Home Blog Page 445

Bez poskupljena hleba i brašna u narednih 60 dana

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na rafovima u prodavnica ima svih proizvoda i u Srbiji nema bojazni od nestašice, kao u nekim drugim zemljama, gde postoje problemi sa brašnom, mlekom i suncokretovim uljem, rekao je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nedimović je u izjavi za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao da je država intervenisala i pomogla mlinsko-pekarskom sektoru jeftinijom pšenicom iz robnih rezervi i tako nadomestila eventualne gubitke koje mogu imati, navodi se na sajtu Vlade.

On je ocenio da je bila dobra odluka države što je 45 dana bio zabranjen izvoz žitarica, i ujedno poručio da u narednih 60 dana hleb, brašno tip 400 i brašno tip 500 u kilskom i petokilskom pakovanju sigurno neće poskupeti.

“Doneli smo odluku za narednih 60 dana, ali Vlada ima pravo da interveniše ukoliko smatra da na tržištu postoje određeni poremećaji. Sva je prilika da će na svetskom tržištu žitarica, zbog sukoba u Ukrajini, biti potpuna nesigurnost”, objasnio je Nedimović.

Prema njegovim rečima Srbija u ovom trenutku ima višak od 170.000 tona bršna.

“Ukoliko pođemo od toga da Srbija izveze uglavnom 10 do 12.000 tona brašna, to je 15 meseci slobodnog izvoza. Takođe, imamo milion tona pšenice na lageru koja vrlo lako može da se samelje u našim mlinovima, predočio je on i dodao da se od naredne žetve očekuje više od 3.400.000 tona pšenice”, dodaje on.

Energetski portal

Užicu 7,6 miliona dinara za infrastrukturno unapređenje zemljišta na Tari

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto: Grad Užice

Gradonačelnica Užica Jelena Raković Radivojević i ministarka za zaštitu životne sredine, Irena Vujović, potpisale su ugovor za realizaciju projekta Infrastrukturno unapređenje zemljišta na planini Tari.

Projekat je vredan 10,6 miliona dinara, od čega ministarstvo daje 7,6 miliona, a Grad Užice tri miliona dinara.

To je praktično nastavak ulaganja u infrastrukturno uređenje na Tari, gde je takođe sredstvima Ministarstva zaštite životne sredine i grada Užica prošle godine izgrađeno moderno dečije igralište.

U okviru ovog projekta, na Tari će biti izgrađena savremena trim staza.

Grad Užice je jedna od ukupno 25 lokalnih samouprava kojima su dodeljena sredstva po osnovu Javnog konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata očuvanja i zaštite zemljišta kao prirodnog resursa u 2022. godini. Za tu namenu u ovoj godini ministarstvo je opredelilo 100 miliona dinara.

Energetski portal

Portugal dobija najveći plutajući solarni park u Evropi

Foto: Sungrow
Foto: YouTube (screenshot)

Veliku šansu za postizanje energetske stabilnosti i odustajanje od ruskog gasa Evropa nesumnjivo vidi u solarnoj energiji.

Nakon što je Grčka ove godine postala bogatija za 204 MW bifacijalnih solarnih panela, što je čini najvećom solarnom farmom tog tipa u Evropi, i Portugal će uskoro dobiti najveću plutajuću solarnu elektranu na kontinentu.

Plutajući solarni park nalaziće se na veštačkom jezeru Alkeva, a sastojaće se od 12.000 solarnih panela, piše The Optimist Daily. Ovo solarno ostrvo će proizvoditi 7,5 GWh električne energije godišnje što je dovoljno za potrebe 1.500 domaćinstava, a biće opremljeno i litijumskim baterijama koje mogu da skladište do 2 GWh energije.

Projekat realizuje glavna portugalska komunalna kompanija EDP, a okončanje radova očekuje se krajem leta ove godine.

Novi solarni park je deo strategije Portugala da do 2030. godine smanji emisije štetnih gasova za 40 odsto. U ovoj zemlji je krajem prošle godine ugašena poslednja elektrana na fosilna goriva čime je Portugal postao četvrta zemlja u Evropi bez ijedne elektrane ovog tipa, saopštio je Euronews.green.

Na vodi bolje nego na zemlji?                

Plutajuće solarne elektrane imaju veliki potencijal, a naučnici tvrde da su za 12,5 odsto efikasnije od solarnih elektrana na krovovima i zemlji.

Takođe, biolozi upozoravaju da solarne elektrane koje zauzimaju velika prostranstava mogu ugroziti prirodna staništa divljih vrsta i sprečavaju da se određene površine koriste za uzgoj hrane.

Jedno od rešenja može biti izgradnja plutajućih solarnih elektrana. Ipak, i tu moramo biti oprezni jer još uvek ne postoje objedinjene studije koje pokazuju na koji način će „zamračenje“ jednog dela jezera, ako ne i celog jezera, uticati na biljni i životinjski svet.

Na sreću, međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) objavio je smernice kako ublažiti negativan uticaj obnovljivih izvora energije na biodiverzitet.

Pažljivim konstruisanjem plutajućih solarnih elektrana i detaljnom procenom uticaja na životnu sredinu sledeći smernice IUCN-a, moguće je osigurati duplu korist ovakvih projekata – dobijanje čiste energije i zaštita vodenih ekosistema.

Milena Maglovski

Kina dala važan doprinos rešavanju klimatskih promena i upravljanju životnom sredinom

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanson Lu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hanson Lu)

Kina je dala važan doprinos zajedničkom rešavanju klimatskih promena i napretku globalnog upravljanja životnom sredinom, ocenjeno je na konferenciji za novinare Odeljenja za publicitet pri Centralnom komitetu KP Kine.

Na konferenciju pod naslovom “Ovih deset godina u Kini” rečeno je da zeleni razvoj brzo napreduje, nakon 18. Nacionalnog kongresa KP Kine i da je ekološka sredina realizovala istorijsku promenu.

Prisustvo smoga i zagađenih voda je sve manje, a plavog neba i zelene vode je sve više.

Pošumljavanje zauzima oko 25 odsto globalnog veštačkog pošumljavanja.

Emisija ugljen-dioksida po jedinici BDP-a pala je za 34 odsto.

Ukupni instalirani kapacitet obnovljive energije i prodaja vozila na nove izvore energije, zauzimaju prvo mesto na svetu, ocenjeno je na skupu.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Beograd pomaže interno raseljenim licima pri kupovini seoskih kuća

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nerses Khachatryan)

Grad Beograd raspisao je javni poziv za dodelu pomoći za kupovinu seoske kuće sa okućnicom ili odgovarajuće nepokretnosti za stanovanje, kao i za pomoć u građevinskom materijalu, a čiji je cilj da se poboljšaju uslovi stanovanja interno raseljenih lica.

Pomoć se dodeljuje za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, odnosno druge nepokrentnosti za stanovanje, u građevinskom i drugom materijalu i opremi za popravku ili adaptaciju predmetne seoske kuće sa okućnicom (odnosno odgovarajuće nepokretnosti za stanovanje), nabraja se u javnom pozivu.

“Predmet poziva je pomoć interno raseljenim licima dok su u raseljeništvu, a koja imaju boravište/prebivalište na teritoriji  Beograda, uključujući članove njihovog porodičnog domaćinstva, pri kupovini najmanje pet seoskih kuća sa okućnicom, (odnosno odgovarajuće nepokretnosti za stanovanje) i dodelu pomoći u građevinskom i drugom materijalu i opremi za popravku ili adaptaciju predmetne seoske kuće sa okućnicom (odnosno odgovarajuće nepokretnosti za stanovanje)”.

Iznos pomoći koja se dodeljuje ne može biti veći od 1,7 miliona dinara po porodičnom domaćinstvu korisnika.

Od toga je, do 1,5 miliona dinara predviđeno za pomoć pri kupovini seoske kuće sa okućnicom (odgovarajuće nepokretnosti za stanovanje), a do 200.000 dinara za dodatnu pomoć namenjenu za građevinski i drugi materijal i opremu za popravku ili adaptaciju predmetne seoske kuće sa okućnicom (odgovarajuće nepokretnosti za stanovanje).

Кorisnik za kupovinu može predložiti seosku kuću sa okućnicom, odnosno odgovarajuću nepokretnost za stanovanje koja se nalazi na teritoriji Srbije (van teritorije AP Кosova i Metohije).

Navodi se i da izabrani korisnik može dodatno da učestvuje sopstvenim sredstvima u realizaciji pomoći pri kupovini u iznosu do 50 odsto od iznosa koji se dodeljuje.

Ko može da konkuriše?

Кorisnici pomoći su porodična domaćinstva interno raseljenih lica dok su u raseljeništvu, koja borave na teritoriji grada Beograda, uključujući i članove njihovog porodičnog domaćinstva.

Članom porodičnog domaćinstva, smatraju se: bračni i vanbračni drug, dete rođeno u braku, van braka, usvojeno ili pastorak, roditelji bračnih drugova i lica koja su bračni drugovi po zakonu dužni da izdržavaju.

Uslov je, između ostalog, da podnosilac prijave (i članovi porodičnog domaćinstva) nemaju prihode kojima bi mogli da poboljšaju uslove stanovanje, kao i da ne poseduju nepokretnost u Srbiji kojom mogu da reše svoje stambeno pitanje.

Potrebno je i da podnosilac prijave (i članovi porodičnog domaćinstva) ne mogu da koriste nepokretnost koju poseduju na teritoriji Кosova i Metohije, kao i da nisu zamenili, obnovili ili otuđili nepokretnost na teritoriji Кosova i Metohije, a kojom bi mogli da bezbedno reše svoje stambeno pitanje.

Izvor: Nova Ekonomija

Nemački ministri ekologije za ograničenje brzine na autoputu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministri ekologije 16 nemačkih pokrajina jednoglasno su se izjasnili za ograničenje brzine na autoputu. Nemci već dugo ljubomorno brane pravo da voze bez ograničenja brzine, ali ministri upozoravaju da je klima važnija.

“Moramo da unapredimo zaštitu klime i kroz ograničenje brzine”, rekao je predsedavajući konferencije ministara za očuvanje prirodne sredine, Olaf Lis (Lies) iz Donje Saksonije.

Ministri iz Bavarske i Severne Rajne – Vestfalije su tražili da se pribeleži njihova primedba da su efekti takve mere ograničeni, ali su je ipak podržali.

Ministri nisu naveli za koju se najveću dozvoljenu brzinu zalažu, ali je Lis sklon ograničenju na 130 kilomera na sat, prenosi dpa.

Oni su se, zajedno sa saveznom ministarkom ekologije Štefi Lemke (Steffi Lehmke), založili da se izmenom zakona ograniči upotreba biogoriva iz zasađenih poljoprivrednih kultura.

Samo u Nemačkoj se 2,4 miliona tona poljoprivrednih namirnica i stočne hrane iskoristi za pravljenje bioetanola, alternativnog pogonskog goriva.

“Želimo da punimo tanjire, ne rezervoare. Mislim da je pametnije da te površine iskoristimo za uzgajanje namirnica”, rekao je Lis, čija Donja Saksonija ove godine predsedava konferencijom.

Ministarka Lemke je rekla da je rat u Ukrajini otkrio svu ranjivost u snabdevanju namirnicama i sirovinama.

“Goriva od namirnica i stočne hrane ne mogu biti rešenje u vreme kada preti strašna globalna kriza gladi”, rekla je Lemkeova.

Zato, prema njenim rečima, treba smanjiti upotrebu goriva od poljoprivredni proizvoda. Ona je za “dogledno vreme” najavila odgovarajući predlog izmene zakona.

Energetski portal

Podrška lokalnim samoupravama za uklanjanje divljih deponija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Rešavanje problema divljih deponija u Srbiji nastavlja se i ove godine. Uz finansijsku podršku Ministarstva zaštite životne sredine ove godine biće očišćeno više od 700 lokacija. Ministarka Irena Vujović potpisala je ugovore sa predstavnicima lokalnih samouprava o dodeli sredstava za uklanjanje divljih deponija i projekte zaštite zemljišta.

“Resorno ministarstvo je na dva javna konkursa odobrilo sredstva za uklanjanje divljih deponija u 34 lokalne samouprave, kao i za projekte zaštite zemljišta u 14 gradova i opština. Ovo je značajna podrška lokalnim samoupravama za unapređenje stanja životne sredine i podizanje kvaliteta života građana”, rekla je Vujović.

Kako je istakla neodgovorno i neadekvatno odlaganje otpada utiče na zagađenje vazduha, vode i zemljišta i “izuzetno je važno da podižemo svest građana jer jedino zajedno možemo da se izborimo sa ovim velikim problemom i da budućim generacijama ostavimo čistu i zdravu zemlju”.

Prema njenim rečima, na više lokacija koje su očišćene u prethodnom periodu postavljen je video-nadzor, a i ove godine je, pored 80 miliona dinara namenjenih za uklanjanje deponija, obezbeđeno još 20 miliona za postavljanje video-nadzora.

Ona je objasnila da je postavljanje kamera značajno da ne bismo dolazili u situaciju da iznova čistimo iste lokacije, navodeći da su one povezane i sa ekološkim informacionim sistemom „gReact“, što omogućava da se stanje na jednom očišćenim lokacijama prati u realnom vremenu.

“Putem tog sistema moći ćemo i da, na osnovu prijava građana, efikasnije rešavamo ekološke probleme i planiramo budžetska sredstva za naredne projekte. Do sada se pokazalo da su građani na ovaj način najviše prijavljivali divlje deponije i zato i opredeljujemo sredstva za njihovo uklanjanje”, predočila je ministarka.

Vujović je navela da će Ministarstvo u ovoj godini, iznosom od 100 miliona dinara, podržati i projekte sanacije devastiranog zemljišta na kojima su bile deponije, erozivnog zemljišta ili klizišta, a po realizaciji projekata, građani će dobiti uređene površine.

Prema njenim rečima, takvi projekti su od velikog značaja za životnu sredinu jer doprinose zaštiti i očuvanju zemljišta kao prirodnog resursa.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najvišu maloprodajnu cenu derivata nafte za period od 15 časova 13. maja 2022. godine do 15 časova 20. maja 2022. godine 

Nova maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 202 dinara, dok će evro premijum BMB 95 koštati 180 dinara.

U skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Telefon za prijave nepravilnosti u vezi primene Uredbe o ograničenju visine cena naftnih derivata je 066 847 00 27.

Energetski portal

Reka Jangce najveći svetski koridor čiste energije, proizvodi bilione kWh 

Foto-ilustracija: Pixabay (Stanbalik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Kumulativna proizvodnja električne energije u šest hidroelektrana na glavnom toku kineske reke Jangce premašila je tri biliona kilovat sati (kWh) električne energije. Zahvaljujući radu ovih hidroelektrana sprečeni su milioni tona emisije ugljen-dioksida.

Kako navodi kineska medijska grupa, hidroelektrane Vudungde, Baihetan, Siluodu, Sijangđijaba sa branom Tri klisure na glavnom toku reke Jangce formiraju najveći svetski koridor čiste energije.

Šest hidroelektrana, koje su postepeno puštane u rad od jula 1981. godine, proizvele su više od tri biliona kilovat sat, što je ekvivalentno količini energije proizvedene sagorevanjem oko 910 miliona tona standardnog uglja, što bi stvorilo oko 240 miliona tona emisije ugljen-dioksida.

Trenutno je u funkciji 101 proizvodna jedinica iz šest hidroelektrana sa ukupnim instalisanim kapacitetom od više od 62 miliona kilovata, što čini oko 16 odsto instaliranih hidroenergetskih kapaciteta Kine.

Hidroelektrana Baihetan koja je puštena u rad u junu 2021. godine sprecifična je po tome što ima prve dve turbine koje je dizajnirala Kina.

Osim proizvodnje čiste električne energije, ove hirdoelektrane pomaže u kontroli poplava i olakšavaju transport.

Milica Radičević

Ministarstvo: Prioritet pripreme za zimsku sezonu i stabilizacija EPS-a

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

“Elektroprivreda Srbije” je najvažniji energetski subjekt od kog zavisi energetska bezbednost naše zemlje. Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa predstavnicima poslovodstva JP „Elektroprivreda Srbije” o trenutnoj situaciji i planovima za proizvodnju uglja i električne energije, kao i o tekućim i planiranim investicijama.

“Pred nama je veliki posao da se pripremimo za zimu, a istovremeno treba da se uradi sve da EPS u 2023. godini bude na zdravim nogama”, navela je ona i dodala da je takođe važno da postoji jasan plan investicija.

Reč je, kako je istakla, o ulaganjima u reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3“ i „Bistrica“, kao i u nove kapacitete iz OIE, kako bismo bili energetski bezbedni u narednim decenijama.

Vršilac dužnosti direktora JP EPS Miroslav Tomašević sa saradnicima informisao je ministarku Mihajlović i njen tim o proizvodnji i stanju na deponijama uglja, proizvodnji električne energije u termoelektranama i hidroelektranama, kao i planiranim remontima i spremnosti EPS-ovih kapaciteta za zimu.

Predstavnici EPS-a istakli su i jasnu opredeljenost EPS-a da dugoročno radi na razvoju zelene energije.

Na sastanku su razmatrani i planovi ovog preduzeća u vezi sa investicijama u izgradnju novih kapaciteta, gde je ocenjeno da je potrebna veća saradnja, posebno kad je reč o velikim projektima.

Energetski portal

Vojvodina – Za nove investicije u poljoprivredu i vodoprivredu više od 1,22 milijarde dinara

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto: Pokrajinska Vlada

Za sufinansiranje izgradnje, sanacije, rekonstrukcije i izrade tehničke dokumentacije vodnih objekata u javnoj svojini i objekata fekalne kanalizacije, i za sufinansiranje uređenja atarskih puteva i otresišta na teritoriji AP Vojvodine u 2022. godini izdvojeno je milijardu i 227 miliona dinara. Ugovore o sufinansiranju projekata predstavnicima 31 lokalne samouprave uručio je Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade.

„Udružujući se sa lokalnim samoupravama, uložićemo znatna sredstva u ove važne projekte koji će dovesti pijaću vodu u domaćinstva i industrijske zone, te omogućiti bezbedno odvođenje i prečišćavanje fekalnih voda, kao i uređenje atarskih puteva. Snabdevanje vodom u Vojvodini jedno je od najsloženijih pitanja na kojem ćemo u godinama pred nama raditi još više, kako na rekonstrukciji bunara u manjim sredinama, tako i na izgradnji novih i obnovi postojećih postrojenja u većim sredinama“, rekao je Mirović, navodi se u saopštenju.

Predsednik je podsetio na to da je sredstvima Vlade Srbije izgrađena fabrika vode u Vršcu, sredstvima Pokrajinske vlade u Kovačici, te da su toku pripreme za izgradnju i rekonstrukciju tri fabrike pijaće vode – u opštinama Temerin, Odžaci i Beočin, koje će, kako je najavio, biti završene za najviše godinu i po dana.

„Zahvaljujući zajedničkom radu Vlade Srbije, Pokrajinske vlade i lokalnih samouprava, radimo na tome da i u izgradnji fabrika vode i u projektima koji se odnose na kanalizacionu mrežu dostignemo standard koji imaju druge razvijene zemlje“, naveo je Mirović i istakao da Pokrajinska vlada ima stepen realizacije budžeta u jednoj godini veći od 95 odsto.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić naglasio da je od ukupnog iznosa sredstava, za realizaciju 18 projekata za vodne objekte i pet projekata za objekte fekalne kanalizacije opredeljeno 665 miliona dinara, dok je vrednost 22 ugovora za uređenje atarskih puteva i otresišta 561, 8 miliona dinara.

Energetski portal

Dobanovci će dobiti Reciklažno dvorište na mestu neuređene deponije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)

U Dobanovcima je u planu izgradnja reciklažnog dvorišta, odnosno Centra za sakupljanje otpada na k.p. 4728/1 i 4728/2. Ovde se trenutno nalazi deponovani mešani komunalni otpad, zemlja iz iskopa, građevinski otpad i šut.

U okviru postrojenja predviđen je tretman, odnosno usitnjavanje kabastog otpada koji nastaje na teritoriji Beograda, a koji će na lokaciju postrojenja dovoziti JKP “Gradska čistoća”, ovlašćeni operateri, a takođe će biti omogućeno i građanima da dovoze kabasti otpad samostalno.

Oko predmetne lokacije, ka susednim parcelama, koje nisu u okviru centra za sakupljanje kabastog otpada, predviđena je zona zaštitnog zelenila širine četiri metra na južnoj strani kompleksa, ka kanalu Galovica i šest metara na severnoj strani kompleksa. Kompleks će biti ograđen žičanom ogradom visine 2,20 metra.

Pristup predmetnom kompleksu je preko javne saobraćajnice koja je planirana PGR-om – GP141. Trenutno se na lokaciji buduće saobraćajnice nalazi nekategorisani put.

Ulazna zona kompleksa se sastoji od dva dela: ulazne kapije za kamione i ulazne kapije za radnike i građane koji će kabasti otpad dovoziti sopstvenim vozilom. Ulaz za kamione je ograničen ulaznom rampom koja se podiže i spušta automatski, komandom iz portirnice ili ručno, a isti je princip i za ulaz za zaposlene i građane koji dovoze otpad.

Ulazi su fizički odvojeni trotoarom i zelenom površinom kako ne bi došlo do mešanja saobraćaja unutar predmetne lokacije.

Između dva ulaza nalazi se objekat portirnice koji nadgleda pristup predmetnoj lokaciji. Ovim se omogućava da se formiraju dve zasebne celine i to:

javna celina koja u svom sklopu ima objekat za boravak radnika sa pripadajućim parkingom (sedam mesta) kao i manipulativni pristup platu za odlaganje otpada za građane sa kojeg građani odlažu kabasti otpad u za to predviđene kontejnere;

privatna (radna) celina kojoj pristup imaju radnici i kamioni koji dovoze otpad. Unutar ove celine nalazi se hala za preradu kabastog otpada sa nadstrešnicom za privremeno skladištenje otpada i objekat za skladištenje opasnog otpada.

Na asfaltiranom platou i oko objekata se nalaze obeležena mesta za istovar napunjenih kontejnera i prostor za preuzimanje praznih kontejnera. U blizini hale, nalaze se boksovi (pregrade) od armiranog betona koji služe za deponovanje veće količine kabastog otpada direktno iz kamiona kipera.

Objekat za privremeno skladištenje opasnog otpada nalazi se na krajnjem severozapadnom kraju parcele. Ovim je omogućeno da pristup objektu imaju samo zaposleni. Sam objekat je dimenzija 5.4×6.4 metara. Prilaz objektu je projektovan preko jugoistočne fasade.

Hala za tretman kabastog otpada je smeštena u centralnom delu kompleksa. Sa svih strana objekta nalaze se manipulativne asfaltne površine. Dimenzija hale sa nastrešnicom sa fasadnom oblogom iznosi 70.6 x 20.6 metara.

Investitor je Gradska uprava Grada Beograda – Sekretarijat za zaštitu životne sredine, a nosilac izrade BMD BAU iz Beograda.

Izvor: eKapija

Elnos Grupa – kompanija koja osvaja evropska tržišta

Foto: Elnos Grupa
Foto: Elnos Grupa

Dinamika razvoja trendova moderne energetike kreirala je mišljenje da je ozbiljan iskorak naših kompanija na ino tržišta teška misija koju treba izbegavati. Ipak, postoje kompanije koje već dugo jako uspešno opovrgavaju ovaj stav.

Jedna od njih je Elnos Grupa, internacionalni koncern za elektroenergetiku sa domaćom adresom koji posluje u 15 zemalja regije i Evrope, i čiji su timovi do sada učestvovali u izgradnji više od 500 megavata instaliranih kapaciteta u oblasti obnovljive energije, više hiljada kilometara visokonaponskih dalekovoda, te nizu infrastrukturnih projekata.

U intervjuu za Energetski portal Branko Torbica, potpredsednik Uprave Elnos Grupe, podelio je priču o poslovnim izazovima i receptima važnim za uspeh na ino tržištima.

EP: Na kojim tržištima Elnos Grupa trenutno posluje? Šta je bilo ključno za ovakav uspeh?

Branko Torbica: Bilo je potrebno dosta smelosti, truda i ulaganja da bismo se našli među liderima u oblasti elektroenergetike. Mi smo danas kompanija koja posluje na 15 tržišta i zapošljava više od 600 radnika. Pored država bivše Jugoslavije, Grupacija radi u Švedskoj, Norveškoj, Islandu, Nemačkoj i Holandiji, a u prethodne dve godine smo napravili veoma značajne iskorake na tržišta Velike Britanije, Danske i Portugala.

Do sada je poseban pečat našem imenu i radu dao uspeh koji smo ostvarili u skandinavskim zemljama. Naime, timovi naše kompanije su do sada realizovali više od 70 projekata u Švedskoj, te izveli niz od 12 projekata na neverovatnom Islandu. Iskoristio bih priliku da kažem da je 2022. godina vreme važnih jubileja za dve evropske članice Elnos Grupe. Elnos Nordic u Švedskoj koji slavi deset i ENS Sloveniju koja obeležavaja pet godina postojanja.

EP: Koji su neki od vaših najznačajnijih projekata u regionu? Na koje ste posebno ponosni?

Branko Torbica: Nije lako napraviti ovakvu selekciju, ali bih među posebno važnim projektima izdvojio izgradnju trafostanice i dalekovoda za vetropark “Čibuk 1”, najveći vetropark na zapadnom Balkanu (158 MW), revitalizaciju hidroelektrane “Zvornik” (125 MW) zahvaljujući kojoj je instalisana snaga agregata ove hidroelektrane povećana za 30 odsto.

Možemo se pohvaliti da naše ekipe trenutno grade elektroenergetske elemente za dva vetroparka u regiji, vetropark “Bogoslovec” (36 MW) u Severnoj Makedoniji i vetropark “Krivača” (103 MW) u Srbiji.

Foto: Elnos Grupa

Važno je istaći da naše ekipe ove godine ulaze u završnicu radova koji su nam povereni u okviru kompleksnog poduhvata rekonstrukcije 15 trafostanica naponskog nivoa 110-400 kV širom Crne Gore, poduhvata koji je deo izgradnje Transbalkanskog elektroenergetskog koridora kroz ovu zemlju.

EP: U kojoj meri, s obzirom da poslujete i na drugim tržištima, ne samo na Balkanu, prenosite stečena znanja i iskustva i u naš region?

Branko Torbica: Projekti koje smo do sada realizovali svrstali su nas u red vodećih kompanija u oblasti elektroenergetike. Poziciju u kojoj se nalazimo smo već do sada iskoristili da donesemo najmodernija tehnička rešenja i inovacije na naše tržište.  

U regionalne poslovne odnose smo doneli i nova iskustva iz oblasti primene skandinavskog pristupa u realizaciji projekata, novine u važnosti efikasne primene mera bezbednosti i zaštite na radu, akcentovali smo važnost posebne dimenzije odnosa investitor-izvođač i uticali na pomeranje kvaliteta ponude usluga.

EP: Šta biste istakli kao ono što Elnos Grupu izdvaja na tržištu?

Branko Torbica: Mislim da se dobar deo tajne svake uspešne kompanije krije upravo u posebnosti načina na koji radi, odnosno u njenoj užoj specijalnosti i svim performansama koje je na tržištu klasifikuju iznad ostalih. Mi smo kompanija specijalizovana za inženjering u elektroenergetici, posedujemo visok nivo ekspertskih znanja i konstantno i predano ulažemo u kadrove i nove tehnologije. Ovakvim načinom poslovanja smo dosegli najviše standarde kvaliteta i postali sinonim za profesionalnog i pouzdanog partnera. Ovo je bio i ostao Elnosov poslovni pravac koji je dokazano dobar recept našeg uspeha.

Izvor: Elnos Grupa

Otvoren sajam automobila i motocikala u Beogradu

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Sajam automobila DDOR  Eco BG Car Show 07 i 14. Sajam motocikala “Motopassion” svečano su otvoreni u hali 1 Beogradskog sajma.

Posle dvogodišnje pauze uzrokovane poznatim pandemijskim i geopolitičkim stanjem na globalnom planu, ova manifestacija je bila prilika da pred posetioce svoje adute iznese čak 210 automobilskih izlagača, zastupnika tridesetak brendova, koji predstavljaju više od 140 različitih modela. Novih modela je 48, od čega su 36 premijere a 12 noviteti. Sa potpuno električnim ili punim hibridnim pogonom biće ih čak 36. Čisto električnih automobila među premijerama i novitetima je čak 25, odnosno više od 50 posto. “Motopassion” je ugostio 50 izlagača, koji predstavljaju tridesetak brendova motocikala, ATV i ostalih motornih vozila, sa više od 80 modela.

Otvarajući manifestaciju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je Sajam automobila prilika da i posetioci vide sve novo u ovoj oblasti”.

“Ponosan sam na Srbiju i Beograd, na sajmove automobila i motocikala, budući da je ovo prva manifestacija ove vrste u Evropi posle dve godine. Uz sve pokazatelje, od velikog značaja je činjenica da većinu premijera čine električni automobili, što jasno pokazuje trendove u industriji i na tržištu”.

Izražavajući zadovoljstvo što proizvođači pokazuju ogromnu ekološku odgovornost i visoku svest, Vučić je istakao činjenicu da je “svako značajno ime u auto-industriji, kao i mnogo puta do sada, pokazalo interesovanje da se predstavi i na ovom sajmu i u ovom gradu. To važi i za automobilske i za moto brendove”.

“U proteklom periodu, na teritoriji Srbije od Vranja i Teklasa do Pančeva i Brosea i CTF-a, niču fabrike vodećih kompanija auto-industrije. Tu su i Magna, i Mareti, i Manjeti, i Kontinental. Sve što se ugrađuje u automobil, gotovo svaki deo, čak i u bilo koji od ovde izloženih automobila, verovali ili ne, proizvodi se i u Srbiji, od brisača, sedišta do elektronike. To nas svrstava u red razvijenih i konkurentnih zemalja.”

“Mi smo se trudili i uspeli da u Srbiju dovedemo i grupaciju Stelantis, čiji su brojni brendovi i modeli danas izloženi na sajmu. U našem Kragujevcu proizvodiće jedan od najmodernijih gradskih električnih automobila, a to je moguće samo ukoliko je srpsko tržište jako i diversifikovano. Verujem da ćemo u tom kontekstu uspeti da u našoj zemlji uspostavimo ceo lanac proizvodnje i da je budućnost naše auto-industrije nosilac napretka. Zato tvrdim da će svaki sledeći sajam biti bogatiji za modele proizvedene u Srbiji”.

Foto: Beogradski sajam

Zahvaljujući svima što su našem gradu i našoj državi priuštili jednu ovakvu manifestaciju i što će Srbija nastaviti da ide u korak sa svetom, predsednik Vučić je najavio u skoroj budućnosti još neke kapitalne odluke i investicije koje bi mogle da promene kompletnu sliku naše industrije.

Predsednik Izvršnog odbora DDOR Osiguranja Frančesko Maši zahvalio se organizatorima i svima drugima koji su učestvovali u organizaciji ove manifestacije na izuzetnom trudu i požrtvovanju i što je DDOR Osiguranje ponovo generalni sponzor ove manifestacije.

Ovogodišnja manifestacija fokusirana je na brigu o životnoj sredini, što je i jedan od ciljeva kompanije – održivi gradovi i zajednice. Kompanija je, rekao je on, posvećena borbi protiv klimatskih promena što je ujedno i jedan od glavnih rizika kojima su izloženi osiguravači kao što su Unipol grupa i DDOR osiguranje.

Rаdno vreme sajmova je od 10 do 20 časova. Ulaznice: Pojedinačna ulaznica košta 400 dinara, grupna 300, grupna za đake i studente 200. Parking (u krugu Sajma) plaća se 150 dinara po započetom satu (maksimalna, dnevna karta 750 dinara). Poseban sajamski poklon vernim posetiocima je porodična ulaznica, Family Ticket, po ceni od 800 dinara, koja će (za roditelje i decu do 16 godina starosti) važiti bilo kog dana sajma. 

Izvor: Beogradski sajam

Predstavljen program saradnje Srbije i Švajcarske

Foto: Ministarstvo privrede
Foto: Ministarstvo privrede

„Partnerstvo koje traje – podrška u pravo vreme“ – ovako glasi poruka sa svečanosti povodom predstavljanja Švajcarskog programa saradnje sa Srbijom za period od 2022. do 2025. godine.

Nakon pozdravne reči švajcarskog ambasadora, gospodina Ursa Šmida, ministarka privrede Anđelka Atanasković zahvalila je u ime Vlade Republike Srbije za dosadašnju saradnju istakavši da je predstavljanje programa saradnje ogroman iskorak ka jačanju ekonomske saradnje dve, pre svega prijateljske zemlje.

„Partnerstvo i poštovanje Srbije i Švajcarske, činjenice reprezentuju više od reči. Podsetiću da je Švajcarska Konfederacija već deceniju jedna od pet zemalja sa najvećim neto ulaganjima nerezidenata u Srbiju“, istakla je Atanasković.

Švajcarske firme u Srbiji danas zapošljavaju više od 12.000 radnika.

„Posebno bih naglasila da je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, samo u prva dva meseca ove godine iz Srbije u Švajcarsku ostvaren izvoz vredan od 28,9 miliona evra, što predstavlja rast od 18,9 odsto u odnosu na isti period 2021. godine. U istom periodu, uvoz iz Švajcarske uvećan je za 93,3 odsto i dostigao je iznos od 86,6 miliona evra“, naglasila je Anđelka Atanasković, navodi se u saopštenju.

Ona je dodala, da postoji prostor za dalje unapređenje saradnje Srbije sa Švajcarskom Konfederacijom.

„Taj prostor pre svega prepoznajemo kroz rast priliva švajcarskih investicija, posebno kroz grinfild projekte, ali i veći obim učešća u procesu privatizacije preduzeća iz portfolija Ministarstva privrede“, navela je ona.

Prema rečima Anđelke Atanasković, jedan od pokazatelja izvrsne saradnje dve zemlje reprezentuje i potisivanje ugovora o donaciji nove Informacione platforme između Ministarstva privrede Republike Srbije i Švajcarskog sekretarijata za ekonomske poslove zakazano za petak, 13. maj.

Energetski portal

IENE: Kritična energetska bezbednost, perpsektiva teško procenjiva 

Foto: EP
Foto: EP

U Privrednoj komori Srbije (PKS) predstavljeno je treće izdanje Studije “Pregled i perspektive energetike Jugoistočne Evrope 2021/2022” koju je uradio Institut za energetiku Jugoistočne Evrope (IENE) iz Atine.

Studija urađena na 1.500 strana, u čijoj je izradi učestvovalo 30 saradnika iz 15 zemalja regiona, donosi analizu energetike i to u oblastima nafte, gasa, električne i toplotne energije sa projekcijama razvoja do 2040. godine. Kako su istakli autori studije, ovo je samo jedan od mogućih scenarija dešavanja u energetici.

Prema rečima Mihaila Mihailovića, predstavnije IENE u Srbiji, promene u energetici događaju se toliko brzo i neočekivano, da će scenariji, gotovo sigurno, biti mnogo drugačiji nego sada. On je dodao da Balkanski region, generalno gledano, nije toliko energetski zavistan kao što je to slučaj sa Zapadnom Evropom i to zbog uvoza nafte i gasa.

Energije će biti, trenutni problemi biće prevaziđeni, ali se više nećemo vratiti na vreme kada je bila lako dostupna i jeftina”, rekao je Miroslav Lutovac, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.

Profesor Fakulteta političkih nauka Dragan Simeunović upozorio je na to da će najveću cenu tekuće krize platiti siromašnije zemlje.

“Moramo u regionu da vodimo računa da razmirice koje postoje rešimo, kako ne bismo bili žrtve energeske krize. Zemlje na Balkanu moraju da insistiraju na miru, stabilnosti, dobrosusedskoj saradnji i da zajednički traže rešenja za izlazak iz energetske situacije koja je istovremeno i politička kriza Evrope, najveća od Drugog svetskog rata”, objašnjava Simeunović. 

Predsednik i izvršni direktor IENE, Kostis Stambolis, objasnio je da postoje tri stuba energetske politike Evropske unije, a to su konkurentnost, održivost i sigurnost snabdevanja.

“Energetska sigurnost je sve, ili imate energiju ili je nemate. Energetska bezbednost je mnogo kritična”, kaže on i dodaje da ne veruje da energetska tranzicija postoji, kao i da se Evropa nalazi u milosti Rusije.

Kako bi se postigla energetska bezbednost moraju se ojačati mehanizmi za vanredne situacije, čuvanje zaliha nafte, uglja i gasa i nikako se ne sme zaboraviti na solidarnosti. Ono što je najvažnije jeste postizanje uravnoteženog energetskog miksa, jer to jeste najbolja dugoročna opcija.

Konstantinos Teofilaktos, generalni sekretar IENE, posebno se osvrnuo na energetsku efikasnost kako u javnim zgradama, tako i u privatnom sektoru. Istakao je i to da u nekim zemljama nisu ispunjeni ciljevi kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

“Moraju se napraviti promene kada je reč o obnovljivim izvorima. Došli smo do zaključka da postoji veliko interesovanje, naročito za upotrebu energije vetra i sunca, ali da je sistem izdavanja dozvola veoma spor i da to usporava i dalji razvoj”, kaže Teofilaktos i dodaje da je povezivanje tržišta električne enrgije veoma važno.

Publikacija “Pregled i perspektive energetike Jugoistočne Evrope 2021/2022” je namenjena stručnjacima koji se bave energetikom, rukovodiocima energetskih kompanija, predstavnicima vlasti, agencijama i međunarodnim organizacijama, bankarima, akademskoj i poslovnoj zajednici. 

Milica Radičević