Izazovi održivog upravljanja zaštićenim područjima i adaptacija na klimatske promene 

Foto: WWF

Forum ekoloških politika – Razvojne mogućnosti prirode u Srbiji u Privrednoj komori Srbije (PKS) je organizovao WWF Adria, u okviru projekta „Bezbedna priroda i klima“, koji finansijski podržava Evropska komisija. Cilj projekta je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Srbiji, koje se bave zaštitom životne sredine i klimatskim promenama. U okviru foruma održane su diskusije o izazovima i prilikama u održivom upravljanju zaštićenim područjima i o prilagođavanju na klimatske promene na lokalnom nivou.

Zaštićena područja u Srbiji suočavaju se sa neusklađenim nadležnostima, nedostatkom finansijskih sredstava i različitim upravljanjem. Nekim područjima poput Nacionalnog parka Tara, upravlja se delotvorno, ali se kao još jedan u nizu pojavljuje problem ekonomskog interesa, odnosno potreba onih koji žele da posluju ili da se nastane na ovom području. Trend velikih migracija ka zaštićenim područjima i izgradnja vikendica porasla je posle korone, pa iako u velikom broju slučajeva legalni, takvi objekti ne mogu biti praćeni odgovarajućom insfrastrukturom i narušavaju sklad lokalnog izgleda prostora i stanovništva. Ekonomska ekspanzija je veliki izazov i za brojna druga zaštićena područja. 

Divlja gradnja u zaštićenim područjima

Ranko Milanović iz Nacionalnog parka Tara je rekao da postoji puno problema, iako je donešena Planska dokumentacija, jer se mnoge stvari ne sprovode, a „ekološka odgovornost završava tamo gde počinje ekonomski interes“.

,,Veliki problem je divlja gradnja, a i za sređivanja priobalja jezera Perućac su neophodna sredstva, a opština nema nameru da to uradi uskoro. Ako bi se pokazala dobra volja skoro cela opština Bajina Bašta bi bila pod zaštitom, jer ima toliko prirodnih lepota“, rekao je Milanović.

Pored toga, pojedini upravljači u nekim opštinama sa zaštićenim područjima nisu upoznati sa delokrugom svojih ovlašćenja i to vodi brojnim nesuglasicama na relaciji lokalna uprava – organizacije civilnog društva.

Udruženje građana „Pridruži se“ iz Paraćina radilo je analizu zaštićenih područja, odnosno područja Grza, kako bi upoznali građane o njegovom stanju. Zaključeno je da će se i postojanje tog jednog područja dovesti u pitanje ako se ne preduzmu adekvatne mere zaštite, kao i to da je jako važno pitanje upravljača nad tim područjem. Turistička organizacija (TO) Paraćin nije ni znala da su oni upravljači nad tim područjem, dok im to nisu saopštili iz ovog udruženja.

Pročitajte još:

Problem jeste i novac za ulaganja ali je neophodno i više volje.

Foto: WWF

,,Napravili smo mali turistički vodič na osnovu tih istražavanja i analize i predložili TO Paraćin da pozovu privrednike da ih upoznaju sa svim lepotama sa kojima raspolažu“, rekla je Aleksandra Paunović iz udruženja „Pridruži se“.

Kako da se osigura da upravljač zaštićenog područja bude kvalitetan objasnila je Ivana Jelić, iz Zavoda za zaštitu prirode. Ona je na osnovu velikog iskustva u ovoj oblasti istakla da je jako važno uključivanje svih zainteresovanih korisničkih strana, pre nego počne zaštita i važno je sve da se uklopi.

,,Važni su kapaciteti upravljača, finansije su ključne, ali i kadrovi koji mogu da sprovedu studije. Problem nastaje ako postoji sukob sa opštinom. Na Tari ima puno problema, jer nema ograničenja koliko objekata može da se gradi na jednom zaštićenom području i to ljudi koriste, pa upravljač ne može da spreči nelegalnu gradnju. Potrebno je uključivanje lokalne zajednice, više razgovora i to bi omogućilo kompromisno rešenje. Zavod pomaže upravljačima u rešavanju problema nelegalne gradnje i problemima koje upravljači imaju sa opštinama i građanima, sve u cilju da se nađu rešenja za bolje funkcionisanje zaštićenih područja“, kaže Jelić.

Jačanje privatnog gazdovanja nad zaštićenim područjima

PKS je važan partner WWF u projektu „Bezbedna priroda i klima“. Došlo je do rebrendiranja WWF i diverzifikacije projekata iz Beograda u celu Srbiju.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju u PKS je naglasio „da mi u stvari ne razumemo šta je prirodni kapital, a u istraživanjima nam je srce puno prirode. Prirodni kapital nije kočnica razvoja Srbije, već naprotiv“. 

,,Nedavno je rađeno istraživanje o održivosti poslovanja kompanija i pokazali su se dosta dobri rezultati, ali je fokus PKS-a na malim i srednjim preduzećima na područjima zaštićenih dobara, ali horizontalna regulativa nije dobra. I dalje imamo PDV na donacije i humanitarna davanja i to jako opterećuje. Moramo imati javno – privatno gazdovanje nad zaštićenom područjima, trebaju nam primeri privatnog gazdovanja i potreban je novi okvir fiskalne politike da bi ovo opstalo, kao i finansiranje zelenim obveznicama. Postoje i drugi načini finansiranja i fondovi koji mogu da se koriste“, rekao je Mitrović.

Ekonomska ekspanzija je veliki izazov za brojna zaštićena područja, a organizacije civilnog društva su pravi partneri u realizaciji brojnih projekata i snažne organizacije su veoma važne za unapređenje stanja prirode u Srbiji.

,,Naglasio bih da su upravo organizacije civilnog društva te koje su u pravnom smislu informisane i čekaju sa unapred spremnim rešenjima za poboljšanje stanja“, rekao je Vanja Jakšić iz WWF Adrije.

Primeri dobre prakse

Jednoglasan stav panelista na temu „Prilagođavanje na klimatske promene na lokalnom nivou“ jeste da se pod hitno moraju preduzeti konkretni koraci da se one makar ublaže. Kao pozitivne primere imamo Grad Sombor i nedavno završen dokument sa preporukama usmerenim ka Gradu Vranju. I mladi su svesni klimatske krize, ali nisu svi spremni da se odreknu blagostanja koje uživaju i tako sami doprinesu njihovom ublažavanju. Imajući u vidu da mere treba da daju rezultate u narednih 50 godina, a obuhvataju veliki broj sektora, takođe je od velikog značaja primeniti primere dobre prakse i razvojne politike na nacionalni nivo.

Foto: WWF

Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) uradila je Priručnik za planiranje prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, uz podršku UNDP, ali prema rečima Klare Danilović, šefice Odeljenja za urbanizam, prostorno planiranje i stanovanje SKGO nisu imali nacionalni zakondovani okvir. Ona kaže da sve zainteresovane strane treba da budu uključene u odabir mera i određivanje prioriteta adaptacije na izmenjene klimatske uslove, a koristi se svetska metodologija koja je prilagođena na uslove u Srbiji. Efekti adaptacije na klimatske promene u lokalnim sredinama na različite načine mogu da se ogledaju na infrastrukturu, privredu, ljude, prirodne resurse

,,Metodologija je ispilotirana u tri grada do sada, a planiramo rad na obukama državnih lokalnih službenika za rad na adaptaciji na klimatske promene, jer uskoro nećemo imati kadrove koji će ovakve projekte moći da realizuju generalno u celoj državi. Ove mere su i ekstremno skupe, jer ih treba planirati tako da daju efekte u nekoliko narednih decenija“,  rekla je Danilović.

WWF shvata da u ove projekte mora biti uključen korporativni sektor i banke. Banca Intesa Sanpaolo group investira u prirodu u Srbiji i u Šume hrane. Ova banka je jedna od najrelevantnijih banaka i ima dobru saradnju sa WWF, a u Srbiji su izuzetne prirodne lepote i šume.

Nives Puntarić iz Banca Intesa Sanpaolo group došla je na forum iz Milana. Ona je rekla da su planirali ulaganje u Šumu hrane u martu i sadnju na zaštićenom području Evropskog Amazona i to će biti još jedna dobra podrška razvoju lokalnog biodiverziteta.

U okviru ovog projekta u martu će biti raspisan još jedan konkurs za male grantove za ulaganje u tri teme: divlje zveri, adaptaciju na klimatske promene i na upravljanje vodama, a po jednoj organizaciji za ove tri teme biće dodeljeno ukupno 40.000 evra.

Mirjana Vujadinović Tomevski 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti