Home Blog Page 263

Pripremljene dve nacionalne studije na temu Rešenja zasnovanih na prirodi – za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu 

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru inicijative ADAPT, ovog leta pripremljene su dve nacionalne studije na temu Rešenja zasnovanih na prirodi (RZP). Prva studija je sprovedena na području Bosne i Hercegovine, a druga u Srbiji. Obe studije dostupne su na IUCN biblioteci u digitalnom formatu.

Autorke studija su nacionalne ekspertkinje za Rešenja zasnovana na prirodi – Tanja Popovicki za Srbiju i Marijana Kapović Solomun za Bosnu i Hercegovinu.

Studije mapiraju osnovne klimatske rizike i opasnosti kao i njihove uzroke, daju preciznu analizu relevantnih postojećih projekata koji se definišu kao Rešenja zasnovana na prirodi i postavljaju preporuke za primenu tih rešenja na nacionalnom nivou.

Obe studije predstavljaju pregled usluga ekosistema i relevantnih praksi za prilagođavanje izmenjenim klimatskim uslovima u cilju smanjenja rizika od katastrofa. Na osnovu informacija iz relevantnih globalnih baza podataka kao i konsultacija sa ključnim nacionalnim partnerima, studije su uspele da identifikuju prioritetne lokacije za sprovođenje Rešenja zasnovanih na prirodi koja se dalje koristile kao izbor RZP pilot lokacije u Srbiji (Gledić) i za RZP studiju izvodljivosti u Bosni i Hercegovini. Pilot projekat u Srbiji je planiran tokom jeseni ove godine.

Studije na temu Rešenja zasnovanih na prirodi za druge ekonomije Zapadnog Balkana u kojima ADAPT sprovodi svoje aktivnosti su u završnoj fazi pripreme, što uključuje komentare nacionalnih saradnika i autora publikacije.

Publikacija Unapređenje rješenja zasnovanih na prirodi u BiH dostupna je ovde.

Publikacije Unapređenje rešenja zasnovanih na prirodi u Srbiji dostupna je ovde.

Više informacija o RZP pilot projekatu u Glediću, Srbija pogledajte ovde.

Izvor: IUCN

Cene gasa u Evropi tokom zime više od 4.000 dolara, očekuje se globalni pad cene nafte

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Kompanija Gazprom procenila je u najnovijem izveštaju da će cene gasa u Evropi tokom predstojeće zime premašiti 4.000 dolara za 1.000 kubnih metara. 

Krajem prošlog meseca cena gasa u Evropi porasla je više od 2.000 dolara za 1.000 kubnih metara, nakon što je Gazprom smanjio isporuke preko gasovoda „Severni tok 1“. Cena gasa dostigla je 2.500 dolara za hiljadu kubnih metara, što je najviše od početka marta, prenosi Biznis.rs.

Dodatni razlozi za poskupljenje gasa su vrućina, kao i suša, koja otežava transport uglja rekama. Pored toga, smanjene su isporuke gasa iz Norveške zbog planiranih popravki sistema za proizvodnju.

U izveštaju Gazproma za sedam i po meseci tekuće godine, navedeno je da je izvoz u zemlje izvan Zajednice nezavisnih država opao za 36,2 odsto na 78,5 milijardi kubnih metara, a da je izvoz u Kinu u kontinuiranom porastu.

Pad globalne cene nafte

Očekuje se da će globalne cene nafte pasti na oko 70 dolara po barelu do kraja 2024. godine, ocenila je agencija Moody’s Analytics u svom najnovijem izveštaju o regionu Azije i Pacifika (APAC).

Podsećajući na poskupljenje nafte na 120 dolara za barel u junu i pad cene na 100 dolara u avgustu, prognoziraju nastavak ovog trenda i pad cena na skoro 70 dolara krajem 2024. godine, prenosi Biznis.rs.

Cene nafte pale su u ponedeljak nakon što su objavljeni kineski ekonomski podaci bili slabiji od očekivanih. Opet je pojačana zabrinutost od globalne recesije zbog koje bi bila smanjena potražnja za naftom. Cene su pale na najniži nivo od februara.

Pad cena nastavljen je u utorak, a tokom ranog popodneva Brent naftom se trgovalo po ceni od 93,70 dolara za barel, dok je američka sirova nafta WTI koštala 88,35 dolara za barel, prema podacima specijalizovane platforme za monitoring energetskog tržišta OilPrice.

Energetski portal

Sva udruženja poljoprivrednika prihvatila predlog Vlade, kraj blokada u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Fejsbuk printskrin / Eko straža Novi Sad

Sva udruženja poljoprivrednika prihvatila su predlog Vlade Srbije, što automatski znači prekid svih protesta i sklanjanje traktora sa puteva u svakom mestu u Srbiji, potvrđeno je iz Vlade.

Pored udruženja Stig i grupe građana Južni Banat, koji su ranije tokom dana prihvatili predlog Vlade, sada su isti predlog prihvatila i ostala udruženja, poput Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, poljoprivrednika iz Rače, Kragujevca, Novog Sada i svih ostalih gradova i opština u Srbiji.

Vlada je predložila konačnu cenu suncokreta poljoprivrednim proizvođačima od 73 dinara po kilogramu, a isplata je dogovorena do 15. oktobra tekuće godine. Istim dogovorom, ograničena je marža posrednika na maksimum 2,6 dinara, dok trošak transporta robe od otkupnog mesta do uljare, snose same uljare.

Što se tiče goriva, podsticaj u narednom periodu iznosiće 20 dinara po litru, za 50 litara po hektaru, dok će se premija za mleko za jedan kvartal u 2022. godini povećati na 15 dinara.

Dodatno, Vlada se obavezala da u narednom periodu, u vezi sa kreiranjem mera u sektoru stočarstva, razgovara sa stočarima.

Istim dokumentom, poljoprivrednicima je obezbeđen moratorijum na kredite u periodu od 12 meseci. Ovim je postignut konačan dogovor sa svim poljoprivrednicima, čime je njihov višednevni protest završen.

Kako saznaje RTS, sva poljoprivredna mehanizacija biće uklonjena sa saobraćajnica u toku noći.

Vlada Srbije ranije je istakla da je zadovoljna uspešnim završetkom pregovora i da im je drago da su poljoprivredna udruženja pokazala visok stepen tolerancije, razumevanja i solidarnosti, imajući u vidu tešku nedelju koja je pred Srbijom i da su razumeli koliko je za Srbiju važno očuvanje unutrašnjeg mira i stabilnosti.

Izvor: RTS

Pirot do kraja godine dobija solarnu elektranu snage 150 kW

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

JKP „Regionalna deponija Pirot“ trenutno je u fazi izrade projektne dokumentacije za solarnu elektranu snage 150 kW, rekao je za Energetski potral izvršni direktor tehničkog sektora Nenad Đorđević.

Prema rečima našeg sagovornika, linija za separaciju otpada troši dosta struje, a u zavisnosti od toga koje mašine se pokreću, i do 100 kW dnevno. Stoga očekuju da će solarna elektrana pokriti dnevne utroške električne energije ukoliko radi punim kapacitetom, a sve viškove proizvodnje ovo javno preduzeće namerava da preda na elektrodistributivnu mrežu budući da će elektrana steći status kupca-proizvođača.

Đorđević objašnjava da je izgradnja solarne elektrane na krovu bila najbolje rešenje za regionalnu deponiju u Pirotu budući da se hala za separaciju otpada prostire na 1.200 m2.

„Solarna elektrana na krovu tolike površine bila je najbolja opcija i očekujemo da će ovaj projekat značajno smanjiti opterećenje na budžet samog preduzeća. I duga javna preduzeća u Pirotu sve se češće opredeljuju za izgradnju solarnih elektrana, pa je tako JP ’Komunalac’ nedavno pustio u rad svoju solarnu elektranu nešto manjeg kapaciteta“, kaže Đorđević.

On dodaje da je puštanje solarne elektrane u rad planirano do kraja ove godine, a kasnije će se razmatrati i proširenje njenog kapaciteta. Osim toga, JKP „Regionalna deponija Pirot“ namerava da izgradi dve solarne nadstrešnice sa punjačima za električna vozila.

„Pošto se nalazimo na međunarodnom koridoru, vlasnicima električih vozila želimo da pružimo mogućnost da napune baterije na nekom od naših punjača. Jači punjač, snage 50 kW, omogućiće punjenje vozila za samo sat vremena, a slabiji, snage 20 kW, za nekoliko sati“, objašnjava Đorđević.

Milena Maglovski

Neoplanta – jedina mesna industrija u Srbiji dobitnica IPPC dozvole

Foto: Neoplanta
Foto: Neoplanta

Neoplanta je prva i jedina mesna industrija u Srbiji kojoj je dodeljena integrisana dozvola za prevenciju i kontrolu zagađenja životne sredine (IPPC), a koju dodeljuje Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine pri Ministarstvu zaštite životne sredine. Ova izuzetno značajna dozvola koja predstavlja najviši evropski standard u oblasti zaštite životne sredine je još jedna potvrda da je održivo poslovanje strateško opredeljenje Neoplante i da kompanija sve više investira u očuvanje prirode.

IPPC dozvola podrazumeva da kompanija racionalno upravlja svojim resursima i poštuje najviše standarde očuvanja prirodnih dobara, reciklaže otpada i smanjenja štetnih emisija.

Kako bi dobila dozvolu, kompanija Neoplanta radila je posvećeno na ispunjenju visokih kriterijuma Ministarstva zaštite životne sredine u oblasti zaštite prirode, ali i raspoloživa sredstva stavila u službu „zelenih projekata“.

„Ponosni smo što smo se popeli još jedan stepenik više i ubrzali naš put ka ekološki svesnoj kompaniji. Dobijanje IPPC dozvole dokaz je da je proizvodnja u kompaniji Neoplanta usklađena sa najvišim evropskim standardima, i to je snažna poruka poverenja, pre svega našim vernim potrošačima, ali i poslovnim partnerima“, rekao je Aco Tomašević, direktor Neoplante.

„Želimo da budemo primer i inspiracija drugim kompanijama da svoje poslovanje usmere ka očuvanju životne sredine“.

Neoplanta je u proteklom periodu uložila 2,5 miliona evra u savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje sprečava uništavanje biodiverziteta u kanalu Dunav-Tisa- Dunav, kao i u smanjenje emisije CO2. Neoplanta je jedna od članica Nelt Grupe, koja posluje kroz 18 kompanija na 12 tržišta Evrope i Afrike, sa više od 4500 zaposlenih.

Izvor: Represent

Mazut stiže u “Beogradske toplane”, sve spremno za grejnu sezonu

Foto: beoelektrane.rs
Foto: JKP „Beogradske elektrane“

U Javnom komunalnom preduzeću “Beogradske elektrane” pripreme za predstojeću zimu u punom su jeku, sprovode se sve neophodne tehničko-tehnološke aktivnosti kako bi uspešno startovali grejnu sezonu.

I dok mnogi sa strepnjom očekuju prve hladne dane, zbog mogućih poremećaja u snabdevanju gasom, u ovom preduzeću pune skladišta mazutom. Tako će “Beogradske elektrane” biti spremne za promenu energenata, te i za sigurno snabdevanje toplotnom energijom.

“Krenula je isporuka mazuta za „Beogradske elektrane“ i naredna dva meseca obavljaće se prijem 8.500 tona mazuta koje uz postojeće količine koje imamo, obezbeđuju redovan rad i neophodne rezerve u slučaju poremećaja u isporuci gasa”, rekao je Rade Basta, direktor Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“.

Kako je istakao, u nedostatku gasa sve toplane mogu da pređu na mazut, te im je glavni cilj da u potpunosti obezbede sve raspoložive kapacitete.

“Kada je najveća potrošnja, u toku grejne sezone, “Beogadske elektrane” dnevno koriste tri miliona kubika gasa, odnosno 3.000 tona alternativnog goriva-mazuta”, kaže Basta.

Tokom jedne grejne sezone toplanama treba oko 600 miliona kubika gasa.

Sve toplane u Beogradu su modernizovane kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivija goriva, prelazak sa mazuta na gas značio je ne samo čistiji vazduh, već i jeftiniji energent, prenosi RTS. Kako navode promena energenta znači i prekid u isporuci toplotne energije, bar na 24 sata.

JKP “Beogradske elektrane“ zagrevaju više od 300.000 stanova i više od četiri miliona metara kvadratnih poslovnog prostora.

Milica Radičević

Izabrane najbolje inovacije u oblasti cirkularne ekonomije

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji i Ministarstvo zaštite životne sredine odabrali su najbolje predloge projekata koji su stigli kao odgovor na „Izazov za inovativna rešenja u oblasti cirkularne ekonomije”. Ovaj javni poziv raspisan je u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji” u martu ove godine.

Na četiri Info dana koja su UNDP i Ministarstvo zaštite životne sredine organizovali tokom trajanja Izazova, učestvovalo je 170 zainteresovanih kandidata, a ukupno je stiglo gotovo 40 predloga inovativnih rešenja. Stručni žiri je izabrao čak 29 projektnih predloga koji će dobiti mentorsku i tehničku podršku za dalji razvoj svojih ideja. U prvoj fazi, izabrani timovi će dobiti obuke iz oblasti kao što je poslovno planiranje, promocija proizvoda, istraživanje tržišta, kao i pomoć pri izradi specifičnih analiza, projektne dokumentacije i slično. Faza pripreme projekata za sufinasiranje počinje krajem avgusta i trajaće do decembra 2022. godine.

Nakon završetka ove faze, za najmanje 5 najboljih rešenja biće obezbeđeno sufinansiranje kako bi se primenila u praksi. Deo sufinansiranja, u vrednosti od 360.000 eura, biće obezbeđen iz projektnih sredstava, a kandidati će proći i obuku o komplementarnim načinima finansiranja. UNDP će organizovati i dodatno predstavljanje projekata i rešenja  komercijalnim bankama i donatorskoj zajednici u cilju obezbeđivanja daljih izvora finansiranja.

Na Izazovu su učestvovala preduzeća iz privatnog i javnog sektora, kao i lokalne samouprave, a predložene su ideje za nove ili unapređene poslovne modele i tehnologije koje će dovesti do efikasnijeg korišćenja resursa i smanjenja i ponovne upotrebe otpada u procesima proizvodnje, poput:

        rešenja za primarnu selekciju otpada,

        reciklažu biorazgradivog otpada, papira, metala, gume, mulja i građevinskog otpada,

        rešenja za povećanje energetske efikasnosti uz pomoć stvaranja energije iz otpada, kao i

        rešenja za prilagođavanje infrastrukture gradova na klimatske promene uz korišćenje recikliranih materijala.

Takođe, predložene su ideje za uspostavljanje „industrijske simbioze”, tj. partnerstava koja omogućavaju da se otpad ili nusproizvod jednog proizvođača koristi kao resurs nekog drugog proizvođača, kao što je na primer rešenje za korišćenje otpada koji nastaje pri proizvodnji voća i povrća – za proizvodnju prirodne kozmetike.

Realizacija ovih ideja doprineće smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i sprovođenju Zelene agende u Srbiji, a takođe će dovesti i do očuvanja i kreiranja novih radnih mesta, uključujući i radna mesta za marginalizovane grupe.

Listu odabranih rešenja možete videti na ovom LINKU.

Projekat „EU za Zelenu Agendu u Srbiji” uz finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP, u saradnji sa ambasadom Švedske i EIB-om.

Izvor: UNDP

Mineralna đubriva u Srbiji skuplja 177 odsto nego pre godinu dana

Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine veće su 34,3 odsto nego pre godinu dana, a najviše je poskupelo mineralno đubrivo 177 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Seme je skuplje 31,9 odsto, sredstva za zaštitu bilja 26,2 odsto, a hrana za životinje 22 odsto, prenosi agencija Beta.

U poređenju sa prvim kvartalom ove godine cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u proseku su povećane za 9,7 odsto.

Mineralna đubriva su skuplja 33,5 odsto, a seme 13,3 odsto, prenosi agencija Beta.

Podsetimo, jedan od razloga protesta poljoprivrednika u proteklim danima je i nezadovoljstvo cenom đubriva, te je jedan od njihovih zahteva da ga država subvencioniše u iznosu od 30 odsto, a u toku je sastanak predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislava Nedimovića sa poljoprivrednicima.

Upravo je zbog naglog skoka cena đubriva ovogodišnja setva bila dvostruko skuplja, a kao jedini način da se stane na put divljanju cena stručnjaci i poljoprivrednici vide proširenje domaće proizvodnje đubriva.

Inače, na rast cena đubriva je najviše uticalo poskupljenje energenata, sirovina i transporta, te stručnjaci ocenjuju da se one neće stabilizovati sve dok rastu cene energenata.

„Prema trenutno raspoloživim informacijama, još uvek se ne očekuje stabilizacija cena inputa. Dalji rast cena sirovina i energenata sigurno će imati srazmeran uticaj i na cene mineralnih đubriva, kako u svetu tako i kod nas“, rekao je u nedavnom razgovoru za Biznis.rs direktor prodaje kompanije Elixir Prahovo Kristian Vorkapić.

Izvor: Biznis.rs

Nema gradnje bez sadnje – mogu li gradovi ukazom da postanu zeleniji

Foto-Ilustracija: Unsplash (Sergey Lapunin)
Foto-Ilustracija: Unsplash (Ginghill)

Procenjuje se da je samo u prošloj godini u Kragujevcu zbog novogradnje posečena jedna šuma. Od prvog septembra investitori u tom gradu su u obavezi da za svaki izgrađeni objekat zasade i drveće – za 1.000 kvadratnih metara deset stabala. Pored estetike, više zelenila, u gradu se nadaju i boljem kvalitetu vazduha, a ni uticaj na klimu nije zanemarljiv.

Za većinu kragujevačkih investitora, na prvom mestu je profit, pa su drvoredi ustupili mesto betonu. Retki su oni, koji misle i na opšte dobro.

„Ta uredba ili odluka, kako već, je izvanredna stvar. I to je trebalo uraditi još ranije. Ja sam se držao toga i ranije, s obzirom na to da je bilo određenih stabala na parcelama koje sam ja izgradio. I ono što smo mogli da sačuvamo, sačuvali smo bez obzira na teži i komplikovaniji način gradnje“, ističe Miroslav Brković, investitor iz Kragujevca.

Samo u prošloj godini, u Kragujevcu je izdato oko 1.400 rešenja za izgradnju, zbog čega je, procenjuju nadležni, posečena jedna šuma. Od 200.000 hektara obuhvaćenih prostornim planom grada, samo 12 odsto su zelene površine.

To je malo, ocenjuju građani i podržavaju odluku da se taj procenat poveća.

Koliko će stabala morati da zasade investitori  

Zato je grad i presekao. Za svakih 1.000 novoizgrađenih kvadrata, investitor će morati da posadi deset stabala.

„Da bi dobio sve dozvole, da bi na kraju krajeva zgrada dobila upotrebnu dozvolu, mora da dođe sa potvrdom našeg preduzeća ‘Šumadija’, koja je posadila ne nešto malo, već ozbiljnu sadnicu od šest, sedam, osam godina koliko već postoje jasni kriterijumi za to“, objašnjava Nikola Dašić, gradonačelnik Kragujevca.

Kragujevac je prvi grad u Srbiji, koji je u okviru akcije „Vrati dah prirodi, posadi drvo“, zabranio gradnju bez sadnje. Srce Šumadije nastojaće ubuduće, da zelenim projektima opravda ime koje nosi.

Izvor: RTS

U Indiji će se proizvoditi EV sa dometom od 500 kilometara

Foto: Twitter skrinšot

Mlada indijska kompanija Ola Electric Mobility, koja od 2017. godine proizvodi električne skutere, danas je najavila proizvodnju najmodernijeg električnog vozila u Indiji koja će početi 2024. godine.

Prema rečima Baviša Argavala, suosnivača i izvršnog direktora Ola Electric, novo električno vozilo imaće sportsku liniju, potpuno stakleni krov i najnapredniji kompjuter sa opcijom asistirane vožnje.

Osim podataka da će indijski EV imati domet od 500 km sa jednim punjenjem i ubrzanje od nula do 100 km/h za samo četiri sekunde, mnogo detalja još uvek nije poznato.

Indijski mediji preneli su da će veličina vozila biti slična malom hečbeku, a činjenica da proizvodnja kreće za dve godine, kao i da se još uvek ne zna mnogo o njegovim performansama, ukazuje na to da je vozilo još uvek u fazi razvoja.

Kompanija je takođe predstavila novi S1 skuter i najavila proizvodnju sopstvene litijum-jonske baterije.

Fabrika budućnosti najodrživija u Indiji

Električna vozila, skuteri i baterije proizvodiće se u najmodernijoj fabrici u Indiji zvanoj “Fabrika budućnosti”, piše na sajtu kompanije.

Osim što će zapošljavati oko 10.000 žena, koje će činiti 100 odsto radne snage, fabrika će raspolagati sa 3.000 robota kojima će upravljati veštačka inteligencija.

Cilj ovog projekta je da smanji ugljenični otisak auto-industrije, ublaži posledice klimatskih promena, ali i da unese pozitivne promene u lokalne zajednice i poboljša status žena.

Agraval je dodao da će fabrika kompanije Ola Electric u budućnosti moći da proizvede milion električnih automobila.

Milena Maglovski

Još mesec dana do konferencije “OIE SRBIJA 2022”

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Konferencija “OIE SRBIJA 2022” održaće se tačno za mesec dana, 15. septembra 2022. godine u hotelu Metropol u Beogradu u organizaciji Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, institucionalno partnerstvo Ministarstva rudarstva i energetike, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i organizacije WindEurope.

Prema najavama organizatora, interesovanje za konferenciju je ogromno, kako od strane domaće publike iz sveta biznisa, tako i iz regiona.

Prema preliminarnoj agendi, konferencija će se sastojati od pet panela u čijem fokusu će biti sledeće teme:

– Uticaj bezbednosne i ekonomske krize na razvoj OIE projekata (regionalni pogledi);

– Tržišni izazovi, regulatorne prepreke i investicioni ambijent kao ključni elementi za realizaciju vetroparkova i drugih OIE projekata (reč investitora i proizvođača opreme);

– Finansiranje OIE projekata iz ugla vodećih banaka i bankara;

– Razvoj, izgradnja i operativni rad OIE projekata iz ugla eksperata za zaštitu životne sredine;

– Integracije OIE u tržište električne energije (godinu dana kasnije, najveći elektroenergetski eksperti sumiraju svoje projekcije sa prethodne konferencije i daju nova predviđanja).

Govornici na panelima će biti ključni donosioci odluka u javnom i privatnom sektoru među kojima izdvajamo za sada potvrđene: Matteo Colangeli i Grzegorz Zielinski (EBRD), Jelena Matejić (EMS), Miloš Mladenović (SEEPEX), Anne-Catherine de Tourtier (Nordex), Ivan Komušanac (WindEurope). Među panelistima će se naći i jedan od najpoznatijih evropskih eksperata za zaštitu životne sredine Tony Iles, zatim čelnici vodećih komercijalnih banaka i brojni drugi eksperti.

Sponzorstvo konferencije su do sada potvrdili Elnos Group, Enlight, Elektrozapad, Erste Banka, posrednik u osiguranju ACB, Wind Park Plandište, Procredit banka, dok će medijski partneri biti Energetski portal, eKapija, Nedeljnik i Diplomacy and Commerce.

Kompanija Strauss Adriatic koja za proizvodnju koristi zelenu energiju iz biomase kafene plevice, kao i sopstvene solarne elektrane, služiće čitavog dana Beanz kafu i time doprineti najboljem networkingu u gradu.

Podršku iz publike potvrdili su brojni diplomatski predstavnici, dok se među registrovanim posmatračima nalaze top menadžeri različitih evropskih kompanija. 

Registracioni link je još uvek otvoren na Konferencija 2022 – OIE.

Izvor: OIE Srbija

Ekocid – Ko je odgovoran za pomor ribe u reci Odri

Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)

Duž reke Odre, koja protiče kroz Poljsku i Nemačku, od kraja jula, na hiljade uginulih riba isplivalo je površinu. Nakon prvih znakova za uzbunu, urađeni su laboratorijski testovi vode, prvi rezultati su pokazali povećan nivo saliniteta, nije pronađena živa, dok detaljna analiza tek treba da bude završena.

Vlade ovih zemalja upozoravaju na ekološku katastrofu, te upozoravaju ljude da izbegavaju reku. 

U proteklih nekoliko dana volonteri iz Poljske su uklonili oko 10 tona uginule ribe, dok je na nemačkoj strani izvađeno 20 tona. Nažalost volonteri i dalje skupljaju uginulu ribu i još uvek se ne zna koliko životinja je uginulo i kakve posledice je donelo ovo zagađenje reke.

„Razmere pomora ribe su šokirajuće. Ovo je veliki udarac za Odru, ekološko zagađenje je takvo da se život u reci neće oporaviti skoro“, rekao je Aleks Fogel, ministar za zaštitu životne sredine nemačke pokrajine Brandenburg.

Poljska Vlada sumnja da je ogromna količina hemijskog otpada bačena u reku dugu skoro 900 kilometara, koja se uliva u Baltičko more – koje se sada takođe smatra ugroženim, prenose svetski mediji. 

Kako bi što pre pronašli krivca, Poljska policija je ponudila 200.000 evra za informacije koje bi dovele do hapšenja počinioca. 

Potraga za uzročnikom pomora ribe u Odri nije gotova istakao je Fogel

„Potrajaće još nekoliko dana dok ne testiramo vodu na sve supstance koje mogu biti uzrok“, kaže on, prenosi agencija dpa.

Kako je istakao “pre svega se istražuje da li u ribama ima teških metala” i da ohrabruje saznanje koje stiže iz Poljske da za sada nisu otkrili teške metale i da nema žive.

Prema njegovoj proceni, pomoru ribe je sigurno doprinelo više faktora, uključujući sušu i smanjenu količionu vode u Odri. 

Ekološki aktivisti i grupe za zaštitu životne sredine govore o ekološkoj katastrofi i optužuju vlasti i Nemačke i Poljske da nisu brzo i na vreme reagovali.

Milica Radičević

Mihajlovićeva: Struja poskupljuje zbog skupljih stavki za proizvodnju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najavljeno poskupljenje struje nije zbog gubitaka EPS-a, već zbog činjenice da su sve komponente za proizvodnju struje na tržištu poskupele, istakla je Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetike.

Prema njenim rečima, EPS može da se oporavi samo investicijama u postojeća i nova polja i ono što je ključno – u nove kapacitete, pre svega one koji za proizvodnju energije koriste OIE.

“To je prioritet naše energetske politike, kao i povezivanje sa državama u regionu. Ono na čemu intenzivno radimo jeste završetak gasne interkonekcije sa Bugarskom i kada bude sve završeno u septembru naredne godine, dobićemo mogućnost nabavke gasa iz Aleksandropolisa, odnosno LNG terminala, kao i iz Azerbejdžana”, objasnila je ona, navodi se u saopštenju.

Kako je istakla, srpskoj energetici je potreban zaokret i da, od toga koliko se bude ulagalo u nove kapacitete i regionalno povezivanje, zavisi razvoj privrede i čitavog društva.

Mihajlović je, gostujući na Televiziji Juronjuz (Euronews) ponovila da „Elektroprivreda Srbije“ treba da bude najjače preduzeće u zemlji i da su investicije jedini put ka održivoj energetici. 

“Svakodnevno radimo na tome da obezbedimo dovoljno energije i energenata za privredu i domaćinstva i da se spremimo za predstojeću zimu. Uradili smo sve što smo mogli i radimo i dalje i prilično smo spremni u odnosu na sve faktore koji zavise od nas”, poručila je ministarka.

Ona je ukazala na to da, nažalost, i dalje izdvajamo ogroman novac za uvoz električne energije i da nam je potreban zaokret u energetici, jer to nije pitanje jednog ministarstva, već čitavog društva.

“Nema više razgovora o tome da su nam potrebne nove TE, već moramo da ulažemo u OIE, RHE i da imamo dovoljno energije iz zelenih izvora. Da imamo održivu energetiku i zdraviju životnu sredinu”, istakla je Mihajlovićeva.

Energetski portal

Rudnik “Bosil-Metal”: tvrdnje netačne, vodotokovi nisu ugroženi

Foto-ilustracija: Dirty water photo created by aleksandarlittlewolf - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnici Ekološkog ustanka nedavno su najavili da će u nadležnim ministarstvima pokrenuti postupak kako bi se rad rudnika olova i cinka “Bosil-metal” obustavio dok se uradi studija o proceni. Prema navodima aktivista, voda u planinskom selu Karamanica puna je arsena upravo zbog rudnika, prenele su Južne vesti.

Povodom ovih tvrdnji oglasili su se i iz rudnika „Bosil-Metal“ d.o.o. iz Bosilegrada navodeći da pri svim svojim aktivnostima rudnik vodi računa o tome da priroda u okruženju ne bude ugrožena i u tom cilju konstantno sprovodi brojne mere zaštite, u skladu sa propisima Republike Srbije.

Kako navode u saopštenju za medije, prema dosadašnjim ispitivanjima životne sredine od strane akreditovanih ustanova Republike Srbije, svi parametri su u dozvoljenim koncentracijama i ne odstupaju čak ni od rezultata analiza takozvanog „nultog stanja“, koje je sprovedeno pre pokretanja pilot postrojenja.

„Svima nama u rudniku je u interesu da živimo i radimo u zdravom okruženju, da se Bosilegrad razvija, da ovde budu zadovoljni radnici, koji će ostati da žive u ovom kraju, jer imaju perspektivu. Rudnik trenutno zapošljava 120 radnika iz lokalne sredine i opštine Bosilegrad, a buduća proizvodnja koja se projektuje po Glavnom rudarskom projektu zapošljavaće oko 320 radnika“, stoji u saopštenju rudnika „Bosil-Metal“.

Dodaju i da vodotokovi nisu ugroženi ovim projektom, jer rudnik nema otpadnih voda. Naime, Bezimeni potok, koji protiče u blizini postrojenja i koji je oko pet meseci godišnje gotovo suvog korita, ne obezbeđuje dovoljnu količinu vode za rad pilot postrojenja, pa je rudnik konstruisao zatvoreni sistem, tako što se u jednom bazenu prikuplja sveža voda, koja se potom ispušta u flotaciju. Nakon upotrebe u flotaciji, ona se pumpama, uz minimalne gubitke, vraća u drugi bazen, gde se taloži, prerađuje, a potom ponovo koristi u flotaciji, dok se malo sveže vode samo pridodaje da nadoknadi gubitak. Rudnik, kako kažu, na taj način nema nikakvih otpadnih voda.

„Ispitivanje vode iz Bezimenog potoka sprovodi se svaka tri meseca i to 150 metara iznad i 250 metara ispod rudnika, a sprovodi ga akreditovani Zavod za javno zdravlje iz Vranja. Rezultati svih ispitivanja dostavljaju se odmah Republičkoj ekološkoj inspekciji i ostalim nadležnim institucijama Republike Srbije. Po dostavljenim rezultatima nismo do sada imali primedbi od nadležnih institucija i organa“, kažu u saopštenju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Takođe, sam proces proizvodnje je podvrgnut najstrožem nadzoru i pridržavanju svih zaštitnih mera u cilju očuvanja životne sredine, dodaju iz rudnika. Sva proizvedena ruda u jami „Podvirovi“ izvozi se vagonima i istresa u prijemni bunker nakon čega se drobi i melje. Samlevena ruda se nakon toga podvrgava procesu flotacije kako bi se dobio koncentrat i međuproizvod. Olovni, bakarni i cinkov koncentrat se kamionima otprema dalje, a međuproizvod se odlaže u zato posebno iskopane jame (tzv. Odlagališta) koje su obložene sa geomembranskom folijom, otpornom na sve hemijske i spoljne uticaje. Odloženi međuproizvod se vremenom isušuje i pretvara u suvu masu bezopasnu za infiltriranje u tlo ili vodotokove. Kako kažu, prelivanja sadržaja iz brane nije bilo nikada.

„Dodajemo i da je dozvola za pilot projekat istekla u februaru 2022. godine i pilot postrojenje ne radi od tada, sem tehničkog održavanja. Da je ‘Bosil-Metal’ apsolutno otvoren prema javnosti upravo dokazuje činjenica da smo pre nekoliko dana ugostili Aleksandra Jovanovića Ćutu, lidera Ekološkog ustanka. Njemu su pokazana sva postrojenja i objašnjen proces rada, kako bi svi bili uvereni da se pridržavamo najviših standarda u radu, kao i svih zakonskih i ekoloških propisa koji važe u Republici Srbiji“, zaključuju u saopštenju.

Energetski portal

Beograd – Raspisan Javni poziv za subvencije za kupovinu bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje Inicijativa za održivu urbanu mobilnost „Urban.log“ iz Beograda objavilo je Javni poziv za pružanje podrške građanima za kupovinu bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta – Kupi bajs!

Pravo učešća na ovom pozivu imaju sva fizička lica koja imaju važeću ličnu kartu s prebivalištem na teritoriji Beograda.

Pojedinačni iznos sredstava koji se dodeljuje građanima po ovom javnom pozivu je 5.000 dinara, a ukupno je izdvojeno 7.000.000 dianara.

Podrška za kupovinu bicikala može se ostvariti samo za kupovinu novog bicikla koji se pokreće pomoću pedala ili uz pomoć električnog pogona. 

Fizička lica koja su podnela prijavu putem aplikacije dobijaju personalizovani vaučer na e-mail adresu unetu u prijavi i isti mogu iskoristi u narednih 15 dana ili do realizacije poslednjeg vaučera.

Vaučer može biti samo jednom iskorišćen i jedan korisnik može iskoristiti samo jedan vaučer.

U realizaciji Projekta učestvuju i privredni subjekti koji su se prijavili za učešće nakon sprovedenog Javnog poziva, a koji mogu vršiti prodaju u okviru svoje delatnosti, imaju maloprodajne objekte na teritoriji grada Beograda i u svom asortimanu imaju bicikle koji se pokreću pomoću pedala ili uz pomoć električnog pogona

Javni poziv će biti otvoren od 15. avgusta do 15. novembra 2022. godine, odnosno do utroška predviđenih sredstava.

Konkurs je objavljen na sajtu udruženja www.urbanlog.rs/kupibajs, kao i na sajtu Grada, u delu Gradski oglasi i konkursi, a zahtevi se podnose elektronski. 

Projekat „Kupi bajs“ ima za cilj pružanje podrške građanima za nabavku bicikla kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva na teritoriji Grada Beograda za 2022. godinu, sa namerom povećanja broja biciklista na ulicama Grada, a u svrhu poboljšanja kvaliteta vazduha i smanjenja zagađenja životne sredine.

Energetski portal

U Srbiji do kraja septembra 300 km kanalizacione infrastrukture

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U toku su radovi na izgradnji komunalne infrastrukture u opštini Lajkovac koja će uskoro dobiti 10 kilometara kanalizacione mreže, saopšteno je na sajtu Vlade.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović obišao je radove i tom prilikom podsetio na to da se trenutno na području 30 lokalnih samouprava u zemlji gradi najmodernija kanalizaciona infrastruktura i kolektorska postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

“Uradili smo veliki posao do sada i na teritoriji opštine Lajkovac. Izgradili smo 10 kilometara kanalizacione infrastrukture tako da smo u samoj završnici radova i pripremamo asfaltiranje”, objasnio je Momirović.

Ministar je dodao da se samo u Lajkovcu radi na četiri ili pet različitih lokacija u koje investira Vlada, sa ciljem da potpuno promeni ekološku sliku.

“Do kraja septembra u celoj zemlji biće završeno oko 300 kilometara kanalizacione infrastrukture, a planiramo do kraja godine da pustimo u rad četiri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ekološki projekti su zaista najvažniji projekti za Republiku Srbiju”, zaključio je Momirović.

U opštini Lajkovac u okviru projekta „Čista Srbija“ biće izgrađena 33 kilometra kanalizacione mreže i dva postrojenja za preradu otpadnih voda, koja obuhvataju 10.100 stanovnika.

Vrednost investicije u izgradnju komunalne infrastrukture u toj opštini je 15,3 miliona evra.

Energetski portal