Home Blog Page 415

Jedna od najgorih suša u poslednjih 500 godina u Evropi, nivoi Dunava i Save mesecima na minimumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Cosma)

Profesor Vladimir Đurđević, klimatolog sa Instituta za meteorologiju kaže za RTS da je jedna od najgorih suša u poslednjih 500 godina pogodila Evropu. Ističe da su nivoi naših velikih reka, Dunava i Save, mesecima na minimumu.

Klimatolog Vladimir Đurđević rekao je za RTS da su temperature od 40 stepeni i nevreme koje je usledilo u Zapadnoj Evropi prognozirani nekoliko dana unapred, ali da je neophodno efikasnije upozorenje za građane.

“Karika koja nedostaje je kako te prognoze efikasno saopštiti građanima, kako mogu relativno lako da budu upozoreni i da aktivnosti odlože za kasnije. Takvi sistemi postoje u Americi, kada građani dobijaju poruku upozorenja. Postoji incijativa da se takav sistem napravi globalno”, objašnjava Đurđević.

Dodaje da u preko 99 odsto slučajeva vremenske prognoze su dobre, te da jasno najavljuju nevreme.

“Preporuka za ljude kada vide da se dešava nešto neobično ili da dolazi do nagle promene vremena, pogledaju sajt RHMZ-a da li ima upozorenja. Ukoliko upozorenje postoji, građani treba da odlože svoje aktivnosti koje mogu da budu rizične”, savet je Đurđevića.

“U junu i julu oboreni rekordi”

Klimatolog ističe da je ovo jedna od najgorih suša u Evropi u poslednjih nekoliko decenija.

“U našoj zemlji imamo kratkotrajno olakšanje po pitanju suše. U nekim delovima Evrope to olakšanje se nije desilo. Suša još uvek nije gotova i zato ne možemo da kažemo da li je najgora ili jedna od najgorih, ali je sigurno jedna od najgorih u poslednjih 500 godina”, ističe Đurđević.

Ističe da su u junu i julu oboreni temperaturni rekordi. Objašnjava da osim meterološke, postoji hidrološka, poljoprivredna i socio-ekonomska suša.

“Suša se dugo razvija i traje, a posle je potrebno dugo vremena da se stvari vrate na pređašnje stanje. Ne može jedna epizoda padavina da reši sušu. Morali bismo da imamo nekoliko meseci padavina iznad proseka da bi se stvari vratile u normalu”, navodi Đurđević.

“Posledice ozbiljne i dugotrajne”

Foto: Joachim Press

Klimatolog dodaje da će posledice zbog suše biti veoma ozbiljne, dugo osećati, kao i da će biti potrebno “nekoliko meseci suficita padavina da se vratimo u normalne tokove”.

“Nivoi naših velikih reka, Dunava i Save, mesecima se kreću na minimumu”, ističe Đurđević.

Kakve se temperature očekuju narednih dana

Klimatolog kaže da prognoze pokazuju da ćemo narednih nekoliko dana imati pauzu od visokih temperatura, ali da će se one vratiti u narednih desetak dana.

“Neće biti visoke vrednosti temperatura kao pre epizode sa padavinama, ali će biti više u odnosu na očekivane vrednosti. Temperature početkom septembra biće iznad proseka”, kaže Đurđević.

Izvor: RTS

Čeka nas najslabija berba kukuruza od 2007. godine?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)

Još se u julu dalo naslutiti kako će ove godine ekstremno visoke temperature uz nedostatak padavina najviše negativnog uticaja ostaviti na kukuruzu.

Vremenske prilike su već tada smanjile prognoze za njegov, ali i prinos suncokreta, krompira i šećerne repe.

Rod manji za 10 miliona tona

Ali, kukuruz je na ovim prostorima jedna od najviše uzgajanih kultura pa ono što se događa ovog leta nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Loše oprašivanje, manji broj klipova, sitna zrna ratare dovodi do velikih problema. Čak nisu sigurni ima li smisla ulaziti kombajnom u polja jer će u najboljem slučaju imati 50 postotni prinos od prošlogodišnjeg.

Slična je situacija u mnogim evropskim zemljama. Već se sada govori o najslabijoj berbi u poslednjih 15 godina, navodi Agrarheute pozivajući se analizu konsultantske kompanije Strategie Grains.

Dakle, prema njihovim podacima rod bi mogao biti manji za 10 miliona tona, odnosno 55,4 mil. t što je najmanja količina u poslednjih 15 godina. Julska prognoza predviđala je 65,4 mil. t što znači da je avgustovska korigovana za značajnih 15 odsto.

I američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) u svom je poslednjem izveštaju smanjilo prognoze za evropsku berbu za osam miliona tona, sa 68 na 60 mil. t.

Ostatak možete pročitati OVDE.

Izvor: Agroklub

Veliko interesovanje Kragujevčana za mere energetske efikasnosti

Foto: Masonry photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Pixabay

Javni poziv za sufinansiranje mera energetske efikasnosti u domaćinstvima na teritoriji Kragujevca završen je prošle nedelje, a na njega se prijavilo više od 370 domaćinstava, saopšteno je na sajtu grada.

Grad je za potrebe sufinasiranja mera energetske sanacije izdvojio 15 miliona dinara, koliko i Ministarstvo rudarstva i energetike, sa kojim je javni poziv raspisan. Po ovom javnom pozivu utrošeno je 26 miliona dinara, dok je četiri miliona opredeljeno za naknadni konkurs za postavljanje solarnih panela. Najveće interesovanje bilo je za zamenu stolarije, zatim za subvencije za izolaciju i zamenu kotlova.

Prema rečima Dejana Ružića, načelnika Gradske uprave za razvoj i investicije, Grad je izdvojio i dodatna sredstva zbog većeg broja zainteresovanih u odnosu na odobrena sredstva.

“Odlučili smo da obezbedimo dodatnih 2,6 miliona dinara kako bi pozitivno rešili sve zahteve sugrađana koji su ispunili uslove konkursa”, rekao je Ružić.

Ono što je trenutno aktuelno je javni poziv Ministarstva zaštite životne sredine za zamenu kotlova na čvrsta goriva (ugalj i drva) kotlovima na gas i pelet. Konkurs je otvoren do 23. avgusta i konkurisanje je potpuno isto kao kod konkursa Ministartsva rudarstva i energetike. Obrasci se preuzimaju na okruglom šalteru ili sa sajta grada i dokumentacija je identična. Svi oni građani koji nisu dobili subvencije na upravo završenom konkursu Ministartsva rudarstva i energetike, mogu sada ponovo da konkurišu i obezbede subvenciju za zamenu kotlova. Ukupan budžet, podsetio je Ružić,  je 10 miliona dinara.

Kako je najavljeno, i konkurs za solarne panele biće raspisan do kraja godine. Čekaju se instrukcije resornog ministarstva koje je i inicijator tog konkursa za subvencionisanje mera energetske efikasnosti.

Energetski portal

Usvojen Izveštaj o realizaciji Lokalnog plana upravljanja otpadom u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitrije Milenković)
Foto: Grad Beograd

Gradski odbornici usvojili su Izveštaj o realizaciji Lokalnog plana upravljanja otpadom na teritoriji grada Beograda 2021–2030, za 2021. godinu, saopšteno je na sajtu grada.

Sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević istakla je da su tokom 2021. godine nastavljeni radovi na izgradnji postrojenja na deponiji u Vinči.

“Do kraja 2021. godine izgrađena je nova sanitarna deponija, gornja platforma sa lagunama za procedne i atmosferske vode, interne saobraćajnice i komunalne staze, administrativna zgrada, operativna platforma, deo zelenog pojasa, postrojenje za tretman neopasnog otpada – plato drobilično postrojenje, nova inertna deponija I faza i drugo. Dana 2. avgusta 2021. godine započeto je pružanje privremenih usluga od strane privatnog partnera”, rekla je sekretarka za zaštitu životne sredine.

Ona je dodala da su tokom 2021. godine završeni hitni radovi na sanaciji potporne građevine na deponiji „Vinča”.

“Radovi su imali za cilj stabilizaciju klizišta na postojećoj deponiji komunalnog otpada u Vinči. Sanacija je bila neophodna jer se aktiviralo klizište deponovanog otpada, što je dovelo do oštećenja izvedenih radova i drenažnog sistema za prikupljanje procednih voda, koji je sastavni deo potporne građevine. Nastavljene su aktivnosti na izradi planske i tehničke dokumentacije za potrebe izgradnje transfer stanica (TS) i centara za sakupljanje otpada sa postrojenjima za razdvajanje otpada, te su sprovedene aktivnosti radi izgradnje TS u Mladenovcu, TS u Rakovici, TS u Zemunu i centra za sakupljanje otpada sa postrojenjem za razdvajanje reciklabila na teritoriji GO Zemun”, rekla je Vilotijević.

Sekretarka je istakla da je u cilju dostizanja odgovarajućeg stepena reciklaže nastavljena izrada planova za postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada i reciklažu u periodu 2019–2029. godine. Dodala je da su tokom 2021. godine nastavljene aktivnosti kako bi se obezbedili uslovi za izgradnju i opremanje prostora i objekata za odlaganje i tretman građevinskog otpada i otpada od rušenja i kabastog otpada.

Foto: Grad Beograd

“Prilikom sprovođenja mera sanacije divljih deponija uklonjeno je 7.482 m³ otpada. U cilju rešavanja problema sanacije postojećih divljih deponija, kao i prevencije nastanka novih, tokom 2021. godine realizovan je projekat ‘Mapiranje divljih deponija iz vazduha na teritoriji GO Palilula i GO Voždovac’.  U 2021. godini, Sekretarijat je ukupno izdao šest dozvola za upravljanje otpadom na teritoriji grada Beograda. U fokusu su bile promocije, popularizacija, rad sa građanima i udruženjima radi podizanja javne svesti pravilnog postupanja sa otpadom”, precizirala je Vilotijević.

Kako je rekla, saradnja sa međunarodnim institucijama radi razmene iskustava i pružanja pomoći u upravljanju otpadom u Beogradu nastavljena je i u 2021. godini, te su doneti Akcioni plan za zeleni grad (GCAP) i Akcioni plan za održive izvore energije i klimu (SECAP).

