio je da se ovde nalazi tri hiljade kubnih metara raznog otpada.

“JKP „Gradska čistoća” i još tri javna komunalna preduzeća Grada Beograda sa deset vozila uklanjaju ovu divlju deponiju. Posebno nas raduje najava da će Grad Beograd pomoći da se napravi reciklažno ostrvo gde će se ograditi ovaj prostor, postaviti kamere i na taj način trajno rešiti ovaj problem”, objasnio je Popadić.

Predsednik opštine Palilula Miroslav Ivanović izjavio je da je ova deponija najveća od ukupno 137 koje postoje na opštini Palilula, te i da opština nije u mogućnosti da bez pomoći očisti sve deponije.

Energetski portal

Srbija ima dobre domaće zalihe žitarica

Foto-ilustracija: Unsplash (Melissa Askew)
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija pridaje veliki značaj obezbeđivanju osnovnih životnih namirinica, kaže Branislav Nedimović i dodaje da su naše zalihe žitarica dobre. Kako se navodi na sajtu Vlade, ministar Nedimović je istakao da je prošle godine bilo zasejano približno 598.000 hektara pšenice, a da je 632.000 tona i 732.000 hektara zasejano ove godine.

Pšenica je u jako dobrom stanju i već krajem sledećeg meseca kreće prva žetva”, naglasio je Nedimović.

Kako je istakao od ovogodišnje žetve se očekuje blizu 3,5 miliona tona pšenice, što bi prema njegovim rečima, sa prelaznim zalihama iznosilo skoro 4,5 miliona tona, a Srbija je potrošila 1,6 miliona tona u 2021. godini.

“Imamo dovoljno pšenice za domaće potrebe, kao i za izvoz, ali prvo treba proceniti kolike su domaće potrebe. Sa kukuruzom je situacija dobra, prošle godine je zasejano 1,02 miliona hektara uz prinos zbog sušne godine od šest miliona tona, a ove godine 950.000 hiljada hektara, ali uz očekivani prinos od približno 7 miliona tona”, objašnjava ministar.

Nedimović je napomenuo da Srbija potroši približno 4,3 miliona tona kukuruza, a da će uz prelazne zalihe imati duplo više.

On je, govoreći o cenama i zalihama suncokretovog ulja, naglasio da ova namirnica u Srbiji košta 1,6 evra, da godišnje trošimo 82.000 tona ili 82 miliona boca, a proizvede se 278 miliona boca ili 278.000 tona.

“Cena ulja će ostati ista, a proizvođači očekuju da će imati dobru zaradu od izvoza. Ove godine je posejano 35.000 hektara šećerne repe, a godišnja potrošnja šećera je 250.000 tona, te se očekuje da ove godine imamo 340.000 tona”, objašnjava on.

Nedimović je zaključio da će ove godine biti dobar bilans za Srbiju, sa aspekta izvoza poljoprivrednih proizvoda i saopštio da očekuje visoku cenu žitarica, ali i da Vlada Srbije vodi računa o tome.

Energetski portal

Deveti maj – Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope

Foto: Pixabay (Webmicha)
Foto: Pixabay (Webmicha)

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Nemačke okončan je Drugi svetski rat u Evropi i 9. maj se od tada obeležava kao Dan pobede. Slavi se i kao Dan Evrope.

Bezuslovnu kapitulaciju Nemačke u Berlinu je nešto iza ponoći, 8. maja 1945. potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.

Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor, a u Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

Datum koji predstavlja službeni završetak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu Misuri u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju posle bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki.

U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, našla se 61 država i oko 110 miliona vojnika. Procene govore o 50 do 80 miliona poginulih, od toga je civila bilo između 38 i 55 miliona. Državna komisija bivše Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 osoba, među njima više od 300.000 boraca.

Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor, a u Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

Dan Evrope

Deveti maj obeležava se i kao Dan Evrope, jer je tog dana 1950. godine ministar spoljnih poslova Francuske Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka, u kojem ne bi bilo mesta za sukobe među evropskim zemljama.

Suština njegove ideje bila je u uspostavljanju zajedničkih tela, tačnije odnosa, najpre u proizvodnji i distribuciji uglja i čelika kao temelja industrijske snage.

Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je vremenom prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu, da bi četiri decenije kasnije, 1991. u holandskom gradiću Mastrihtu bila proglašena Evropska unija.

Evropski savet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja Šumanovog plana, 9. maj, obeležava kao Dan Evrope.

Izvor: RTS

Srbija i Bugarska potpisale Sporazum za unapređenje saradnje u oblasti zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Srbije Irena Vujović i potpredsednik Vlade za klimatske politike i ministar životne sredine i voda Bugarske Borislav Sandov potpisali su „Sporazum o proceni uticaja na životnu sredinu (EIA) i strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu (SEA) u prekograničnom kontekstu“, čiji je cilj da se unapredi saradnja u ovoj oblasti.

Vujović je istakla da je potpisivanjem Sporazuma uspostavljen pravni okvir saradnje Srbije i Bugarske u oblasti zaštite životne sredine.

“Održali smo veoma konstruktivan sastanak i potpisali važan sporazum, a sve u cilju unapređenja životne sredine za buduće generacije. Naša dva ministarstva intenzivno sarađuju poslednjih godina, a u prethodnoj godini smo održali niz sastanaka radnih grupa koje se bave prekograničnim uticajem na životnu sredinu. Sastanci su od neprocenjivog značaja, jer nam pomažu da, kroz razmenu iskustva, zajedno nalazimo najbolji način da rešavamo otvorena pitanja koja se tiču oblasti zaštite životne sredine”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Ministarka je zahvalila Republici Bugarskoj na podršci Srbiji u procesu evropskih integracija, a posebno kada je reč o otvaranju Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene.

“Bugarska strana se pokazala kao dobar partner i zato želim da zahvalim potpredsedniku Vlade Sandovu na velikoj podršci Srbiji u otvaranju pregovaračkog Poglavlja 27. Ovo poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene za nas je veoma značajno, daje nam dodatnu obavezu, ali i podstrek da radimo još posvećenije i da nastavimo da ubrzano rešavamo ekološke probleme u Srbiji”, dodala je Vujović.

Energetski portal

Zabeležen novi rekord krčenja prašuma Amazonije

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Dachman)

Deforestacija prašume Amazonije u Brazilu skočila je na rekordne nivoe tokom meseca aprila, sa gotovo dvostrukom količinom šume koja je uklonjena u odnosu da april prošle godine što je alarmiralo ekološke aktiviste.

U prvih 29 dana aprila, deforestacija u regiji pokrila je 1.012,5 kvadratnih kilometara, prema podacima nacionalne svemirske agencije Inpe, objavljeno je u petak, 6. maja. Agencija sakuplja mesečne podatke od 2015-16, prenosi Radio slobodna Evropa. Podaci iz aprila su već treći rekord ove godine, nakon što je porast deforestacije primećen u januaru i februaru.

Uništavanje brazilske Amazonije u prva četiri meseca ove godine znači povećanje od 69 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Govori se o površini koja je duplo veća od površine grada Njujorka.

Krčenje šuma u Amazoniji poraslo je otkako je desničarski predsednik Žair Bolsonaro preuzeo dužnost 2019. i oslabio zaštitu životne sredine. Bolsonaro tvrdi da će više poljoprivrede i rudarstva u Amazoniji smanjiti siromaštvo u regiji.

“Uzrok ovoga ima ime i prezime: Žair Mesias Bolsonaro”, rekao je u izjavi Marsio Astrini, iz brazilske grupe “Climate Observatory”.

Bolsonarov kabinet uputio je pitanja ministarstvima ekologije i pravosuđa. Ministarstva su u zajedničkom saopštenju navela da vlada ulaže velike napore u borbi protiv ekološkog kriminala te da policija i tela za zaštitu životne sredine sarađuju u operaciji borbe protiv krčenja šuma u pet amazonskih država.

Iako je deforestacija već u porastu, “Climate Observatory” je rekao da su njegovi analitičari zapanjeni tako visokim rezulatima iz aprila kada je kišna sezona i teže je pristupiti blatnjavoj šumi.

Očuvanje Amazonije ključno je za zaustavljanje katastrofalnih klimatskih promena zbog ogromne količine ugljen dioksida koji zagreva klimu planete.

Izvor: RTCG

Članovi Udruženja paraplegičara Banata do sada prikupili više desetina tona čepova

Foto.ilustracija: Pixabay
Foto.ilustracija: Pixabay

Članovi Udruženja paraplegičara Banata, koji od 2012. godine sprovode akciju prikupljanja plastičnih čepova, od čega nabavljaju ortopedska pomagala, saopštili su da su do sada prikupili više desetina tona čepova.

Predsednik tog udruženja Nenad Krbavac kazao je agenciji Beta da je reč o “ogromnoj količini čepova”, budući da je težina jednog čepa 1,5 gram, te da se prikupljena količina može meriti milionima sakupljenih čepova.

Akcija je zamišljena tako da se od plastičnih čepova kupuju ortopedska pomagala za osobe sa invaliditetom kojima su ona potrebna budući da, kako je rekao, postoji propusti u pravilnicima za dobijanje kolica, tako da neke osobe nisu mogle da dobiju adekvatna pomagala.

Do sada su na taj način obezbedili pedesetak ortopedskih pomagala različitih vrsta za svoje članove, ali ne samo za njih, već i za mnoge druge za koje su smatrali da za tim imaju potrebu, a u poslednje tri godine obezbedili su osam kolica i za zrenjaninsku bolnicu.

Akciji prikupljanja čepova odazvao se veliki broj vrtića, škola i drugih organizacija i preduzeća iz srednjeg Banata.

“To nije samo priča o ekologiji, već i o socijalizaciji osoba sa invaliditetom, njihove veće vidljivosti i prepoznatljivosti, a na kraju, značaj je i u tome što su osobe sa invaliditetom pokrenule akciju koja je celokupnu zajednicu motivisalo da se pridruži i zaista smo prepoznatljivi po toj akciji”, rekao je Krbavac.

Ukazao je i da im je za nabavku jedna invalidska kolica koji oni obično nabavljaju potrebno je sakupiti oko 4,5 tone čepova, što je velika količina, ali, kako je rekao Krbavac, dobrim odzivom ljudi to je ipak moguće, a za nabavku jednih kolica potrebno im je oko pola do godinu dana sakupljanja čepova.

Čepove članovima udruženja uručio je danas i gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura i pozvao Zrenjanince da prikupljaju čepove i pridruže akciji koja je od velikog i višestrukog značaja za članove tog Udruženja paraplegičara Banata.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Za nezavisnost Evrope od ruskog gasa nisu potrebni novi LNG terminali

Foto: You Tube Screenshot / Shell
Foto: You Tube Screenshot / Shell

Evropa može da postane nezavisna od ruskog gasa do 2025. godine bez potrebe za velikim investicijama u novu gasnu infrastrukturu, pokazuje istraživanje konsultantske kompanije Artelis.

Analiza Artelisa pokazuje da za nezavisnost od ruskog gasa nije potreban nijedan novi terminal za tečni prirodni gas (LNG) koji je predložen od početka rata u Ukrajini, kao ni veliki projetki izgradnje gasovoda, kao što je gasni interkonektor između Španije i Francuske (MidCat).

Postojeće mere za smanjenje emisije štetnih gasova za 55 odsto do 2030, predložene u okviru Evropskog zelenog dogovora, već su dovoljne da omoguće EU da se oslobodi ruskog gasa u naredne tri godine.

“Zaključili smo da evropskim zemljama nisu potrebne znatne nove investicije u gasnu infrastrukuturu. Zapravo, naša analiza pokazuje da je kombinacija mera za energetsku efikasnost, elektrifikacije, obnovljivih izvora energije i fleksibilnosti obezbeđuje jeftiniji, čistiji i otporniji put ka skidanju kontinenta sa ruskog gasa do 2025. godine”, kazao je autor izveštaja Antoni Votren.

Analiza pokazuje, dodao je Votren, da nijedan projekat predložen posle 2020, uključujući one koji su se pojavili posle napada Rusije na Ukrajinu, ne doprinosi u većoj meri postepenom ukidanju ruskog gasa do 2025.

“Naša studija pokazuje da su planovi za izgradnju novih LNG terminala u Nemačkoj i Italiji nepotrebni, jer kapacitet već postoji u okviru evropskog sistema”, rekao je Votren.

Konsultantska kuća Artelis je u studiji, koju je uradila za Evropsku klimatsku fondaciju, analizirala dve moguće strategije za zamenu ruskog gasa i zaključila da su ulaganja u čistu energiju jeftinija za evropski energetski sistem od ulaganja u plutajuće jedinice za skladištenje i regasifikaciju (FSRU).

U studiji se navodi da je “pitanje sigurnosti snabdevanja” posle ukidanja ruskog gasa ograničeno na Finsku i baltičke zemlje, dok druge države, uključujući na istoku Evrope, ne bi imale problem u snabdevanju.

Pored 27 članica EU, u analizu je uključeno sedam susednih zemalja, među kojima je i Srbija, kako bi se obuhvatila njihova interakcija sa zemljama Unije.

Izvor: EURACTIV.rs