OIE, energetska efikasnost i zelena gradnja – razvojni potencijal Beograda

Foto: EP

U Privrednoj komori Beograda održana je panel diskusija “Razvojne mogućnosti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i zelene gradnje u Beogradu”. O ekološkim problemima sa kojima se suočava glavni grad i koji su od suštinskog značaja za kvalitet života njegovih stanovnika, kao i o zelenoj infrastrukturi, uštedi energije i korišćenju prirodnih resursa razgovarali su Nina Jandrić, iz Sekretarijata za energetiku Beograda, Ivana Vilotijević, iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine Beograda, Anica Teofilović, Urbanistički zavod Beograda, Prof dr Dušan Ignjatović, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu.

O ekonomiji i energetskoj efikasnosti Beograda govorila je Nina Jandrić koja je istakla da se prestonica užurbano razvija što povećava potrebe za energijom. 

“Beležimo stalni rast potrošnje električne energije i to je jasan pokazatelj da treba investirati u oblasti energetike. Mora se raditi i na sprovođenju mera energetske efikasnosti, kako u porodičnim kućama, tako i u zgradama i javnim objektima”, istakla je Jandrić.

Prema njenim rečima, Beograd treba da se fokusira i na obnovljive izvore energije, posebno na solarnu energiju.

“Sa oko 300 sunčanih dana u godini, Beograd je relativno pogodan predeo za izgradnju solarnih postrojenja za proizvodnju energije. Nažalost trenutno ne postoji organizovana eksploatacija solarne energije”, kaže ona i dodaje da je Sekretarijat za energetiku Beograda uradio Predlog mera i aktivnosti uštede energije i da već godinama rade na projektima kako bi to i ostvarili.

Ivana Vilotijević, iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine govorila je o uspostavljanju zelene infrastrukture grada Beograda, te da su uočeni problemi koji se odnose na broj zelenih površina, nekontrolisanu prenamenu u gradsko građevinsko zemljište, neefikasno upravljanje i nedostatak monitoringa stanja zelenih površina.

“Zelena regulativa Beograda je projekat koji je započet 2002. godine. Cilj izrade projekta je uspostavljanje pravila u procesu upravljanja sistemom zelenih površina, odnosno definisanje mera, pravila i normativa za očuvanje, planiranje, uređenje i održavanje”, rekla je Vilotijević i dodala da je urađen Plan generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda.

Foto-ilustracija: Pixabay

Anica Teofilović iz Urbanističkog zavoda Beograd, govorila je zelenoj infrastrukturi grada i šta ona predstavlja.

“Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža prirodnih i prirodi bliskih područja sa svojim ekološkim karakteristikama, formirana i održavana tako da pruži širok spektar usluga ekosistema. Urađen je projekat “Zelena regulativa Beograda” koji treba da bude ralizovan u četiri faze”, kaže Teofilović.

Profesor dr Dušan Ignjatović sa Arhitektonskog fakulteta govorio je o tipologiji stambenog fonda grada Beograda. 

Kako je objasnio tipologija je urađena na osnovu podataka namenski urađenog popisa, kao i da je proširena baza podataka ranije prikupljenim. Formirana je preliminarna matrica po ugledu na Nacionalnu tipologiju i izvršen je klaster analiza generativnih parametara. 

“Postoji prilika za velike investicije i veliki potencijal za građevinsku indrustriju”, dodaje Ignjatović.

Učesnici diskusije složili su se u tome da ima puno mesta za napredak i unapređenje svih ovih oblasti u gradu.

Milica Radičević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti