Home Blog Page 282

Svaki građanin Srbije može postati kupac-proizvođač solarne energije

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Trend proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe uz ustupanje, to jest prodaju proizvedenog viška sve je prisutniji u svetu. Broj takozvanih prozjumera (eng. prosumer), to jest kupaca-proizvođača, koji proizvode električnu energiju za sopstvenu potrošnju, a višak komercijalno ustupaju na korišćenje drugima, u Nemačkoj je od februara 2019. do januara 2020.porastao za skoro 100.000.

Očekuje se da će na primenu i razvoj pristupa kupac-proizvođač iz solarne energije u Srbiji u narednom periodu znatno uticati sporazum o sprovođenju projekta “Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji”. Vrednost ovog projekta je 1,5 miliona evra, a sporazum o njegovom sprovođenju potpisali su ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i predstavnici Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ.

Tom prilikom ministarka Mihajlović istakla je da veruje da će uskoro u gradovima u Srbiji videti rezultate potpisanog sporazuma i da je njeno ministarstvo u tom smislu svim građanima koji žele da postanu kupci-proizvođači električne energije otvorilo mogućnost da za postavljanje solarnih panela dobiju subvencije od 50 procenata.

Donošenjem Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije u aprilu 2021.godine i Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna​​ potraživanja i obaveza između kupca – proizvođača i snabdevača u avgustu 2021.godine, ministarstvo je obezbedilo i zakonske osnove za pretvaranje kupca električne energije u kupce-proizvođače.

“Energetski sektor u Srbiji, u kome preovlađuje proizvodnja električne i toplotne energije iz fosilnih goriva, doprinosi emisiji gasova sa efektom staklene bašte sa skoro 80 odsto. To stvara veliko zagađenje vazduha što izaziva ozbiljne zdravstvene probleme za stanovništvo. Takođe, cene električne energije su nestabilne i sklone rastu, a proizvodnja toplotne energije iz fosilnih goriva pretežno zavisi od uvoza. Razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora je zato u interesu održivog ekonomskog razvoja Republike Srbije, ali i svakog građanina. Za one građane koji se odluče da postanu takozvani kupci-proizvođači, benefiti su i veći, jer ne samo da doprinose zaštiti životne sredine i ne zavise od tržišta električne energije, već ostvaruju uštedu i prihod,“ kaže Til Barmajer iz GIZ-a, vođa projekta „Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji“.

U saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, do kraja 2023. godine, ovaj projekat sprovešće niz aktivnosti na poboljšanju zakonodavnog, institucionalnog i tehničkog okvira za veću upotrebu održivih energetskih tehnologija u Srbiji. U fokusu ovih aktivnosti biće razvoj pristupa kupac-proizvođač u proizvodnji električne energije iz solarnih izvora.

Foto: GIZ

Kroz tri pilot projekta, u saradnji sa nacionalnim i lokalnim insititucijama, biće ispitana tehnička i finansijska izvodljivost postavljanja solarnih fotonaponskih panela na krovovima objekata sa ciljem da se kroz sticanje iskustava na terenu razviju standardizovani modeli. Da bi se osigurali kapaciteti za razvoj proizvodnje solarne energije u Srbiji kroz pristup kupac-proizvođač, u okviru projekta će biti sprovedeni i programi obuke za energetske menadžere u lokalnim samoupravama, instalatere solarnih fotonaponskih sistema i učenike srednjih škola i studente.

Sporazum Vlade Srbije i GIZ-a o sprovođenju ovog projekta u skladu je sa dogovorom o posebnom klimatskom partnerstvu vlada Srbije i Nemačke. Kroz ovo partnerstvo Nemačka će još značajnije nego do sada podržati Srbiju u formulisanju i sprovođenju klimatske politike sa fokusom na „zelene teme“ u skladu sa Pariskim klimatskim sporazumom i Agendom 2030.

Rezultati projekta “Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji”, čiji se nastavak očekuje i nakon 2023. godine, doprineće i postizanju ciljeva Zelene agende za Zapadni Balkan Evropske unije i podsticanju procesa pristupanja Srbije EU.

Izvor: GIZ

Po cenama hrane Srbija najskuplja u regionu, Luksemburg u EU

Foto-Ilustracija: Pixabay (stevepb)
Foto-ilustracija: Unsplash (Rob Maxwell)

U Srbiji su hrana i bezalkoholna pića najskuplji u regionu, a među članicama Evropske unije cene tih proizvoda najviše su u Luksemburgu, prema podacima evropske agencije za statistiku Eurostat. Cene robe široke potrošnje i usluga u Srbiji su na nivou od 60 odsto proseka EU, pokazuju podaci Eurostata za 2021. godinu.

Hrana i piće su za 15 odsto jefitniji od evropskog proseka, ali su skuplji nego u Albaniji (82,6 odsto od proseka EU), Crnoj Gori (81,5 odsto), Bosni i Hercegovini (78,4 odsto) i Severnoj Makedoniji (64,2 odsto).

Srbija takođe ima najviše cene elektronskih uređaja u regionu i EU, za 19 odsto više od evropskog proseka, a u Evropi su ti proizvodi skuplji jedino na Islandu i u Norveškoj.Što se tiče električne energije, gasa i drugih vrsta goriva, cene u regionu su približno iste i više nego duplo niže od proseka EU.

Cene alkohola i duvana u Srbiji su na 68,5 odsto evropskog proseka, a cene odeće i obuće su nešto niže od proseka EU (oko 93 odsto).Severna Makedonija ima najjeftiniji alkohol i duvan u Evropi, a Crna Gora najjeftinija lična prevozna sredstva.

Među članicama EU, Danska i Irska su najskuplje kada su u pitanju cene robe široke potrošnje i usluga, koje su za 40 odsto više od proseka EU, a iza njih su Luksemburg (132 odsto evropskog proseka), Švedska (128 odsto) i Finska (126 odsto). Najniže cene robe i usluga imaju Rumunija i Bugarska, na nivou od 56 odsto proseka EU, i Poljska (60 odsto).

Kada su u pitanju hrana i bezalkoholna pića, najskuplji je Luksemburg, gde su cene tih proizvoda za 25 odsto više od proseka u članicama EU. Iza Luksemburga su Danska i Irska, a najjeftinije su Rumunija, sa 69 odsto proseka EU, i Poljska (72 odsto). Najveće razlike u cenama su u ugostiteljstvu, kao i alkohola i duvana.

Restorani i hoteli u Danskoj su čak 3,4 puta skuplji nego u Bugarskoj, gde su cene više nego duplo niže od evropskog proseka.
Alkohol i duvan su u Irskoj duplo skuplji od proseka EU, u Finskoj za 73 odsto, u Švedskoj za 36 odsto, a najjeftiniji su u Bugarskoj (64 odsto proseka EU), Poljskoj (72 odsto) i Mađarskoj (79 odsto). Velike razlike u cenama su posedica različitog oporezivanja ovih proizvoda.

Članice EU se manje razlikuju po cenama odeće, pri čemu su cene najniže u Bugarskoj, 24 odsto manje od proseka, a najskuplje u Danskoj, 34 odsto veće od proseka.

Po cenama ličnih prevoznih sredstava, koja uključuju automobile, motocikle i bicikle, Danska je takođe najskuplja (138 odsto), a Poljska najjeftinija (81 odsto).

U Poljskoj su najjeftiniji i elektronski uređaji (televizori, audio-vizuelni uređaji, računari i računarska oprema), čije su cene za 12 odsto niže od proseka EU, a najskuplji su u Holandiji, za 13 odsto iznad proseka.
Električna energija, gas i goriva najskuplji su u Danskoj (131,8 odsto), a najjeftiniji u Mađarskoj (47,7 odsto).

Izvor: EURACTIV

U Beloj palanci nova LED rasveta do kraja avgusta

Foto-Ilustracija: Pixabay (Fotorech)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Brunner)

Zamenom postojećih natrijum i živinih svetiljki novim LED sijalicama, u Beloj Palanci će se do kraja avgusta kompletno rekonstruisati javno osvetljenje. Posao je dobio konzorcijum od 3 firme iz Sombora, Beograda i Novog Sada, a ukupna vrednost je oko 174 miliona dinara bez PDV-a.

Opština u finansiranju učestvuje sa 15 odsto, dok ostatak finansira Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave iz kredita Evropske investicione banke.

Projektom je predviđeno da se postojećih 2.356 svetiljki zamene sa isto toliko novih LED svetiljki, a predviđeno je i uvođenje daljinskog upravljanja sistemom javnog osvetljenja na teritoriji cele opštine. Rok za zamenu sijalica je do kraja avgusta, a kako kaže predsednik Opštine Goran Miljković, prvo se menjaju one u gradskoj sredini, a kasnije po selima.

,,Projekat podrazumeva zamenu kompletne javne rasvete najsavremenijom LED rasvetom koji sprovodimo zajedno sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave. Ovim projektom ćemo dobiti bolju rasvetu, veću uštedu energije i novčanih sredstava’’, rekao je predsednik.

Veliki deo postojećih svetiljki postavljen je pre više od decenije, pa je zbog toga instalacija dotrajala i u lošem stanju i veoma je neefikasna, a kako stoji u projektu, postojeće svetiljke su različitih tipova bez ikakve uniformnosti, što otežava održavanje.

Zamenom postojećih svetiljki sa natrijumovim i živinim izvorima visokog pritiska ostvaruje se značajno smanjenje u instalisanoj snazi, a posledično i u potrošnji električne energije. To dalje dovodi do značajno manjih mesečnih računa za električnu energiju – očekivanja su projekta.

Nove LED sijalice postaviće se na postojećim stubovima i infrastrukturi, a planira se i izmeštanje instalacija kablovskih operatera u centru grada, kako bi monteri imali lakši pristup.

Posao će raditi u konzorcijumu firme Somborelektro, Elgravision i HS Inžinjering.

Za razliku od drugih gradova i mesta na jugu, Bela Palanka nije ušla u javno-privatno partnerstvo, pa će ove firme samo zameniti sijalice, a za održavanje će biti zaduženo belopalanačko Javno komunalno preduzeće Komnis.

Izvor: Južne vesti

Klimatske promene uzrok sve većih temperatura u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako su visoke temperature uobičajne za ovo godišnje doba, vreli talasi svake godine počinju ranije i postaju jači zbog nagomilavanja gasova staklene bašte koji zadržavaju toplotu. Ovih dana je vreli talas počeo da se širi Evropom od severne Afrike, a zabeležene temperature su tipične za jul i avgust, saopštila je Svetska meteorološka organizacija (WMO).

Od visokih temperatura nije izuzeta ni Severna Amerika, a živa u termometru dostiže rekordne stupnjeve u Pakistanu, Indiji i većem delu južne Azije od početka marta.

Španska nacionalna meteorološka i hidrološka služba saopštila je da su se temperature u unutrašnjosti zemlje 14. juna približile 40°C i da će vrućina potrajati. Portugalski institut za more i atmosferu (IPMA) prijavio je najtopliji maj od 1931. godine, a teška suša pogađa 97 odsto teritorije.

U Francuskoj je zabeležen najtopliji i najsušniji maj, a kako je saopštila meteorološka služba Meteo-France, ovogodišnji toplotni talas nastupio je najranije, u poređenju sa rezultatima još od 1947. godine.

„Zbog klimatskih promena, toplotni talasi su u globalnom porastu – postaju i topliji i duži. Ipak, ne moraju uvek da dovedu do tragičnih ishoda. Postoje jednostavni koraci koje svi možemo preduzeti da zaštitimo sebe, svoje komšije, članove porodice i prijatelje. To uključuje vodu za piće, odmor u hladu i izbegavanje aktivnosti na otvorenom u najtoplijem delu dana“, rekao je Frančesko Roka, predsednik Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC).

Očekivane temperature u Srbiji

Velika je mogućnost da smo zakoračili u leto sa temperaturama iznad proseka, slabijom količinom padavina i noćima kada se živa i termometru neće spustiti ispod 20. podeoka, piše RTS.

„Sigurno nas očekuje jedno veoma toplo leto, bar prema onim prognozama koje trenutno imamo i prema onome kako je do sada izgledao jun. Vidimo da je jedan period za nama prilično visokih temperatura i taj period će se verovatno, prema prognozama nastaviti“, rekao je klimatolog Vladimir Đurđević za RTS.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na pitanje da li će ovogodišnje leto imati čak 60 tropskih dana u nizijama i 15 do 20 dana sa temperaturama većim od 35 stepeni Celzijusa, Đurđević kaže da postoji šansa za tako nešto.

Vreli talasi spadaju u najmrtonosnije vremenske prilike

Prvo globalno istraživanje smrtnosti usled visokih temperatura, koje su prošle godine predvodili istraživači sa australijskog Univerziteta Monaš, pokazuje da vreli talasi godišnje odnesu oko pet miliona života.

Prekomerna izloženost visokim temperaturama može dovesti do trajnog oštećenja mozga, centralnog nervnog sistema i drugih unutrašnjih organa što pogoršava kardiovaskularne, respiratorne i psihičke probleme i olakšava širenje zaraznih bolesti, piše Globalna mreža za informisanje o toploti i zdravlju.

Slično uraganima, cunamijima i zemljotresima, oni mogu dovesti do značajnog mortaliteta, kao i do velike ekonomske štete uzrokovane požarima, sušama, propadanjem hrane i manjkovima u proizvodnju hidroenergije.

Milena Maglovski

Berzanski ugovori za novi rod pšenice – 38 dinara za kilogram

Foto-ilustracija: Unsplash (Kai Pilger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Polina Rytova)

Prvi spot ugovori za pšenicu i uljanu repicu novog roda obeležili su ovu nedelju na Produktnoj berzi. Slaba tražnja i dalje utiče na smanjeni obim trgovanja. Tokom ove nedelje, prometovano je 950 tona robe, ukupne finansijske vrednosti 48.856.750,00 dinara.

Najviše aktivnosti zabeleženo je na tržištu kukuruza. Viši cenovni nivoi ponude u odnosu na prethodnu nedelju, nisu rezultirali trgovanjem većih količina.

Kukuruz 32 dinara za kilogram

Ova žitarica je trgovanje započela po ceni od 32,00 din/kg bez PDV-a, da bi do kraja nedelje berzanski ugovor bio zaključen na nivou cene od 31,00 din/kg bez PDV-a. Statistički gledano, u odnosu na prethodnu nedelju, cena beleži rast od 2,70 odsto. Ponder cena za ovu nedelju iznosi 31,83 din/kg bez PDV-a. Od početka nedelje bila je prisutna smanjena aktivnost na tržištu pšenice.

Sredinom nedelje, sa prvim otkosima, primetna je povećana ponuda novog roda pšenice. Novi rod, nudi se sa većim procentom proteina, od 14 do 15 odsto. Berzanski ugovori za pšenicu rod 2022. godine zaključeni su po ceni od 38,00 din/kg bez PDV-a, za pšenicu sa minimum 15 odsto proteina.

S druge strane, tražnja starog roda je na niskom nivou. Kupci starog roda pšenice, krajem nedelje su bili na nižem cenovnom nivou u odnosu na prethodnu nedelju, međutim, do zaključenja berzanskog ugovora nije došlo.

Povećana ponuda soje

Od početka meseca soja se zadržala na istom cenovnom nivou. Primetna je povećana ponuda ove uljarice, dok s druge strane tražnja je veoma slaba. Berzanski ugovori su se tokom ove nedelje realizovali u veoma uskom rasponu od 72,50 do 72,60 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosi 72,58 din/kg bez PDV-a, što je minimalno odstupanje u odnosu na prošlu nedelju, od -0,07 odsto.

Mnogo veća ponuda ječma u odnosu na tražnju prisutna je od početka nedelje. Interesovanje kupaca za kupovinu ove žitarice se, kako je nedelja odmicala, smanjivalo. Ječmom se trgovalo početkom nedelje, po ceni od 33,00 din/kg bez PDV-a, da bi krajem nedelje došlo do pada cene na 32,00 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosi 32,50 din/kg bez PDV-a, što u odnosu na prošlu nedelju predstavlja pad od 4,41 odsto.

Ugovor za uljanu repicu zaključen je po 85,12 din/kg bez PDV-a, odnosno 725 evra po toni. Tražnja krajem nedelje bila je na nižem cenovnom nivou od 645 do 650 evra po toni. Suncokretova sačma se tokom ove nedelje nudila od 34,50 do 36,00 din/kg bez PDV-a, ali nije bilo odgovora tražnje.

Cene svih roba su oštro pale u Čikagu jer su se fondovi povukli usled straha od ekonomske recesije i rasta kamatnih stopa. Rejting useva kukuruza je ocenjen 70 odsto dobro do odlično ove nedelje. Rejting useva jare pšenice procenjen je na 59 odsto dobro do odlično, što je blago iznad očekivanja. Kina je uvezla 9,67 miliona tona soje, od čega je američke soje 1,73 miliona tona. Usev soje u SAD ocenjen je 68 odsto dobro do dolično, što je sniženje za dva poena u odnosu na prethodnu nedelju.

Visoke temperature pogodile Francusku

Period vrelog talasa u Francuskoj je završen, ali je teško izmeriti posledice. Nedostatak vode i visoke temperature pogodile su francuske proizvođače, u zavisnosti od njihove lokacije i tipa zemljišta. Rezultat toga, velika je razlika u prinosima. Prema EU službi za monitoring useva, MARS, prinosi meke pšenice u EU se očekuju da će biti 5,76 tona po hektaru, što je 4,7 odsto manje nego prošle godine.

Izvor: Agroklub

Grad Zrenjanin subvencioniše nabavku bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Qusai Akoud)

Komisija za realizaciju nabavke bicikla kao ekološki prihvatljivog transporta na teritoriji grada Zrenjanina raspisala je Javni poziv za izbor privrednih subjekata, od kojih će građani koji budu ostvarili pravo na sufinansiranje moći da nabave bicikle.

Pravo na učešće na Javnom pozivu imaju svi zainteresovani privredni subjekti koji ispunjavanju zakonom utvrđene uslove za obavljanje delatnosti, kao i uslove definisane Pravilnikom.

Prijava se predaje lično u Gradskoj upravi grada Zrenjanina u Uslužnom centru, kancelarija 53 ili preporučeno putem pošte na adresu Grad Zrenjanin Odeljenje za privredu Odsek za zaštitu i unapređivanje životne sredine Komisija za realizaciju nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta na teritoriji grada Zrenjanina Trg slobode 10 Zrenjanin.

Rok za podnošenje prijave je petak 1. jul 2022. godine.

Finansijska sredstva za sufinansiranje opredeljuju se Odlukom o budžetu grada Zrenjanina za 2022. godinu u iznosu do 240.000 dinara sa PVDom. Sredstva za sufinansiranje dodeljuju se na osnovu Javnog poziva za građane i to u iznosu od 10.000 dinara sa PDV-om po jednom biciklu.

Grad Zrenjanin će zaključiti Sporazum o tehničkoj saradnji u sprovođenju nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta na teritoriji grada Zrenjanina sa privrednim subjektima koji budu izabrani. Nakon potpisivanja Sporazuma o tehničkoj saradnji sa privrednim subjektima, Grad raspisuje Javni poziv za građane.

Građani su u obavezi da prilikom prijavljivanja dostave profakturu/predračun izdat od strane privrednih subjekata sa liste. Ugovor o nabavci bicikla zaključiće grad Zrenjanin, direktni korisnik i krajnji korisnik, nakon donošenja Rešenja o konačnoj listi krajnjih korisnika.

Grad Zrenjanin će prenos sredstava vršiti isključivo privrednim subjektima, kao direktnom korisniku, a ne građanima kao krajnjim korisnicima, i to tek nakon što pojedinačni krajnji korisnik bude izvršio uplatu direktnom korisniku, celokupnu svoju obavezu, i nakon završetka realizacije nabavke bicikala.

Cilj nabavke bicikala je da se poveća broj biciklista na ulicama grada, kako bi se smanjilo zagađenje životne sredine i poboljšao kvalitet vazduha.

Energetski portal

Virtuelne elektrane važne za bržu energetsku tranziciju

Foto: Savetovanje Energetika 2022
Foto: Savetovanje Energetika 2022

Mnogobrojni izazovi energetske tranzicije u Srbiji i regionu u fokusu su ovogodišnjeg Savetovanja Energetika 2022 koje se održava od 21. do 24. juna na Zlatiboru.

Ono, oko čega su se svi učesnici složili, jeste da je našoj zemlji potrebna brža i efikasnija integracija obnovljivih izvora energije (OIE), ali se postavlja pitanje koja od predloženih rešenja će dati najbolje rezultate.

Jedan od učesnika panela pod nazivom „Izazovi tržišnog finansiranja energetske tranzicije u regionu“ bio je direktor EPS-a za poslovni sistem Vladimir Šiljkut koji je istakao da sa više varijabilnih OIE dolaze i novi problemi koji se prvenstveno ogledaju u varijabilnosti proizvodnje, troškovima balansiranja i stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Stoga je predstavio koncept kompozitne virtuelne elektrane (agregata) EPS-a koja bi prikupljala električnu energiju od više proizvođača  i krajnim korisnicima sistema omogućila finansijske uštede, a za EPS bi predstavljala dodatni izvor prihoda.

On je napomenuo da je virtuelna elektrana deo dugoročnog „Go Green“ plana EPS-a čiji je cilj uvećanje udela OIE i racionalizacija korišćenja klasičnih izvora električne energije.

Nerazumne cene struje za domaćinsva

Milka Mumović iz Energetske zajednice pohvalila je viziju EPS-a, ali je napomenula da elektroenergetski sistem Srbije nije isključivo EPS i da treba imati u vidu pojavu novih učesnika. Ipak, da bi njih bilo više, Mumović kaže da moramo prihvatiti da je električna energija roba što, uostalom, stoji i u zakonu o električnoj energiji.

„Naravno da one, koji su ugroženi, država treba da štiti, ali struja, koja je toliko jeftina u Srbiji, demotiviše domaćinstva da se uključe u energetsku tranziciju. Podrška svim domaćinstvima bez razlike je potpuno nerazumna i ne doprinosi nijednom od postavljenih ciljeva kao što su energetska efikasnost, postavljanje solarnih panela na krovove kuća i slično“, smatra Mumović.

Ona je zaključila da država ne bi trebalo na kraju da „spasava“ EPS, već da je važno da se na vreme priznaju stvarni troškovi.

Energetska tranzicija u sklopu filozofsko-sociološke tranzicije

Miloš Mladenović iz SEEPEX-a sagledao je energetsku tranziciju iz nešto drugačijeg ugla rekavši da je ona deo filozofsko-sociološke tranzicije koja je započeta dvehiljaditih godina.

„Sam koncept obnovljivih izvora energije i dekarbonizacije nastao je na tragu demokratizacije ekonomije. Kada pričamo o prozjumerima, solarnim elektranama, digitalnoj ekonomiji i drugim oblastima, zapravo se ide ka tome da se ekomnomija demokratizuje“, rekao je Mladenović.

On dodaje da zbog toga smatra da koncept agregatora ne bi trebalo da bude namenjen EPS-u, već da bi on trebalo da bude demokratičan.

Više agregata – više OIE

Foto: Savetovanje Energetika 2022

Direktor kompanije MT-KOMEX koja se bavi projektovanjem i izgradnjom solarnih elektrana Miloš Kostić rekao je da je situacija u Srbiji odlična kada je reč o broju investitora i dodao da će MT-KOMEX u ciklusu od osam  meseci kompletirati 40 MW solarnih elektrana.

On dodaje da će od pomenutih 40 MW, 20 MW biti elektrane namenjene konceptu kupac-proizvođač, bilo da je reč o individualnim domaćinstvima, bilo o industrijama. Problem nastaje prilikom priključenja ovakvih elektrana na elektrodistributivni sistem jer nije napravljen finalni koncept kako treba da izgleda mala, srednja i velika elektrana.

„Mi smo spremili, kao jedna mala zadruga, više projekata namenjenih proizvodnji električne energije. Jedna od njih, snage 12 MW, kreće da se gradi u avgustu ove godine, ali je problem u tome što nemamo kvalitetnog oftejkera. Mislim da je vreme za agregatore, hitno su nam potrebni“, zaključio je Kostić.

Milena Maglovski

Objavljene nove cene derivata nafte

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 24. juna 2022. godine do 30. juna 2022. godine i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 212,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 201,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene  derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija

Potpisan sporazum o izgradnji auto-puta Beograd-Temišvar

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

U Temišvaru su ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i ministar transporta i infrastrukture Rumunije Sorin Mihai Grindeanu potpisali sporazum između vlada dveju zemalja o izgradnji auto-puta između Beograda i Temišvara, stoji u saopštenju Vlade.

Nakon potpisivanja Sporazuma o utvrđivanju detalja za povezivanje auto-puta Beograd – Vatin (Srbija) i auto-puta Temišvar – Moravica (Rumunija), Momirović je istakao da putevi grade još snažnija prijateljstva i obezbeđuju bolji kvalitet života. On dodaje da je izgradnja novog modernog auto-puta od Beograda do Temišvara strateški važan koridor za obe države.

Ministar je izrazio zahvalnost Rumuniji što pruža podršku Srbiji na njenom evropskom putu, kao i za to što Srbija u Rumuniji ima snažnog partnera kada je reč o principima međunarodnog prava i teritorijalnom integritetu Srbije.

Ministar je podsetio Grindeanu da je 2016. godine postojala inicijativa da se popiše ovaj dokument, ali da rumunskoj strani u tom trenutku ovaj projekat nije bio prioritet.

,,Ponovo smo pokrenuli inicijativu i u ovom momentu se izvode studije izvodljivosti koje će biti završene na jesen. Verujem da će se tokom naredne godine odlučiti ko će graditi auto-put, a reč je o evropskom finansiranju’’, kaže Momirović.

Ugovorne strane će uspostaviti vezu između dve države direktnim povezivanjem auto-puta Beograd – Vatin (državna granica), koji će biti dugačak 65 kilometara sa srpske strane i sa rumunske strane auto-put Temišvar – Moravica (državna granica), dužine približno 78 kilometara.

Dva auto-puta će prolaziti kroz zajedničku državnu granicu, poštujući karakteristike koje obezbeđuju bezbednost i sigurnost drumskog saobraćaja. Na spoju ovih auto-puteva, ugovorne strane će izgraditi granične prelaze na teritoriji dveju država.

Energetski portal

Naša kuća – reciklirani papir od paklica cigareta

Foto: Naša kuća
Foto: Naša kuća

Naša kuća je nastala kao udruženje roditelja 2007. godine, sa ciljem da se deci sa poteškoćama u razvoju pruže podrška i uslovi za kvalitetniji život. Udruženje čine roditelji, tim profesionalno zaposlenih ljudi i predsednica udruženja Anica Spasov, sa kojom smo razgovarali o papiru koji se dobija reciklažom paklica cigareta.

Njihova priča proizvodnje papira počela je saradnjom sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju JICA, koja je svoje senior volontere poslala u Srbiju na dve godine, kako bi naše ljude podučili tradicionalnom japanskom ručnom pravljenju papira.

Naša kuća počela je sa proizvodnjom prvog recikliranog papira od starih paklica cigareta 2019. godine. Prema rečima Anice Spasov u Japanu postoje drugi izvori celuloze, kao što je na primer tetrapak koji se proizvodi od najkvalitetnijeg papira, dok u Srbiji paklice cigareta predstavljaju najkvalitetniji papir koji se nalazi na tržištu, jer ima najveći procenat celuloze.

Proces proizvodnje započinje odvajanjem spoljašnjeg i unutrašnjeg dela papira paklice od srednjeg sloja, koji je potreban za proizvodnju belog papira. Ukoliko se proizvodi papir u boji, proces je jednostavniji zato što nije potrebno da se srednji sloj odvoji, već se samo celofan odbacuje. Nakon ove obrade, delovi paklica cigareta se sprovode kroz mašinu za mrvljenje a zatim se iseckan papir stavlja u vodu u kojoj se meša oko pet sati. Ovim procesom se razdvajaju fina vlakna celuloze. Nakon ovoga smesa se ponovo stavlja u vodu, iz koje se putem ramova sa specijalnim sitom smesa izvlači i formira tanak sloj papira. Na kraju, velikim industrijskim usisivačem se voda izvlači iz papira, rolerima se papir šmirgla i potom suši najmanje 24 sata.

U takav papir mogu da se dodaju pigmenti, ali i različite vrste semenkica povrća i cveća, kako bi, ukoliko papir ipak završi u prirodi, iz njega mogle da niknu nove biljke.

Foto: Naša kuća

Naša kuća je jedina koja se u našem delu Evrope bavi ovakvom tehnikom proizvodnje papira. Na pitanje da li su do sada ostvarili saradnju sa nekom većom kompanijom, koja bi korišćenje industrijskog papira zamenila za njihov, sagovornica je objasnila da je njihov papir sasvim drugačiji od industrijskog,,Ne možemo da budemo konkurentni sa cenom, jer je industrijski papir jedna vrsta papira, a ono što mi proizvodimo nešto sasvim drugo. Kada se uloži toliko energije i manuelnog rada, ne bi trebalo da budemo u nivou industrijskih papira, već na jednom višem nivou, a naš papir se i veoma ceni’’, objašnjava sagovornica.

Umesto velikih kompanija, Naša kuća se opredelila za tržište art papira, koji naručuju slikari i umetnici. Takođe, udruženje sarađuje i sa različitim nevladinim organizacijama kojima uslužno štampa promotivni materijal za sve događaje, a pre svega ekološke.

Trenutno sarađuju i sa jednom dečijom izdavačkom kućom, koja će ekološku knjigu za decu štampati upravo na njihovom papiru. Predsednica udruženja navodi da je mesto njihovog papira upravo u takvim stvaralaštvima, a ne u svakodnevnoj upotrebi.

Uspostavili su saradnju i sa profesorima Tehnološko-metalurškog fakulteta sa ciljem da se razvije proizvodnja i biorazgradivih plastificiranih posuda, koje će u budućnosti moći da zamene upotrebu plastičnih posuda. Ideja je da se građani aktiviraju, kako bi te posude prikupljali i vraćali ih u centre koji će biti otvoreni za njihovu reciklažu. ,,Smatramo da bi se na ovaj način naša priča zaokružila i dala veliki doprinos ekologiji, ali i pokretu podrške ljudima sa teškoćama u razvoju’’, kaže Spasov.

Foto: Naša kuća

Nakon istraživanja, sprovedenog na Tehnološko-metalurškom fakultetu, o izdrživosti i mogućnosti višestruke reciklaže njihovog papira, dobijeni rezultati su pokazali da ovaj papir može nekoliko puta da uđe u proces reciklaže a da ne promeni svoja svojstva.

Građani mogu svakog radnog dana od 9 do 16 časova da donesu prikupljene paklice cigareta na adresu udruženja Naša kuća u Petrarkinu ulicu broj 12 u Beogradu, i na taj način daju svoj doprinos udruženju i ekologiji. Takođe, građanima koji žive u velikim stambenim zgradama, udruženje može da obezbedi kutije za sakupljanje paklica, za čije dalje zbrinjavanje udruženje organizuje prevoz čim ih stanari obaveste da je kutija puna.

Naša kuća poziva građane da ih posete kako bi ih upoznali sa procesom i sproveli kroz ceo sistem proizvodnje papira. „Važno da se doživi energija mladih ljudi koji tu rade, jer onda i građani shvate koliko je značajno što ne bacaju paklice cigareta nego skupljaju za nas“, zaključuje naša sagovornica.

Energetski portal

Vlada obrazovala međuresornu radnu grupu za ostvarivanje ciljeva Zelene agende

Photo: The Government of the Republic of Serbia
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije donela je dopunjenu odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji su bitni za stanovništvo. Ovom odlukom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na predlog Komisije, odobrava se preraspodela nerealizovane količine ulja po izdatim dozvolama za maj, a nakon dostavljenog izveštaja Uprave carina o izvozu.

Odluku su doneli kako bi se omogućila realizacija zaključenih ugovora, uzimajući u obzir da se izvoz iz logističkih razloga odvija otežano. Kako su ovi proizvodi i prvobitno bili namenjeni za izvoz, ova odluka ne može da utiče na snabdevanje domaćeg tržište.

Članovi Vlade doneli su odluku da se obrazuje Međuresorna radna grupa za reformu javnih finansija kako bi se ostvarili ciljevi Zelene agende, s obzirom na to da je Srbija, ali i druge zemlje, suočena sa sve većim izazovima koji su prouzrokovani zagađanjem i klimatskim promenama.

Radna grupa će se baviti razmatranjem ključnih instrumenata i budžetskih rashoda za proširenje polja primene javnih politika, sa ciljem da se ostvari ,,zeleni i efikasni razvoj’’. Pored toga, analiziraće i mogućnosti za korišćenje tehničke podrške koju nude bilateralni i multilateralni razvojni partneri.

Takođe, na sednici je data saglasnost na na Program „Razvoj“ – zeleni program saradnje nauke i privrede, koji predstavlja jedan od programa koji su od javnog interesa za Republiku Srbiju. Program će se realizovati kroz naučno-istraživačke projekte, a za cilj će imati praktičnu podršku saradnji nauke i privrednog sektora, koja je zasnovana na korišćenju raspoloživih naučnih potencijala i finansiranju istraživačnih projekata, ali i primenu njihovih rezultata na dalji razvoj društva i privrede.

Ova podrška će imati značajnu ulogu kada je reč o rešavanju vitalnih problema društva i uvođenju mladih istraživača u naučno-istraživačni rad, a takođe i u jačanju profesionalnih kapaciteta naučno-istraživačkih ustanova i stvaranju novih projektnih timova. Podrška će se pružiti i održivom razvoju i podizanju nivoa kvaliteta životne sredine, tako što će se rešavati problem koji uzrokuju neželjene klimatske promene, zagađenje životne sredine, zatim gubitak biodiverziteta i neodrživo korišćenje prirodnih resursa.

Na sednici je usvojem i Program ,,Prizma’’ Fonda za nauku Republike Srbije, kao još jedan program od javnog interesa. Njime se određuju uslovi raspisivanja i postupak sprovođenja javnog poziva za naučno-istraživačke projekte iz različitih oblasti.

Definisan je način prijavljivanja predloga projekata, uslovi koje moraju da zadovolje učesnici projekata, dozvoljeni troškovi, postupak i kriterijumi evaluacije predloga, postupak praćenja realizacije projekata i ocenjivanja njihovih rezultata, kao i uslovi finansiranja.

Foto: Vlada Republike Srbije

Potrebno je da se prijavljeni projekti zasnivaju na izvrsnim idejama koje će u budućnosti moći da imaju značajan uticaj na razvoj nauke, istraživanja, privrede i društva u celini, razvoju istraživanja od strateškog značaja za poljoprivredu, proizvodnju hrane i zaštitu životne sredine, eksperimentalnih, praktičnih i kliničkih istraživanja, društvenih i humanističkih nauka u Srbiji i podizanju nivoa nauke u veštačkoj inteligenciji.

Vlada je obrazovala i Komisiju za regulatorni okvir unapređenja zapošljavanja Roma u javnom sektoru, koja će se baviti jednim od ključnih pitanja demokratskog razvoja Srbije, a to je pitanje obrazovanja i poboljšanja socijalnog i ekonomskog položaja ove manjine, zato što je prepoznata kao ranjiva i teže zapošljiva grupa stanovništa.

Na sednici je usvojen i Strategijski master plan razvoja turizma Beograda za područje arheološkog nalazišta Belo brdo, Vinča. Izrada plana jedan je od koraka u ostvarenju cilja da arheološko nalazište Belo brdo u Vinči postane dobro uređeni arheološki park s različitim namenskim sadržajima u cilju prezentovanja arheološkog nasleđa i obezbeđenja uslova u kojima će svi učesnici, istraživači, kustosi, stručnjaci u zaštiti, lokalna zajednica i posetioci, učestvovati ravnopravno i usaglašeno.

Ovakva dobro organizovana specijalizovana turistička destinacija arheološkog turizma omogućiće posetiocima da sagledaju i razumeju život ljudi u doba neolita, a istraživačima da primenjuju i razvijaju savremene tehnologije u istraživanju ovog višeslojnog praistorijskog staništa koje bez prekida traje gotovo čitav milenijum.

Vlada je na predlog Ministarstva kulture i informisanja  donela odluku da se za spomenik culture proglase crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu, Svete Trojice u Brdarici i Svetog velikomučenika Georgija u Mačvanskom Pričinoviću, imajući u vidu njihov kulturno-istorijski značaj.

Energetski portal

Rapisan tender za izgradnju solarne elektrane na krovu zgrade JP Skloništa

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

JP Skloništa iz Beograda je raspisalo javni poziv za izgradnju male fotonaponske elektrane na krovu zgrade ovog preduzeće smeštene u Bulevaru Mihajla Pupina 117a na Novom Beogradu.

„Izabrani ponuđač je u obavezi da izradi projektno-tehničku dokumentaciju, isporuči, instalira i pusti u rad malu fotonaponsku elektranu“, ističe se u tehničkom zadatku.

Procenjena vrednost radova iznosi 4.300.000 dinara bez uključenog PDV-a.

„Analizom potrošnje električne energije i lokacije objekata, a na osnovu istraživanja tržišta, ustanovljeno je da se može izgraditi elektrana kapaciteta oko 40KWp. Elektrana je predviđenja za paralelni rad sa mrežom, sa mogućnošću vraćanja viškova u mrežu, u takozvanom sistemu prosumer“,  dodaje se.

Izabrani ponuđač je u obavezi da isporuči opremu u roku od 7 dana i da izvrši montažu i puštanje u testni rad u roku od 15 dana od dobijanja rešenja za priključenje.

Ponude se mogu slati do 5. jula.

Izvor: eKapija

MAPA: Gde je najjeftinije da napunite rezervoar na putu do mora

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se bliži sezona letnjih odmora, sve više porodica razmišlja o tome gde će putovati ove godine. Većina njih će za destinaciju izabrati neku od zemalja iz regiona i do nje ići kolima. Zato se na spisku troškova neizostavno nalazi i gorivo, a kako se cene ovog eneregenta razlikuju, mnogi žele da rezervoar napune u državi u kojoj je to najpovoljnije.

Kako zemlju svakako ne možete napustiti praznog rezervoara, u samom startu na nekoj od pumpi u Srbiji za litar benzina treba da izdvojite 198 dinara, za evrodizel 209 dinara, a za autogas 112,76 dinara.

U Crnoj Gori ćete za benzin izdvojiti nešto više novca – 1,73 evra (203,12 dinara), dok je cena evrodizela približno ista – 1,78 evra (208,99 dinara).

Hrvatska je prethodnih dana ograničila cene goriva, pa tako benzin i dalje košta 13,54 kuna (211,34 dinara), a evrodizel 13.08 kuna (204,2 dinara). Međutim, ovo ograničenje ne važi za pumpe koje se nalaze na autoputu i koje mogu same da kreiraju ponudu. Prema poslednjim informacijama na pumpama ovog tipa benzin košta 14,07 kuna (219,56 dinara), a evrodizel 13.54 kuna (211,34 dinara).

Oni koje će ovo leto provesti u Neumu ili na nekoj kopnenoj destinaciji u Bosni i Hercegovini za evrodizel moraće da izdvoje 3,4 marke (204,29 dinara), benzin košta 3.38 marki (203,12 dinara) , dok je autogas povoljniji i košta 1,74 marke (104,49 dinara).

Oni koji će otići malo dalje, na primer u Sloveniju, benzin će plaćati 1,56 evra (183,16), a evrodizel 1,67 evra (196,07 dinara).

Najveće iznenađenje ove godine definitivno je to što sve one koje putuju ka Grčkoj u Severnoj Makedoniji više ne čeka najjeftinije gorivo u regionu. Naime, u ovoj državi benzin sada košta 117,03 makedonskih dinara (223,08 srpskih), dizel 112.72 makedonskih dinara (214,86 domaćih), a autogas 55.43 makedonskih dinara (105,67 srpskih).

Ipak, iako je u Severnoj Makedoniji gorivo skupo, bolje ga je sipati u ovoj državi nego u Grčkoj. Gorivo u popularnoj turističkoj destinaciji je između ostalog najskuplje na našoj listi – benzin košta 2,41 evro (282,96 dinara), a evrodizel čak 2,04 evra (239,52 dinara).

Na kraju, oni koji se da letuju nešto istočnije – u Bugarskoj, proći će dosta povoljnije, jer benzin košta 3.26 bugarske leve (196,07 dinara), a evrodizel 3.32 bugarske leve (199,6 dinara).

Izvor: Nova S

Tekstilni filteri uklanjaće CO2 iz izduvnih gasova i vazduha

Foto: NC State University
Foto: NC State University

Istraživači sa Univerziteta Severne Karoline otkrili su da pomoću filtera koji je napravljen od tekstila mogu da filtriraju ugljen-dioksid iz mešavine vazduha i gasa. Ovaj revolucionarni filter je napravljen od pamučne tkanine i prirodnih enzima za ubrzavanje hemijskih reakcija.

Prema rezultatima početnih istraživanja, ovo otkriće je korak napred u razvoju nove tehnologije “hvatanja” CO2 i moglo bi da smanji one emisije iz elektrana na biomasu, ugalj ili prirodni gas, navodi se u saopštenju Univerziteta. Još jedna prednost ovog filetra je ta što bi on lako mogao da se proizvodi i u većim dimenzijama.

“Ovom tehnologijom želimo da zaustavimo emisije ugljen-dioksida na izvoru, a elektrane su trenutno glavni izvor”, kaže jedan od autora studije.

Kako bi napravili filter, istraživači su pričvrstili enzim na dvoslojnu pamučnu tkaninu potapanjem tkanine u rastvor koji sadrži materijal koji se zove hitozan, koji deluje kao lepak. Hitozan fizički zadržava enzim, uzrokujući da se zalepi za tkaninu.

Zatim su eksperimentisali kako bi utvrdili koliko dobro filter odvaja ugljen-dioksid iz mešavine emisija koje emituju elektrane. Umotali su tkaninu u spiralu kako bi stala u cev. Zatim su pustili gas kroz cev, zajedno sa rastvorom na bazi vode. Ugljen-dioksid se pretvorio u bikarbonat i kapao je niz cev. Puštanjem vazduha kroz jednoslojni filter brzinom od četiri litra po minuti izvučeno je 52,3 odsto ugljen-dioksida, a sa dvoslojnim filterom 81,7 odsto.

Otkrića do kojih su došli obećavaju, ali filter treba testirati i na veće brzine protoka vazduha. 

Tokom tesiranja fokusirali su se i na to koliko su filteri izdržljivi i to nakon pet ciklusa pranja, sušenja i skladištenja. Rezultati su zaista obećavajući.

Kako su rekli istraživači, ovo je tek početak i treba rešiti još mnogo stvari, recimo kako reciklirati tečnost nakon što izađe iz filtera. Ujedno podsećaju da su potrebne nove tehnologije za hvatanje CO2 koje bi zahtevale manje energije od postojećih komercijalizovanih tehnologija. 

Milica Radičević

Potpisan Ugovor o izvođenju radova na izgradnji kanalizacione mreže u opštini Gornji Milanovac

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, prisustvovala je potpisivanju Ugovora o izvođenju radova na izgradnji kanalizacione mreže u opštini Gornji Milanovac, čime zvanično počinje i realizacija velikog infrastrukturnog projekta izgradnje kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadih voda širom Srbije.

Zamenica direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Srbije Sandra Nedeljković, potpisala je ugovor sa izvođačima radova, čemu je prisustvovao i predsednik opštine Gornji Milanovac Dejan Kovačević.

Ministarka je istakla da se radi o važnoj investiciji koja će značajno da popravi stanje životne sredine i da unapredi kvalitet života građana Gornjeg Milanovca, a vrednost investicije je više od 3 miliona evra. Prema njenim rečima, gradiće se 14,7 kilometara kanalizacione i 0,8 kilometara vodovodne mreže, što predstavlja i preduslov za izgradnju postrojenja za prečišćivače otpadnih voda u ovoj opštini.

Izgradnja zelene infrastrukture predstavlja jedan od glavnih prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine, kaže Vujović i dodaje da se na rešavanju pitanja tretmana otpadnih voda intenzivno radi, a da će potpisivanjem ovog ugovora početi i izgradnja kanalizacione mreže na devet lokacija. Kroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine, biće uloženo 200 miliona evra u izgradnju kanalizacione mreže i prečistača otpadnih voda širom Srbije, a sredstva su obezbeđena iz kreditne linije Banke za razvoj Saveta Evrope.

,,Gornji Milanovac je prva opština u kojoj započinjemo radove na terenu, a na jesen je u planu raspisivanje tendera i za izgradnju prvih postrojenja za preradu otpadnih voda u osam gradova i opština’’, navodi Vujović.

Energetski portal

U Srbiji skoro 40 odsto energije iz OIE

Foto: Savetovanje Energetika 2022
Foto: Savetovanje Energetika 2022

U skopu Savetovanja Energetika 2022, koje se održava od 21. do 24. juna na Zlatiboru, održan je i panel posvećen mogućnostima za uvećanje varijabilnih OIE u energetskom miksu Srbije.

Predsedavajući Željko Marković, stručnjak za energetiku, rekao je da je skoro 40 odsto električne energije u Srbiji proizvedeno iz OIE u 2021. godini prema podacima izveštaja Agencije za energetiku koji je objavljen tokom ovog meseca.

„Od toga je najviše električne energije proizvedeno iz hidroelektrana – 32,5 odsto, iz vetroelektrana 2,8 odsto, a preostali udeo čine MHE, solari i biomasa – 2,5 odsto energije“, rekao je Marković.

On je dodao da od ukupno instalisanih energetskih kapaciteta u Srbiji termosektor zauzima 52 odsto, termoelektrane-toplane 6,2 odsto, vetroelektrane 4,4 odsto, male elektrane 2,9 i hidroelektrane 34,5 odsto.

„Još uvek ne možemo govoriti o velikom udelu varijabilnih OIE u energetskom miksu Srbije. Vetroelektrane imaju 373 MW priključenih na prenosni sistem, u disributivnom sistemu ima jos dodatnih 25 MW iz vetroelektrana, a solarnih elektrana svega 12 MW u distributivnom sistemu. Na prenosnom sistemu nemamo nijednu solarnu elektranu“,  kazao je Marković i dodao da kod nas vreme OIE tek dolazi.

Pomoćnik ministarke u Ministarstvu rudarstva i energetike, Zoran Ilić, dodao je da u Srbiji ne proizvodimo dovoljno energije, ponajmanje obnovljive, i zato su nam potrebne ideje, predlozi i rešenja i njihova realizacija.

„Sledeći put, kada se budemo okupili ovde, hajde da prikažemo šta smo uradili na polju novih kapaciteta OIE. Imamo inženjere u koje moramo da imamo poverenje, imamo strategije, imamo licencirane kompanije. Moramo da unapredimo saradnju sa ostalim ministarstvima, najpre sa Ministarstvom zaštite životne sredine, kako bismo lakše realizovali projekte od posebnog značaja“, rekao je Ilić.

Milena Maglovski