Energetski portal

Cena struje na berzama divlja, evropske države najavljuju subvencije građanima

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Transport gasa Severnim tokom biće obustavljen od 31. avgusta do 2. septembra zbog planiranih tehničkih radova, saopštio je “Gazprom”. Do kraja iduće godine norveška eletromreža neće naplaćivati tarife za prenos struje. I druge države pokušavaju da subvencijama pomognu građanima – ali ni to i ne ide lako jer cene na berzama divljaju.

Nemačka industrija koja u velikoj meri zavisi od gasa: proizvođači staklenih boca, čelika, lekova, hemikalija pa čak i perionica veša, već su u problemu i strepe od prekida rada. Kažu, i pre briselskog dogovora o štednji srezali su potrošnju, a za prelazak na drugo gorivo treba im vreme.

“Troškovi su ogromni, takve mere, to nije nešto što možemo da sprovedemo za pola godine ili godinu dana. Preduzeli smo razne mere i već uštedeli i do 20 odsto gasa, možemo da upravljamo elektranom samo ako imamo obezbeđeno snabdevanje. Ne možemo delimično da zatvorimo postrojenje, za nas je to uključeno ili isključeno”, rekao je Jan Ekerskorn, direktor kompanije “Cinkpauer Mekenhajn”.

Cena struje na Baltiku eksplodirala, Švedska najavljuje veće subvencije 

Baltička berza struje ove sedmice je eksplodirala – struja u jednom času dostigla cenu od neverovatnih 4.000 evra za megavat-sat.

Prosečna cena za Litvaniju bila je rekordnih gotovo 830 evra, pa je zemlja pozvala regulatore Evropske unije da reaguju na tržištu električne energije. U strahu od još veće krize, preduzeća su zatražila od vlade da ograniči cenu i izvoz. 

“Treba pokrenuti ovaj problem na evropskom nivou. Ali ovo je samo jedan faktor. Drugi faktor je što trenutno, jednostavno fizički ne proizvodimo dovoljno struje. Država bi mogla da sve kapacitete i one što malo više zagađuju, kao što su gas i mazut – vrati na tržište”, naveo je Andrijus Romanovskis, predsednik litvanske poslovne konfederacije.

U Švedskoj najavljuju veće subvencije za struju kako bi zaštitili potrošače. 

“Šveđani mogu biti sigurni da ćemo podržati domaćinstva i preduzeća, posebno ona koja su najteže pogođena. Želimo da uvedemo maksimalnu cenu električne energije, a to znači, najmanje 30 milijardi švedskih kruna za refundaciju struje za domaćinstvima”, rekla je premijerka Švedske Magdalena Anderson. 

Ekonomisti ocenjuju da je povećanje dotacija kontraproduktivno, jer će dovesti samo do veće potrošnje struje.

Izvor: RTS

Hrvatska ukida PDV na solarne panele

Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)
Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Vlada Republike Hrvatske na nedavno održanoj sednici, najavila je da će, uz sve mere za ublažavanje posledica energetske krize, ukinuti PDV na ulaganja u solarne panele.

Kako je objasnio Andrej Plenković, premijer Hrvatske, svi koji žele da investiraju u solarne panele, to će moći da urade bez PDV-a, ali nije precizirano ništa detaljnije.

“Tu ćemo ići sa stopom PDV-a od 0 odsto. Nakon konsultacija koje smo vodili proteklih dana to je jedna novost koju danas izgovaram”, rekao je on, navodi se u saopštenju Vlade.

Na ovaj način, vlada ove zemlje želi da dugoročno osigura snabdevanje električnom energijom.

Plenković je podsetio da je Vlada ranije usvojenim paketom mera značajno sprečila rast cena energenata za građane, zaštitila socijalno ugrožene i smanjila PDV na toplotnu energiju i hranu

Na istoj sednici Vlade doneta je odluka o izgradnji gasovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku, kako bi se povećala sigurnost snabdevanja gasom.

Energetski portal

Kontrola zbog pomora riba pokazala da se redovno zagadjuju Odra i druge poljske reke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prve kontrole preduzeća u Poljskoj posle pomora riba i ekološke katastrofe u Odri pokazale su da je samo duž Odre u Poljskoj skoro 6.000 mesta gde se nelegalno izlivaju otpadne ili industrijske vode a redovno se tako zagadjuju bez straha od kazne i ostale reke u Poljskoj.

Inspektori za zaštitu životne sredine u kontrolama koje je posle masovnog pomora riba od kraja jula u Odri konačno naredila poljska vodoprivreda otkrili su nelegalno izlivanje bez dozvola na čak 17.000 mesta na rekama širom Poljske dok od 5.816 mesta na Odri samo 3.500 ima dozvole da izliva u reku. “Do danas je potvrđeno da su 282 izlivanja u reku nelegalna. Prvih 57 prijava predato je policiji, od čega je 20 vezano za Odru”, saopštila je danas poljska vodoprivreda Vodi Polske.

Poljska opozicija uspela je da utvrdi da je KGHM, korporacija koja eksploatiše bakar i srebro, izmedju 29. jula i 10. avgusta kraj Glogova u Donjoj Šleziji, gde je i počela ekološka katastrofa i pomor riba, izlila velike količine slane vode iz flotacije ruda a poljska vodoprivreda nije zatražila da to prekine već je KGHM pet dana pošto su se u tom toku Odre pojavile mrtve ribe sam prekinuo izlivanje u reku.

Još uvek nije poznato šta je tačno izazvalo pomor stotina tona riba u Odri a jedna od teza koju je pomenula i poljska ministarka životne sredine Ana Moskva da je za to kriv veliki salinitet koji su u uzorcima sa svoje strane te granične reke osim poljskih vlasti otkrili i Nemci.

I poljske i nemačke vlasti smatraju da je za nevidjenu ekološku katastrofu kriv čovek, nelegalno ispuštanje otrovnih supstanci iz proizvodnje ili u otpadnim vodama dok bi prirodne okolnosti kao nizak vodostaj i visoke temperature mogle samo da doprinesu zagadjenju ali ne i da budu uzrok.

Zagadjenje koje je počelo kod Olave na jugozapadu Poljske zagadilo je i izazvalo pomor riba u celom toku Odre kojoj su vlasti u nekoliko regiona zbog ekološke katastrofe zabranile prilazak a u donjem toku prema ušću u Baltik pretnja je sekundarno zagadjenje od mrtvih riba koje nosi reka.

“Postavili smo na 15 mesta 26 barijera i nadam se da smo uspeli da sprečimo u velikoj meri to sekundarno zagadjenje. Do sada smo u Zapadnoj Pomeraniji izvadili iz reke 82 tone mrtvih riba. To je s jedne strane loša vest da je toliko organizama uginulo ali s druge strane svaki izvadjeni kilogram sprečava da se dalje širi zagadjenje reke”, kazao je danas predsednik tog regiona na severu Poljske Zbignjev Bogucki.

Ekološka katastrofa na koju su poljske vlasti reagovale sa zakašnjenjem od čitavih 14 dana kada su već Poljaci počeli da pale sveće na obalama Odre za mrtvu reku u kojoj će se život oporavljati godinama izazvala je i demonstracije Poljaka.

Spontano su se udružili gradjani, preduzetnici čije poslovanje zavisi od reke i prosto ljubitelji prirode i u novoj inicijativi Koalicija mostova nad Odrom organizovali prvi protest i u sredu blokirali u mestu Ćigaćice most, sa planom da organizuju blokade i drugih mostova sve dok vlada ne otkrije uzrok ekološke katastrofe i trovače reke, javljaju poljski mediji.

Inspekcije životne sredine i tužlaštva vode istragu i u Poljskoj i u Nemačkoj, a poljski premijer Mateuš Moravjecki, koji je već smenio direktora vodoprivrede i glavnog inspektora za zaštitu životne sredine, obećao je da poljske službe neće stati dok ne nadju i kazne krivca za taj, kako je kazao, zločin nad prirodom.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Srbija pomaže Bugarskoj da obezbedi plovnost Dunava

Foto: Joachim Press
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Bugarske prihvatila je pomoć koju je Srbija ponudila u vidu mehanizacije koja će već sledeće nedelje izvršiti interventne bagerske radove na Dunavu, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u Sofiji.

On je, nakon sastanka sa ministrom transporta, informacionih tehnologija i komunikacija Bugarske Hristom Aleksijevim, naveo da je postignut dogovor o formiranju radne grupe koja će odgovoriti na sve izazove strateške prirode koji su pred nama, zbog ratnih okolnosti u kojima se našla Evropa, ali i energetske krize.

“Dunav je naš zajednički auto-put i od strateške je važnosti za obe države”, istakao je Momirović, iskazavši zahvalnost Aleksijevu na tome što je pokazao i spremnost da na njihovoj železničkoj transportnoj mreži daju prednost našem kargo saobraćaju koji će Srbiju snabdevati ugljem.

On je ukazao na to da Srbija uspeva da obezbedi sigurnost snabdevanja ugljem sa reka za domaću elektroprivredu, pri čemu je izrazio očekivanje da će u tom smislu i problem na Dunavu u Bugarskoj uskoro biti regulisan.

Na sastanku je bilo reči i o budućoj saradnji Srbije i Bugarske u oblasti transporta, kao i o trenutnim aktivnostima i planovima za unapređenje infrastrukture na železničkom Koridoru 10 i plovnom putu između dve zemlje.

Energetski portal

Suša otkrila 7.000 star „Španski Stounhendž“

Foto: Fejsbuk skrinšot

Španija je, kao i veći deo Evrope, ovog leta pogođena ekstremnim toplotnim talasima i nedostatkom padavina. To je rezultovalo isušivanjem brojnih rezervoara i reka na Pirinejskom poluostrvu, a jedan takav događaj otkrio je praistorijski spomenik star oko 7.000 godina.

“Španski Stounhendž”, čije je službeno ime Dolmen Gvadalperala, ponovo je izronio na površinu nakon što je presušio rezervoar Valdekanas, javljaju svetski mediji.

Kamenje, uspravno poređano u krug, prvi je otkrio nemački arheolog Hugo Obermajer davne 1926. godine, ali je spomenik potopljen 1963. godine izgradnjom brane i punjenjem veštačkog jezera tokom vladavine Fransiska Franka.

Veruje se da je od tada Dolmen Gvadalperala bio vidljiv samo četiri puta tokom intenzivnih suša, a ove godine arheolozi su ponovo dobili priliku da ih proučavaju na suvom.

Iako nije sasvim sigurno ko ih je podigao, neki smatraju da su u pitanju grobnice.

Veliki dan za špansku arheologiju

Zanimljivo je i to što je u južnoj Španiji otkriven još jedan džinovski kameni kompleks  za koji arheolozi veruju da bi mogao da bude jedan od najvećih u Evropi, javlja The Local.

Preko 500 uspravnog kamenja otkriveno je na zemljištu Huelvi nedaleko od reke Gvadijane na kome je trebalo da nikne plantža avokada.

Međutim, regionalne vlasti su pre izdavanja dozvole zatražile istraživanje lokacije zbog njenog mogućeg arheološkog značaja što je dovelo do otkrivanja kamenja.

Milena Maglovski

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 19. avgusta 2022. godine do 15 časova 26. avgusta 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 210,50 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Kreće projekat Novi Kovin? – U jedinstvenom rudniku u svetu u planu podvodna eksploatacija lignita

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine obavestio je javnost da je firma Energetski Kompleks doo Beograd, kao nosilac projekta, podnela zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta podvodna eksploatacija uglja i otkrivke na delu polja A i B kovinskog ležišta.

Reč je o projektu koji je najavljen pre više od decenije, a podrazumeva širenje ugljenokopa u opštini Kovin u kojem se od 1995. godine ugalj vadi iz Dunava metodom podvodne eksploatacije koja je jedinstvena u svetu.

Prema dokumentu koji je izradila ECOlogica URBO iz Kragujevca, u planu je podvodna eksploatacija uglja i otkrivke na delu polja A i B kovinskog ležišta.

Podvodna eksploatacija uglja planirana je unutar definisanih eksploatacionih zona i budućih podvodnih kopova.

Buduće eksploataciono polje je na površini od 34,2 km2 i obuhvatiće zone eksploatacije u poljima A i B, jalovu zonu između njih i pojas oko ovih zona, širine oko 100 m.

U oba ugljonosna polja A i B eksploatacija bi se, kako se precizira, vršila severno i južno od odbrambenog nasipa.

Određena su dva lokaliteta sa kojih bi se odmah započelo sa eksploatacijom – prvi lokalitet se nalazi u krajnjem jugozapadnom delu polja A, u nastavku trenutnog eksploatacionog polja Rudnika Kovin a.d., i na tom lokalitetu dostupno je oko 2,25 miliona tona uglja, dok se na drugom lokalitetu, koji se nalazi u središnjem delu polja B, gde je ugljeni sloj najbliže površini, nalazi količina od 5,5 miliona tona uglja.

Prosečna energetska vrednost kovinskog rovnog uglja (lignita) je oko 9400 kJ/kg, a komercijalnog uglja, koji se podvodnom eksploatacijom rešava nečistoća, oko 12.000 kJ/kg.

Pored uglja, kao osnovne mineralne sirovine, izdvajaće se i šljunak iz otkrivke.

Iskorišćenje ležišta uglja Kovin planirano je na 85 odsto, stoji u dokumentu, sa godišnjim kapacitetom od tri miliona tona lignita godišnje, tokom četrdesetdvogodišnjeg radnog veka rudinka.

Godišnje bi se otkopavalo i 15,7 miliona m3 materijala iz otkrivke (šljunak i pesak, približno u odnosu 1:1), i oko 2.600.000 m3 peska iz međuslojne jalovine.

Ostatak možete pročitati OVDE.

Izvor: eKapija

Konkurs za dodelu strateških grantova 2022

Foto: Promo
Foto: Promo

Raspisan je prvi konkurs za dodelu strateških grantova u okviru projekta Akcije Srbije u oblasti zaštite životne sredine, prirode i klime – Bezbedna priroda i klima.

Ako se bavite pitanjima zaštite životne sredine i klimatskih promena i registrovani ste kao udruženje građana/organizacija civilnog društva u Republici Srbiji, ispunjavate uslove da se prijavite za Program strateškog granta u visini od maksimum 18.000 evra.

Akcije Srbije u oblasti zaštite životne sredine, prirode i klime – Bezbedna priroda i klima je projekat WWF koji ima za cilj da se formira mreža organizacija civilnog društva u Srbiji, koja će sprovoditi održive ideje iz oblasti zaštite životne sredine i klime, a ujedno će i ojačati kapacitete kako bi zajedno kreirali politike iz ove oblasti.

Projekat je podržala Evropska unija kroz Program podrške civilnom društvu.

Na konkurs se mogu prijaviti Organizacije civilnog društva koje su registrovane u Srbiji, a bave se temama zaštite životne sredine i klimatskih promena.

Konkurs za podnošenje koncepta projekta je stalno otvoren do 22. septembra 2022. godine, do 15 časova.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: WWF

Crna Gora – Poskupljenje struje i restrikcije opcija ako se stanje ne popravi

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Situacija je delikatna, a restrikcije i poskupljenje struje jedna su od opcija ukoliko se stanje ne popravi u narednom periodu, saopštio je rukovodilac sektora za korporativne komunikacije “Elektroprivrede Crne Gore” (EPCG) Tomaš Damjanović. 

On je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG kazao da ta kompanija ima obezbeđene količine električne energije za avgust i septembar, ali da će za ostatak godine zavisiti od više faktora, pre svega hidrološke situacije, prenosi RTCG.

“Restrikcije su generalno posledica globalne energetske krize, koja na sve utiče, pa i nas. Situacija na tržištu je delikatna i nezgodna za sve učesnike. Može da se desi da imate dovoljno novca da nabavite električnu energiju, ali da na tržištu nema dovoljno robe”, naveo je Damjanović.

Kazao je da je za električnu energiju za prvih sedam meseci utrošeno 117 miliona, dok je za isti period lani izdvojeno 28 miliona.

“Mi ćemo nastojati da ne dođemo u situaciju kao neke države u regionu, ali restrikcije su jedna od opcija. Potrebna nam je ispružena ruka i kupaca – domaćinstva, privreda, javna uprava…”, naveo je Damjanović.

Na pitanje o poskupljenju struje, on odgovara:

“Ako situacija u postrojenjima i hidrološka situacija bude povoljna, ne bismo posezali za tim. Cene svih artikala su skočile, poskupljenja su nepopularna mera i radimo sve što možemo da do toga ne dođe. Naravno, i to je jedna od opcija ako okolnosti ne odu po planu.”

Železara ozbiljan resurs

Kako će rezultirati razgovori EPCG i turskog Tosijalija, rano je govoriti, ocenio je Damjanović.

“Razgovori su počeli i nastaviće se, a čime će rezultirati rano je govoriti. Interes EPCG je da posluje u opštem inetersu i da dođe do što više izvora električne energije.”

Ističe da su kao problematičan detektovali drugi i treći kvartal, što ranije nije bio slučaj jer su, kako kaže cene bile drugačije.

“Osnovni cilj EPCG je proširenje proizvodnog portfolija, i Železara predstavlja ozbiljan resurs u pogledu energetskog potencijala. U narednom periodu skeniraće se i prezentovati javnosti zahtevi turske kompanije”, dodao je Damjanović.

Saopštio je i da u kompaniji ozbiljno razmatraju sugestiju Vlade i da li bi investiranje u Železaru zadovoljilo njihove potrebe.

“Ponuda od Vlade za kupovinu Železare do ovog trenutka nismo dobili, samo zeleno svetlo da se može otpočeti razgovor sa sadašnjim vlasnikom na tu temu”, pojasnio je Damjanović.

Izvor: RTCG

Srbija utrostručila uvoz energenata u prvom polugođu

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)
Foto-ilustracija: Pixabay

Uvoz enegenata u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 3,1 milijardi evra, što je za 2,1 milijardu evra više u odnosu na prvih šest meseci 2021. godine, piše u izveštaju Narodne banke Srbije (NBS).

Rast svetskih cena energenata uticao je i na ovogodišnje povećenje deficita tekućeg računa platnog bilansa.

Defticit tekućeg računa u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 2,7 milijardi evra (9,6 odsto BDP-a) što je iznad ranijih očekivanja. NBS iz ovog razloga i povećala projekcije za deficit tekućeg računa na kraju godine, pa se sada očekuje da on bude 9,4 odsto BDP-a.

Defticit tekućeg računa u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 2,7 milijardi evra (9,6 odsto BDP-a) što je iznad ranijih očekivanja.

Ako se geopolitičke tenzije dodatno zaoštre i to dovede do daljeg smanjenja snabdevenosti Evrope ruskim gasom ili njegovog prekida, Srbija bi mogla da se suoči sa dodatnim pogoršanjem tekućeg deficita, navodi NBS.

Povećanje deficita bilo je prouzrokovano pre svega rastom robnog deificita, koji je bio pod velikim uticajem rasta uvoznih cena energenata.

Deficit u robnoj razmeni u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 4,7 milijardi evra, uz brži rast uvoza od izvoza robe. Naime, uvoz je porastao za 43,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je izvoz porasta 32,6 odsto.

U odnosu na prvu polovinu 2021. godinu robni uvoz je povećan za 5,3 milijardi evra, a izvoz za 3,1 miliju evra. To je uticalo da robni deficit bude povećan za 2,2 milijardu evra.

Blizu 98 odsto tog povećanja odnosi se na rast vrednosti uvoza enegenata, koji je porastao za 2,1 milijardu evra.

Izvor: Nova Ekonomija

Kina raketama pokušava da izazove kišu i ublaži sušu

Foto-ilustracija: Pixabay (jrperes)
Foto-Ilustracija: Pixabay (Aliya_99)

Izuzetno visoke temperature širom sveta donele su gotovo nezapamćene suše i izuzetno nizak vodostaj reka. I dok se u nekim zemljama uvodi stroga kontrola potrošnje i redukcije u isporuci vode, u Kini su započeli akciju zasejavanja oblaka specijalnim raketama kako bi izazvali padavine.

U ovoj zemlji u najmanje 138 gradova na snazi je crvena uzbuna zbog velikih vrućina i nedostatka padavina. Situacija je najteža u nekoliko regiona duž reke Jangce, koja je u pojedinim delovima potpuno presušila. Trenutno stanje dovelo je do toga da je akumulacija hidroelektrana smanjena za čak polovinu.

Zato su u ovim oblastima započeli program zasejavanja oblaka specijalnim raketama koje sadrže srebro jodid koje bi trebalo da izazovu padavine. 

Međutim, u pojedinim oblastima, zbog izuzetno tankih oblaka, ovaj poduhvat nije uspeo, prenose svetski mediji.

Ministarstvo vodnih resursa Kine saopštilo je da suša širom sliva reke Jangce “štetno utiče na bezbednost pijaće vode za stanovništvo i životinje, kao i za poljoprivredne useve”.

Zasejavanje oblaka je metoda koja se već godinama koristi širom sveta, ali Kina ima najviše iskustva u tome. Ubacivanjem supstance – srebrnog jodida u oblake dolazi formiranja kristala leda koji pomažu da se proizvedu padavine. 

Naučne studije pokazale su da zasejavanje oblaka mogu da povećaju količine kiše i snega na velikom području ukoliko su uslovi povoljni.

U tehnologiju modifikovanja vremenskih prilika Kina je od 2012. do 2017. godine uložila 1,34 milijardi dolara. Oni planiraju da do 2025. godine razviju ovaj sistem kako bi povećali poljoprivrednu proizvodnju, smanjili posledice suša, ali i da bi brzo reagovalo u slučaju vremenskih nepogoda i prilikom velikih požara.

Milica Radičević

Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Srbije za period 2021 do 2030 sa vizijom do 2050. godine

Foto: Green world photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Jeon)

Poznato je da je u okviru EU uspostavljen jasan pravno obavezujući okvir za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma iz 2015. godine, a uspostavljeni su i ambiciozni ciljevi za 2030. godinu u pogledu obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte. U cilju definisanja ovih ciljeva, slično državama članicama EU, ugovorne strane Energetske zajednice, u koje spada i Republika Srbija, u obavezi su da pripreme Integrisane nacionalne energetske i klimatske planove, da prate navedene oblasti i da izveštavaju o njima.

Osim toga, Srbija je potpisnica i Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan koja nas takođe obavezuje i na izradu Integrisanog energetskog i klimatskog plana.

U skladu sa politikom EU u oblasti energetike i klime i težnjom da se sprovede dekarbonizacija i u 2050. godini, te ostvari klimatska neutralnost, Ministarski savet Energetske zajednice je usvojio Preporuku o pripremi i razvoju integrisanih nacionalnih  energetskih i klimatskih planova (Recommendation of the Ministerial Council of the Energy Community (2018/1/MC-EnC) od strane ugovornih strana Energetske zajednice. Ovi planovi obuhvataju svih pet dimenzija Energetske unije i predstavljaju nužne alate za strateško planiranje energetske i klimatske politike. Energetska zajednica je izradila uputstvo za izradu integrisanih energetskih i klimatskih planova (POLICY GUIDELINES by the Energy Community Secretariat on the development of National Energy and Climate Plans under Recommendation 2018/01/MC-EnC).

U skladu sa navedenom preporukom, Republika Srbija je u obavezi da izradi i usvoji Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan RS za period od 2021. do 2030. godine uključujući perspektivu do 2050. godine, kako bi se osigurala doslednost sa dugoročnim relevantnim ciljevima politike na nivou EU, UNFCCC i Energetske zajednice.

Integrisani nacionalni energetski i klimatski planovi, u skladu sa Uputstvom , između ostalog, treba da sadrže sledeće elemente: a) pregled trenutne situacije; 2) ciljeve, politike i mere za pet dimenzija Energetske unije; 3) integrisane projekcije i indikatore uključujući referentne scenarije i scenarije politika koji procenjuju relevantne uticaje politika i predloženih mera, 4) izveštavanje o sprovođenju nacionalnih planova i sl.

Pri projekcijama i definisanju scenarija politika, važno je uzeti u obzir makroekonomski kontekst (kao što su očekivani bruto domaći proizvodi i rast stanovništva), kao i druge faktore, među kojima su: strukturne promene u ekonomiji koje će verovatno uticati na energetski sistem i emisije gasova staklene bašte, globalne energetske trendove (kao što su međunarodna kretanja cena fosilnih goriva) kao i cene CO2, prekogranične mrežne interkonekcije i tehnološki troškovi.

Proces izrade INEKP u Srbiji

U aprilu 2021. godine donet je set zakona iz oblasti energetike i rudarstva, među kojima je pored novih zakona – Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Zakon o izmena i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima i Zakona o energetici, a u kome je propisana obaveza izrade INEKP, kao i praćenje i izveštavanje o njegovoj realizaciji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike radi na izradi Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine sa vizijom do 2050. godine (INEKP) u okviru IPA projekta „Dalji razvoj kapaciteta energetskog planiranja“, koji je finansiran u celosti sredstvima Evropske unije. Projekat sprovodi konzorcijum iz Grčke koji predvodi kompanija LDK Consultants SA u saradnji saCentre for Renewable Energy Sources and Savings (CRES).

INEKP bi trebalo da pruži prikaz postojećeg stanja u Republici Srbiji, ključnih politika i odgovarajućih mera za sagledavanje pet dimenzija Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju Energetske unije i delovanjem u području klime:

1) Dekarbonizacija (emisije gasova sa efektom staklene bašte i obnovljiva energija),

2) Energetska efikasnost,

3) Energetska sigurnost,

4) Unutrašnje energetsko tržište i

5) Istraživanje, inovacije i konkurentnost.

INEKP će takođe sadržati makroekonomske i energetske projekcije i scenarije kojima se procenjuju i relevanti uticaji tako definisanih politika i predloženih mera.

Zajedno sa planom investicija u energetici, sprovođenje ovog plana trebalo bi da doprinese višim stopama privrednog rasta, otvaranju novih radnih mesta i balansu između razvoja energetskog sektora i zaštite životne sredine, kao ključnom zahtevu Zelene agende.

Radna grupa angažovana na izradi INEKP je operativna i sastoji se od velikog broja relevantnih ministarstava i institucija, javnih i privatnih preduzeća, organizacija civilnog društva, koji daju značajan doprinos putem efikasne saradnje članova, dostavljanja mišljenja, kao i potrebnih podataka za potrebe analize rezultata modeliranja u postupku izrade nacrta. Ministarstvo rudarstva i energetike je takođe sprovodilo i proces prikupljanja mišljenja raznih obrazovnih institucija, naučnih instituta i udruženja o posebnim temama, u skladu sa njihovim kompetencijama i relevantnošću.

Takođe, Ministarstvo je na vrlo transparentan način uključilo u praćenje rada na INEKP i predstavnike Energetske zajednice, Evropske komisije, Delegacije EU u RS, EBRD.

U okviru rada na INEKP-u poseban izazov predstavlja definisanje novih ciljeva u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 2030. sa vizijom do 2050. godine. Potrebno je definisati onaj optimalni energetski miks, unapređenje energetske efikasnosti, veću upotrebu obnovljivih izvora energije, unapređenje sigurnosti snabdevanja i smanjenje energetskog siromaštva koji će definisati brzinu procesa dekarbonizacije odnosno energetske tranzicije.

Postojeća struktura energetskog sektora Republike Srbije zahteva ozbiljne promene, uređenja i investicije, kako bi bila usklađena sa evropskom politikom u ovoj oblasti. U tom smislu, ključni zadatak u procesu izrade INKP je definisanje scenarija iz kojih će se utvrditi novi ciljevi u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i emisija gasova sa efektom staklene bašte. U procesu izrade ovog plana, pošlo se od pristupa da se pruži što je moguće veći broj alternativa  kroz predložena 33 radna scenarija, koji su predstavljena Radnoj grupi, nakon čega se kroz dalji analitički i konsultativni proces Ministarstva, konsultanta i predstavnika Radne grupe, došlo do manjeg broja scenarija. Na sastanku RG održanom 04.02.2022. godine, prikazani su rezultati modeliranja tri radna scenarija bez nuklearne energije, kao i tri radna scenarija sa vizijom uvođenja nuklearne energije posle 2040. godine. Takođe su prikazani i rezultatidva radna scenarija, jednog sa 100 odsto obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, i drugog sa većim udelom obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije u 2050. godini, a kojima se sagledava mogućnost korišćenja obnovljivih izvora energije u cilju smanjenja uvozne zavisnosti Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Za potrebe ocenjivanja rezultata scenarija i proces njihove prioritizacije, koji će pomoći u odabiru scenarija na osnovu kojih će se pripremiti nacrt Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, razvijen je Alat multikriterijumske analize. Ova analiza je  predstavljena i detaljno analizirana na sastanku Radne grupe. U toku je rad na dodatna tri scenarija koji će takođe biti prezentovana Radnoj grupi u narednom periodu. Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom, Republika Srbija želi da pošalje poruku da predstavlja  državu  opredeljenu ka ekološkom razvoju  i praćenju globalnih  trendova u oblasti zelene transformacije. Zelena agenda je za nas put ka klimatski neutralnoj Srbiji, privrednom razvoju i rastu, put za nova i zdrava radna mesta.

U narednom periodu će biti pripremljen kompletan nacrt INEKP-a, koji će se uskoro naći na širokoj javnoj raspravi, gde će Ministarstvo energetike i rudarstva pozvati građane i građanke  da uzme učešće u procesu njegovog donošenja.

Konsultacije o radnim scenarijima u procesu izrade INEKP-a

Ministarstvo rudarstva i energetike poziva zainteresovanu javnost da u periodu od 9. avgusta 2022. do 5. septembra 2022. uputi svoje komentare i sugestije na radna scenarija koja su izrađena za potrebe pripreme Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije za period do 2030. godine uključujući perspektivu do 2050. godine, i na taj način doprinese kvalitetu izrade ovog važnog strateškog dokumenta u oblasti energetike.

Komentari i sugestije se mogu dostaviti na dva načina:

Putem Obrasca za dostavljanje komentara koji se zajedno sa radnim scenarijima može preuzeti ispod i poslati na adresu elektronske pošte: inecp.konsultacije@mre.gov.rs (detaljno uputstvo je u samom dokumentu),

Putem portala eKonsultacije na adresi: https://ekonsultacije.gov.rs/topicOfDiscussionPage/61/1

Za upućivanje komentara na ovaj način potrebna je registracija na Portal za elektronsku identifikaciju u skladu sa uputstvima dostupnim na adresi https://eid.gov.rs/sr-Cyrl-RS/pocetna . Radnim scenarijima se pristupa putem sekcije Konsultativni proces, kartica Prikupljanje komentara, dok se komentari i sugestije dostavljaju korišćenjem opcije ”Ostavi komentar”.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike