Home Blog Page 240

Prokuplje: Inovacija u poljoprivredi

navodnjavanje , poljoprivreda , njiva
Foto-ilustracija: Pixabay (music4life)
Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)

Na plodnim dobričkim oranicama, u ataru sela Pejkovca kod Prokuplja, počeće sa radom prva solarna elektrana, koja će, umesto dizela, napajati pumpu za navodnjavanje. Prvi obnovljivi izvor energije, početni je korak u povećanju konkurentnosti i zaštiti životne sredine, na ovom području.

Miroslav Miljković iz Pejkovca spada u red većih robnih proizvođača povrća u opštini Žitorađa. Istovremeno, jedan je i od prvih povrtara koji je shvatio da bez zalivanja nema ni sigurne proizvodnje i dobrih prinosa. Poslednjih godina, kako kaže, ova stavka, zbog skupog dizela, je sve veća u zbiru troškova, zbog čega je bio prinuđen da razmišlja o alternativi.

,,Još pre dve, tri godine mi je na pamet pala ideja za solarne panele. Smanjiću troškove proizvodnje za nekih 500 do 600 hiljada dinara, koje sam trošio na dizel. Snaga elektrane je 20KW, a vrednost investicije je 28 hiljada evra“, kaže Miroslav Miljković, povrtar iz Pejkovca.

Poslednjih godina i ovde je sve manji broj domaćinstava sa više generacija, ali i kvalifikovane radne snage, zbog čega se, gde god je to moguće, uključivanje mehanizacije i automatizacije u proces proizvodnje nameće kao imperativ.

„Pošto je sve manje vremena i sve manje radne snage, odlučio sam da automatizujem taj sistem za prihranu biljaka, tako što sam nabavio kompjuter. Mene košta oko nekih 600 hiljada dinara, ali se isplati sigurno“, navodi Nebojša Mihajlović, povrtar iz Pejkovca.

U Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj službi u Prokuplju, ne kriju zadovoljstvo zbog uspešno realizovanih projekata, koji predstavljaju najveći iskorak do sada u modernizaciji procesa proizvodnje povrća i smanjenju troškova.

,,Ukoliko želimo da budemo konkurentni na tržištu, moramo da pratimo i svetske trendove, moramo da uvodimo inovativne tehnologije, moramo da se trudimo da koristimo što više obnovljivih izvora energije, da smanjimo zagađenje životne sredine, kako bi imali zdrav i dobar proizvod“, ističe Snežana Jović, savetodavac u PSSS u Prokuplju.

Da novo vreme stigne i na plodne dobričke oranice, pomogla je i država desetinama miliona dinara, ne samo u Pejkovcu, nego i u susednom Samarinovcu, projektom elektrifikacije oko 500 hektara.

Izvor: RTS

Poznati plivač zaplivao Crvenim morem kako bi svet podstakao na očuvanje svetskih okeana

Foto: Lewis Pugh Foundation
Foto: Lewis Pugh Foundation

Luis Pju (engl. Lewis Pugh) poznati plivač i ekološki aktivista, 11. oktobra zaplivao je Crvenim morem, od Saudijske Arabije prema krajnjem odredištu, Hurgadi u Egiptu, kako bi podstakao svet na neophodnost očuvanja svetskih okeana.

Očekuje se da će trasu od 160 kilometara preći do 25. oktobra.

Njegova ruta ne proteže se samo preko nekih od najdragocenijih korala na svetu, već i preko jednog od najprometnijih brodskih puteva koji vodi do Sueckog kanala.

Njegov poduhvat započet je sa ciljem da se ceo svet podstakne na drastično smanjenje emisija i snažniju borbu protiv klimatskih promena kako bi se zaštitilo zdravlje svetskih okeana. Pju će na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP27) zatražiti da 30 odsto svetskih okeana bude zaštićeno do 2030. godine, navodi se na zvaničnom sajtu Fondacija Luis Pju.

„Ako izgubimo naše koralne grebene, nećemo samo oterati hiljade vrsta u izumiranje, već ćemo izgubiti ceo ekosistem od kojeg zavisimo. Koralni grebeni su rasadnici naših okeana i dom za neke od najneverovatnijih života na zemlji. Odbijam da prihvatim da bismo mogli da ih izgubimo za života’’, rekao je gospodin Pju.

Pju je jedini čovek koji je plivao na daljinu u svim okeanima. Poznat je po plivanju u nekim od najhladnijih voda na planeti, a ovog puta pliva u jednoj od globalno najtoplijih.

„Svetskim okeanima plivam već 35 godina i za to vreme sam video kako se dramatično menjaju’’, rekao je i dodao da su najveće promene koje je video u polarnim regijama i na koralnim grebenima.

Foto: Lewis Pugh Foundation

Očuvanje okeana i grebena je veoma važno, zato što oni predstavljaju biološki najraznovrsniji ekosistem naše planete i osnova su za 25 odsto celokupnog života u okeanima. Prema upozorenjima naučnika, ukoliko globalna temperatura poraste za više od 1,5 °C, izgubićemo oko 70 odsto svetskih koralnih grebena, a porastom temperature za 2 °C dostići ćemo gubitak od 99 odsto.

U ovom trenutku nalazimo se na putu porasta temperature od 2,2 °C.

Istaživanja su pokazala da su korali Crvenog mora otporniji na globalno zagrevanje i zakiseljavanje od korala na drugim delovima planete. Zbog svoje otpornosti, naučni dokazi pokazuju da bi Veliki koralni greben mogao da bude poslednje utičište za koralne grebene, zbog čega je važno da se dodatno zaštiti od drugih pretnji, kao što je tuziram, prekomerni lov, zagađenje plastikom, ribarskim mrežama i drugo.

Fondacija Luis Pju i Udruženje za zaštitu i očuvanje životne sredine Hurgade (HEPCA) udružili su se kako bi pružili podršku Pjuovom poduhvatu.

Jedan od projekata HEPCA je smanjenje broja ronilaca kod Hurgade, gde je proporučeni kapacitet na jednom mestu za ronjenje 5.000 do 22.000 zarona godišnje, a na nekim lokacijama taj broj premašuje 200.000.

Veruje se da smo od 1950. godine zbog porasta temperature izgubili gotovo polovinu svetskih koralnih grebena.

Katarina Vuinac

Epson: Klimatske promene su primarno pitanje i pored sukoba i ekonomskih problema

Foto: Epson
Foto: Epson

Prema najnovijim rezultatima drugog programa Barometar klimatske stvarnosti koji je sprovela kompanija Epson, širom sveta ljudi povećavaju lično delovanje u cilju sprečavanja klimatskih promena. Istraživanje ove vodeće svetske tehnološke kompanije pokazuje da su klimatske promene i dalje za mnoge najvažnije pitanje, iako svetska ekonomija skreće pažnju sa rešavanja klimatskih izazova.

Uprkos tome što su tokom prošle godine zabeleženi do sada neviđeni uticaji na klimu, istraživanje pokazuje i to da su ljudi sve optimističniji da će klimatska katastrofa moći da se spreči tokom njihovog života. Međutim, podaci pokazuju i značajne razlike u percepciji klimatskih promena na koje utiču faktori poput ekonomskog statusa i starosti.

Optimizam – uticaj ekonomije i starosti

Ne iznenađuje da su neposredni finansijski problemi glavna briga ljudi. Dok su „oporavak ekonomije” (22 odsto) i „rast cena” (21 odsto) na vrhu prioriteta ispitanika, klimatske promene nalaze se vrlo blizu na trećem mestu (20 odsto). Uprkos globalnom ekonomskom padu, sukobima i velikim računima za struju, brojni ljudi širom sveta ne zaboravljaju na klimatske promene. 

Međutim, zabrinutost zbog klime ne dovodi do pesimizma. Pre konferencije COP 26 u novembru 2021. godine, 46 odsto ispitanika iz celog sveta su bili optimistični da će klimatska katastrofa moći da se spreči za vreme njihovog života. Dok se svet priprema za ovogodišnji COP 27 u Egiptu, optimizam je porastao na više od 48 odsto. To se dogodilo uprkos uticajima klimatskih promena kojima smo svedočili prošle godine, što ukazuje na nedostatak realnosti među ljudima koji potencijalno ne razumeju potpun uticaj klimatskih promena na svet u budućnosti. 

Foto-ilustracija: Pixabay

Dublja analiza otkriva da globalni prosek skriva iznenađujuće regionalne razlike. Optimizam je, na primer, manji u najrazvijenijim ekonomijama, nego u zemljama u razvoju. 

– Pojedinačne zemlje članice G7 grupe beleže nivoe optimizma znatno niže od 48 odsto, što je globalni prosek: Kanada (36,6 odsto), Francuska (22,5 odsto), Nemačka (23,8 odsto), Italija (25,2 odsto), Japan (10,4 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (28,4 odsto) i SAD (39,4 odsto). 

– Ekonomije u razvoju i brzorastuće ekonomije beleže nivoe optimizma u vezi sa klimatskim promenama znatno veći od globalnog proseka: Kina (76,2 odsto), Indija (78,3 odsto), Indonezija (62,6 odsto), Kenija (76 odsto), Meksiko (66 odsto) i Filipini (71,9 odsto). 

Rezultati pokazuju i da je starost jedan od faktora, gde su najstarije i najmlađe starosne grupe najviše zabrinute zbog klimatskih promena. Oni od 55 godina i stariji jedina su grupa koja navodi klimatske promene kao najveći globalni problem (22,2 odsto), dok ih grupa starosti od 16 do 24 godine stavlja na drugo mesto (19,3 odsto) – sve ostale starosne grupe stavljaju ih na treće mesto.

Yasunori Ogawa, globalni predsednik kompanije Epson izjavio je: „Poslovna svrha Epsona usmerena je na poboljšanje kvaliteta života, samim tim i životne sredine i tome ćemo posvetiti značajne resurse. Dok se svet okuplja na COP 27, naš program Barometar klimatske stvarnosti želi da podigne svest i omogući promene. Nadamo se da će rezultati Barometra pomoći vladama, industrijama i pojedincima da ulože više napora u sprečavanje klimatske katastrofe. Iako shvatamo da će postupak biti dugotrajan, verujemo da možemo stvoriti bolju budućnost ako sarađujemo i delujemo odmah.”

Stvarnost, uticaj i delovanje

Čini se da sve veći globalni optimizam nije u skladu sa klimatskom stvarnosti. Međuvladino telo za klimatske promene (IPCC) saopštilo je tokom ove godine kako „klimatske promene koje je izazvao čovek opasno narušavaju prirodu i utiču na živote milijarda ljudi širom sveta…” 

Samo ove godine narušavanje je obuhvatilo štetne klimatske događaje na svim kontinentima, uključujući: decenijama duge „mega-suše” u Africi i Južnoj Americi, brzo zagrevanje Arktika i Antarktika, smrtonosne poplave u Aziji i Australaziji, do sada neviđene temperature u celoj Evropi i nestajanje jezera u Severnoj Americi.

Foto: Promo

Dr. Tara Shine, naučnica u oblasti zaštite životne sredine i izvršna direktorka kompanije Change by Degrees, izjavila je: „Ne može se poreći da su poslednjih sedam godina temperature bile najviše u istoriji, pa smo izloženi realnoj opasnosti od prekoračenja sigurnih temperaturnih granica. Pa ipak, ovo istraživanje pokazuje da se ljudi širom sveta još uvek nadaju da njihovo delovanje, uz delovanje vlada i korporacija, može promeniti društvo nabolje.“

„Trenutni izazovi s kojima se suočavaju zemlje širom sveta, uključujući povećanje cena energije i hrane, ujedno su i uzroci i simptomi klimatskih promena. Dugoročno planiranje i omogućavanje ljudima da preduzimaju korake u vezi s klimom najuticajnije su mere koje zemlje mogu preduzeti kako bi održale optimizam u vezi s klimom, smanjile zagađenje ugljen-dioksidom i izgradile otpornost na klimatske uticaje.”

Neutemeljen optimizam mogao bi izgledati kao prazno priželjkivanje, no rezultati Epsonovog istraživanja pokazuju da ispitanici prepoznaju uticaj klimatskih promena. 

Više od osam od deset ljudi (80,2 odsto) navodi da je ono što vide svojim očima – klimatske promene u svakodnevnom životu – najznačajniji faktor u izgradnji svesti. Ostali značajni uticaji na informacije o klimi uključuju:

– 75,7 odsto navodi korake koje preduzima vlada i/ili kampanje 

– 75 odsto navodi vesti na internetu i na drugim mestima

– 74,2 odsto navodi društvene medije

– 64,8 odsto navodi poslovne ili društvene kampanje 

– 64 odsto navodi konferencije COP 

Čini se da optimizam 2022. ne dovodi do preteranog zadovoljstva, već podstiče ljude na delovanje. U razdoblju od 2021. do 2022., broj ispitanika koji su učinili sledeće ili to planiraju: 

– broj onih koji više hodaju i/ili voze bicikl porastao je s 83,7 odsto na 87,2 odsto – 31,8 odsto njih to radi već više od godinu dana 

– broj onih koji prelaze na obnovljivu energiju porastao je s 78,2 odsto na 82,4 odsto – 18,6 odsto njih to radi već više od godinu dana 

– broj onih koji smanjuju međunarodna poslovna i turistička putovanja porastao je s 65,1odsto na 68,2 odsto – 23 odsto njih to radi već više od godinu dana 

– broj onih koji prelaze na električna vozila porastao je s 68 odsto na 72,7 odsto – 10,6 odsto njih to radi već više od godinu dana

– broj onih koji prelaze na biljnu prehranu porastao je s 67,6 odsto na 68,9 odsto – 16,5 odsto njih to radi već više od godinu dana 

Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)

Iako se delovanje pojedinaca povećava, jasno je da je potrebno još mnogo toga učiniti. Vlasti moraju da uvedu propise o održivosti, kompanije moraju da razviju održivu politiku i tehnologiju, a pojedinci moraju brže uvoditi promene načina života – ako očekujemo da svet ispuni ciljeve u oblasti klimatskih promena i izbegne nepovratnu promenu. 

Hening Ohlson, direktor za održivost kompanije Epson Europe, izjavio je: „Imamo dužnost prema mlađim generacijama da osiguramo da ostavljamo planetu u boljem stanju nakon decenije uništavanja.” 

„Ne postoji jedno rešenje tog problema, svi moramo nešto učiniti. Vlasti, kompanije i zajednice moraju se udružiti kako bi se sprečila ta katastrofa. Kao vodeća kompanija u oblasti tehnologije imamo obavezu da preusmerimo svoje delovanje na razvoj rešenja koja će smanjiti uticaj naših proizvoda na okolinu. Kroz saradnju i pronalaženje rešenja zajedno možemo da inspirišemo dela i napravimo promene.”

O kompaniji Epson

Epson je globalni lider na polju tehnologije posvećen cilju da postaje nezamenjiv za društvo kada je u pitanju povezivanje ljudi, stvari i informacija uz pomoć svojih originalnih, efikasnih, kompaktnih i preciznih tehnologija. Kompanija je fokusirana na inovacije i prevazilaženje očekivanja kupaca u inkdžet tehnologiji, vizuelnim komunikacijama, nosivim uređajima i robotici. Epson je ponosan na svoje doprinose u razvijanju održivog društva i na stalne napore ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Ekološka vizija 2050 – eco.epson.com 

Izvor: Epson

Objavljenje nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 21. oktobra 2022. godine do 15 časova 28. oktobra 2022. godine, i to za:

1. EVRO DIZEL, u iznosu 222,00 dinara za jedan litar i

2. EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 178,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

U kom gradu u Mačvi će se skladištiti otpad iz cele Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Zamirul Roslan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Prema studiji, koja je nedavno predstavljena javnosti, oko 50 kamiona sa otpadom, svakog dana stizaće u Šabac, koji će biti centar za skladištenje opasnog i neopasnog otpada iz Evrope, piše Danas. On će biti smešten u krugu fabrike „Elixir Zorka – Mineralna đubriva“ d.o.o. Šabac, koja je prošle godine dobila tender vredan 10 miliona evra za zbrinjavanje otpada, kao jedini ponuđač.

Javna rasprava i prezentacija Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta promene namene i adaptacije postojećih objekata, u objekte za skladištenje opasnog i neopasnog otpada, na katastarskoj parceli u vlasništvu komapnje „Elixir Zorka“, održana je prošlog meseca u Centru za stručno usavršavanje u Šapcu, a mogala se pratiti i putim video linka.

Za ovaj događaj, međutim, nije bilo zainteresovane javnosti, a nije uložena nijedna jedina primedba.

Delom i zbog toga što građani uglavnom i nisu bili informisani o održavanju javne rasprave, ali i sa činjenicom da će upravo njihov grad postati centar za otapad iz cele Evrope.

Na ovo, međutim, već neko vreme upozoravaju aktivisti Udruženja građana „Eko straža“ Šabac.

„To je zvanična informacija koju je u toku prezentacije izložila Jadranka Radosavljević, autorka Studije, a investitor je „Elixir Grup“ koji će otpad zbrinjavati zajedno sa firmom „Eco Lager“, koja je njihov ogranak“, objašnjava za Danas Ljupka Stanković iz ovog udruženja.

Napominje da će svi objekti za smešaj otpada biti adaptirani, ali bez rekonstrukcije, što znači da „Elixiru“ za to neće biti potrebna nikakva građevinska i upotrebna dozvola.

„Neopasan otpad će se skladištiti na otvorenom i može da se dovozi čak i u rasutom stanju. To znači da sve ide u vazduh i ne možemo se zaštiti od toga, a opasan otpad će se držati u nekim zatvorenim skladištima“, kaže Ljupka Stanković.

Ističe da je reč o oko 1.000 tona, koje će svakoga dana stizati.

„U pitanju je hemijski, medicinski, infektivni otpad, ali i zapaljivi, koji će se skladištiti u posebnom prostoru. U „Elixiru“ su rekli da imaju protivpožarnu zaštitu i svoje vatrogasne odrede, kao i da može doći do katastrofe ako se to zapali ili procuri, ali oni tvrde da toga neće doći, i mi treba da im verujemo na reč da se to neće desiti“, kaže Stanković.

Šabac bi trebalo da bude privremeno skladište, gde će se otpad zadržavati najduže 120 dana.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Danas

Vlasotince – Raspisan Javni konkurs za sufinansiranje mera energetske efikasnosti 

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Opština Vlasotince raspisala je javni konkurs za sufinansiranje mera energetske efikasnosti. Sredstva se mogu koristiti za nabavku i ugradnju solarnih panela, invertera i prateće instalacije za porodične kuće za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, ugradnje dvosmernog mernog uređaja za merenje predate i primljene električne energije.

Kao i za izradu neophodne tehničke dokumentacije i izveštaja izvođača radova na ugradnji solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije koji su u skladu sa zakonom neophodni prilikom priključenja na distributivni sistem. 

Snaga solarnih panela ne može biti veća od odobrene snage mernog mesta, koja je navedena u računu za utrošenu električnu energiju, a maksimalno do i jednako 6 kW i ostale neophodne instalacije za proizvodnju električne energije i priključenje na distributivni sistem.

Ukupno sredstva koje opština zajedno sa sredstvima Uprave za podsticanje i unapređenje energetske efikasnosti Republike Srbije dodeljuje putem ovog konkursa iznose 2.000.000 dinara.

Za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Može li ruski gas preko turskog čvora da snabdeva celu Evropu?

Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)
Foto-ilustracija: Pixabay (Robzor)

Rusija se sprema da tranzit gasa iz oštećenih gasovoda „Severni tok“ preusmeri preko Crnog mora u Tursku. Gasovod “Turski tok” je jedini koji sada ruski gas doprema punim kapacitetom, a mogao bi biti i glavni za čitavu Evropu.

Turska ima tri dotoka ruskog gasa – stari kroz Ukrajinu i dva direktna „Plavi tok“ i „Turski tok“. Predsednici Putin i Erdogan dogovorili su se da se u Turskoj napravi gasno čvorište preko kojeg bi mogao da se snabdeva ceo stari kontinent.

„Evropa razmišlja kako da obezbedi energiju za predstojeću zimu. Mi, hvala Bogu, nemamo takav problem. Štaviše, na poslednjem sastanku sa gospodinom Putinom, dogovorili smo se o stvaranju gasnog čvorišta preko kojeg Evropa može da koristi ruski gas„, rekao je turski predsednik.

Tursko gasno čvorište predviđa gradnju tri nova gasovoda. Turski mediji prenose – jedna trasa išla bi do Italije, druga preko Bugarske u Severnu Makedoniju, Albaniju i Srbiju, a treća, preko Rumunije, Mađarske u Zapadnu Evropu. Sa „Balkanskim tokom“, koji se snabdeva iz „Turskog toka“ naša zemlja je već na tranzitnoj trasi tog sistema.

„Podsetiću da iz Rusije može da se transportuje, prema Turskoj i posle dalje u Evropu i gas iz bivših sovjetskih republika koje takođe imaju velike količine gasa. Očigledno je to nešto što nije vezano samo za “Turski tok”, čim se pominju i novi gasovodi“, rekla je Jelica Putniković, urednica portala „Energija Balkana“.

„Turski tok“ nema više ni tehničkih prepreka za bezbedan rad. Krajem septembra kompanija „Turski tok“, registrovana u Holandiji, ostala je zbog sankcija bez izvoznih licenci. Mađarska je potvrdila da joj je licenca vraćena. 

„Holandske vlasti su dale izvozne dozvole za opremu Gaspromovoj holandskoj firmi, koja upravlja „Turskim tokom“ čime je obezbeđeno dugoročno održavanje gasovoda. To mi je potvrdio i holandski ministar energetike i predstavnici Gasproma. To je izuzetno važno za sigurnost snabdevanja Mađarske gasom. Turski tok je danas jedini gasovod u Evropi kojim bez problema teče gas od Istoka ka Zapadu“, napomenuo je ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto.

Turska je već gasno čvorište. Pored dotoka ruskog gasa ima i Južni gasni koridor koji čine gasovodi TANAP I TAP. Njima se isporučuje gas iz Azerbejdžana u više zemalja zaključno sa Italijom.

Izvor: RTS

Otvorena prva Međunarodna konferencija ,,Biotech Future Forum 2022’’

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Prva Međunarodna konferencija ,,Biotech Future Forum 2022’’, koja je otvorena u Palati Srbija, predstavlja prvi ovakav događaj u organizaciji Vlade Srbije, u saradnji sa Svetskim ekonomskim forumom i uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Konferenciju su otvorili predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i predsednik Svetskog ekonomskog foruma Borge Brende.

Na konferenciji su učestvovali predstavnici više od 20 zemalja sveta, a okupila je tri sektora društva sa najvećim uticajem na razvoj biotehnologije – javni i privatni sektor i akademsku zajednicu, u cilju podsticanja saradnje i razmene znanja i iskustava.

Biotehnologija je ključna za unapređenje rešenja u oblastima kao što su medicina, poljoprivreda i prehrambena industrija. Rastuća ulaganja i tehnološki napredak ubrzali su razvoj i mogućnosti primene biotehnologije, koja će u budućnosti još više oblikovati svet.

Pročitajte još:

Međunarodnim kompanijama i učesnicima konferencije prikazan je koncept budućeg BIO 4 kampusa i potencijal za ulaganje u istraživačko-razvojne projekte u Srbiji.

Tom prilikom predsednica Vlade izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je Beograd domaćin prve Međunarodne konferencije „Budućnost biotehnologije’’.

,,Nadam se da je ovo za nas samo početak i prvi korak da se Srbija pozicionira među liderima u oblasti biotehnologije u Evropi. Nauka, inovacije, tehnologije i kreativnost su naša snaga i upravo zahvaljujući tome Srbija se u poslednjih deset godina mnogo promenila’’, rekla je premijerka i naglasila da će biotehnologija, biomedicina, bioinformatika i biodiverzitet biti među najvažnijim prioritetima nove vlade, što će biti u fokusu rada BIO 4 kampusa.

Foto: Vlada Republike Srbije

Na konferenciji je zvanično otvoren i Centar za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji, koji je osnovan u partnerstvu Vlade Srbije i Svetskog ekonomskog foruma. Centar je deo globalne mreže od 16 centara Svetskog ekonomskog foruma i to je prvi centar u okviru mreže koji će biti vodeći za biotehnologiju i veštačku inteligenciju u domenu zdravstva.

Gospodin Brende naveo je da su se osnivanjem Centra za četvrtu industrijsku revoluciju u Beogradu početkom ove godine, Svetski ekonomski forum i Vlada Srbije obavezali da će podržati ubrzano usvajanje novih tehnologija u Srbiji.

Administrator Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Ahim Štajner rekao je da biotehnologija može da dovede do novih rešenja koja će doneti opipljivu korist ljudima širom sveta, kao što je potpuno izlečenje nekih bolesti, kao i da pomogne čovečanstvu da se izbori sa ogromnim izazovima kao što su obezbeđivanje dovoljne količine hrane i napredak u borbi sa klimatskim promenama.

Štajner je napomenuo da UNDP podržava Vladu Srbije u procesu digitalizacije i uvođenja digitalnih rešenja, na dobrobit privrede, građana i građanki.

,,Da bismo pomogli Srbiji da iskoristi prednosti biotehnologije, ne samo za sebe, već i za napredak regiona i šire, pomažemo rad novog Centra za četvrtu industrijsku revoluciju u Beogradu. Naš zajednički zadatak je da stvorimo adekvatnu regulativu i obezbedimo da se ove nove tehnologije razvijaju, testiraju i koriste za dobrobit celog društva, tako da niko ne bude izostavljen’’ poručio je on.

U okviru konferencije održan je liderski panel i nekoliko stručnih tematskih sesija na kojima su učestvovali najistaknutiji stručnjaci iz oblasti biotehnologije.

Diskusijom su obuhvaćene i teme bioinformatike, bioinženjeringa, korišćenja podataka u razvoju zdravstva i biotehnološkog razvoja, promocije javnih politika i naučnih dostignuća i mogućnosti njihove primene, posebno u oblastima medicine i zdravstva.

Lokalna zajednica imala je priliku da čuje više o rešenjima iz Izraela, Nemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Brazila, Indije, Austrije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Australije i drugih zemalja koje su među liderima u ovoj oblasti.

Učesnici konferencije upoznali su se i sa biotehnološkim potencijalima Srbije i aktivnostima naših istraživača i institucija kao što su Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, Institut BioSens i Državni data centar.

Konferencija „Biotech Future Forum’’ ima za cilj da postane redovno godišnje okupljanje nove biotehnološke zajednice u našoj zemlji i pozicionira Srbiju kao zemlju novih tehnologija, znanja i inovacija.

Energetski portal

Rols-Rojs predstavio Spektar – svoj prvi potpuno električni automobil

Foto: Rols-Rojs
Foto: Rols-Rojs

Britanski proizvođač luksuznih automiobila Rols-Rojs predstavio je svoj prvi potpuno električni model Spektar, prenose svetski mediji.

Iako još uvek nisu poznati precizni podaci o performansama Spektra, proizvođač navodi da će ovaj model imati domet od oko 520 kilometara sa jednim punjenjem, te da će brzinu od nula do 100 kilometara na sat moći da ostvari za 4,5 sekundi.

Težak svega 3.000 kg, a dugačak oko 5,5 metara, Spektar je od strane izvršnog direktora Rols-Rojsa Torstena Milera-Otvosa opisan kao „najsavršeniji proizvod koji je Rols-Rojs ikada napravio“.

Ova kompanija prošle godine je najavila da će do kraja decenije preći na proizvodnju isključivo električnih vozila, a svoju elektrifikaciju započeli su Spektrom koji je ove godine okončao neophodna testiranja.

Spektar je prvo Rols-Rojsovo vozilo koje je od početka projektovano kao električno vozilo, a do prvih kupaca stići će krajem 2023. godine

Prema procenama stručnjaka, cena ovog luksuznog modela kretaće se između 700.000 i 900.000 dolara.

Milena Maglovski

Cilj – Dovoljno energije, po pristupačnim cenama uz zaštitu životne sredine

Foto: EP
Foto-ilustracija: Pixabay (makunin)

Na panel diskusiji „(Ne)iskorišćeni potencijal Srbije u obnovljivoj energiji“, govorilo se o tome koliko se u našoj zemlji kostite obnovljivi izvori energije, koliko bi njihov udeo u proizvodnji struje mogao da se poveća i na koji način država i građani mogu to da postignu. U ovoj diskusiji učestvovali su Zoran Ilić, pomoćnik ministra rudarstva i energetike, Neda Lazendić iz kompanije WV internešenel Serbia, Ilija Batas-Bjelić sa Instituta tehničkih nauka SANU, profesor Šumarskog fakulteta Branko Glavonjić,  konsultant za energetiku Milena Milosavljević i Maja Matija Ristić, sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike, dok je moderator bio Petar Mitrović, šef Grupe za energetiku i prirodne resurse, advokatska kancelarija Karanović & Partners.

Zoran Ilić ističe da u je finalnoj fazi donošenje strateških dokumenata u energetici, i da je cilj obezbediti dovoljno energije i zdravu životnu sredinu.

„Integrisani nacionalni plan za klimu i energetiku i Strategija razvoja energetike su strateški dokumenti i preduslovi za efikasan i ekološki prihvatljiv razvoj energetskog sektora Srbije u narednim decenijama. Internim analizama i konsultantskim proračunima došli smo do zaključaka da izgradnjom novih postrojenja iz obnovljivih izvora možemo da obezbedimo dovoljno energije i da postanemo uvozno nezavisni, a uz sve to da imamo kvalitetniju životnu sredinu koju ne zagađuju velike termoelektrane na ugalj. Još većim podsticajima za energetsku efikasnost gde država već daje građanima subvencije od 50 odsto za postavljanje solarnih panela i zamenu dotrajalih i energetski neefikasnih delova domaćinstava, nastavićemo da promovišemo štednju energije koja doprinosi smanjenju troškova. Kao društvo moramo da razvijamo odgovorne navike i da iskoristimo sve prednosti OIE i energetske efikasnosti kako bi bili deo energetske tranzicije“, rekao je on.

Neda Lazendić kaže da energetski krizu interno zove “kriza energije fosilnih goriva”, i da danas treba obezbediti energiju koja je sigurna pristupačna i u skladu sa životnom sredinom.

Kako je istakla, kompanija u kojoj radi od 2012. godine radi na razvoju projekata u našoj zemlji, a posebno je istakla investiciju u Alibunaru od 168 megavata.

“Brzina vetra je važan faktor koji utiče na investitore i njihovu odlučnost za ulaganja. Tretna situacija je teška, jer nema mogućnosti ugovoranja rokova u kojim će biti isporučena oprema, što veoma otežava finansijske proračune”, kaže ona i dodaje da je neophodna predvidivost zakonodavnog okvira u smislu zatvaranja finansija i investicija.

Pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Natalija Luković rekla je da je Ministarstvo iniciralo usvajanje novog Zakona o OIE, kojim je građanima i privredi omogućeno da postanu prozjumeri i da proizvode električnu energiju za svoje potrebe.

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

„Novim Zakonom o OIE omogućili smo građanima i privredi da zajedno učestvuju u energetskoj tranziciji, da mogu da postave solarne panele na krovove i proizvode električnu energiju za svoje potrebe, što je bitno i zbog energetske bezbednosti u uslovima nestabilnosti na svetskom energetskom tržištu. Pojednostavili smo procedure, domaćinstvima više nije potrebno 20 koraka, već samo dva kako bi zaključili ugovore sa „EPS” snabdevanjem, a slično je i sa pravnim licima”, kaže Natalija Luković.

Kako je istakla u registru trenutno ima više od 370 prozjumera i 5,7 MW na mreži, a u postupku obrade zahteva je još 100MW.

Maja Matija Ristić, sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike, rekla je da je najveće pitanje Zelene Agende i integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana finansiranje novih energetskih projekata.

„U teškim vremenima funkcionišu samo velike i smele strategije. Mi ćemo u narednom periodu zahvaljujući integrisanom planu donositi odluke kako bismo do 2030. imali 40 odsto manju emisiju štetnih gasova, kao i učešće OIE u proizvodnji električne energije veće od 40 odsto. Pored investicija države, ozbiljno računamo i na strateška partnerstva sa kompanijama, razvojne fondove EU, kao i na bolje bankarske uslove za izgradnju postrojenja koja koriste OIE“, rekla je ona.

Panel diskusiju organizovala je novinska agencija Beta u saradnji sa Evropskom klimatskom fondacijom.

Milica Radičević

USAID započeo projekat „Ulaganje u razvoj energetskih potencijala“

Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)
Foto: Vlada Republike Srbije

U Srbiji je započet projekat „Ulaganje u razvoj energetskih potencijala“ koji finsansira američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) u saradnji sa misijama USAID-a u 11 država uključujući i Srbiju.

Ulaganje u energiju je drugi skorašnji projekat USAID-a u Srbiji i komplementaran je sa tekućim bilateralnim projektom „Bolja energija“ koji je počeo u novembru 2021. godine. Ova dva programa potvrda su čvrste podrške USAID-a Vladi i građanima Srbije, rekao je Miša Stojiljković, moderator događaja koji je obeležio početak projekta.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović tom prilikom je istakla da su oblast energetike i energetska bezbednost danas najvažnije teme na globalnom nivou, budući da se nalazimo u velikoj energetskoj krizi, te da će pomenuti projekti promovisati štednju energije i obezbediti prostor za investicije u energetsku infrastrukturu u Srbiji i regionu.

„Ministarstvo rudarstva i energetike će u saradnji sa USAID-om sprovesti promotivne aktivnosti kroz projekat ’Bolja energija’ u cilju podizanja svesti javnosti o preporukama za uštedu električne i toplotne energije“, rekla je ministarka i podsetila na to da je od 2001. godine preko USAID-a uloženo više od 882 miliona dolara, od ukupno 1,2 milijardi dolara američke pomoći Srbiji.

Mihajlović je navela da će projekat „Investicije u energetiku“ pomoći u pripremi novih projekata za finansiranje koji su važni za proces energetske tranzicije, kao što je korišćenje OIE u budućnosti.

Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil ponovio je da će se projekat partnerski raditi sa Vladom Srbije, konkretno sa Ministarstvom rudarstva i energetike, sa kojim je i do sada postojala uspešna saradnja na važnim projektima.

„Energetska bezbednost nije pitanje svaka države ponaosob. Kao i kod mnogih izazova sa kojima se suočavamo, ovaj problem zahteva regionalnu saradnju. Očekujemo da će ova aktivnost rezultirati milionskim investicijama u energetske projekte u regionu“, rekao je ambasador.

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

On je izrazio očekivanje da će Srbija igrati ključnu ulogu u ovom programu, koji će i zemljama Zapadnog Balkana pomoći da obezbede energetsku sigurnost u budućnosti.

Ovaj regionalni projekat, vredan 20 miliona dolara, trajaće narednih pet godina imajući pred sobom dva glavna cilja – da se poboljša  bezbednost, pouzdanost i efikasnost regionalne snabdevenosti energentima tako što će se unaprediti investicije u svim segmentima energetike i da se razviju projekti koji su spremni za investicije.

Energetski portal

Kompanija Bambi posluje 55 godina

Izvor: Bambi
Izvor: Bambi

Kompanija Bambi, vodeća konditorska kompanija u regionu, 15. oktobra je obeležila 55 godina postojanja. Fabrika dečijeg keksa je sa 37 zaposlenih, započela sa radom 1967. godine. Danas, nakon 55 godina, Bambi broji više od oko 650  zaposlenih i dnevno proizvode do 160 tona, koliko je iznosila godišnja proizvodnja davne 1967.

Zahvaljujući snažnoj podršci zaposlenih, konstantnim inovacijama i društveno odgovornim poslovanjem, Bambi gradi jake i kvalitetne brendove. Potrošači na četiri kontinenta, u više od 20 zemalja širom sveta, danas uživaju u proizvodima kompanije Bambi, koja nastavlja da jača svoju poziciju građenjem snažnih i prepoznatljivih brendova.

Pročitajte još:

„Velika je privilegija biti deo kompanije koja već 55 godina uživa veliko poverenje potrošača. Ponosan sam na sve zaposlene u našoj kompaniji i beskrajno zahvalan svim generacijama koje su decenijama gradile ovu kompaniju. Sada je poverena nama i obećavamo da ćemo nastaviti da razvijamo brendove pod Bambijevim krovom za mnoge nove generacije. Kao deo Coca-Cola HBC grupe od 2019. godine, otvorena je nova prilika za razvoj. Uvećavamo broj tržišta na koja izvozimo, širimo naš portfolio i ulažemo, te smo tako nedavno sproveli najveću pojedinačnu investiciju u istoriji kompanije od 12 miliona evra ulaganjem u  novi proizvodni pogon, a planiramo i otvaranje Centra za istraživanje i razvoj u Požarevcu“ , ističe Dragan Stajković, generalni direktor kompanije Bambi.

Izvor: Bambi

Kao prvi brend kompanije Bambi i jedan od najvoljenijih generacijama unazad – Plazma se vremenom menjala kroz nova pakovanja, formate i oblike, ali uvek nudeći beskompromisan kvalitet i prepoznatljiv ukus. Plazma Mlevena, Slana, Mini Mini Plazma, Plazma Stiksi i Kocka i najnoviji član Bambi porodice – PlazMix, pružaju jedinstven ukus i miris, i nezamenljivi su sastojci ukusnih obroka i neodoljivih poslastica. Upravo prateći uspeh brenda koji je deo nacionalne i porodične tradicije – Plazme, kompanija Bambi nastavila je da širi svoj asortiman raznovrsnom i inovativnom ponudom ukusnih proizvoda, od Wellness keksa, Loco i Bambi napolitanki, Zlatnog Peka do slanih grickalica JOSH! koji svaki dan čine ukusnim.

Prvih 55 godina kompanije Bambi obeležila su brojna priznanja i medalje za kvalitet, briga o zajednici kroz donacije, humanitarne i volonterske akcije, jačanje i širenje portfolija, kao i značajni rezultati u oblasti uticaja na životnu sredinu čime se kompanija upisala u red najodgovornijih i najodrživijih u zemlji.

Kroz neprekidno unapređenje kvaliteta proizvodnog programa, posvećenost kupcima i potrošačima, kao i kontinuiranim ulaganjem, Bambi nastavlja da stvara proizvode koji inspirišu i upotpunjuju porodične trenutke.

Izvor: Bambi

Mihajlovićeva: Građani i privreda smanjili potrošnju za 16 odsto

Photo: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministarstvo rudarstva i energetike krajem avgusta je pripremilo predlog preporuka za uštede u potrošnji električne i toplotne energije u državnim i javnim ustanovama i institucijama, jedinicama lokalne samouprave, privredi, kao i u domaćinstvima za predstojeću zimu. 

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, rekla je, gostujući na K1 televiziji, da je u prvih 17 dana oktobra smanjena potrošnja električne energije za 16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno da su građani i privreda uštedeli oko 50 miliona evra, prema prosečnoj ceni u oktobru.

„Hvala i građanima i privredi na odgovornosti i solidarnosti. Uspeli smo da smanjimo potrošnju za 16 odsto u prvih 17 dana ovog meseca u odnosu na isti period prošle godine i zajedno smo doprineli tome da država izdvoji manje novca za uvoz struje. Jeste lepo vreme i dalje, temperature su visoke, ali ovo je pokazatelj zajedničke solidarnosti i želje da smanjimo potrošnju. Mi smo dali preporuke, nismo nikoga obavezali, već predložili svima kako da uštede, za razliku od mnogih evropskih država u kojima postoje rigorozne kazne ukoliko se prekorači predviđena potrošnja“, kaže ona, navodi se u saopštenju.

Ministarka je ponovila da je obezbeđena dovoljna količina električne, toplotne energije, kao i svih energenata i da će država učiniti sve da tako bude do kraja zimske sezone. 

„Ljudi svakodnevno pitaju i kada negde idem, a obraćaju se i telefonom i mejlom, da li ćemo imati dovoljno struje, da li će biti dovoljno gasa, naftnih derivata i odgovaram svima. Uvek kažem kako jeste, čega imamo i da se borimo da obezbedimo dovoljno i za domaćinstva i za privredu. Svakako ćemo uvoziti struju tokom zime, ali deluje da će to biti manje nego što smo mislili, imajući u vidu da ljudi usvajaju preporuke koje smo predložili. Procena je bila da ćemo do kraja marta izdvojiti i tri milijarde evra za uvoz, a sada verujem da se taj iznos može smanjiti i da će biti između 1,5 i 1,7 milijardi, jer prvi podaci pokazuju da postoje solidarnost i odgovornost“, dodaje ministarka Mihajlović.

Prema njenim rečima ima dovoljno novca za uvoz struje i “spremni smo za svaku nepredviđenu situaciju, imamo krizne planove i nema potrebe da građani brinu, jer ćemo imati svega dovoljno. Neće biti restrikcija, neće biti povećanja cene ni električne ni toplotne energije“.

Energetski portal

Momirović: razmatra se opcija nabavke novih hibridnih vozova iz Švajcarske

Foto-ilustracija: Unsplash (Silver Ringvee)
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Tokom službene posete Švajcarskoj i održanog sastanka sa saveznom ministarkom za zaštitu životne sredine, saobraćaja, energije i komunikacije Simonetom Somarugom, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, izjavio je da će se i dalje raditi na elektrifikaciji određenih deonica u Srbiji, ali da su razgovarali i o tome da se razmotre opcije nabavke novih hibridnih vozova iz Švajcarske koji imaju i elektro i baterijski pogon za one deonice u Srbiji koje nisu elektrifikovane.

Ministar Momirović rekao je da se nastavlja sa investicijama u razvoj železnica u Srbiji kroz nabavku novih brzih vozova iz Švajcarske, kao i kroz uvođenje novih linija i širenje mreže pruga koje će biti elektrifikovane.

,,Najpre, krećemo sa radovimo na elektrifikaciji pruge od Niša do Dimitrovgrada (Bugarske), a opredelili smo i sredstva za elektrifikaciju železničkog “Moravskog koridora” od Stalaća do Kraljeva. Na ovaj način će ceo jug Srbije moći da koristi barsku prugu sa značajnim novčanim i vremenskim uštedama”, rekao je ministar.

Ministar Momirović je zajedno sa direktorima kompanija “Srbija Voz”, “Infrastruktura železnica Srbije” i “Srbija kargo” posetio i SBB (Švajcarska federalna železnica) i održao sastanak sa direktorom za putnički prevoz i članom borda direktora kompanije Linusom Loserom o tome kako da se železnički transport u Srbiji reorganizuje i učini efikasnijim.

Energetski portal

Srbija zarađuje 1.200 evra po hektaru, a mogla bi i 10 puta više

Foto-ilustracija: Unslash (Elaine Casap)
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija zarađuje 1.200 evra po hektaru poljoprivrednog zemljišta, a mogla bi da zarađuje deset puta više, baš kao Danska, od koje su naše kompanije već usvojile tehnologiju za proizvodnju svinjskog mesa, rečeno je na konferenciji „Nordijsko zeleno rešenje za Srbiju“.

Srpska malina, borovnica, ajvar, med – sve su to delikatesi koje valja izvesti na bogata tržišta. Sa rekordnom zaradom od nafte i gasa norveško tržište to svakako jeste, zato i može da bira, piše RTS.

„Sigurno da ima mesta za srpsku hranu na norveškom tržištu, gde je već poznat kvalitet srpskog meda. Ti proizvođači bi mogli da otvore vrata i za druge proizvode. Ali nordijski potrošači su veoma savesni, proizvodi koje kupuju moraju biti proizvedeni na ekološki način“, izjavio je ambasador Kraljevine Norveške u Srbiji Jorn Eugen Jelsta (Jorn Eugen Gelstad).

Zato se „Nordijsko zeleno rešenje“ bazira na uvođenju zelenih tehnologija u proizvodnju hrane, energije i u razvrstavanje otpada. Nordijci kažu da je projekat dvosmerna ulica u kojoj i oni od nas imaju šta da nauče.

„Najviše pažnje posvećujemo donošenju pametnih odluka u poljoprivredi korišćenjem pametnih tehnologija kao što su dronovi, sateliti, roboti, unutar polja kako bi došli do nekih novih saznanja i na osnovu tih saznanja predložili farmerima kako da donose pametne odluke vezane za varijabilnu prihranu, prskanje, zaštitu kultura“, objašnjava dr Marko Panić sa Instituta Biosense.

Od poljoprivrednika Norveške, Švedske, Finske, ali pre svega Danske, trebalo bi da preuzmemo model u kome su poljoprivrednici vlasnici prerađivačkih kapaciteta, pa i trgovinskih lanaca. U stočarskoj proizvodnji su i više nego samodovoljni, ali u biljnoj – imamo šta da im ponudimo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

„Farmeri bi morali bi da se organizuju u veliko udruženje, sa kompanijom, da imaju pečat. Tamo imamo šanse sigurno da izvozimo razne voćarske kulture kao što su borovnica, malina, trešnja, višnja, kajsija, šljiva, i naravno neka alkoholna pića“, ističe profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta dr Vitomir Vitorović.

Nordijske zemlje prepoznale su Srbiju kao mesto gde se proizvodi biološki i nutritivno vredna hrana. O tome svedoči struktura izvoza. Najviše iz Srbije uvoze smrznuto voće i povrće, mada stručnjaci kažu da bi moglo mnogo više od sadašnjih količina. Ono čime su zadovoljni je med. Za prvih osam meseci ove godine izvezeno je oko 300 tona meda u vrednosti od dva miliona evra.

Izvor: Biznis.rs

Termoelektrana-toplana “Zrenjanin” nakon deset godina ponovo puštena u rad

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Nakon deset godina TE-TO “Zrenjanin” počela je ponovo sa proizvodnjom električne energije za sistem elektroprivrede Srbije.

Povodom ponovnog početka rada elektranu su posetili gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura i pomoćnica gradonačelnika Cica Vučković, a održan je i drugi sastanak Radne grupe za racionalizaciju potrošnje električne i toplotne energije.

Zrenjaninska TE-TO pripada JP “Elektroprivreda Srbije”, ogranku “Panonske TE-TO” Novi Sad, zajedno sa termoelektranama-toplanama u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici, projektovanim za kombinovanu proizvodnju električne energije za potrebe elektroenergetskog sistema Republike Srbije, toplotne energije za potrebe sistema daljinskih grejanja u sva tri grada i tehnološke pare za potrebe industrijskih potrošača. Nominalne je električne snage 110 MW, a kao gorivo koristi prirodni gas ili mazut, navodi se na zvaničnom sajtu grada Zrenjanina.

TE-TO “Zrenjanin” izgrađen je 1989. godine pre svega za potrebe tadašnje moćne industrijske zone u kojoj je većina kapaciteta pripadala IPK “Servo Mihalj”. Nakon gašenja više fabrika, smanjena je i potrošnja tehnološke pare, zbog čega su stali i pogoni TE-TO.

Foto: Grad Zrenjanin

Direktori “Panonske TE-TO” Zoran Šušnjević i TE-TO “Zrenjanin” Nenad Priljeva obavestili su gradonačelnika da je od 8. oktobra TE-TO “Zrenjanin” u mreži elektroprivrede Srbije i da se radi na otklanjaju manjih nedostataka u pogonu, do kojih je došlo usled dugog stajanja.

Termoelektrana trenutno radi na gas i njeno snabdevanje energentima je stabilno, a obim proizvodnje električne energije zavisiće od energetske situacije u zemlji tokom narednih meseci.

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura rekao je da je Elektroprivreda Srbije prepoznala potrebu da ponovo angažuje ove svoje proizvodne kapacitete.

,,S obzirom da dugo nije bila u pogonu, uverio sam se da su sve pripreme za njeno pokretanje obavljene blagovremeno, da su urađeni potrebni servisi i da od pre desetak dana ponovo isporučuje električnu energiju. Nastavićemo da radimo na sistemu kogeneracije, odnosno mogućnosti da se i toplotna energija, koja ovde nastaje kao nusproizvod, prema potrebama nađe u mreži naše Gradske toplane i time dodatno doprinese stabilnosti i sigurnosti snabdevanja naših potrošača’’, rekao je gradonačelnik Salapura.

Energetski portal