Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Pored intenzivne izgradnje postrojenja za proizvodnju obnovljive energije, energetska tranzicija kojoj težimo zahteva i izgradnju postrojenja za skladištenje energije budući da efikasnost obnovljivih izvora, kao što su solarne i vetroelektrane, zavisi od vremenskih prilika.
Reverzibilne hidroelektrane su jedan od načina za postizanje efikasnog skladištenja zelene energije, a time i energetske stabilnosti.
One funkcionišu tako što pumpaju vodu u gornju akumulaciju kada se na mreži javi višak električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, a po potrebi pokreću turbine tako što puštaju vodu iz gornje u donju akumulaciju te na taj način proizvode zelene kilovate.
Više reverzibilnih hidroelektrana širom sveta omogućiće stabilniju tranziciju ka čistoj energiji, a istraživači sa Nacionalnog Univerzita u Australiji ukazuju na to da bi za izgradnju ovakvih postrojenja mogli da posluže napušteni rudnici.
Naučnici su u istraživanju, objavljenom u naučnom žurnalu Science Direct, locirali 904 rudarskih oblasti u 77 zemalja širom sveta koje pogoduju izgradnji reverzibilnih hidroelektrana.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da bi hidropostrojenja izgrađena na jalovištima, jamama i jezerima nekadašnjih rudnika mogla da skladište čak 30 TWh godišnje.
Rudnici su mahom opremljeni pumpama za vodu, putevima, elektro-distributivnom mrežom i ostalom infrastrukturom što u velikoj meri olakšava izgradnju ovakvih hidrocentrala i umanjuje njihov negativan uticaj na životnu sredinu, tvrde istraživači.
Jedna ovakva hidrocentrala biće izgrađena do kraja 2024. godine u Kvinslendu, Australija, a kapacitet njenog pumpnog slkadištenja iznosiće 2.000 MWh.