Home Blog Page 335

Potpisan ugovor o drugoj tranši za izgradnju brze pruge od Beograda do Niša

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Ugovor o dodeli bespovratnih 175 miliona evra, drugu tranšu evropskog granta od ukupno 600 miliona evra za izgradnju brze pruge od Beograda do Niša, potpisali su Vlada Republike Srbije i Evropska investiciona banka (EIB).

Za ovaj ključni infrastrukturni projekat u Srbiji ranije je dodeljen grant od 265 miliona evra.

Tom prilikom ministarka za evropske integracije Tanja Miščević istakla je da je posao Vlade Srbije da u partnerstvu sa EU bude urađeno ono što donosi najviše koristi građanima.

,,Železnica nije jedina tema naših razgovora. Sa EIB i EU, koja je naš partner, razgovaramo o tome kako na najbolji način da završimo sa rekonstrukcijom kliničkih centara, da ih opremimo, kako da pomognemo izgradnju novih kapaciteta kada je reč o novim tehnologijama, te kako da se potpomognu istraživanje i razvoj’’, rekla je ministarka Miščević i dodala da je tema razgovora sa evropskim partnerima i dalji razvoj dualnog obrazovanje.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić iskazao je zahvalnost na podršci razvoju projekata na železnici i istakao da se železnice u Srbiji ubrzano menjaju.

Pročitajte još:

On je naveo da se posle brze pruge do Novog Sada gradi i takva pruga do Subotice, da sada počinje izgradnja 228 kilometara brze pruge do Niša, te da očekuje da će u budućnosti biti građena brza pruga do Preševa.

Ministar je najavio srpsko-mađarsku inicijativu ka predstavnicima Bugarske, Grčke, Turske, Albanije i Severne Makedonije, za sastanak na temu nastavka projekta brzih pruga i ka tim državama.

,,Tako bi te pruge stavili u evropsku funkciju, jer imaju smisla samo ako se protežu duž čitavog kontinenta’’, rekao je ministar Vesić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Evropske investicione banke Liliana Pavlova ukazala je na to da se radi o podršci realizaciji ključne strateške investicije.

,,Verujemo u to da je investiranje u novu, modernu, brzu prugu, koja će manje zagađivati, od ključne važnosti za Srbiju, region i EU. Ona će omogućiti bolje veze među ljudima regiona i bolje mogućnosti za transport robe’’, rekla je Pavlova.

Podsetila je i na to da je ova banka godinama izuzetno aktivna na Zapadnom Balkanu i da je do sada obezbedila 7,2 milijarde evra, podržavajući ekonomiju regiona.

Ona je najavila da će biti nastavljeno sa proširenjem saradnje.

Šefa Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre je ukazao na to da je investicija u pomenutu prugu veliki program pokrenut pre 30 dana koji podržava EU te da je njegova vrednost  preko milijardu evra.

,,Sada pravimo drugi korak sa potpisivanjem novog sporazuma o grantu od 175 miliona evra, što će učiniti da se ovaj projekat pomeri napred’’, rekao je Žiofre.

On je podsetio na to da će, umesto sadašnjih šest sati, kada bude nova pruga, putovanje trajati 100 minuta.

,,To će biti velika korist za građane, benefit za ekonomiju Niša i okolnih oblasti, transport robe biće brži, a deo je i većeg projekta povezivanja Srbije sa evropskom infrastrukturom. To je važan korak ka tome da Srbija bude bliža EU’’, poručio je on.

Energetski portal

Prvi Međunarodni dan nultog otpada (zero waste) poziva na akciju za rešavanje globalne krize zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)
Foto: Promo

Kao odgovor na pogoršanje uticaja otpada na ljudsko zdravlje, privredu i životnu sredinu, danas se po prvi put obeležava Međunarodni dan nultog otpada, koji ohrabruje sve da spreče i minimizuju otpad i promovišu društveni pomak ka cirkularnoj ekonomiji.

„Kriza otpada ugrožava sposobnost Zemlje da održi život. Otpad košta globalnu ekonomiju milijarde dolara svake godine“, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u video poruci povodom Dana.

„Tretirajući prirodu kao smetlište, sami kopamo svoje grobove. Vreme je da razmislimo o ceni kojoj otpad uzima našoj planeti – i da pronađemo rešenja za ovu najozbiljniju pretnju”.

Ustanovljen rezolucijom Generalne skupštine UN koja je usledila nakon drugih rezolucija o otpadu, uključujući posvećenost Skupštine UN za životnu sredinu od 2. marta 2022. da unapredi globalni sporazum o okončanju zagađenja plastikom, Međunarodni dan nultog otpada zajednički organizuju Program UN za životnu sredinu (UNEP) i Program UN za ljudska naselja (UN-Habitat). Na ovaj dan se pozivaju sve zainteresovane strane – uključujući vlade, civilno društvo, preduzeća, akademsku zajednicu, zajednice, žene i mlade – da se angažuju u aktivnostima koje podižu svest o inicijativama bez otpada.

Čovečanstvo stvori više od dve milijarde tona čvrstog komunalnog otpada godišnje, od čega se sa 45 odsto loše upravlja. Bez hitne akcije, to će dostići četiri milijarde tona do 2050. Otpad dolazi u svim oblicima i veličinama – uključujući plastiku, šut sa gradilišta i iz rudarstva, elektroniku i hranu. To nesrazmerno utiče na siromašne, sa do četiri milijarde ljudi koji nemaju pristup kontrolisanim objektima za odlaganje otpada.

Cilj Međunarodnog dan nultog otpada je da skrene pažnju na ove bezbrojne uticaje otpada i podstakne globalnu akciju na svim nivoima za smanjenje zagađenja i otpada.

Pročitajte još:

„Upravljanje otpadom je ključno za prevazilaženje stambenih izazova, kako se nosimo sa sanitarnim izazovima naših gradova i, zaista, klimatskom krizom“, izjavila je izvršna direktorka UN-Habitata Maimunah Mod Šarif. 

Foto: Promo

„To je ključno za poboljšanje života ljudi svuda”.

U svojoj rezoluciji o uspostavljanju Dana, Generalna skupština UN je naglasila potencijal zero waste inicijativa i pozvala sve zainteresovane strane da se angažuju u „aktivnostima koje imaju za cilj podizanje svesti o nacionalnim, podnacionalnim, regionalnim i lokalnim inicijativama nultog otpada i njihovom doprinosu postizanje održivog razvoja”.

“Promovisanje inicijativa bez otpada može pomoći u unapređenju svih ciljeva u Agendi za održivi razvoj do 2030, uključujući Cilj 11 o tome da gradovi i ljudska naselja budu inkluzivni, sigurni, otporni i održivi i Cilj 12 o osiguranju održive potrošnje i proizvodnje. Moramo da delujemo odmah“, smatra izvršna direktorka UNEP-a Inger Andersen.

„Imamo tehničku stručnost i želju za inovacijama. Imamo znanje – i naučno i iskustveno – da pronađemo rešenja za krizu otpada.

„Prvi Međunarodni dan nultog otpada je prava prilika da se nadogradi na lokalnim, regionalnim i nacionalnim inicijativama za podsticanje ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom i da se doprinese Ciljevima održivog razvoja“, dodala je ona.

Turska, koja je predložila rezoluciju zajedno sa 105 drugih zemalja, među liderima je pokreta zero-waste. Turska je pokrenula svoj projekat nultog otpada 2017. godine pod vođstvom njene ekselencije Emine Erdogan, prve dame. Na marginama Generalne skupštine UN-a 2022. godine, prva dama Turske i generalni sekretar UN-a potpisali su dokument dobre volje za proširenje projekta nultog otpada u zemlji na globalnom nivou.

Foto: Pormo

„Projekat Zero Waste, koji smo pokrenuli pre pet godina, važan je korak za preduzimanje akcija kao odgovor na poziv prirode u pomoć“, rekla je Njena Ekselencija Emine Erdogan. 

„Zero waste pokret je rastao tokom godina – od osobe do osobe, od grada do grada i od regiona do regiona – da bi postao globalni pokret koji se proteže van granica naše zemlje. Iskreno verujem da će ovaj datum označiti početak boljih dana za svet, naš zajednički dom.

Da bi obeležili Međunarodni dan nultog otpada, preduzeća, vlade, neprofitne organizacije i drugi organizuju događaje širom sveta. To uključuje informativne sesije zajednice, prikupljanje e-otpada i hrane, modne revije, izložbe fotografija i konferencije.

Predsednik Generalne skupštine UN sazvaće sastanak na visokom nivou u Njujorku kako bi obezbedio platformu za razmenu iskustava i uspešnih priča država članica u razvoju i primeni rešenja i tehnologija za upravljanje čvrstim otpadom.

UNEP, uključujući i svoju Mrežu jedne planete i UN-Habitat, će preduzeti kampanje i usaglašene napore u vezi sa obeležavanjem Međunarodnog dana nultog otpada 30. marta svake godine kako bi nastavio sa prikupljanjem podrške i akcijama o važnosti nultog otpada.

Izvor: UN Srbija

EIB spremna za nastavak podrške Srbiji u procesu energetske tranzicije

Foto: Emilija Jovanović
Foto: Emilija Jovanović

O izradi strateških dokumenata u energetici i podršci projektima u ovoj oblasti Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović razgovarala je sa delegacijom Evropske Investicione Banke koju predvodi potpredsednica Liliana Pavlova.

“Trenutno utvrđujemo ciljeve kojima ćemo težiti u narednim decenijama kad je reč povećanju udela obnovljivih izvora energije (OIE) u energetskom miksu, unapređenju energetske efikasnosti i smanjenju emisije štetnih gasova. Cilj je racionalna potrošnja uz veću energetska efikasnost i klimatski neutralni energetski sektor. Proces zelene tranzicije mora da bude finansijski održiv i socijalno pravedan. Radimo i na prioritizaciji kapitalnih projekata i investicija, koji su trenutno u pripremi i uskoro će se naći pred Vladom Reoublike Srbije”, rekla je Đedović.

Pročitajte još:

Na sastanku je razgovarano i o realizaciji projekta izgradnje gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, koja je ključni projekat za diversifikaciju snabdevanja gasom i povećanje energetske bezbednosti, kao i o mogućnostima za podršku EIB na drugim projektima koji se tiču revitalizacije postojećih kapaciteta hidroelektrana i distributivne mreže.

Predstavnici Evropske investicione banke istakli su zadovoljstvo dobrom saradnjom sa Ministarstvom i izrazili spremnost za nastavak podrške Srbiji u procesu energetske tranzicije, uključujući i mogućnost finansijske podrške projektima koji će doprineti dekarbonizaciji energetskog sektora Srbije.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Pustolovine sa braćom Kret – samo crtani ili više od toga?

Foto: screenshot YouTube
Foto: screenshot YouTube

Svaka generacija svoje detinjstvo smatra najboljim vremenom u kojem je moglo da se odrasta. Današnje odrastanje dece možda se i najviše kritikuje zbog njihove okupiranosti društvenim mrežama i druženju preko žice, koje stvara nezdrave navike, ali oštre osude upućuju se i dečjim televizijskim programima čiji se sadržaj neretko dovodi u pitanje. Govoreći o crtanim filmovima, odrasle najviše zabrinjava kakav sistem vrednosti njihova deca mogu uopšte da izgrade gledajući ih. U spisku crtaća koji se nude mališanima, velikim slovima ističe se jedan koji je poučan ne samo za decu, već i za odrasle.

Pustolovine sa braćom Kret (Wild Kratts)

Još pre nego što sam pronašla veoma interesantnu priču koja se krije iza ovog crtaća, a otkriću vam je malo kasnije, i sama sam ga katkad pratila na televiziji. Njegove glavne junake upravo čine braća Kret, koja kroz komične avanture istražuju divlji svet i životinje u njemu. Svaka epizoda posvećena je jednoj životinji, a koncipirana je tako da mališane uvede u svet prirode i upozna ih sa posebnostima koje krase ova živa bića. Kako bi se deci približile vrlo složene biološke karakteristike životinja, braća Kret pomoću tehnologije i uređaja, koji je osmislio njihov tim, dobijaju moć koja je jedinstvena baš za tu životinju. Zahvaljujući svojim odelima, poprimaju i vizuelne osobine nalik njima, nakon čega ulaze u svet divljine i suživot sa njom. Njihova odela omogućavaju im da žive sa životinjama i da ih one prihvate kao da su jedni od njih.

Svaku epizodu prate uzbudljive avanture, u kojima braća Kret istražuju svakodnevni život životinja, ali otkrivaju i probleme sa kojima se one suočavaju i pronalaze načine kako da ih reše. Ono što bih posebno istakla jeste da je crtani film prožet stvarnim naučnim informacijama, koje su upakovane tako da budu razumljive najmlađima.

Kako je nastao crtać?

Kada sam bila mala živela sam u uverenju da moji omiljeni crtani likovi zaista negde postoje. Možda moji junaci nisu mogli da budu stvarni, ali braća Kret jesu! I upravo je to nit koja ovaj crtani izdvaja od drugih. Kris i Martin Kret postoje, štaviše oni su tvorci crtaća.

Foto: screenshot YouTube

Martin je završio studije zoologije, a Kris studije u oblasti biologije. Svoju ljubav prema prirodi i deci pretočili su prvo u emisije ,,Kratts’ creatures’’ i ,,Zoboomafoo’’. Ova braća značajan deo svojih života proveli su u prirodi sa životinja, učeći o njima i snimajući ih. Iako su provodili vreme sa životinjama, zapravo nikada nisu uspeli da kamerom zabeleže svaki segment života ovih bića u prirodi – uvek je postojalo još neko ponašanje životinja za koje su znali da postoji, ali nisu uspeli da snime.

Pustolovine sa braćom Kret, produkt su neuspeha kamere da uhvati svaki kadar. Braća su shvatila da sve znanje koje imaju o životinjama, a koje ne mogu da zabeleže kamerom, mogu zapravo da prenesu drugima kroz animirani sadržaj. I eto, dobili smo prema mom mišljenju jedan od najboljih crtanih filmova današnjice.

Nikada nije bilo važnije da decu naučimo da vole prirodu, i to ne samo da je vole već i kako treba da je vole, šta to važno ona krije u sebi. Zabavan i poučan sadržaj za decu, koji dolazi iz kredibilnih izvora – pun pogodak!

Katarina Vuinac

Razvoj elektromobilnosti u regionu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: SET Trebinje

O razvoju elektromobilnosti u regionu razgovaralo se na panelu koji je održan trećeg dana Samita energetike “SET – Trebinje 2023”. Učesnici panela razgovarali su o zakonskoj regulativi, o infrastrukturi kada je reč o punjenju, električnim automobilima i subvencijama za kupovinu ovih vozila.

Željko Purgar, konsultant za elektromobilnost govorio je o najavi zabrane prodaje automobila sa SUS motorima do 2030. godine i o uvođenju trgovine emisijskim kuponima u oblasti transporta. Kako je istakao očekuje da će do preokreta doći već 2026. godine i da će tada nastupiti zabrana prodaje automobila sa motorom na unutrašnje sagorevanje.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX koja je prva u Srbiji počela instalaciju punjača za automobile na elektični pogon, kaže da u našoj zemlji postoje subvencije za kupovinu vozila na struju. Trenutno u Srbiji ima oko 1.000 električnih vozila koja su uglavnom kupljena pomoću ovih subvencija koje iznose 5.000 evra po automobilu. 

Srđan Ožegović, izvršni direktor Procredit banke Sarajevo istakao je da ova banka radi na promociji elektromobilnosti, te i da zaposleni na raspolaganju imaju vozila na električni i hibridni pogon.

Pročitajte još:

Foto: Idook Media

Učesnici panela govorili su o tome kako vozači električnih automobila detaljno moraju da isplaniraju plan puta i punjenje svojih vozila, ali da im u tome značajno pomažu aplikacije pomoću kojih na lak i brz način pronalaze punjače. Razgovarali su i o tome koliko su važne subvencije za kupovinu automobila na električni pogon te i da primeri zemalja Evropske unije pokazuju da to utiče na to da se ljudi lakše odluče za kupovinu ovih vozila. 

“Mi smo u početku postavljali AC punjače kako bi pokazali da sa malom investicijom može da se pokrije veliki broj mesta za punjenje. Shvatili smo treba da nastavimo sa ulaganjima, te smo radili na razvoju mreže ultra brzih punjača i do sada smo ih postavili 54. Tu je i naša platforma Charge&GO koja svim našim korisnicima omogućava da na brz i jednostavan način pronađu mesta za punjenje”, dodaje Kostić.

Na području Evrope ima 300.000 mesta za punjenje električnih automobila, a planirano je da ih bude milion do 2025. godine. Panelisti su se složili da je ovo veoma zahtevan projekat i da treba napraviti dobar plan za njegovu realizaciju.

Samita “SET Trebinje 2023” organizovali su MH Elektroprivreda Republike Srpske, Grad Trebinje i SET d.o.o. Trebinje, a pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske.

Na Samitu energetike bilo je više od 700 učesnika.

Milica Radičević

Kragujevac: Potpisan ugovor za sufinansiranje projekata pošumljavanja

Foto-ilustracija: Pixabay (RosZie)
Foto-ilustracija: Pixabay

U cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2023. godini grad Kragujevac je sa Ministarstvom zaštite životne sredine potpisao ugovor o dodeli sredstava za sufinansiranje projekata pošumljavanja.

Projekat podrazumeva sadnju 94 stabla od čega 34 stabla sladuna, 35 stabala cera i 25 sadnica crnog bora, a za sadnju novih stabala predviđena je lokacija Spomen parka “Kragujevački oktobar”.

Ukupni budžet za pošumljavanje je 1.250.000 dinara, od čega je grad Kragujevac na osnovu ovog konkursa dobio 1.000.000. dinara od Ministarstva zaštite životne sredine dok je učešće grada 250.000 dinara.

Pročitajte još:

O posvećenosti grada pošumljavanju govori podatak da je na jesen prošle godine na snagu stupila i Odluka o sprovođenu akcije ,,Vrati dah prirodi-posadi drvo’’. Prisećanja radi, ovom Odlukom investitori su u obavezi da prilikom gradnje stambenih ili stambeno poslovnih objekata u Kragujevcu akciju podrže sadnjom jednog stabla za svaki stan ili lokal.

Kada je reč o poslovnim objektima, Odlukom je propisano da se akcija podrži sadnjom jednog drveta na svakih 100 kvadrata projektovane bruto površine ukoliko se gradi objekat do 1000 kvadrata. Ukoliko je površina veća od 1000 kvadrata, još po jedno drvo na svakih 500 kvadrata projektovane bruto površine.

Energetski portal

Sprečimo trovanje pčela

Foto-ilustracija: Unsplash (Kris Mikael Krister)
Photo-illustration: Pixabay

Počinje period cvetanja voća, ali i povećanog rizika od trovanja pčela, na šta se upozoravaju svi poljoprivredni proizvođači, korsnici sredstava za zaštitu bilja i pčelari.

Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje, a usled lošeg oprašivanja ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvalitet plodova.

Zakon potpuno zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu dana, tako da se pesticidi koji su otrovni za pčele ne smeju primenjivati ni uveče ni rano ujutru, navodi se u zajedičkom saopštenju Uprave za zaštitu bilja i Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).

Treba istaći da se sredstva za zaštitu bilja primenjuju u skladu sa registracijom – deklaracijom i uputstvom, a takođe je bitno da se poštuje predviđena koncentracija i karenca, a sve u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom.

Pročitajte još:

,,Apelujemo na poljoprivredne proizvođače, da čak i kada primenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su otrovna za pčele kod kulture koja nije u cvetu, prvo suzbiju korove u voćnjacima, jer upravo korovi koji su u fazi cvetanja mogu da budu posećeni od strane pčela i da pored toga što biljke koje tretiraju nisu u fazi cvetanja, do trovanja dođe zato što pčele idu na korovske biljke ispod stabala koje su u cvetu’’, piše u saopštenju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rahul Pradeep)

Poljoprivrednim proizvođačima potrebno je posebno skrenuti pažnju, da je prilikom tretiranja uljane repice i soje insekticidima, zabranjeno primenjivati insekticide koji su otrovni za pčele u toku cvetanja.

,,Takođe apelujemo da se prilikom tretiranja uljane repice pre cvetanja koriste sredstva za zaštitu bilja koja imaju kraći period delovanja’’, ističe se u saopštenju.

Zahvaljujući saradnji Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) sa Upravom za zaštitu bilja, koja je iz godine u godinu sve bolja i bolja, kako se navodi u saopštenju, i prošle sezone uspeli su da preventivno zaustave par najavljenih tretiranja uljane repice u cvetu.

Tretiranje komaraca iz vazduha takođe predstavlja problem, jer se često poklapa sa cvetanjem lipe, a i drugih medonosnih biljaka, koju pčele intenzivno posećuju. Zbog toga, apeluje se da se tretiranje komaraca ne sprovodi iz vazduha, već da se komarci i krpelji tretiraju sa zemlje, preparatima koji nisu toksični za pčele, u kasnim večernjim satima, kada nema aktivnosti pčela.

,,Svako pčelinje društvo podigne prinos ratarskih, povrtarskih i voćarskih kultura. Sačuvajmo pčele od trovanja!”

Energetski portal

Za sufinansiranje 89 zaštićenih područja 355 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Upravljači zaštićenih područja na teritoriji Republike Srbije, potpisali su ugovore za sufinansiranje Programa upravljanja zaštićenim područjima. Ove godine sredstva su opredeljena za 89 zaštićenih područja, a izdvojeno je 355 miliona dinara, što je veći iznos nego prethodne godine.

“Zaštićena područja najvredniji su deo prirode, koja zbog svojih karakteristika zavređuju da imaju poseban status. Kako bismo održali i unapredili stanje prirode, neophodno je da čuvamo i unapređujemo zaštićena područja, a ove subvencije se dodeljuju upravljačima na osnovu Programa upravljanja, na koji je Ministarstvo dalo saglasnost u skladu sa Zakona o zaštiti prirode“, rekla je Irena Vujović Ministarka zaštite životne sredine, navodi se u saopštenju.

Kako je dodala, pored očuvanja postojećih zaštićenih područja, Ministarstvo svake godine trudi da poveća površinu pod zaštitom.

Pročitajte još:

Izdvojena sredstva rukovodioci zaštićenih područja mogu da iskostite za čuvanje zaštićenog područja, poslove za uređenje ulaznih stanica, centara za posetioce, uređenje prostora za potrebe obrazovanja, očuvanje kulturnog nasleđa. 

Fokus je i na praćenju stanja prirodnih vrednosti, naučnim i drugim istraživanjima, reintrodukciji, rekolonizaciji, rekultivaciji i drugim aktivnostima na tehničkoj i biološkoj zaštiti, i drugo.

Ove godine se prvi put sufinansiraju radovi i aktivnosti za dva nova zaštićena područja PIO “Stolovi” i PIO “Željin”, kojim upravlja JP „Srbijašume”.

Energetski portal

Završeni 55. Međunarodni salon automobila i 15. “Motopassion”

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Najveća auto-moto manifestacija održana tokom marta u svetu – 55. Međunarodni salon automobila i 15. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme “Motopassion” – završen je sa uspehom koji je malo ko očekivao. O tome govori i zvanični podatak o 102.239 posetilaca, registrovanih između 22. i 28. marta 2023. na ulaznim kapijama Beogradskog sajma.

Sajam je održan u uslovima neverovatnih globalnih privrednih, energetskih, komunikacionih, tehnoloških i tržišnih promena u automobilskoj industriji, izazvanih, pored ostalog, posledicama globalne pandemije a potom i ukrajinske krize, nestašicom delova i komponenata, velikim tehnološkim zaokretima i novim konceptima poslovanja. Ta činjenica uslovila je i odsustvo komercijalnog efekta i uobičajenih sajamskih popusta i lagera vozila za brzu isporuku.

Ipak, Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, koja okuplja sve igrače na srpskom auto i moto tržištu, uspela je da okupi sve svoje članice, što znači i sve brendove, oko ideje i plana da se za beogradski Salon automobila pripremi što je moguće veći broj noviteta i premijera. Obezbeđivanje izložbenih primeraka je u postojećim okolnostima bio neverovatan izazov, ali su zastupnici brendova učinili sve da predstave najnoviju ponudu sa međunarodnog tržišta, pre svega novih električnih, hibridnih i plug-in hibridnih modela, kao i poslednje generacije najnovijih ekološki usavršenih modela sa konvencionalnim pogonima.

Pročitajte još:

Tako je, u konačnom zbiru, ovogodišnji Međunarodni salon automobila okupio 250 izlagača, koji su predstavili 33 automobilska i sedam brendova lakih privrednih vozila sa više od 40 premijera. Na “Motopassionu” se okupilo 60 izlagača, sa više od 40 brendova motocikala, kvadova i skutera i velikim brojem brendova moto-opreme. Uz napomenu da je sajamski moto sektor pokazao izrazito najveću ekspanziju u pogledu broja brendova, modela i noviteta.

Foto: Beogradski sajam

U redizajniranom sajamskom prostoru, hala 3 Beogradskog sajma bila je namenjena za premijum brendove – Mercedes, Maybach, BMW, Mini, Maserati, Audi, Porsche. Svi ostali automobilski brendovi bili su u centralnoj hali 1: Volkswagen, Nissan, Chery, Škoda, Subaru, Geely, Volvo, Kia, Mazda, Renault, Dacia, Hyundai, Ford, MG, Citroen, Fiat, Alfa Romeo, Jeep, Suzuki, Peugeot, Opel, Toyota, Honda, Seat i Cupra. Izložbeni eksponati u okviru sajma “Motopassion” našli su se u hali 4, laka privredna vozila u hali 3A, a prateća automobilska oprema u halama 2 i 1A.

Za posetioce su najinteresantnije bile cene izloženih modela i uslovi pod kojima su mogli da ih nabave. Najskuplji izloženi modeli na Salonu automobila bili su pojedini modeli Maseratija,  Mercedesa, Porshea, Audija i BMW-a – od 170.000 do 300.000 evra. U donjoj cenovnoj kategoriji – od 13.000 do 20.000 evra – mogli su se naći pojedini modeli Hyundaija, Fiata, Opela, Dacie, Suzukija, Citroena, Forda, Kie, Renaulta, MG-ja, Toyote… Najjeftiniji model brenda Folkswagen koštao je više od 25.100 evra. Nissanov najjeftiniji model koštao je oko 30.000 evra, Škoda Kamiq je dolazila sa paketom opreme i iznosila 27.000 evra.

Foto: Beogradski sajam

Ovogodišnje izdanje “Motopassiona” predstavilo je izuzetno bogatu ponudu motocikala svih relevantnih svetskih brendova, uključujući brojne premijere i nove modele i opremu, čija prodaja na tržištu iz godine u godinu raste.

Na visokom nivou bili su i drumski saobraćaj, automobilska i prateća industrija, laka dostavna vozila i garažno-servisna oprema, ali i ponuda banaka, lizing kompanija i osiguravajućih društava. Proboj u ovom sektoru učinili su proizvođači kompatibilne i prateće opreme za ekološki napredna vozila te punjača za električna vozila i solarnih modula za primenu u auto-industriji.

Ne treba prevideti ni privlačnost pratećeg programa, koji je za mnoge posetioce čak i prvi razlog za posetu. To se odnosi i na “novinarski reli” u krugu Beogradskog sajma, tri dana pred početak Salona automobila (pobednici po kategorijama Predrag Stevanović, Vladimir Nikolić i Lora Brkić), i na “novinarski dan”, namenjen medijskim profesionalcima, dan pred zvanično otvaranje sajma. Posetioci su bili veoma zadovoljni  i “porodičnim danom”, kada su porodice sa decom ulazile po privilegovanoj ceni; izborom “miss Salona automobila” (pobednica Katarina Filipović, koja krasila štand Opela, prva pratilja Sara Stefanović, sa štanda Suzukija, druga pratilja Danica Petrović, takođe sa štanda Opela); tradicionalnom paradom oltajmera “Memorijal princa Tomislava Karađorđevića”, proglašenjem “automobila godine” u izboru AANS (Peugeot 408 i Opel Mokka Electric), proglašenjem najuspešnijih u auto-privredi od strane Automobilskog foruma, NAVAK-ovim svakodnevnim demonstracijama bezbedne vožnje i drugim događanjima, promocijama, demonstracijama.

Sve to na mnogo načina objašnjava izuzetnu posećenost ove manifestacije, i to u nepovoljnim uslovima i za izlagače i za potencijalne kupce. Istovremeno, potvrđuje ozbiljnu zainteresovanost ovdašnjih kupaca za stanje i ponude automobilske industrije na srpskom tržištu, ali i uvoznika i izlagača da im sve to obezbede.

Izvor: Beogradski sajam

Klimatske promene u 12 slika i rešenja zasnovana na prirodi

Foto: IUCN
Foto: IUCN

U cilju edukacije o klimatskim promenama, kancelarija Međunarodne unije za zaštitu prirode za istočnu Evropu i centralu Aziju (IUCN) pripremila je kratku obrazovnu i ilustrativnu knjižicu o klimatskim promenama, njihovim posledicama i Rešenjima zasnovanim na prirodi kao odgovoru na ove izazove i bolje prilagođavanje.

Klimatske promene predstavljaju jedan od najvećih izazova sa kojima se priroda i čovečanstvo danas suočava. One utiču na ekosisteme, biodiverzitet, zdravlje ljudi i privredu, i zahtevaju hitnu akciju. Kao posledica ljudskih delovanja, prosečne globalne temperature su porasle za 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko doba. Pored povećanja globalnih temperatura, posledice klimatske promena uključuju ekstremne vremenske uslove, poput poplava, suša, požara i oluja, što može dovesti do gubitka života i imovine, kao i do velikih ekonomskih i socijalnih gubitaka.

Poslednji izveštaj Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC) objavljen 20. marta 2023. godine, dodatno potvrđuje da bi se ovaj rast zaustavio na 1,5 °C neophodno je da se globalne emisije gasova staklene bašte gotovo prepolove već do 2030. godine.  Izveštaj takođe upozorava da će zaustavljanje rasta prosečne temperature drastično utiče na sve mere adaptacije na ove nove uslove.

Pročitajte još:

Jedan od načina za smanjenje negativnih posledica klimatskih promena i bolje prilagođavanje na klimatske promene su Rešenja zasnovana na prirodi. Ova Rešenja podrazumevaju očuvanje, obnovu i upravljanje prirodnim ekosistemima, kao i na korišćenje prirodnih procesa za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa.

Foto: IUCN

Prema definicije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) Rešenja zasnovana na prirodi predstavljaju aktivnosti usmerene na zaštitu, održivo upravljanje i obnovu prirodnih ili modifikovanih ekosistema, kojima se rešavaju društveni izazovi kao što su klimatske promene, bezbednost hrane i vode ili prirodne katastrofe, na delotvoran i prilagodljiv način, a koje istovremeno osiguravaju dobrobiti za čoveka i koristi za biodiverzitet. Na primer, sadnja novih šuma i obnova starih šuma može pomoći u smanjenju emisija gasova, dok priobalni ekosistemi poput močvara i koralnih grebenoga mogu pomoći u smanjenju rizika od poplava i oluja. Implementacija Rešenja zasnovanih na prirodi je ključna za smanjenje efekata klimatskih promena i očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije.

Kao deo ADAPT inicijative: Rešenja zasnovana na prirodi za otpornija društva na Zapadnom Balkanu, koju finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), regionalna kancelarija Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) za istočnu Evropu i centralnu Aziju pripremila je kratku obrazovnu i ilustrativnu knjižicu o klimatskim promenama, njihovim posledicama i Rešenjima zasnovanim na prirodi, u cilju povećanja otpornosti ekosistema i ljudskih zajednica na klimatske promene i rizike od katastrofa.

Materijal možete preuzeti na internet sajtu IUCN-a na ovoj poveznici na srpskom jeziku. Ilustrovana knjižica je dostupna i na engleskom jeziku ovde.

Izvor: IUCN

Ljubav na prvi pogled – Organela

Foto: Organela
Foto: Organela

Da snovi iz detinjstva mogu da se ostvare pokazuje primer Pavla Đorđevića. On je kao dečak sanjao o tome da ima svoje parče zemlje na kojem će uzgajati voće i povrće, gde će moći da uživa u miru i tišini i da jednostavno bude sa prirodom i u prirodi. Danas se ovaj rođeni Beograđanin bavi organskom poljoprivredom na svom imanju u Valjevskoj Kamenici.

Pavle Đorđević je još kao student Poljoprivrednog fakulteta pravio planove i razvijao ideje, ali nije mogao da pretpostavi da će pod svojim brendom gajiti organsko voće i povrće na četiri hektara svoje zemlje.

„Imao sam sreće da 2017. godine naletim na oglas koji me je doveo u Valjevsku Kamenicu, selo koje se nalazi na petnaestak kilometara od Valjeva. Čim sam kročio na tada napuštenu farmu, rodila se ljubav na prvi pogled”, objašnjava Pavle.

Prvi korak je bila kupovina imanja, a onda je usledio teži korak u kom je morao da dovede imanje u red. Trebalo je puno truda i rada da se obnovi gazdinstvo i da mu se vrati stari sjaj. Na sreću, Pavlu ništa od toga nije bilo teško, jer je konačno imao sve ono što je kao dečak sanjao.

U FOKUSU:

Ubrzo su mu se pridružili i agronomi Miloš i Pavle, arhitekta Teodora, komšinica Ljilja koja pomaže oko poslova na imanju i diplomirani ekonomista Stefan. Oni čine mladi tim Organele koje povezuje velika ljubav prema prirodi.

„Bavimo se sertifikovanom organskom proizvodnjom voća i povrća, a ove godine smo organizovali i unapredili našu preradu. Na imanju Organele se nalaze livade i voćnjaci, malo jezero i mikro botanička bašta u kojoj smo posadili autohtone biljke iz našeg kraja. Veliku pažnju posvećujemo očuvanju zemljišta, vode i biodiverziteta jer jedino tako možemo ne samo očuvati prirodu, već je i unaprediti”, iskren je naš sagovornik.

Kako funkcioniše Organela?

Foto: Organela

Svi koji žele proizvode sa ovog imanja jednostavnom posetom sajtu Organela mogu da ih poruče. Plodovi se beru ujutru, a posle podne se dostavljaju na kućne adrese u Beogradu i Valjevu. Pavle kaže da izbegavaju slanje kurirskim službama, pa sami isporučuju pakete. Razmišljaju o proširenju dostave i na druge gradove, ali za sada im nedostaje logistika. Međutim, svi koji bi rado uživali u ukusima organske hrane, mogu lično doći na imanje i ubrati sve što požele.

Pavle i njegov tim nude i opciju uslužnog uzgajanja hrane. Ceo proces funkcioniše tako što dobijete parcelu na imanju na kojoj se gaji sve ono što želite.

„Pre početka sezone napravimo dogovor koje vrste želite da gajimo i u kojoj količini. Kada počne sezona sazrevanja, beremo plodove i dostavljamo ih na kućnu adresu. Ova usluga je za sada dostupna samo za naše stalne kupce. Korisnik bašte plaća ovu uslugu na mesečnom nivou. Cilj nam je da krajnjem kupcu ponudimo organske proizvode koje on želi po povoljnijoj ceni”, kaže Pavle.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

EU: Od 2035. godine prodavaće se samo automobili sa nultom emisijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Napori EU za dekarbonizaciju nastavljeni su kroz usvajanje uredbe kojom se postavljaju stroži standardi za emisije CO2 za nova putnička vozila. Evropski savet ovom uredbom ima za cilj da smanji emisije iz drumskog saobraćaja koji ima najveći udeo u emisijama iz transporta.

Novim pravilima postavlja se cilj da od 2030. godine svi novi automobili imaju smanjene emisije CO2 za 55 odsto, a kombiji za 50 odsto u poređenju sa nivoima iz 2021. godine. To će važiti do 2035. godine, kada će ovakva nova vozila morati da imaju nulte emisije.

Regulatorni podsticajni mehanizam za vozila sa nultom i niskom emisijom biće na snazi od 2025. do kraja 2029. godine. To znači da ukoliko proizvođač ispuni određene standarde za prodaju vozila sa nultom ili niskom emisijom, može da bude nagrađen manje strogim CO2 ciljevima, navodi se na sajtu Evropskog saveta.

Pročitajte još:

Ipak, Komisija će dati dodatne predloge kako bi se omogućilo da u upotrebi ostanu vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem koji rade samo na e-goriva nakon 2035. godine.

Ovim usvajanjem uredbe od strane Saveta, postignut je poslednji korak u postupku donošenja odluke, što znači da uredba sada treba da bude objavljena u Službenom listu EU i da stupi na snagu 20 dana od dana objavljivanja.

Energetski portal

Priroda je Limu dala sve najlepše što ima, a ljudi sve što ne valja i što mu ne treba

Foto: EP
Foto-ilustracija: Pixabay

Pre nekoliko dana, svet je obeležio Dan voda, uz upozorenje da dve milijarde ljudi na planeti nema pristup čistoj pijaćoj vodi. Lim je u svoju lepotu upisao Ali-pašine izvore u podnožju Prokletija, pa se u Plavskom jezeru sakupio i izbistrio kao gorsko oko, da bi krenuo dalje, u blaženom neznanju ka Andrijevici, Bijelom Polju, Prijepolju, Rudom – na put dug 219 kilometara, do svog ušća u Drinu.

Ali, može da bude i čist i bistar i lep na ponos a ne na sramotu. Samo što je za to potreban potpuni preokret i to ne onaj koji se meri kilometrima i vremenom, već jednostavan – mentalni – da shvatimo da je voda, pa i ova, zaista uslov života.

Lim protiče kroz osam opština u tri države, ali nijedna nema reciklažne centre već niz divljih smetlišta i po koju sanitarnu, nedavno uređenu deponiju.

Nedovoljno za 300.000 stanovnika tog područja, a da bi bar nešto promenili, Bijelo Polje i Priboj su već imali nekoliko zajedničkih projekata – koje sufinansira Evropska unija, pa uz opremu koju dobijaju, traže i najbolji način da stanje poprave.

„Moramo jako puno da radimo na promjeni svijesti kada je u pitanju zaštita životne sredine i samo odlaganje komunalnog otpada. Ali mora se izmijeniti zakonska regulativa kad je u pitanju kaznena politika, jer bez ovih mehanizama, mislim da nećemo uspjeti da dođemo do cilja koji svi imamo, i zbog generacija koje dolaze iza nas“, naglašava Radenko Vujošević, direktor JKP „Komunalno – Lim” iz Bijelog Polja.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

„Mi smo konkurisali za kamion smećar za obalsko prikupljanje otpada i jedan čamac, katamaran koji će plutajući otpad po jezeru prikupljati i odnositi na našu deponiju“, kaže Željko Ječmenica, direktor JKP „Usluga“ iz Priboja.

Pribojci su već očistili desetak nelegalnih deponija, prikupili smeće iz jezera, Bjelopoljci uklonili 12 smetlišta, ali se i dalje na obalama Lima širi na desetine kubnih metara otpada.

„Broj nelegalnih odlagališta se svake godine povećava. Godine 2019. sam, u sklopu projekta, detektovala preko 230 nelegalnih odlagališta od granice sa Beranama do granice sa Srbijom. Malo se mijenja svijest kod naših učenika, jer se trudimo da učenike kroz nastavni proces koliko-toliko edukujemo i možemo da primjetimo za mlađe generacije žele nešto da urade“, navodi profesorka Danijela Veličković, ekološkinja iz Bijelog Polja.

Priroda je Limu dala sve najlepše što ima, ljudi mu ostavljaju sve što ne valja i što im ne treba. A kad se račun ispostavi, nema dileme ko će biti na gubitku.

Izvor: RTS

Unapređenje saradnje sa Nemačkom u oblasti energetskih i klimatskih politika

Photo-illustration: Pixabay (makunin)
Foto: Vlada Republike Srbije

O saradnji Nemačke i Srbije u oblasti energetike i podršci Nemačke našoj zemlji u procesu energetske tranzicije, razgovarale su u okviru Berlinskog dijaloga o energetskoj tranziciji, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i državna ministarka za evropske poslove i klimatska pitanja SR Nemačke Ana Lirman.

Prema rečima ministarke Đedović, Srbija je spremna za unapređenje saradnje u oblasti energetskih i klimatskih politike, koje predstavljaju i važnu dimenziju procesa evropskih integracija.

Kako je naglasila, naša zemlja želi da postavi ambiciozne, ali ostvarive ciljeve u energetskoj tranziciji, što je predmet integrisanog energetskog i klimatskog plana čija je izrada u toku.

Ministarka je navela da se Srbija opredelila da sledi EU u njenim težnjama za dostizanjem karbonske neutralnosti, ali da bi bili uspešni u tom procesu važno je da imamo snažnu i kontinuiranu tehničku i finansijsku podršku naših partnera iz EU kako bi energetska tranzicija bila sprovedena na finansijski održiv i socijalno pravedan način.

Pročitajte još:

Naša zemlja zainteresovana je za nastavak saradnje na projektima koji se tiču razvoja energetske infrastrukture, gradnje novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije (OIE) i povećanja energetske efikasnosti, rekla je ministarka i dodala da je zahvalna Nemačkoj na dosadašnjoj podršci projektima u energetskom sektoru.

Ona je navela da o benefitima te saradnje za građane Srbije najbolje govore napredak u izgradnji Transbalkanskog koridora, koji je važan za sigurnost snabdevanja, ali i regionalnu umreženost, zatim rekonstrukcija postojećih elektrana i priprema novih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.

Lirman je upoznala ministarku Đedović sa planovima za uspostavljanje regionalne platforme za dijalog o klimatskom partnerstvu za region Zapadnog Balkana, koja ima za cilj da obezbedi veću energetsku sigurnost zemljama regiona za narednu zimu, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Energetski portal

SEEPEX pokreće unutar-dnevno tržište u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vukašin Ćirić

Kompanija SEEPEX, član ADEX grupe i Operator organizovanog tržišta električne energije u Srbiji, najavila je pokretanje organizovanog kontinuiranog unutar-dnevnog tržišta električne energije u Srbiji u junu ove godine. 

Kontinuirano unutar-dnevno tržište predstavljaće novi proizvod SEEPEX-a, srpske berze struje, i dodatak već postojećem „dan-unapred“ tržištu, rečeno je na stručnom skupu „Unutar-dnevno tržište električne energije u Srbiji“ u Privrednoj komori Srbije.

Miroslav Lutovac, savetnik predsednika PKS, istakao je da je u pitanju važan korak za otvaranje tržišta električne energije i nastavak usaglašavanja domaćih i standarda EU u toj oblasti, posebno apostrofirajući značaj energije u današnje vreme globalnih neizvesnosti.

Energija je u velikoj meri postala ozbiljan parametar u proceni poslovnih aktivnosti firme. Neizvesnost koju nosi energija sa cenom i raspoloživošću je u velikoj meri uticala i na cene električne energije koja je postala i berzanska roba, što sa sobom nosi dozu neizvesnosti i mogućih turbulencija“, rekao je Lutovac. 

Pročitajte još:

Plan je da se domaće unutar-dnevno tržište električne energije, kako je najavljeno na skupu u PKS, što pre priključi jedinstvenom Evropskom prekograničnom unutar-dnevnom tržištu električne energije (Single Intraday Coupling – SIDC). 

„Ovo je samo poslednji segment u uspostavljanju kompletnog tržišnog okvira u celom mozaiku tržišta električne energije u Srbiji. Budućnost je već ovde“, poručio je Miloš Mladenović, izvršni direktor SEEPEX-a i izrazio uverenje da će zelena tranzicija u Srbiji biti sprovedena na održiv i efikasan način.

Rade Mrdak, savetnik ministarske za energetiku i rudarstvo, ocenio je da je formiranje unutar-dnevnog segmenta organizovanog tržišta električne energije logičan i očekivan iskorak u sveukupnom razvoju tržišta električne energije u Srbije.

Mrdak je istakao da je Ministarstvo rudarstva i energetike započelo pripreme za izmenu Zakona o energetici kojima će se u domaće zakonodavstvo preneti devet uredbi i direktiva u oblast električne energije do kraja ove godine, čime će se, kaže, stvoriti uslovi za ulazak u finale reformi tržišta električne energije, odnosno, spajanje našeg domaćeg tržišta električne energije sa jedinstvenim evropskim tržištem i potpuna harmonizacija sa Evropskom unijom u ovoj oblasti. 

Izvor: PKS

EU podsticaj za privatni sektor u turizmu i ugostiteljstvu

Foto: Vojislav Gelevski
Foto: Vojislav Gelevski

Projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam” po drugi put dodeljuje bespovratna sredstva privatnom sektoru u turizmu, ugostiteljstvu i vinarstvu. Svrha ove finansijske podrške je da se podrže porodični i mali biznisi kako bi unapredili i razviili svoje turističke ponude i ugostiteljske usluge. Ukupan iznos bespovratnih sredstava je 350.000 evra.

Konkurs je bio otvoren od 19.  septembra do 21. oktobra prošle godine. Ukupno se prijavilo 146 preduzetnika, poljoprivrednih gazdinstava, visnara, malih i srednjih preduzeća i fizičkih lica koja se bave iznajmljivanjem smeštaja. Evaluacijom nezavisne komisije određeno je 42 dobitnika bespovratnih finansijskih sredstava, koji će u tekućoj godini sprovesti svoje projekte u cilju unapređenja svojih usluga.

Mahom su sredstva opredeljana za podsticanje energetske efikasnosti i kupovinu neophodne opreme za privatne smeštaje, restorane, hotele, kafiće, a među dobitnicima se našao i pružalac usluga rečnog transporta iz Donjeg Milanovca. Maksimalni iznos pojedinačnih projekata je 10.000 evra.

Foto: Vojislav Gelevski

Konkursom je obuhvaćeno osam gradova i opština na teritoriji Istočne Srbije i Donjeg Podunavlja: Zaječar, Negotin, Kladovo, Majdanpek, Golubac, Veliko Gradište, Požarevac i Smederevo, kao i Opština Topola u Centralnoj Srbiji.

Evropska unija je do sada opredelila preko milion evra za podsticaj privatnog sektora u turizmu i ugostiteljstvu Istočne Srbije i Donjeg Podunavlja, kroz projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ. Krajnji cilj projekta je da se podigne celokupna turistička ponuda regiona, ali i stvori prepoznatljiva turistička destinacija za turiste iz celog sveta.

Listu dobitnika bespovratnih sredstava možete pronaći ovde.

Izvor: GIZ