Cilj – Dovoljno energije, po pristupačnim cenama uz zaštitu životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay (makunin)

Na panel diskusiji „(Ne)iskorišćeni potencijal Srbije u obnovljivoj energiji“, govorilo se o tome koliko se u našoj zemlji kostite obnovljivi izvori energije, koliko bi njihov udeo u proizvodnji struje mogao da se poveća i na koji način država i građani mogu to da postignu. U ovoj diskusiji učestvovali su Zoran Ilić, pomoćnik ministra rudarstva i energetike, Neda Lazendić iz kompanije WV internešenel Serbia, Ilija Batas-Bjelić sa Instituta tehničkih nauka SANU, profesor Šumarskog fakulteta Branko Glavonjić,  konsultant za energetiku Milena Milosavljević i Maja Matija Ristić, sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike, dok je moderator bio Petar Mitrović, šef Grupe za energetiku i prirodne resurse, advokatska kancelarija Karanović & Partners.

Zoran Ilić ističe da u je finalnoj fazi donošenje strateških dokumenata u energetici, i da je cilj obezbediti dovoljno energije i zdravu životnu sredinu.

„Integrisani nacionalni plan za klimu i energetiku i Strategija razvoja energetike su strateški dokumenti i preduslovi za efikasan i ekološki prihvatljiv razvoj energetskog sektora Srbije u narednim decenijama. Internim analizama i konsultantskim proračunima došli smo do zaključaka da izgradnjom novih postrojenja iz obnovljivih izvora možemo da obezbedimo dovoljno energije i da postanemo uvozno nezavisni, a uz sve to da imamo kvalitetniju životnu sredinu koju ne zagađuju velike termoelektrane na ugalj. Još većim podsticajima za energetsku efikasnost gde država već daje građanima subvencije od 50 odsto za postavljanje solarnih panela i zamenu dotrajalih i energetski neefikasnih delova domaćinstava, nastavićemo da promovišemo štednju energije koja doprinosi smanjenju troškova. Kao društvo moramo da razvijamo odgovorne navike i da iskoristimo sve prednosti OIE i energetske efikasnosti kako bi bili deo energetske tranzicije“, rekao je on.

Neda Lazendić kaže da energetski krizu interno zove “kriza energije fosilnih goriva”, i da danas treba obezbediti energiju koja je sigurna pristupačna i u skladu sa životnom sredinom.

Kako je istakla, kompanija u kojoj radi od 2012. godine radi na razvoju projekata u našoj zemlji, a posebno je istakla investiciju u Alibunaru od 168 megavata.

“Brzina vetra je važan faktor koji utiče na investitore i njihovu odlučnost za ulaganja. Tretna situacija je teška, jer nema mogućnosti ugovoranja rokova u kojim će biti isporučena oprema, što veoma otežava finansijske proračune”, kaže ona i dodaje da je neophodna predvidivost zakonodavnog okvira u smislu zatvaranja finansija i investicija.

Pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Natalija Luković rekla je da je Ministarstvo iniciralo usvajanje novog Zakona o OIE, kojim je građanima i privredi omogućeno da postanu prozjumeri i da proizvode električnu energiju za svoje potrebe.

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

„Novim Zakonom o OIE omogućili smo građanima i privredi da zajedno učestvuju u energetskoj tranziciji, da mogu da postave solarne panele na krovove i proizvode električnu energiju za svoje potrebe, što je bitno i zbog energetske bezbednosti u uslovima nestabilnosti na svetskom energetskom tržištu. Pojednostavili smo procedure, domaćinstvima više nije potrebno 20 koraka, već samo dva kako bi zaključili ugovore sa „EPS” snabdevanjem, a slično je i sa pravnim licima”, kaže Natalija Luković.

Kako je istakla u registru trenutno ima više od 370 prozjumera i 5,7 MW na mreži, a u postupku obrade zahteva je još 100MW.

Maja Matija Ristić, sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike, rekla je da je najveće pitanje Zelene Agende i integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana finansiranje novih energetskih projekata.

„U teškim vremenima funkcionišu samo velike i smele strategije. Mi ćemo u narednom periodu zahvaljujući integrisanom planu donositi odluke kako bismo do 2030. imali 40 odsto manju emisiju štetnih gasova, kao i učešće OIE u proizvodnji električne energije veće od 40 odsto. Pored investicija države, ozbiljno računamo i na strateška partnerstva sa kompanijama, razvojne fondove EU, kao i na bolje bankarske uslove za izgradnju postrojenja koja koriste OIE“, rekla je ona.

Panel diskusiju organizovala je novinska agencija Beta u saradnji sa Evropskom klimatskom fondacijom.

Milica Radičević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti