Home Blog Page 619

Promene u načinu poslovanja “Srbijagasa” i EPS-a neophodne

Foto: eps.rs
Foto: Vlada Srbije

“Promene u načinu poslovanja “Srbijagasa” i “Elektroprivrede Srbije“ su neophodne, jer hoćemo da imamo moderna, uspešna i moćna preduzeća”, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

“Direktori javnih preduzeća moraju da sprovode odluke Vlade Srbije“, dodala je Mihajlovićeva.

Zorana Mihajlović kaže da ne može država stalno da dotira novac i pokriva dugove, hoćemo preduzeća koja će biti regionalno poznata po uspešnosti, a ne po problemima.

“Nema tu ličnih odnosa, direktori javnih preduzeća moraju da sprovode odluke Vlade Srbije, a moj zadatak je da te reforme sprovedem i energetski sektor učinim stabilnim i jakim”, izjavila je u jutarnjem programu TV Prva potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, saopštlo je Ministarstvo za rudarstvo i energetiku.

Mihajlovićeva je rekla da u “Srbijagasu” mora da se odvoje delatnosti transporta i distribucije gasa, jer ta preduzeća nemaju licencu za rad.

“Formirali smo radnu grupu da pomognemo ‘Srbijagas’ u sprovođenju promena. Kada to uradimo, imaćemo jasne informacije o investicijama, kako se sprovode, koliko su isplative, imaćemo uređeno poslovanje i javne nabavke, po našim zakonima i međunarodnim obavezama, a preduzeća će dobiti licence za rad. Nema vremena za čekanje, država je samo u 2019. preuzela gubitke ‘Srbijagas’ u iznosu od 1,2 milijarde evra”, rekla je ona.

Foto: JP Srbijagas

Mihajlovićeva se osvrnula i na reformisanje EPS-a, rekavši da se moraju odvojiti delatnosti proizvodnje i distribucije struje, kao i da trenutne investicije ovog preduzeća u iznosu od 600 miliona evra nisu dovoljne.

“Distribucija godišnje pravi gubitke od 250 miliona evra. Moramo da popravimo stvari da bi EPS bio regionalni igrač. Jer, EPS će graditi hidroelektrane na Drini, mora da bude moćan i jak, a trenutne vrednosti projekata od 600 miliona evra su jako male. Očekujem da distributivna delatnost u oba preduzeća dobije licence za rad najkasnije do aprila 2021, a da u 2021. vidimo koliko ćemo ulagati u distributivnu mrežu da bismo smanjili gubitke. I da se više ulaže u životnu sredinu, u koju je EPS do sada uložio samo 350 miliona evra”, poručila je ona.

Potpredsednica Vlade pojasnila je da promene u načinu poslovanja EPS-a ne znače otpuštanje radnika niti privatizaciju ovog preduzeća.

Izvor: Vlada Srbije

Napuštene parcele iskoristiti za organsku proizvodnju i vetrozaštitne pojaseve

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasper Wilde)
Foto: Promo

Identifikacijom zemljišta u državnom vlasništvu utvrđen je tačan broj napuštenih parcela u 13 opština, na kojima postoji mogućnost podizanja vetrozaštitnih pojaseva za očuvanje zemljišta, kao i uzorkovanje tla koje bi pokazalo potencijal za bavljenje organskom proizvodnjom, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Uprava za poljoprivredno zemljište 2020. godine odabrala je 13 jedinica lokalnih samouprava za ovaj projekat, a to su Valjevo, Ub, Osečina, Lajkovac, Mionica, Ljig, Čačak, Gornji Milanovac, Ivanjica, Lučani, Irig, Vršac (Veliko Središte) i Niš (Medijana).

Tokom sprovođenja projekta, zaključno sa novembrom, 1.398 parcela je identifikovano, 546 parcela sa ukupnom površinom od 948 hektara pronađene su kao napuštene, odnosno neobrađene, dok su 852 parcele sa ukupnom površinom 1.228 hektara pronađene kao korišćene na terenu, odnosno da su predmet eksproprijacije.

Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) zajedno su radili na unapređenju upravljanja napuštenim zemljištem u državnoj svojini kroz komponentu “Jačanje ruralne konkurentnosti i produktivnosti u agrobiznis sektoru” koja je podrazumevala identifikaciju napuštenih parcela u državnom vlasništvu.

Republika Srbija, usled bogatih zemljišnih resursa i povoljne klime ima veoma pogodne uslove za poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivreda svakako predstvlja vitalni sektor srpske privrede.

Učešće poljoprivrede u nacionalnom BDP-u u 2018. godini iznosio je 6,2 odsto a spoljno trgovinska razmena u istoj godini, dostigla je 4,6 milijardi evra što je za 15,8 više od petogodišnjeg proseka a 15,9 odsto ukupne radne snage zaposleno je u poljoprivredi. Uz to, podatak koji ohrabruje jeste da je sve više je žena koje se bave poljoprivredom.

Izvor: Uprava za poljoprivredno zemljište

Održan sastanak Radne grupe za metro

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)
Foto: Ministarstvo finansija

Ministar finansija Siniša Mali održao je u ponedeljak u Palati Srbija prvi sastanak Radne grupe za realizaciju projekta „Izgradnja beogradskog metroa“.

Sastanku je prisustvao i ministar saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture Tomislav Momirović.

Na sastanku su razmatrane neophodne zakonske i tehničke aktivnosti, kako bi sve bilo spremno da radovi na Makiškom polju počnu krajem 2021. godine.

Ministar je ovom prilikom istakao da je sprovođenje projekta izgradnje beogradskog metroa apsolutni prioritet i dodao da je neophodno da svi članovi radne grupe, kao i uključene institucije, budu u potpunosti posvećene ovom poslu.

Kako je rekao, decenijama unazad se pričalo o tom projektu i dodao da je sada prilika da se sprovede istorijski važna stvar za grad Beograd.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mali je na sastanku obavestio članove radne grupe da će u drugoj polovini januara biti potpisan Sporazum o razumevanju između Vlade Republike Srbije, Grada Beograda, kineske i francuske strane, kojim će se po prvi put ozvaničiti saradnja francuskih i kineskih kompanija na ovom projektu.

Kako je Mali istakao, nakon potpisivanja Sporazuma, srpska delegacija posetiće francusku kompaniju Alstom, gde će članovima delegacije biti predstavljena rešenja za dizajn vagona.

Prema postojećim dogovorima, francuska strana će biti zadužena za elktromehaniku, a kineska strana će se baviti građevinskim radovima na izgradnji metroa.

Podsećamo da je pre nekoliko nedelja ministar finansija Siniša Mali potpisao Sporazuma o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Republici Srbiji sa francuskim ministrom za spoljnu trgovinu Frankom Riesterom.

Izvor: Ministarstvo finansija

Očišćenja kulturno-istorijska staza Blagaja

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal bljesak.info ekolozi su očistili kulturno-istorijsku stazu Blagaja i ovo je samo nastavak akcija koje se organizuju u poslednje vreme.

Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi val, bio je organizator akcije čišćenja koju je podržala lokalna zajednica. Akcija čišćenja održana je u Eko centru Blagaj, kao i na lokaciji kulturno-istorijske staze Vrelo Bune.

”Odazvalo se mnogo udruženja i njihovih članova, a radili smo na potezu kulturno-istorijske staze, te vrela Bune. Hvala i Gradu Mostaru, koji je bio partner projekta. Ustupili su nam i infrastrukturu, bager, kamione, trimere, koji su nam dosta olakšali posao. I ovog puta, nažalost, bilo je mnogo otpada, koji nije bio vidljiv golim okom”, rekao je predsednik Novog vala Adnan Đuliman.

U akciji čišćenja učestvovali su članovi udruženja STK “Blagaj Siti”, “Bunica Boting”, “Laks”, Grad Mostar, kao i lokalno stanovništvo blagajskog kraja.

Izvor: Bljesak.info

 

Do sledeće grejne sezone sedam kotlarnica u Nišu prelazi na gas

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Kako prenosi portal Južne vesti, 20 miliona dinara je odvojeno iz budžeta, a kako kaže većnica Sonja Milojković, biće potrebno još sredstava kako bi do sledeće grejne sezone 7 kotlarnica koje su u ingerenciji Grada, prešle sa uglja i mazuta na sistem daljinskog grejanja koji kao energent koristi manje štetni gas. To je, prema rečima većnice, plan gradskog rukovodstva kako bi sledeće zime zagađenost makar malo bila manja i apeluju i na republičke institucije da modernizuju svoja ložišta.

Iako u je u budžetu za 2021. u delu “energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije” predviđeno manje novca nego u ovoj godini, svega 14 miliona dinara, većnica Milojković kaže da je za zaštitu životne sredine naredne godine planirano 167,2 miliona dinara.

Od toga 20 miliona dinara biće utrošeno na priključenje 7 objekata na sistem daljinskog grejanja.

“Izvršili smo analizu i za sve one objekte za koje smo imali mogućnost i projektno-tehničku dokumentaciju, opredelili smo sredstva i to ćemo uraditi do sledeće grejne sezone. Planirano je gašenje 7 kotlarnica koja su u gradskim ustanovama i za to očekujemo i neka sredstva iz Ministarstva”, rekla je većnica.

Ona apeluje na republičke ustanove da na isti način reše i svoje zagađivače. Pre svega, kako kaže, misli na zgradu Univerziteta, ali i na još nekoliko objekata u Nišu koji i dalje koriste ugalj i mazut.

“Medicinski fakultet, Ekonomski i Pravni fakultet, Studentski dom i restoran u Ulici Topličinboj 1, zgradu Železnica Srbije, Studentski dom u Velikotrnovskoj, Zavod za vaspitanje i omladine u Božidarčevoj. Apelujemo na njih kao republičke ustanove da obezbede sredstva i do sledeće grejne sezone se priključe na sistem daljinskog grejanja”, rekla je Milojković.

Inače, budžetski fond za zašitu životne sredine puni se od plaćanja taksi pravnih lica koji na neki način svojom delatnošću ugrožavaju životnu sredinu. Prema rečima Sonje Milojković, za narednu godinu u fondu se nalazi ukupno 90,5 miliona dinara.

Podsetimo, Niš je poslednjih godina, u zimskim mesecima, među najzagađenijim gradovima u svetu.

Izvor: Južne vesti

 

Efikasna realizacija projekata NIS-a u interesu države i građana

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa generalnim direktorom Naftne industrije Srbije (NIS) Kirilom Tjurdenjevim o aktuelnim i projektima koji se planiraju u budućem periodu u oblasti energetike.

Mihajlović je tom prilikom istakla da je resorno ministarstvo tu da pruži podršku i pomoć tamo gde je to potrebno, ali i da daje konstruktivne predloge kako bi se projekti što efikasnije realizovali jer je to u interesu naše države i građana.

“Zainteresovani smo za projekat eksploatacije uljnih škriljaca, kao i strategijom NIS-a definisane energetske projekte izgradnje TETO Pančevo i vetroparka Plandište”, prenela je ona.

Potpredsednica Vlade je iskazala zadovoljstvo zbog toga što je NIS usvojio biznis plan za naredne tri godine i što je strateški opredeljen da se regionalno širi.

Tjurdenjev je predstavio poslovanje kompanije iz ugla najvažnijih projekata, kao i planove za budućnost, istakavši da je ta kompanija spremna da pomaže Ministarstvu u rešavanju svih potencijalnih pitanja i problema, navodeći da je saradnja sa ovom državnom institucijom od strateške važnosti.

“Integracija u Petrohemiju Pančevo, proizvodnja škriljnog ulja i energije iz škriljaca, izgradnja vetroparka Plandište i ulaganja u zelenu energetiku samo su neki od projekata koji su u fokusu NIS-a”, poručio je on.

Na sastanku je bilo reči i o razvoju NIS-a, Nacionalnom naftnom komitetu Srbije, kao i o značaju formiranja obaveznih operativnih rezervi nafte.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Završetak uređenja Ovčarsko-kablarske klisure početkom 2022. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojević)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojević)

Ovčarsko-kablarska klisura biće revitalizovana kao prirodno dobro prve kategorije početkom 2022. godine kada u rad bude pušten auto-put do Požege.

Povodom početka novog projekta za uređenje klisure i Ovčar Banje, radove su obišle su Ana Brnabić, predsednica Vlade Republike Srbije, Irena Vujović, ministarka za zaštitu životne sredine i Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija.

“Izgradnja auto-puta do Požege značiće da se čitav saobraćaj iz klisure seli, tako da konačno imamo uslove da napravimo ono što je već na papiru, a to je zaštićeno područje izuzetnih odlika i prirodno dobro prve kategorije”, ukazala je premijerka Ana Brabić.

Prema njenim rečima, slično je urađeno sa izmeštanjem saobraćaja iz zaštićenih područja na nekim drugima mestima, kao na primer u Golupcu kod tvrđave, tako da je to danas jedan od najlepših delova Srbije i njenih kulturnih dobara.

“Ovo je predeo koji je važan kao prirodno dobro, ali i kao kulturno, istorijsko i versko nasleđe Srbije i dužni smo da ovo vratimo i prirodi i građanima”, poručila je premijerka.

Brnabić je podsetila na to da je projekat pokrenut kada je bilo sigurno da će auto-put do Požege biti otvoren početkom 2022. i da je cilj bio da se uporedo radi na uređenju klisure.

Ona je izrazila nadu da će sledeće godine biti rekonstruisan trg u Ovčar Banji, da će biti završeno izmuljavanje jezera Međuvršje i njegovo čišćenje, zatim izgradnja dva pristaništa na jezeru, otvaranje prirodnjačkog muzeja i drugo.

“Moramo uložiti značajna sredstva zbog turizma, ali i naše dužnosti prema prirodi i našem kulturnom nasleđu”, naglasila je predsednica Vlade.

Prema njenim rečima, na tom projektu će raditi zajedno ministarstva zadužena za turizam, životnu sredinu i infrastrukturu, u saradnji sa Gradom Čačkom.

Izvor: Vlada Republike Srbije

U trećini proizvoda od meke plastike otkrivene štetne materije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kevin Lehtla)

Skoro jedna trećina proizvoda od plastike testiranih na tržištu Srbije sadrži povećanu količinu ftalata, supstance koja štetno deluje na zdravlje ljudi i koja je u zemljama Evropske unije zabranjena iznad koncentracije od 0,1 odsto u potrošačkim proizvodima.

Ftalati su pronađeni na proizvodima od mekane plastike poput školske torbe, ranca, kabanice, dečjih papuča, nesesera od PVC plastike, veštačke kože, PVC cirada, PVC tapeta i patosnica za automobile, saopštila je Alternativa za bezbednije hemikalije (ALHem).

Rezultati su zabeleženi u okviru zajedničkog istraživanja organizacije ALHem i češkog udruženja Arnika, kao i šest partnerskih organizacija civilnog društva iz Srbije.

Testirano je 36 proizvoda koji su kupljeni u poznatim prodavnicama i reč je ili o domaćim ili o evropskim proizvođačima.

“ALHem je više puta do sada upozoravao javnost na povećano prisustvo ftalata i supstanci koje spadaju u SVHC kategoriju, tzv ‘supstanci koje izazivaju zabrinutost’ u predmetima od opšte upotrebe. Cilj ovog istraživanja, kao i ranijih upozorenja, jeste bolja zaštita potrošača kroz hitnu zabranu prisustva ftalata i drugih opasnih supstanci, navodi se saopštenju.

Trgovci i proizvođači su obavezni da informišu potrošača ukoliko njihov proizvod sadrži SVHC supstance, na osnovu Zakonu o hemikalijama kao i na evropskom propisu REACH.

“Potrošači mogu i sami da zatraže od proizvođača i trgovaca informaciju o tome da li njihov proizvod sadrži neke od ovih supstanci, i to korišćenjem aplikacije Scan4Chem koju je ALHem ranije predstavio javnosti u Srbiji. Korišćenjem ove aplikacije, potrošači mogu da provere da li neki proizvodi sadrže SVHC supstance ili da zahtevaju od proizvođača da tu informaciju učine dostupnom javnosti”, navodi se u saopštenju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Romero)

“Zabrinjavajuće je da su ftalati pronađeni u proizvodima većinom namenjenim deci i mladima. Pored toga, četiri analizirana ftalata su detektovana u repromaterijalu kao što su PVC materijali i veštačka koža gde izloženost potrošača može biti značajna”, ocenila je Valentina Mart iz ALHema.

Ona je objasnila i da je, u okviru istraživanja, proizvođačima i trgovcima čiji su proizvodi imali više od 0,1 odsto ftalata poslata informacija o tome ali da nisu ni od jednog dobili odgovor.

“Ukazivanjem na postojanje štetnih ftalata u svakodnevnim proizvodima a samim tim i pritiskom potrošača da saznaju ovu informaciju, kompanije će se motivisati da ove hemikalije zamene bezbednijim alternativama” ističe Karolina Brabcova, iz češke organizacije Arnike.

S ciljem da potrošače u Srbiji podstakne da se informišu o sastavu proizvoda koje kupuju, ALHem je pokrenuo kampanju “Kupuj šta želiš, bez supstanci koje ne želiš” u okviru koje će, kroz različite kanale, pozvati građane da koriste aplikaciju Scan4Chem i od proizvođača i trgovaca zahtevaju da dostave podatke o sastavu proizvoda koje prodaju.

Izvor: ALHem

Beograd dobio Plan održive urbane mobilnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nabeel Syed)

Odbornici su na sednici održanoj u petak, 18. decembra, usvojili Plan održive urbane mobilnosti grada Beograda na čemu će se, kako je istakao glavni urbanista Marko Stojčić, zasnivati mnogo toga u razvoju grada u narednom periodu.

“Upravo radimo Generalni urbanistički plan grada Beograda, najvažniji strateški plan za razvoj grada. Jedan njegov važan deo je plan urbane mobilnosti. Na osnovu njega će se sprovoditi mnoge aktivnosti u našem gradu. Recimo, naš grad danas ima 650.000 automobila, što je jako puno za grad veličine Beograda. Mi taj rast moramo da zaustavimo. Danas se oko 50 odsto prevoza ostvaruje u okviru javnog gradskog prevoza i upravo metro sistem i treba da nam pomogne u tome da se zadržimo u okviru tih procenata kako bismo smanjili potrebu za automobilom”, rekao je Stojčić.

“Plan održive mobilnosti daje nam metodologiju kako da povećamo procenat pešačenja, ali ne onog u rekreativne svrhe, već upravo prelaska iz tačke A u tačku B, bez upotrebe putničkog automobila. Zato u prethodnih nekoliko godina intenzivno radimo na proširenju pešačkih zona, kako bismo dobili logično povezane celine. Isto tako i biciklistički saobraćaj drastično može da utiče ne samo na ekologiju i zdravlje stanovnika Beograda već i na brže funkcionisanje, zato i realizujemo oko 110 kilometara novih biciklističkih staza“, istakao je glavni urbanista.

Foto-ilustracija: Pixabay

On je naglasio da je cilj plana održive mobilnosti upravo da pešak dobije prvo mesto učešća u saobraćaju, biciklisti drugo, javni gradski prevoz treće i da tek na četvrtom mestu bude putnički automobil.

“Na svima nama je da obezbedimo da ovo zaživi u Beogradu. Osim što utiče na bolje funkcionisanje grada u smislu saobraćajne povezanosti, ovaj plan ima veliki uticaj na duži životni vek stanovnika Beograda, što će opet obezbediti zaštitu životne sredine i poboljšanje kvaliteta vazduha“, istakao je Stojčić.

Na sednici je usvojena je Odluka o kategorizaciji opštinskih puteva i ulica na teritoriji grada Beograda, kao i Odluka o nekategorisanim putevima na teritoriji grada Beograda.

Sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović rekao je da je Zakonom o putevima propisano da lokalna samouprava donosi akt o kategorizaciji opštinskih puteva i ulica na osnovu kriterijuma koje donosi Vlada Republike Srbije.

“U prethodnom periodu, Vlada je donela uredbu kojom su definisani kriterijumi za kategorizaciju uličnih mreža. Ova odluka predstavlja prekretnicu u daljem radu svih subjekata koji su uključeni. U ovoj odluci smo beogradske ulice svrstali u tri kategorije – primarne, sekundarne i tercijarne. Izvršili smo nomenklaturu svih opštinskih puteva i napravili spisak svih opštinskih puteva i ulica”, rekao je Rafailović.

Izvor: Grad Beograd

Energetika strateški najvažniji sektor, veliki prostor za saradnju sa EIB

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, primila je danas u oproštajnu posetu Dubravku Negre, direktorku Evropske investicione banke (EIB) za zapadni Balkan, i sa njom razgovarala o rezultatima koji su zahvaljujući zajedničkoj saradnji postignuti u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i projektima u sektoru rudarstva i energetike.

Mihajlovićeva je ovom prilikom istakla da je saradnja sa EIB-om na čelu sa Dubravkom Negre bila veoma dobra i da su postignuti ozbiljni rezultati.

“Napravili smo ozbiljne i lepe stvari u prethodnom ministarstvu, posebno kada je reč o vodnom saobraćaju i ulaganjima od 300 miliona evra. Žao mi je što nismo imali priliku da sarađujemo više u Ministarstvu rudarstva i energetike, jer je potencijala mnogo, posebno kada govorimo o gasnoj interkonekciji, obnovljivim izvorima energije (OIE) i energetskoj efikasnosti. Mi ćemo menjati sve važne zakone, a za OIE spremamo potpuno novi zakon. Želimo da digitalizujemo rudarstvo i energetiku, zakoni su baza ukoliko želimo da idemo u korak s vremenom. Drugi stub su investicije i treći, najteži, reformisanje javnih preduzeća. Verujem da ćemo sa novim direktorom EIB imati odličnu saradnju, kao što smo imali sa Vama,” rekla je Mihajlovićeva.

Ona je dodala i da je u Ministarstvu formirana i posebna jedinica za upravljanje projektima, s obzirom na investicije koje se očekuju u ovom strateški važnom sektoru.

Dubravka Negre je zahvalila potpredsednici Vlade i timu Ministarstva na odličnoj saradnji, rekavši da je u prethodnom periodu dosta toga urađeno u putnoj i železničkoj infrastrukturi, kao i na Dunavskom koridoru o kojem se govorilo do 2005. godine, a pokrenut je zahvaljujući Mihajlovićevoj.

“Dobro poznajem Srbiju i znam koliko smo stvari završili zajedno, a koje su morale biti urađene i ranije. Nažalost, u energetici u prethodne četiri godine nismo uradili mnogo, a prostora za saradnju ima, jer će u narednoj deceniji energetika biti najvažniji sektor, posebno ako govorimo iz ugla klimatskih promena i energetske efikasnosti. Obnovljivi izvori energije su prioritet broj jedan, fokus je na energiji sunca, vetra i biomasi, te energetskoj efikasnosti. Sigurna sam da ćete i u ovom sektoru postići rezultate, kao što je to bilo u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. EIB je tu da pruži podršku”, rekla je Negre.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Najranije gnežđenje pelikana u istoriji istraživanja u NP Skadarsko jezero

Foto-ilustracija: Unsplash (Lynda Hinton)
Foto-ilustracija: Unsplash (BIrger Strahl)

Ornitolozi Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore i Prirodnjačkog muzeja su u četvrtak (17.12.2020.) u Specijalnom rezervatu uočili zanimljivu pojavu koja do sada nije zabeležena kada je u pitanju ponašanje pelikana, a tiče se neobično ranog polaganja jaja, odnosno početka gnežđenja ove harizmatične vrste Skadarskog jezera.

„Do sada nismo imali situaciju da ova vrsta gnezdi pre januara meseca. Pelikan, simbol ovog Nacionalnog parka je i inače najranija gnezdarica na Skadarskom jezeru, ali nas je pojava gnežđenja u ovom periodu i prekrasni prizor brojnih pelikana na postavljenim platformama sve lepo iznenadio. Svakako, ovaj podatak koji je u vezi sa ponašanjem vrste, a do sada nije bio registrovan, posebno će se pratiti u narednom periodu,” rekla je mr Nela Vešović Dubak.

Takođe, u okviru programskih aktivnosti aktivirana je specijalna kamera koja u realnom vremenu prikazuje stanje na gnezdilištu. Ova aktivnost je u ranijem periodu implementirana u sklopu projekta “Wetland management of Dalmatian Pelican Conservation in the Mediterranean Basin”, koje su sprovodile domaće partnerske organizacije u saradnji sa francuskom NVO Noe Conservation.

Foto-ilustracija: Unsplash (BIrger Strahl)

Stanje populacije prati i ornitolog mr Andrej Vizi iz Prirodnjačkog muzeja, koji ističe da je ovo najbolji način da bez uznemiravanja pratimo koloniju pelikana.

Kako smo ranije upoznavali javnost sa pozitivnim trendovima populacije ove do skoro ranjive vrste, tako ćemo sa zadovoljstvom i dalje u toku naredne godine u sklopu Programa upravljanja za 2021. godinu, odnosno novog petogodišnjeg Plana upravljanja NP Skadarsko jezero za period 2021-2025. godine, pratiti koloniju i sprovoditi sve potrebne mere zaštite.

Redovni monitoring biodiverziteta značajnih vrsta, pa tako i monitoring ornitofaune, sprovodi se u okviru Programa upravljanja NP Skadarsko jezero za 2020. godinu.

Izvor: NP Crne Gore

Održana konferencija „Bioekonomija-Nova šansa za vojvođansku privredu“

Foto: Privredna komora Vojvodine
Foto: Privredna komora Vojvodine

U Privrednoj komori Vojvodine održana je onlajn konferencija „Bioekonomija – Nova šansa za vojvođansku privredu“.

”Pre godinu dana, na prošlogodišnjem poljoprivrednom sajmu imali smo priliku da se upoznamo sa osnovnim elementima ovog projekta i činjenicom da se ukupno 6 zemalja regiona uključilo u ideju razvoja regionalnog inovativnog sistema koji bi se zasnivao na sektoru bioekonomije” istakao je Zoran Trpovski, sekretar Udruženja industrije Privredne komore Vojvodine.

Nebojša Drakulić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj istakao je da je važno što je ova tema prepoznata od strane Privredne komore Vojvodine koja prati i učestvuje u svim transformacijama kroz koje prolazi naša privreda.

“Svako ko poznaje prirodne resurse Vojvodine prepoznaje naše prednosti koje treba iskoristiti da bi se ovaj proces sproveo. Zemlje regiona preuzele su obavezu potpisivanjem Sofijske deklaracije da sprovedu mere sprečavanja u oblasti klimatskih promena i dodatnog zagađenja. Na samitu u Sofiji potpisana je i deklaracija lidera zapadnog Balkana koja treba da doprinese i ekološkom razvoju regiona. Vlada AP Vojvodine će aktivno učestvovati u tom procesu”, istakao je Drakulić.

“Evropska strategija i regionalni razvoj bioekonomije od izuzetne je važnosti za zemlju poput Srbije u kojoj je koncept bioekonomije manje poznat”, naveli su iz projektnog tima „Alma Mons“.

Kako kaže Igor Jezdimirović iz “Inženjera za zaštite životne sredine“, dobro je čuti da svest o potencijalima koji postoje jeste prisutna kao i da su institucije i civilni sektor zajedno na ovom poslu.

“Osnovni problem je nedostatak kao i nepoštovanje regulative. U razvijenim zemljama EU razmišlja se već o prevenciji. Moramo shvatiti da privreda funkcioniše na osnovu ekonomije i kada je osnovan savet za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Vojvodine jedan od osnovnih ciljeva je bio da se odredi koji su to ekonomski modeli koji bi regulisali da biorazgradivi otpad ne nastaje, a u slučaju nastanka da se odredi njegovo dalje upravljanje. Upravljanje organskim otpadom se mora regulisati, umesto da završe na deponiji mora se ulagati u preradu”, istakao je Jezdimirović.

Učesnici onlajn konferencije bili su i Vukašin Vojinović, centar za cirkularnu ekonomiju, Privredna komora Srbije, Danko Vuković, predsednik Udruženja „Biogas“, prof dr Milan Martinov, Fakultet tehničkih nauka, Bojan Gligić, ESOTRON, Rumenka koji je govorio o preradi ulja. Inače ESOTRON je kompanija koja je prva počela da radi preradu organskog otpada.

Izvor: Privredna komora Vojvodine

Pariskim parkovima neće nedostajati komposta

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pariska gradska uprava odlučno sprovodi mere očuvanja okoline, pa je tako ove godine započela akciju brodskog prevoza suvog lišća.

Umesto kamionima, više od 100 tona sakupljenog suvog lišća, po prvi put, prevezeno je brodom iz Bersija u severozapadno predgrađe Žanvilije gde će se reciklirati na najprirodniji način i iskoristiti za dobijanje komposta.

U Parizu se svake godine sakupi oko 450 tona suvog lišća, koje će se kao vredan biljni otpad, odsad još bolje koristiti. Prizori raznobojnog jesenjeg lišća vrlo su poetični i romantični, posebno u Parizu poznatom kao „gradu ljubavi“, ali jednom kada lišće padne na tlo ulice postaju klizave i opasne. 

Suvo lišće u Parizu se skuplja pomoću mašina i ručno, a ove godine veliki deo ovog biljnog otpada imaće novu svrhu. Prvih stotinu tona suvog lišća biće kompostirano u luci Žanvilije.

Rečnim prevozom uticalo se i na smanjenje štetnih emisija gasova u saobraćaju. Kompost koji se dobije obradom lišća, biće korišćen za uređenje i održavanje zelenih površina, kao i za potrebe pariskih urbanih farmi.

Planirano je da kompost napravljen ove godine prvo bude testiran, jer lišće koje je skupljeno sa javnog prostora, može da sadrži i drugi otpad. Jedno je sigurno, suvo lišće iz ovog grada viće neće biti spaljivano, a kako je prošle godine posađen veliki broj stabala pariskim parkovima i zelenim površinama sigurno neće nedostajati komposta.

Izvor: ekovjesnik

 

 

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije: Giljeva nije mesto za vojni poligon 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Članovi i aktivisti Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su u okviru projekta „Protect Pešter Wetlands!“ obišli su nedavno korišćeni vojni poligon na Giljevi na Pešterskom polju.

“Početkom oktobra ove godine u ataru sela Buđevo tokom 10 dana bilo je smešteno 2.800 pripadnika Vojske Srbije, 150 borbenih i neborbenih vozila, te 40 vazduhoplova. S obzirom na intenzitet višednevnih vežbi u tom periodu pretpostavljamo da je korišćeno više desetina tona eksplozivnih sredstava. Sve to je raspršeno na pašnjacima koji će se i nadalje koristiti za ispašu. Par nedelja nakon manevara na mestu poligona zabeleženo je skoro potpuno odsustvo komunalnog otpada, a od vojne opreme pronađen je samo manji broj čaura”, navodise se u saopštenju Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Kako dalje navode, vidno je masovno korišćenje teške bojeve municije i bombi na okolnim padinama i uzvišenjima, što ne izgleda ni približno loše kao što bi se očekivalo. Tragovi intenzivnog kretanja teške mašinerije su veoma uočljivi. Nije poznato kakvo hemijsko zagađenje je ostalo nakon ovih aktivnosti.

“Sjeničko-pešterska visoravan je zbog svoje izuzetne prirodne vrednosti značajna ne samo za opstanak brojnih ugroženih biljaka i životinja, već i za opstanak lokalnog stanovništva. Pašnjaci u ovom delu Srbije su očuvani u svom najboljem izvornom obliku. Stočarstvo i pašarenje imaju ključnu ulogu u očuvanju stila života koji je sam po sebi ugrožen. Ukoliko ovaj vid bavljenja poljoprivredom izgubi perspektivu sa njim će nestati kultura, tradicija i osetljiva priroda Sjeničko-pešterske visoravni”, kažu u ovom društvu.

Stav Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ostaje da Sjeničko-pešterska visoravan nije dobro mesto za masovne vojne manevre, već da višestruko šteti ovoj uglavnom nezagađenoj ekološkoj i kulturnoj celini.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

 

Ulcinjska solana prioritet nove vlasti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“

Ekologija, ekonomija i vladavina prava prioritet su nove Vlade Crne Gore. Reševanje pitanja Ulcinjske solane, Ade Bojane i Valdanosa od velike su važnosti jer bez toga nema zatvaranja Poglavlja 23.

Prva zvanična poseta potpredsednika Vlade, Dritana Abazovića i ministara za ekologiju i finansije, Ratka Mitrovića i Milojka Spajića Ulcinju počela je sastankom sa čelnicima opštine.

Nakon toga, obišli su Ulcinjsku solanu, za koju su saglasni da je opterećuju brojni problemi – od nerešenih imovinskih pitanja, do dugovanja bivšim radnicima. Iz Vlade kažu da će Solana biti primer funkcionisanja sistema i obećavaju podršku u valorizaciji tog lokaliteta.

“Bio sam izričit, ukoliko se ne reši imovinsko pitanje solane, neće opština Ulcinj preuzeti tu obavezu da upravlja Solanom. Neću da opština bude dužnik za ono što nije nikad, ni luk jela ni luk mirisala”, kaže Ljoro Nrekić, predsednik Opštine Ulcinj.

“Solana je prioritet rada nove vlade u dva sektora jedan ekološki i drugi vladavine prava koji takođe treba da bude u fokusu”, kaže Dritan Abazović, potpredsednik Vlade.

“Napraviće se jedna studija, i videćemo sadašnje stanje, naći ćemo najbolje rešenje. Kako će to ići da li privatno javno partnerstvo ili neki na neki drugi način, to ćemo da vidimo, to će se na nivou vlade odlučiti. Poglavlje 23 se ne može rešiti dok se ne reši pitanje solane,” kaže Ratko Mitrović, ministar ekologije.

Kako navode iz Udruženje vlasnika sojenica na Adi, hitne i suštinske promene su potrebne i kad je reč o upravljanju Adom Bojanom. Najvredniji resurs Ulcinja opterećuju brojni problemi ekološki i urbanistički.

“Osnovni problemi su sumirani u tri tačke: izgradnja i naseljenost područja, buka, uređenje života i borba protiv nelegalnog otpada, prema ekocidu koji se ovde dešava,” kaže Darko Ivanović iz Udruženja vlasnika kućica.

“Većina stvari nije teška za realizaciju i ja pozivam i sadašnji menadžment, bez obzira šta ćemo menjati, ali da ovo razmotri i da napravi Bojanu onako kako je ja zamisljam da bude oaza mira i kao unikat Crne Gore”, kaže Abazović.

Valdanos za građane Ulcinja nema samo ekonomski značaj. Više hiljada stabala maslina je zapušteno, pa stari vlasnici pokušavaju da vrate vlasništvo i oporave maslinjake. Opšti je interes, kaže potpredsednik Vlade, Dritan Abazović, da se stoletni maslinjaci vrate starim vlasnicima.

Izvor: RTCG

 

 

Dobra vest za mlade poljoprivrednike – proširena lista za subvencije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obaveštava kandidate da je lista mladih poljoprivrednika koji će ove godine dobiti subvencije proširena tako da umesto 2.500 poljoprivrednika mlađih od 40 godina sada pravo na subvenciju ima 3.000 kandidata.

“Dodatna sredstva obezbeđena su zahvaljujući razumevanju Ministarstva finasija i Vlade Srbije da je nephodno ulagati u “start up“ i mlade na selu”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Kako je po konkurusu bilo i najavljeno, mladi poljoprivrednici dobijaju do 1.500.000 dinara avansno, a potrebno je da opravdaju sredstva u roku od 90 dana od momenta uplate. Njihovo učešće je 25 odsto. Ovim je Ministarstvo poljoprivrede želelo da ukaže na potrebu poboljšanja ekonomskog položaja žena na selu i mladih generalno. Prednost na konkursu su imali i mladi iz sredina sa lošijim ekonomskim položajem u našoj zemlji.

Kako je ranije najavio ministar Branislav Nedimović sredstva za ovaj vid podsticaja predviđena su i za 2021. godinu, ali će se prethodno razmotriti sve sugestije Udruženja Mladih poljoprivrednika Srbije kako bi raspodela novca bila što efikasnija i pravednija.

“Kada je reč o izdvojenom novcu po proizvođaču, za predviđenih makisimalnih milion i po dinara može se kupti oprema poput sejalica, tanjirača, drljača, freza i druga poljoprivredna mehanizacija, a može se ulagati i u sadni materijal za podžanje zasada voća ili kupiti stado ovaca, koza, kao i visokokvalitetna grla krava za mleko ili junad za tov. Zahtevi su bili raznoliki ali se vidi očigledan trend ulaganja u stočarstvo, povrtarstvo i voćarstvo što u resornom Ministarstvu pozdravljaju”, piše u saopštenju.

Dodatnih 500 mladih poljoprivrednika novac mogu da očekuju na svojim računima za dva meseca dok svi ostali u narednim danima mogu očekivati uplatu. 

Do sada je Ministarstvo poljoprivrede imalo konkurse dve godine za redom na kojima su dodeljena sredstva za oko 2.000 mladih poljoprivrednika dok je u trećoj godini odobreno duplo više nego prethodne dve godine ukupno. Naime na konkursu se javilo rekordnih 5.500 mladih poljoprivrednika.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede