Home Blog Page 39

Kako do bolje budućnosti za nacionalno ugrožene sokolove?

Foto-ilustracija: Unsplash (Giovanni Calia)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS), uz podršku Evropske unije u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji”, započelo je projekat „Sigurna budućnost za ugrožene sokolove” postavljenjem dela kutija za gnežđenje sivih vetruški i stepskih sokolova u Parku prirode Rusanda u Banatu. Cilj projekta je da pomogne oporavku ovih strogo zaštićenih i nacionalno ugroženih ptica.

„Obe vrste zahtevaju aktivno upravljanje populacijama uz primenu mera aktivne i administrativne zaštite, ulaganje u obnovu staništa i sprečavanje stradanja od trovanja, ubijanja, proganjanja i elektrokucije… Neke od tih problema počećemo da rešavamo upravo ovim projektom. Vrste treba čuvati dok ih još iole ime, a ne kasnije kada ih treba vraćati sa ruba nestanka”, ističe Kristina Milošević, ornitološkinja DZPPS-a.

U okviru ovog projekta biće napravljeno i postavljeno ukupno 100 kutija specijalno dizajniranih za gnežđenje sivih vetruški i još pet za gnežđenje stepskih sokolova. Kako se obe vrste gnezde isključivo na teritoriji Vojvodine, pretežno na travnim i mozaičnim staništima Banata, kutije se postavljaju u Parku prirode Rusanda i neposrednoj okolini.

Pročitajte još:

Osim toga, u Melencima, Elemiru, Tarašu i Kumanu za lokalno stanovništvo će biti organizovana predavanja o značaju stepskog sokola i sive vetruške, održivom upravljanju pašnjacima, sprečavanju trovanja i uništavanju staništa. Takođe, biće analizirani svi prikupljeni podaci o staništima i populacijama na osnovu kojih će biti izrađen i donosiocima odluka na lokalu prezentovan dokument sa preporukama za obnovu pašnjaka, očuvanje stepskih i slatinskih predela i smanjenje upotrebe hemikalija u poljoprivredi.

Projekat „Sigurna budućnost za ugrožene sokolove” sprovodi Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbiju uz finansijsku podršku Evropske unije u okiru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Ovu inicijativu, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP, a u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: DZPPS

IRENA 2025: Digitalizacija, AI i budućnost energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Tokom IRENA Nedelje inovacija 2025 (International Renewable Energy Agency – IRENA Innovation Week 2025), kao centralna tema postavljena je povezanost digitalizacije i energetske tranzicije. Kako je istaknuto, digitalizacije nema bez energije, niti energetske tranzicije bez digitalizacije.

Povećana potražnja za električnom energijom posebno se ogleda u sve većoj upotrebi pametnih uređaja i interneta, što obuhvata i cloud servise i virtuelni svet.

Da bi ta energija dolazila iz obnovljivih izvora, neophodna je njihova veća integracija u elektroenergetske mreže. Zahvaljujući digitalnim tehnologijama, solarna i energija vetra mogu da postanu pouzdaniji izvori. Digitalizacija omogućava pametno upravljanje mrežom, prediktivno održavanje, balansiranje ponude i potražnje, kao i efikasnije korišćenje energije.

Veštačka inteligencija (AI) omogućava praćenje performansi u realnom vremenu i pametno održavanje na osnovu vremenske prognoze, a analize pomažu operaterima da precizno predvide obrasce proizvodnje i potrebe mreže. Na taj način mogu da se smanje troškovi rada i održavanja.

Pročitajte još:

Pored toga, potrošači imaju koristi kroz veću efikasnost i uštedu. Pametna brojila, dinamičko određivanje cena i uređaji povezani putem Interneta stvari (IoT) – to su pametni uređaji koji se povezuju na internet i mogu da komuniciraju i upravljaju potrošnjom energije – omogućavaju korisnicima da prilagode potrošnju struje u skladu sa cenovnim signalima.

Dalje, napredni sistemi upravljanja mrežom mogu da predviđaju zagušenja, koordinišu distribuirane izvore energije i optimizuju raspodelu u realnom vremenu.

Ipak, pored prilika, postoje i izazovi. Rastuća potražnja za energijom AI podatkovnih centara komplikuje planiranje i proširenje mreže, što zahteva dobru koordinaciju digitalnih inovacija i energetske infrastrukture.

Pored toga, kako je istaknuto, primena digitalnih rešenja nije ravnomerna. Naime, tržišta u razvoju zaostaju zbog nedostatka pametnih brojila, slabih ulaganja i regulatornih prepreka koje ograničavaju učešće virtuelnih elektrana i drugih sistema. Dodatan izazov predstavljaju nedostatak zajedničkih tehničkih standarda, kao i rastući sajber rizici.

Zbog toga je potrebno raditi na rešenjima, čemu je posebno posvećen Adrian Gonzalez iz IRENA-e, koji detaljno proučava energetske izazove AI podatkovnih centara.

Energetski portal

Američki solarni sektor pred izazovima – predviđa se procvat posle 2028.

Foto Ilustracija: Pixabay

Nova analiza kompanije Wood Mackenzie upozorava da bi nedavne promene u američkoj politici – konkretno usvajanje zakona poznatog kao OBBBA (One Big Beautiful Bill Act) – mogle značajnije usporiti širenje solarne energije u sektoru stambenih objekata. Prema procenama, kapacitet instaliranih kućnih solarnih sistema mogao bi biti smanjen i do 46 odsto do 2030. godine, u poređenju sa prethodnim prognozama.

Glavni razlog za ovakav preokret je ukidanje poreskog kredita za investicije u vlasništvu potrošača (ITC, član 25D), koji će prestati da važi za stambene solarne sisteme nakon 2025. godine. Podsticaj je do sada bio mehanizam za ubrzanje prihvatanja solarne tehnologije među vlasnicima kuća, posebno u srednjem sloju. Njegovo ukidanje, prema analitičarima, čini solarne panele znatno manje finansijski dostupnim, što će u kratkom roku dovesti do smanjenog interesa, gašenja manjih firmi i usporavanja tržišta.

Ipak, Wood Mackenzie u svom izveštaju naglašava da, uprkos kratkoročnim preprekama, dugoročne perspektive ostaju izuzetno jake.

Pročitajte još:

Na osnovu podataka, ukupno tržište solarnih sistema za domaćinstva (TAM – Total Addressable Market) procenjuje se na skoro 1.500 gigavata (GW) do 2050. godine. Drugim rečima, iako slede godine zastoja, tržišni potencijal ostaje ogroman, a rast se očekuje da se obnovi nakon 2028. godine.

Do sredine veka, SAD bi mogle imati oko 92 miliona stambenih kuća u vlasništvu jedne porodice, od kojih više od 70 miliona ispunjava tehničke i infrastrukturne uslove za ugradnju solarnih panela – ako se izuzmu objekti koji nisu pogodni ili već poseduju instalacije. Čak i u konzervativnom scenariju, gde bi se realizovalo svega 12 odsto tog tržišta, to bi i dalje značilo 150 GW novoinstaliranih kapaciteta do 2050. godine.

Dakle, dok politika može usporiti rast na kratak rok, ključni pokretači energetske tranzicije ostaju na snazi. Rast cena električne energije, pad troškova solarnih sistema i inovacije u industriji mogli bi ubrzati prelazak ka decentralizovanijem i održivijem energetskom sistemu – sa solarom kao jednim od glavnih stubova.

Energetski portal

Objavljena stručna studija o prozjumerima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Uprkos značajnim solarnim potencijalima, Srbija i dalje zaostaje u razvoju prozjumera – građana i privrednih subjekata koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe i višak predaju u mrežu. Na to ukazuje novo saopštenje, koje se oslanja na studiju izrađenu od strane tima eksperata iz akademske zajednice i industrije, uz podršku međunarodnih stručnjaka sa bogatim iskustvom u oblasti energetike. Dokument nosi naziv „Prozjumeri u Srbiji: Trenutno stanje, izazovi i preporuke za unapređenje“ i donosi analizu postojećeg stanja i statusa prozjumera u Srbiji, identifikuje ključne regulatorne, tehničke i finansijske prepreke, i predlaže niz konkretnih mera.

Prozjumeri su već širom Evrope prepoznati kao važni akteri u dekarbonizaciji, decentralizaciji i demokratizaciji energetskog sektora. U Srbiji, međutim, uprkos zakonskom okviru uspostavljenom još 2021. godine, njihov broj i kapaciteti ostaju skromni. Samo oko 0,1 odsto domaćinstava ima status prozjumera, dok je taj udeo višestruko veći u zemljama regiona i EU – u Hrvatskoj preko 0,8 odsto, a u Nemačkoj čak 12 odsto. Srbija se, prema podacima s kraja 2023. godine, nalazi na začelju regiona po ukupnoj instalisanoj snazi solarnih elektrana.

Studija naglašava da su najveće prepreke razvoju prozjumerskog modela složene administrativne procedure, nedovoljno razvijena infrastruktura, ograničen pristup finansijskim podsticajima i niska svest građana o prednostima ovog pristupa.

„Prozjumerski model nudi višestruke koristi – od smanjenja troškova električne energije i emisija gasova sa efektom staklene bašte, do jačanja energetske nezavisnosti i otvaranja novih poslovnih prilika,“ navodi se u zaključku studije. „Ipak, bez odlučnih reformi i koordinisane podrške svim akterima, ti potencijali će ostati neiskorišćeni.“

Preporuke iz studije obuhvataju:

  • pojednostavljivanje administrativnih procedura i povećanje transparentnosti procesa priključenja,

  • optimizaciju podsticaja i razvoj modela finansiranja dostupnih širem krugu korisnika,

  • modernizaciju i digitalizaciju distributivne mreže,

  • uvođenje tržišnih mehanizama koji doprinose fleksibilnosti sistema,

  • osiguranje socijalno pravedne tranzicije i ciljanih programa podrške za energetski ugrožene kupce.

U izradi preporuka, autori su se oslonili i na iskustva zemalja kao što su Nemačka, Poljska, Hrvatska i Crna Gora, identifikujući primere dobrih praksi koje se mogu prilagoditi domaćim uslovima.

„Ova studija je rezultat posvećenog rada eksperata sa ciljem da se podstakne konstruktivan dijalog i konkretne promene. Srbija ima potencijal, ali i obavezu da ubrza svoju energetsku tranziciju. Primenom preporučenih mera možemo stvoriti stabilniji, ekološki održiv i ekonomski isplativ energetski sistem u korist svih građana,“ poručila je Jelena Stojković Terzić, vodeći autor studije.

Celokupnu studiju možete pogledati OVDE

Energetski portal

Severna Makedonija donosi dva nova zakona o geologiji i rudarstvu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - OpenAI

Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije stavilo je na javni uvid dva nova predloga zakona – Zakon o geologiji i Zakon o rudarstvu, koji bi trebalo da zamene važeći Zakon o mineralnim sirovinama. Njihova izrada predstavlja temeljnu, institucionalnu i stručno zasnovanu reformu, iza koje stoje eksperti samog ministarstva.

Novi zakonski okvir ima za cilj da sektor geologije i rudarstva u Severnoj Makedoniji učini modernijim, transparentnijim i usklađenim sa evropskom regulativom. Zakoni predviđaju strože ekološke standarde, obavezu sanacije i rekultivacije terena, kao i mogućnost prerade i korišćenja sirovina iz starih odlagališta.

Posebna pažnja posvećena je lokalnim zajednicama, kroz zadržavanje većeg dela rudarskih prihoda u opštinama, obavezna ulaganja kompanija u lokalnu infrastrukturu i uključivanje građana u odlučivanje.

Pročitajte još:

Predložena rešenja takođe donose pojačan nadzor nad rudarskim aktivnostima, veću transparentnost u postupku dodele koncesija i bolju zaštitu prirodnih resursa. Kontrole će obuhvatiti i količinu i kvalitet iskopanih sirovina, uz borbu protiv nelegalnog iskopavanja i divljih rudnika, te najstrože kazne za prekršaje i zloupotrebe.

Na kraju, zakoni bi trebalo da obezbede veću ekonomsku korist za državu, kroz više takse i rudarske naknade, preciznije definisanje prava i obaveza koncesionara, kao i podsticanje domaćih i održivih investicija.

Energetski portal

Počelo uklanjanje pepela iz kragujevačke toplane

Foto-ilustracija: Unsplash (volodymyr-hryshchenko)

Iz kragujevačke toplane „Energetika” počelo je uklanjanje pepela, čime je zvanično otpočela druga faza projekta „Modernizacija sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu”. Reč je o sanaciji pepelišta u samom centru grada, koje je godinama predstavljalo ekološki problem i izvor aerozagađenja.

Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, izjavila je da je prvog dana odvezeno oko 75 tona pepela u cementare u Kosjeriću i Popovcu, gde će biti iskorišćen za proizvodnju cementa i građevinskog materijala, u skladu sa principima cirkularne ekonomije.

Iz pepelišta će biti uklonjeno više od 60.000 tona pepela, a rok za završetak radova je 24 meseca.

Pročitajte još:

Dejan Ružić, zamenik gradonačelnika Kragujevca, podsetio je da su u prvoj fazi projekta stari kotlovi zamenjeni gasnim, čime je značajno smanjeno aerozagađenje.

Aleksandar Lazović, direktor „Energetike”, istakao je da će se ceo proces odvijati po najvišim ekološkim standardima, u natkrivenom prostoru, kako bi se sprečilo raznošenje pepela u okolinu.

Energetski portal

Slovenija raspisala javni konkurs za preradu i plasman poljoprivrednih proizvoda

Foto-ilustracija: Unsplash (evangelos-mpikakis)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ishrane Republike Slovenije raspisalo je javni konkurs za dodelu sredstava u okviru intervencije namenjene ulaganju u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda radi povećanja produktivnosti i tehnološkog razvoja, uključujući digitalizaciju. Konkurs je objavljen 1. avgusta, a ukupna vrednost sredstava koja su na raspolaganju iznosi 5 miliona evra.

Cilj konkursa je da se kroz ulaganja u preradu i prodaju proizvoda iz sopstvene proizvodnje podigne konkurentnost slovenačkih gazdinstava, unapredi korišćenje energije i sirovina, kao i podstakne prelazak na savremenije i održivije metode poslovanja.

Pravo učešća imaju nosioci ili vlasnici dopunskih delatnosti na gazdinstvima koji su u 2024. godini ostvarili najmanje 12.000 evra standardnog prihoda od poljoprivredne delatnosti, kako je evidentirano u Registru poljoprivrednih gazdinstava.

Pročitajte još:

Ulaganja koja se mogu finansirati obuhvataju adaptaciju i opremanje objekata, kupovinu mobilnih postrojenja za preradu, opreme za energetsku efikasnost, korišćenje obnovljivih izvora energije, smanjenje potrošnje vode i stvaranja otpada, kao i opreme za rukovanje materijalima i automatizovanu prodaju.

Osnovni nivo podrške iznosi 30 odsto prihvatljivih troškova, a može biti uvećan za dodatnih 20 odsto ako se radi o mladom poljoprivredniku, odnosno za 10 odsto ako se gazdinstvo nalazi u planinskom području. Maksimalna javna podrška ne može preći 50 odsto ukupnih opravdanih troškova.

Minimalan iznos podrške po prijavi je 5.000 evra, dok pojedinačno gazdinstvo u periodu od 2023. do 2027. godine može dobiti najviše 1,5 miliona evra u okviru ove vrste investicija.

Energetski portal

U TENT B testirano odsumporavanje dimnih gasova – sistem uskoro u probnom radu

Foto-ilustracija: Pixabay

U Termoelektrani Nikola Tesla B u Obrenovcu sproveden je prvi tehnički test postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova. Tokom tzv. tople probe, dimni gasovi i krečnjačka suspenzija uspešno su propušteni kroz apsorber B1. Sličan test za drugi apsorber, B2, planiran je za sredinu avgusta.

Izgradnja sistema za odsumporavanje u TENT B je u završnoj fazi – svi građevinski radovi su okončani, a u toku su pojedinačna tehnička testiranja. Projekat je u vrednosti ulaganja koje prelazi 400 miliona evra, uključujući i već završen sistem u TENT A.

Prema rečima Milana Aleksića, savetnika ministarke rudarstva i energetike, instalacijom ovih sistema, EPS ne samo da podiže standarde zaštite životne sredine, već i produžava radni vek termoenergetskih kapaciteta. On je naglasio da je od presudne važnosti da svi izvođači ispoštuju zadate rokove kako bi TENT B mogao da uđe u fazu probnog rada do kraja 2025. godine.

Pročitajte još:

Generalni direktor EPS-a, Dušan Živković, podsetio je da je sistem za odsumporavanje već implementiran na tri bloka u TE „Kostolac B“ i četiri bloka TENT A, te da će se završetkom postrojenja u TENT B svi veliki termoenergetski objekti EPS-a uskladiti sa domaćim i evropskim ekološkim normama.

Jedan od važnih rezultata ovog projekta jeste i dobijanje gipsa kao nusproizvoda procesa odsumporavanja. Gips će moći da se koristi u građevinskoj industriji, čime se dodatno podstiče cirkularna ekonomija i smanjuje količina otpada.

Energetski portal

Dodela besplatnih filtera za smanjenje emisije čestica iz individualnih ložišta u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksic)

Građani Beograda mogu da se prijave za dodelu besplatnih filtera za smanjenje emisije suspendovanih čestica u vazduh iz individualnih ložišta, kao i njihovu besplatnu ugradnju na teritoriji Beograda.

Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda navode da ovaj poziv ima za cilj unapređenje kvaliteta vazduha i smanjenja zagađenja poreklom iz domaćinstava.

Projekat predviđa ugradnju filtera na 40 odsto individualnih ložišta, čime se očekuje značajno smanjenje koncentracije štetnih čestica u vazduhu. Ukupno je planirano postavljanje 150.000 filtera — 80.000 tokom 2025. i dodatnih 70.000 u 2026. godini, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Filteri su mehaničko-elektrostatički, ne zahtevaju priključak na struju i smanjuju emisiju suspendovanih čestica za najmanje 40 odsto. Jednostavni su za montažu i održavanje, a mogu se prilagoditi različitim dimenzijama dimnjačkih cevi.

Pročitajte još:

Građani će moći da dobiju filtere besplatno, uz besplatnu ugradnju koju će tokom letnjih meseci (van grejne sezone) obavljati JKP „Dimničar” a.d. Beograd. Dodela filtera vršiće se preko gradskih opština, a prethodna prijava je obavezna.

Javni poziv za prijavu objavljen je na internet stranicama opština, gde se građani mogu prijaviti za dobijanje i ugradnju filtera. Više informacija dostupno je i na zvaničnim sajtovima opština, kao i na sajtu Sekretarijata za zaštitu životne sredine (kontakt: beoeko@nbeograd.gov.rs).

Linkove ka javnim pozivima na zvaničnim sajtovima gradskih opština možete pronaći ovde.

Energetski portal

Izazov elektroenergetske mreže – EU planira ulaganja od preko 600 milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Siguran razvoj obnovljivih izvora energije zahteva istovremeno unapređenje elektroenergetske mreže. Evropska komisija predstavila je predlog novog Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF), budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine. Uzimajući u obzir da bi, prema procenama, potražnja za električnom energijom u Evropi do 2030. godine mogla porasti za čak 60 odsto, MFF stavlja poseban akcenat na proširenje i optimizaciju elektroenergetske infrastrukture.

Kako prenosi WindEurope, novi Evropski fond za konkurentnost predviđa 67 milijardi evra za podršku infrastrukturi za elektrifikaciju, dok je instrument „Povezivanje Evrope“ (Connecting Europe Facility) povećan na oko 30 milijardi evra.

Pored toga, kasnije tokom ove godine Komisija će predstaviti i Evropski paket za elektroenergetske mreže (European Grids Package). Očekuje se da će obuhvatiti mere za modernizaciju i proširenje mrežne infrastrukture kroz efikasnije planiranje, brže procedure izdavanja dozvola i snažniju međusektorsku integraciju.

Pročitajte još:

Prema preporukama organizacije WindEurope, razvoj mrežne infrastrukture treba da bude strateški planiran na nivou EU, a ne fragmentarno po državama. Neophodno je ubrzati izdavanje dozvola za nove i modernizovane dalekovode, pojednostaviti procedure i uvesti jedinstvene kontakt tačke. Takođe, pristup mreži mora biti pravičniji i efikasniji, kako bi se izbeglo zagušenje kapaciteta i osigurao prioritet projektima spremnim za realizaciju.

Poseban izazov predstavlja finansiranje – do 2030. godine biće potrebno mobilisati 584 milijarde evra za ulaganja u mreže. WindEurope upozorava da je potrebna snažna politička podrška, kao i novi finansijski mehanizmi koji će omogućiti operatorima sistema da realizuju neophodna ulaganja, uz očuvanje pristupačnosti za krajnje korisnike.

Energetski portal

Tri nove fabrike u Kanadi prerađivaće drvni otpad u obnovljivi dizel

Foto-ilustracija: Pixabay

Kanadske nuklearne laboratorije (CNL), u saradnji sa još četiri partnerske kompanije, identifikovale su tri lokacije u Kanadi kao potencijalna mesta za izgradnju postrojenja za proizvodnju obnovljivog dizela iz drvnog otpada. Ove fabrike, koje bi mogle godišnje da proizvedu do 90 miliona litara niskougljeničnog sintetičkog dizela, rezultat su studije izvodljivosti koju je finansiralo Ministarstvo prirodnih resursa Kanade kroz Fond za čista goriva (NRCan).

Planirani objekti koristiće inovativnu tehnologiju Biomass Electrolysis to Liquids (BETL™), razvijenu zajednički od strane CNL-a i kompanije Expander. Tehnologija kombinuje elektrolizu vode i gasifikaciju biomase kako bi se proizvela goriva niske emisije – Bio-SynDiesel® i Bio-SynJet® – u potpunosti dobijena iz biogenih, atmosferskih izvora ugljenika.

U sklopu studije razmatrano je više lokacija, a za nastavak projekta odabrane su po jedna u Britanskoj Kolumbiji, Ontariju i Kvebeku. Izabrana mesta ispunjavaju ključne kriterijume: dostupnost biomase, dobra infrastrukturna povezanost i blizina glavnih saobraćajnica. Tehnička dokumentacija (FEED faza) za ove lokacije trebalo bi da bude završena do jeseni 2025. godine.

Pročitajte još:

Svaka od planiranih fabrika koristiće oko 240 tona suvog drvnog otpada dnevno, sa godišnjom proizvodnjom od približno 30 miliona litara obnovljivog dizela po postrojenju.

Iz CNL-a naglašavaju da ovakav projekat može značajno doprineti smanjenju emisija u transportu, sektoru koji je odgovoran za skoro četvrtinu ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte u Kanadi. Prednost ove tehnologije leži i u činjenici da se proizvedena goriva mogu koristiti bez potrebe za modifikacijom postojećih motora i infrastrukture.

Korišćenje drvnog otpada za proizvodnju goriva koje ispunjava standarde dizela u Severnoj Americi (ASTM D975) i Evropi (CEN 15940) predstavlja održivo rešenje koje doprinosi i razvoju kružne ekonomije. Zanimanje investitora i budućih otkupljivača već postoji, što dodatno potvrđuje potencijal projekta.

Energetski portal

Pet opština u Vojvodini dobija nove kamione za otpad

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

Opštine Ruma, Irig, Bečej, Inđija i Bačka Palanka će, na osnovu potpisanog ugovora, dobiti pet novih kamiona za sakupljanje komunalnog otpada.

Ugovore o sufinansiranju nabavke kamiona potpisao je Nemanja Erceg, pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine, a za ovu namenu iz pokrajinskog budžeta izdvojeno je 100 miliona dinara.

Kako je istaknuto, cilj konkursa jeste jačanje kapaciteta lokalnih samouprava u oblasti upravljanja komunalnim otpadom, a kako je Erceg istakao, prioritet imaju opštine koje imaju uspostavljene regionalne sisteme za upravljanje, sa izdatim važećim dozvolama.

Pročitajte još:

Ove nedelje biće otvoren novi konkurs, čime je upućen poziv lokalnim samoupravama koje do sada nisu ostvarile pravo po ovom programu da se prijave.

Prema njegovim rečima, sa ovakvim merama nastaviće se i u 2026. godini.

On je ovom prilikom istakao i značaj uspostavljanja primarne separacije otpada, koja je na teritoriji AP Vojvodine uvedena u 25 odsto lokalnih samouprava koje su pokrivene kantama za sakupljanje reciklažnog materijala iz domaćinstava.

Energetski portal

U prirodu puštene rehabilitovane divlje vrste ptica

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Stručni saradnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije su 30. jula 2025. godine, u saradnji sa Zoološkim vrtom Beograda, sproveli akciju preuzimanja i puštanja u prirodu rehabilitovanih ptica.

Životinje su prstenovane i u prirodu je uspešno vraćeno 16 jedinki tri vrste ptica. Reč je o vetruški (Falco tinnunculus), utini (Asio otus) i kukumavki (Athene noctua).

Zavod za zaštitu prirode Srbije, zahvalio se građanima koji pomažu i obaveštavaju o povređenim i pronađenim jedinkama kojima je potrebna pomoć. Kako navode, to veoma doprinosi uspehu akcije oporavka povređenih divljih vrsta.

Zoološkom vrtu Beograda upućena je zahvalnost na ustupanju njihovih kapaciteta u vidu smeštaja za divlje vrste, ali i na stručnim saradnicima koji rade na poslovima rehabilitacije divljih vrsta životinja.

Energetski portal

IEA: Samo četvrtina globalnih energetskih ulaganja otišla u zemlje u razvoju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Globalna ulaganja u energetiku premašila su tri biliona američkih dolara u 2024. godini, ali svega četvrtina tih sredstava bila je usmerena ka tržištima u razvoju i zemljama u razvoju (EMDE), bez Kine – što je, u realnim vrednostima, pad u poređenju sa prethodnom decenijom. Ključni faktor koji koči investicije u ovim zemljama ostaje visoka cena kapitala, rezultat složenih rizika koji odvraćaju investitore.

Posebno je izražen problem u sektoru čiste energije, gde projekti karakteristično nose visoke početne troškove, a minimalne operativne izdatke. Osetljivost isplativosti na cenu kapitala čini pouzdane podatke o tržišnim uslovima izuzetno važnim – a takvi podaci su često ograničeni, zastareli ili geografski neadekvatni.

Zbog toga je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) pokrenula Opservatoriju cene kapitala (Cost of Capital Observatory), čije je treće izdanje upravo objavljeno. Novo ažuriranje uključuje analizu preko 1.700 projekata širom sveta, uz proširenje pokrivenosti kako po geografiji, tako i po tehnologijama. Po prvi put, ovo izdanje uključuje hidroelektrane, kao i region jugoistočne Azije, za koji se procenjuje da će činiti četvrtinu globalnog rasta potražnje za energijom u narednoj deceniji.

Pročitajte još:

Rezultati pokazuju da je cena kapitala za obnovljive izvore energije i baterijske sisteme u EMDE zemljama najmanje duplo viša nego u razvijenim ekonomijama, uz znatne razlike među državama. Istraživanje takođe beleži generalni porast cena kapitala u gotovo svim velikim tržištima u odnosu na 2023. godinu, što se pripisuje promenama lokalnih kamatnih stopa i regulatornih faktora.

Zanimljiv je i podatak da su prosečne ponderisane cene kapitala za velike baterijske sisteme često uporedive sa onima za samostalne solarne elektrane – budući da se baterije sve češće instaliraju na istim lokacijama kao vetroelektrane i solarni paneli. Ovi zaključci zasnovani su na projektima koji su dobili konačne investicione odluke (FID) u periodu od 2021. do 2024. godine.

Uprkos izazovima, sektor baterijskih sistema beleži ubrzan rast. Njihova cena je u poslednjih deset godina pala za više od dve trećine, zahvaljujući tehnološkom razvoju i ekonomiji obima. Kombinovanje solarnih sistema sa baterijama postaje sve češće, omogućavajući snabdevanje čistom energijom i tokom večernjih sati, kao i pružanje usluga balansiranja elektroenergetskoj mreži.

Novi podaci IEA dodatno osvetljavaju značaj pristupačnog finansiranja i stabilnih regulatornih okvira za ubrzanje energetske tranzicije u zemljama koje zaostaju u ulaganjima – uprkos ogromnom potencijalu za razvoj održive energetike.

Energetski portal

Školski projekat koji pretvara otpadnu PET ambalažu u filament za 3D štampu

Foto:RePET3D

Istinski osvešćen odnos prema očuvanju prirode razvija se kroz vaspitanje, obrazovanje i aktivno uključivanje dece u ekološke inicijative. U Tehničkoj školi Pirot, profesor Bojan Ćirić je, u ulozi mentora, poveo tim motivisanih i talentovanih učenika u istraživačko-inovativni projekat koji spaja ekologiju, tehniku i savremene tehnologije. Kada škola postane mesto gde nastavnici ne prenose samo znanje već podstiču odgovorno delovanje i ostavljaju prostor za samostalno istraživanje i stvaranje, rađaju se ideje poput RePET3D – tima koji spaja znanje, održivost i inovacije u konkretno rešenje za problem plastičnog otpada.

Svaki od učenika doprinosi projektu u skladu sa svojim interesovanjima i sposobnostima, kaže profesor Ćirić, dodajući da on i njegov kolega Bojan Blagojević kao mentori nastoje da učenicima budu podrška – kroz stručno vođenje, podsticanje kreativnosti, istraživačkog duha i samostalnog rešavanja problema. Njihov cilj je da ih ne nauče samo veštinama već i da ih osnaže da postanu odgovorni i društvenoangažovani mladi ljudi.

„RePET3D je primer kako škola može biti mesto gde se rađaju ideje koje imaju stvaran, opipljiv uticaj na zajednicu”, kaže profesor Ćirić.

U FOKUSU:

RePET3D projekat

U središtu projekta nalazi se uređaj koji su mentori sa učenicima osmislili i razvili, a koji omogućava da se iskorišćene PET flaše mehanički obrade – precizno seku u trake, termomehanički prerade i pretvore u standardizovani filament, koji može da se koristi u komercijalnim 3D štampačima. Tokom razvoja, učenici su bili uključeni u sve faze – od istraživanja i osmišljavanja mehanizma, do izrade prototipa, testiranja i usavršavanja uređaja. Taj proces im je doneo dragoceno iskustvo u rešavanju konkretnih problema kroz timski rad, kreativno razmišljanje i primenu znanja iz fizike, tehnike, informatike i ekologije.

Rešenje koje su osmislili ima široku primenu – koristi se i kao obrazovni alat i kao praktično sredstvo za smanjenje plastičnog otpada. Kada je reč o obrazovnoj primeni, profesor ističe da je planirano da se uređaj koristi u okviru redovne i projektne nastave, kao sredstvo kroz koje učenici mogu praktično da upoznaju procese reciklaže, tehničkog crtanja, mehanike i rada sa 3D štampačima. Uređaj im, pritom, omogućava da samostalno proizvode filament i koriste ga za izradu različitih modela, čime se podstiču kreativnost, praktičan rad i istraživački pristup učenju. U praktičnom smislu, sistem funkcioniše kao mini-postrojenje za reciklažu unutar škole, čime učenici aktivno doprinose očuvanju životne sredine.

„Naš cilj je da kroz ovaj projekat pokažemo kako obrazovanje može biti pokretač konkretnih i održivih rešenja za savremene probleme”, kaže profesor Ćirić.

Foto:RePET3D

Tokom realizacije projekta RePET3D, učenici su se suočili sa brojnim izazovima, koji su zahtevali upornost, timski rad i kreativno rešavanje problema. Najveći izazov bio je razvoj funkcionalnog uređaja za pretvaranje PET flaša u filament, što je podrazumevalo rešavanje tehničkih pitanja, poput izbora materijala, podešavanja temperature obrade, pronalaženja optimalne brzine sečenja i mehaničke stabilnosti uređaja. Pored tehničkih prepreka, važnu ulogu imala je i organizacija timskog rada – raspodela zadataka, usklađivanje ideja i međusobna saradnja. Učenici su kroz eksperimentisanje, analizu grešaka i uz mentorsku podršku razvijali ne samo stručne veštine već i komunikaciju, toleranciju i odgovornost.

Prema rečima profesora, projekti poput RePET3D imaju veliki potencijal da utiču na razvoj ekološke svesti kod učenika i zajednice. Kroz aktivno uključivanje, učenici nisu samo učili o reciklaži – direktno uključivanje u proces promenilo je način na koji posmatraju otpad: ne kao problem, već kao resurs koji se može iskoristiti na kreativan i koristan način. Projekat je podstakao i širu zajednicu da se uključi doniranjem ambalaže, interesovanjem za rezultate i širenjem svesti o reciklaži i ponovnoj upotrebi.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Dunkelflaute – test otpornosti evropske zelene tranzicije, najranjiviji sever

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-artz)

Dok Evropa ubrzano prelazi na obnovljive izvore energije, novo istraživanje kompanije Wood Mackenzie upozorava na izazov koji se javlja i koji bi mogao ozbiljnije da ugrozi stabilnost energetskog sistema: energetska tišina, poznata i pod nemačkim nazivom dunkelflaute.

Termin koji bi u prevodu mogao označavati mračno zatišje bez vetra, zapravo opisuje periode u kojima je proizvodnja struje iz vetra i sunca istovremeno drastično smanjena. Takvi događaji sve češće pogađaju evropsko tržište, izazivajući ekstremnu fluktuaciju cena i otvarajući pitanja o otpornosti energetskih sistema u budućnosti.

Prema izveštaju, evropska tržišta mogu očekivati u proseku 1,6 dunkelflaute događaja godišnje. Međutim, razlike među regionima su velike. Belgija, na primer, beleži i do tri ovakva događaja godišnje, dok ih Portugal ne doživljava nijednom. Najkritičniji meseci su između novembra i januara, a 41 odsto ovih događaja traje duže od tri dana.

Pročitajte još:

Severne zemlje, posebno one koje se oslanjaju na vetroparkove na moru, najosetljivije su na dunkelflaute. Njihova visoka zavisnost od vetra, uz nedostatak prostorne raznolikosti izvora, čini ih ranjivijim u periodima kada se vetar širom regiona istovremeno povuče.

S druge strane, južna Evropa ima određene prednosti. U zimskim mesecima solarna energija u podne ostaje relativno stabilna, što omogućava bolje usklađivanje sa potrošnjom i efikasnije balansiranje sistema pomoću baterijskog skladištenja.

Podaci su zabeleženi nakon dva zapažena dunkelflaute talasa u novembru i decembru 2024. godine, koji su izazvali drastične oscilacije cena struje i pokazali koliko energetski sistemi koji se oslanjaju isključivo na obnovljive izvore mogu biti ranjivi bez adekvatne infrastrukture za skladištenje i rezervne kapacitete.

Energetski portal