Home Blog Page 49

Put do zelene energije nije dug, ali je skup i zahteva brižljivo planiranje

Foto-ilustracija: Unsplash (Moritz Kindler)
Foto-ilustracija: Pixabay

Odricanje od uglja nije ni lak, ni jeftin zadatak. Iz Vlade poručuju, Srbija je počela energetsku tranziciju koja mora biti pravedna i održiva, što zahteva angažovanje svih: energetskih preduzeća, struke, privrede i građana. Svaki proizvedeni zeleni megavatsat je višestruko koristan ne samo za EPS već za celokupno društvo, kažu u Elektroprivredi Srbije. U EMS-u se spremaju da podrže i nuklearke.

Srbija je na zelenom putu, a nadležni kažu – država ima plan. Zatvaranje postrojenja na ugalj neće biti ni brzo ni neracionalno već postepeno i usklađeno sa izgradnjom novih obnovljivih kapaciteta.

,,Da, planiramo još više kapaciteta obnovljivih izvora enegije, ali ne na uštrb sigurnosti našeg sistema, već da zapravo razvijamo sistem kako bismo mogli da integrišemo te veće kapacitete obnovljive energije, da zaista svaki stanovnik naše zemlje nema problema sa snabdevanjem električnom energijom i nema problem da li mu je dobro očitano brojilo“, rekla je na konferenciji u Beogradu ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Pročitajte još:

EPS najavljuje nove kapacitete za obnovljivu energiju

Iz EPS-a najavljuju nove kapacitete energije vetra, sunca i posebno vode.

Uz obnovu postojećih hidrolektrana, priprema se gradnja „Bistrice“, a ključnu ulogu ima i regionalna saradnja iskorišćenja energetskog potencijala reke Drine.

Foto-ilustracija: Pixabay (Jacopo Cavalca)

Sprema se i za namet koji plaćaju zagađivači u Evropi.

,,Svaki proizvedeni zeleni megavatsat je višestruko koristan ne samo za EPS već za celokupno društvo jer će stvoriti uslove da u narednom periodu pomognemo i privredi da bude kokurentnija jer te takse neće opteretiti samo kilovatsat, već će opteretiti i finalne proizvode, posebno kod komapanija koje su energtski intenzivne i izvozno orjentisane“, objašnjava v.d. generalnog direktora EPS-a Dušan Živković.

Radi se na četiri nova dalekovodna koridora

Srpski prenosni sistem je digitalizovan i umrežen sa evropskim, a radi se i na četiri nova dalekovodna koridora, koji će ga ojačati za prihvat i skladištenje novih izvora obnovljive energije.

U EMS-u kažu da se spremaju da podrže i nuklearke.

,,Ako moje kolege iz Slovenije kažu da bi pre izašli iz Evropske unije nego da se odreknu nuklearne energije – ja to podržavam i ja sam dužna da vam to kažem“, ističe generalna direktorka „Elektromreže Srbije“ Jelena Matejić.

Agencija za energetiku Srbije dala je saglasnost za Planove investicija i razvoja prenosnog sistema koji su usklađeni sa desetogodišnjim evropskim planom.

Izvor: RTS

Plastika od celuloze za zdraviju životnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume de Gedmain)
Foto-ilustracija; Pexels (Karolina Grabowska)

Ideja o bioplastici nije nova – već neko vreme ekološki orijentisani naučnici pokušavaju da dobiju adekvatnu zamenu za plastiku kakvu danas poznajemo koja će biti u potpunosti reciklabilna.

Značajan doprinos ovim naporima dali su i istraživači sa Univerziteta Hokaido u Japanu koji su razvili pogodan metod za pravljenje raznih polimera od biljne celuloze.

Celuloza je dugolančani polisaharidni polimer, što znači da se sastoji od više grupa šećera povezanih hemijskim vezama. Da bi napravio novu klasu reciklabilnih polimera, tim iz Hokaida razvio je hemijske procese za variranje strukture polimera dobijenih iz celuloze i mogućnost stvaranja različitih materijala za niz primena, stoji u saopštenju pomenutog univerziteta.

Jedna od najzastupljenijih komponenti biomase dobijene iz biljaka je upravo celuloza budući da čini ključni deo čvrstih ćelijskih zidova svih biljnih ćelija. Kao takva, celuloza je u izobilju dostupna iz biljnog otpada kao što su slama i piljevina, tako da njeno korišćenje kao sirovina za proizvodnju polimera ne bi trebalo da utičen na dostupnost poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju hrane.

Pročitajte još:

Istraživači veruju da će novom bioplastikom, koja je u potpunosti stabilna i reciklabilna, stati na put plastičnom otpadu koji spada u najveće zagađivače životne sredine.

„Naši najveći izazovi bili su kontrolisanje reakcije polimerizacije koja povezuje manje molekule monomera i dobijanje polisaharidnih materijala koji su dovoljno stabilni za uobičajene primene, a da se i dalje mogu razbiti i reciklirati u specifičnim hemijskim uslovima“, kaže docent Feng Li, jedan od istraživača.

Li dodaje da je najveće iznenađenje tokom istraživanja bila visoka transparentnost polimernih filmova koje su napravili, što bi moglo biti presudno za dalju primenu ove bioplastike.

Milena Maglovski

Počeli pregovori o komercijalnom ugovoru za izgradnju jednog gigavata solarnih elektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz )
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

O jednom od najvećih projekata obnovljivih izvora energije u Evropi, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike razgovarala je sa delegacijom konzorcijuma predvođenog južnokorejskom kompanijom „Hyundai Engineering“, koji je i izabran da u Srbiji izgradi samobalansirane solarne elektrane ukupne snage 1 GW.

Prema rečima ministarke, cilj je da imamo sve elemente komercijalnog ugovora dogovorene u narednim nedeljama, kako bi strateški partner mogao što pre da krene u razvoj projekta, a zatim i izgradnju solarnih elektrana da bi do 2028. one postale deo proizvodnog portfolija EPS-a.

Kako je navela, projekat izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana od 1 GW je važan za energetski sektor Srbije i za ostvarivanje strateških ciljeva koji su u vezi sa dekarbonizacijom energetskog sektora. Postizanje ovih ciljeva značajno je i za proces evropskih integracija, kao i za razvoj sprske privrede i dostupnost zelene energije, pre svega za izvozno orijentisane kompanije koje su energetski intenzivne.

Pročitajte još:

Konzorcijum koji predvodi južnokorejska kompanija „Hyundai Engineering”, izabran je za najboljeg ponuđača na javnom pozivu koji se sproveden prošle godine, u skladu sa Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, strateški partner dužan je da po sistemu „ključ u ruke” razvije, izgradi i preda u vlasništvo EPS-a solarne elektrane ukupne snage 1 GW, kao i baterijski sistem za skladištenje električne energije od najmanje 200 MW.

Sastanku su prisustvovali pored predstavnika Ministarstva rudarstva energetike i Dušan Živković, v.d. generalnog direktora „Elektroprivrede Srbije’’, predstavnici izabranog konzorcijuma i Ministarstva finansija.

Energetski portal

Vredni dabrovi u službi očuvanja planete

Foto: Ljubaznošću Jasmine Lazić i Slobodana Brankovića
Foto: Ljubaznošću Jasmine Lazić i Slobodana Brankovića

Kako da se u lošim životnim okolnostima pronađe ono dobro, pokazalo je zbližavanje ljudi i oporavak prirode tokom pandemije korona virusa. Priča Jasmine Lazić i Slobodana Brankovića, koji sebe predstavljaju kao putoholičare, avanturiste i kreativce ispunjene ljubavlju prema prirodi, objedinila je ova dva dobra.

Prožeti drugačijom vizijom uređenja životnog prostora, uvek su tragali za pomalo neobičnijim i praktičnijim komadima nameštaja i dekoracijom. Iako je pandemija ograničila neke uobičajene navike, otvorila je mogućnosti za stvaranje novih. Ovi mladi ljudi su svoje slobodno vreme, kog je više bilo tokom perioda izolacije, odlučili da posvete osmišljavanju jedinstvenih predmeta, poigravajući se sa materijalima koje su već imali.

Nedostatak velikih mašina, alata i adekvatnog prostora za rad bio je izazov koji su s lakoćom prevazišli uz strpljenje, snalažljivosti i podršku rodbine i prijatelja. Celu priču započeli su u trpezariji stana, što su kasnije unapredili nabavkom profesionalnijeg alata i iznajmljivanjem stare stolarske radionice, u kojoj i danas stvaraju.

I danas im je najveći problem pronalazak materijala, za čiju se nabavku dovijaju na različite načine. Bliski ljudi kojima su okruženi znaju gde mogu da odnesu nešto što im više nije potrebno, a ukoliko Jasmina i Slobodan procene da tim predmetima mogu da pruže novu šansu, uvek su radi da ih prihvate.

Iako mnogi ne posećuju buvljak, uz predrasudu da se tamo nude stvari bez vrednosti, ovaj mladi bračni par ima razvijenu svest o važnosti očuvanja prirode.

U FOKUSU:

Način na koji oni daju svoj doprinos je ponovna upotreba starih predmeta, zbog čega, uz njihovu želju i kreativnost, buvljak postaje vrlo inspirativno mesto za nabavku materijala. Nijedan predmet ne mora da bude otpad, ukoliko na njega tako ne gledamo.

Upravo to potvrđuju ovi mladi ljudi, koji se ne libe da sa ulica, pored kontejnera, uzmu stari orman, daske, gajbice ili palete i tako im daju novu šansu. Kroz rad su shvatili da je njihova svrha da podstiču i razvijaju ekološku svest među ljudima približavajući im kroz svoju priču ideju o ponovnoj upotrebi raznih materijala i inspirišući ih da i oni doprinesu čistijoj i lepšoj planeti.

Zbog toga često organizuju i sopstvene akcije prikupljanja raznog materijala putem njihovog Instagram profila, pa tako uz donaciju nekog recikliranog materijala, kupci mogu da ostvare popust na njihove proizvode.

Priredila: Katarina Vuinac

Ceo tekst pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Pridružite se najvećoj međunarodnoj gasnoj konferenciji i izložbi u jugoistočnoj Evropi!

Foto: Hrvatska stručna udruga za plin
Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

Još je ostalo samo 35 dana do 39. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji će se održati od 8. do 10. maja 2024. godine u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic, u prekrasnoj Opatiji.

Događaj će okupiti zainteresovane strane iz sektora gasa i energetike iz regije srednje i jugoistočne Evrope. Više od 60 uglednih govornika i 35 izlagača iz 15 zemalja već je potvrdilo svoje učešće.

Centar za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatska stručna udruga za plin, članica Međunarodne plinske unije (IGU) s radošću vas očekuju na događanju u Opatiji!

Osigurajte svoje mesto! Prijavu možete da podnesete onlajn ovde.

Među brojnim istaknutim govornici su:

  • Marko Babić, Siemens Energy d.o.o.
  • Tomislav Baketarić, INA-Industrija nafte d.d.
  • Klaus Payrhuber, INNIO Jenbacher GmbH & Co OG
  • Jan Sietsma, Macel plin d.o.o.
  • Dalibor Veseli; HEP TOPLINARSTVO d.o.o.
  • Laslo Farkas Višontai, Podzemno skladište plina d.o.o.
  • Brett Henkel, Svante Technologies lnc.
  • Mihovil Galić, LNG Croatia LLC
  • Stefano Menghini, Automa Srl
  • Luka Klancir, Feromihin
  • Eric Six, Heath N/A
  • Lukasz Kubiak, GWF Sp.z o.o., Poljska

Svoj štand možete da rezervišete ovde i dobićete direktan pristup ključnim donosiocima odluka.

Predstavite najnovija dostignuća i tehnologije vaše kompanije pred 500 stručnjaka za gas, LNG i energetiku, predstavnicima 200 gasnih i energetskih kompanija, 60 govornika i 40 izlagača iz Hrvatske i još 20 zemalja.

Smeštaj možete da rezervišete slanjem obrasca za rezervaciju koji je dostupan ovde na: info@moveg.hr

Agendu događaja pogledajte ovde.

Izvor: Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP)

Nema priključenja novih OIE elektrana – Ugrožen siguran rad elektroenergetskog sistema

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Odlažu se postupci priključenja elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije usled utvrđenog postojanja rizika po siguran rad elektroenergetskog sistema zbog nedostatka rezerve za balansiranje sistema, saopštio je EMS AD. Na spisku objekata koji ne podležu eventualnom odlaganju priključenja, u koji je eKapija imala uvid, nalazi se 27 vetroelektrana i pet solarnih elektrana.

Planom razvoja prenosnog sistema Republike Srbije za period od 2023. do 2032. godine, na koji je Agencija za energetiku dala saglasnost pre nekoliko dana, utvrđeno je da su maksimalni kapaciteti OIE koje sistem može da balansira 5800 MW (4800 MW u vetroelektranama i 1000 MW u solarnim kapacitetima).

Pozivajući se na Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, EMS ističe da se odlaganje procesa priključenja ne primenjuje za objekte za koje je sa operatorom prenosnog sistema, u trenutku izrade analize adekvatnosti, zaključen ugovor o izradi studije priključenja objekta. Spisak ovih objekata je dat u okviru Plana razvoja prenosnog sistema.

Na spisku objekata koji ne podležu eventualnom odlaganju priključenja, u koji je eKapija imala uvid, nalazi se 27 vetroelektrana: Alibunar 1, Alibunar 2, Banat, Banat 3, Banatsko Novo Selo, Banat 2, Uljma, Bašaid, Bela Anta, Bela Anta 2, Crni Vrh Power, Čibuk 2, Čestobrodica, Elicio Ali 2, Kostolac, Krivača, Maestrale Ring, Nikine Vode, Plandište 1, Pupin, Torak, Vetrozelena, Celzijus 1, Elicio Wind 01, GEX Wind 1, Košava, Novo Selo 2. Njihova ukupna instalisana snaga je 4199,52 MW.

Na spisku se nalazi i pet solarnih elektrana: Solarina, Adria Solea Sjenica, Kima Solar, PV Power Plant, Uljma, ukupne instalisane snage 352 MW.

Pročitajte još:

Kako priključiti elektranu na prenosni sistem

Takođe, kako napominje EMS, odlaganje priključenja na prenosni sistem se ne primenjuje na elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije ako podnosilac zahteva za izradu Studije priključenja:

– obezbedi novi kapacitet za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema za sistemsku uslugu sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene ili

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

– iz sopstvenih postojećih proizvodnih kapaciteta izdvoji nov kapacitet za pružanje pomoćne usluge koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema za sistemsku uslugu sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene ili

– obezbedi da drugi učesnik na tržištu, umesto njega, obezbedi novi kapacitet za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema za sistemsku uslugu sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene.

EMS podseća da je prilikom izrade Plana razvoja prenosnog sistema Republike Srbije za period od 2023. do 2032. godine sprovedena i analiza adekvatnosti proizvodnje i prenosnog sistema.

U skladu sa članom 67a stav 2. Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, ukoliko sprovedena analiza adekvatnosti ukaže na rizike po siguran rad elektroenergetskog sistema usled nedostatka rezerve za balansiranje sistema, kao i na postojanje opravdanosti mere odlaganja priključenja, operator prenosnog sistema objavljuje na svojoj internet stranici, u roku od deset radnih dana od davanja saglasnosti Agencije na plan razvoja prenosnog sistema, a čiji je sastavni deo analiza adekvatnosti, obaveštenje o nastupanju uslova za odlaganje postupka priključenja elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije.

Izvor: eKapija

Počinje Međunarodni sajam „Banja Luka Expo 2024“, izlagač i MT-KOMEX

Foto: Promo
Foto: MT-KOMEX

Prvi Međunarodni sajam privrede „Banja Luka Expo 2024“, jedan od najvećih privrednih događaja u Bosni i Hercegovini, počinje danas i traje do petka, a održava se u prostoru studentskog Kampusa (Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A).

Izlagači će se predstaviti na više od 15.000 metara kvadratnih, od čega je 6.000 na otvorenom prostoru.

Međunarodni sajam „Banja Luka Expo 2024“ okupio je preko 300 izlagača iz zemlje i sveta.

Među izlagačima je i kompanija MT-KOMEX lider u izgradnji i projektovanju solarnih elektrana u Srbiji i BiH, čiji se izložbeni prostor nalazi u hali 2, štand 45.

Drugog dana sajma organizovan je panel o obnovljivim izvorima energije, gde će govoriti stručnjaci iz ove oblasti, sa početkom u 11 časova u sali Arhitektonsko-građevinskog fakuleta. Moderator panela je Jasenko Todorović, urednik u informativnom programu RTRS-a. Sponzor panela je kompanija MT-KOMEX, dok je Energetski portal jedan od medijskih sponzora ,,Banja Luka Expo 2024″.

Organizatori sajma „Banja Luka Ekspo 2024“ su kompanije „RS konsalting end trejd“ Banja Luka i „Elit fer“ Banja Luka, uz institucionalnu podršku Vlade Republike Srpske, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Spoljnotrgovinske komore BiH, Privredne komore Republike Srpske i grada Banja Luka.

Energetski portal

Prvi električni automobili proizvedeni u Kragujevcu, u toku testiranja – kada se mogu naći na ulicama

Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)
Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Kako je za RTS nezvanično potvrdio Saša Đorđević, predsednik Samostalnog sindikata FCA Srbija, u toku su testiranja prvog električnog automobila koji je proizveden u našoj zemlji.

Prva testiranja su obavljena u Kragujevcu, jer fabrika poseduje pistu za probu novih automobila, ali glavna sigurnosna ispitivanja – takozvani „kreš“ testovi vrše se u inostranstvu.

Đorđević kaže da je, kada je testiran model “fijat 500L” pred početak serijske proizvodnje, oko 200 primeraka napravljeno samo za ispitivanje.

,,Svaki od tih modela mora da prođe opsežna testiranja – sigurnosna ispitivanja, bočne udare… Svaki od njih treba na tim testovima da dobije određeni broj zvezdica kako bi bio potpuno siguran”, naveo je Đorđević.

Uskoro novi model i na ulicama Kragujevca

Može se očekivati da se novi električni automobil testira i na ulicama Kragujevca, bar ukoliko bude sledio dosadašnju praksu „Fijatovih“ modela.

Kada je testiran stariji brat, „fijat 500L“, on je zaštićen, u maskirnoj foliji vožen ulicama grada, ali i Šumadije, u jednom delu testova.

Đorđević očekuje da će tako biti i sa novim električnim automobilom.

Pročitajte još:

Radnici iz inostranstva vraćeni u Srbiju, očekuju se nova zapošljavanja

Govoreći o broju radnika u kragujevačkoj fabrici i da li su spremni za serijsku proizvodnju novog modela, Đorđević kaže da jesu.

Navodi da su se radnici koji su bili na obukama u inostranstvu vratili u Srbiju u nekoliko faza, kao i da su odmah uključeni u poslove u vezi sa proizvodnjom novog automobila.

Pored toga, dodaje, uskoro će biti otvoreni i konkursi za prijem novih radnika koji će takođe proći neophodne obuke.

Nema potvrda iz „Stelantisa“

Iz kompanije „Stelantis“ nisu želeli da potvrde informacije o prvim modelima proizvedenim u Kragujevcu, niti da li traju testiranja, ističući samo da je projekat u toku.

Još se ne zna tačan datum kada će prvi kragujevački električni mališan biti predstavljen javnosti, ali ni gde će to biti. Đorđević napominje da je to prvi električni automobil proizveden na Balkanu, kao i da bi bilo lepo da bude predstavljen u Srbiji.

Nekoliko datuma je u opticaju, a gotovo je izvesno da će novi model biti predstavljen na leto.

Iako se u javnosti govorilo da će ovaj električni automobil biti restilizovan model Fijatove „pande“, kompanija „Stelantis“ nije to potvrdila niti objavila zvaničan naziv novog modela.

Više puta se u domaćoj javnosti spekulisalo oko izgleda automobila i cene, ali kompanija to još nije obelodanila.

Izvor: RTS

Plima i oseka kao izvor električne energije za milion domaćinstava u Liverpulu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Warburton)
Foto-ilustracija: Freepik (4045)

Prirodno dobro gradskog regiona Liverpula, pruža jedinstvenu priliku za proizvodnju čiste energije. Reč je o ušću reke Mersi u Irsko more koji ima najveći opseg plime i oseke u Velikoj Britaniji.

Ukoliko bi se iskoristio potencijal ovog opsega plime i oseke na Mersiju, moglo bi da se proizvede dovoljno zelene energije kojom bi se napajalo milion domova.

Za sada postoji inicijativa za pokretanje projekta Mersey Tidal Power koji bi uključio 28 turbina ukupne snage 700 MW, odnosno pojedinačne 25 MW, što ih čini većim od najvećih vetroturbina na moru. Pomenute turbine za pokretanje koriste energiju kretanja vode, koja nastaje prilikom plime i oseke i na taj način proizvode električnu energiju.

Pročitajte još:

Tim globalnih stručnjaka utvrdio je da postoji jak strateški razlog za pokretanje projekta, navodi se na sajtu Grada i dodaje da bi mogao da bude ključan za gradsku ambiciju neto nulte emisije do 2040. godine.

Na ovaj način, ne samo da bi se doprinelo pitanju ekologije i energetike već bi se obezbedilo hiljade radnih mesta.

Treća faza, u kojoj se projekat trenutno nalazi, posvećena je analizi uticaja projekta na reku Mersi i zaliv.

Energetski portal

Kako stari rudnici mogu da posluže za skladištenje energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)
Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)

Pored intenzivne izgradnje postrojenja za proizvodnju obnovljive energije, energetska tranzicija kojoj težimo zahteva i izgradnju postrojenja za skladištenje energije budući da efikasnost obnovljivih izvora, kao što su solarne i vetroelektrane, zavisi od vremenskih prilika.

Reverzibilne hidroelektrane su jedan od načina za postizanje efikasnog skladištenja zelene energije, a time i energetske stabilnosti.

One funkcionišu tako što pumpaju vodu u gornju akumulaciju kada se na mreži javi višak električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, a po potrebi pokreću turbine tako što puštaju vodu iz gornje u donju akumulaciju te na taj način proizvode zelene kilovate.

Više reverzibilnih hidroelektrana širom sveta omogućiće stabilniju tranziciju ka čistoj energiji, a istraživači sa Nacionalnog Univerzita u Australiji ukazuju na to da bi za izgradnju ovakvih postrojenja mogli da posluže napušteni rudnici.

PROČITAJTE JOŠ:

Naučnici su u istraživanju, objavljenom u naučnom žurnalu Science Direct, locirali 904 rudarskih oblasti u 77 zemalja širom sveta koje pogoduju izgradnji reverzibilnih hidroelektrana.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da bi hidropostrojenja izgrađena na jalovištima, jamama i jezerima nekadašnjih rudnika mogla da skladište čak 30 TWh godišnje.

Rudnici su mahom opremljeni pumpama za vodu, putevima, elektro-distributivnom mrežom i ostalom infrastrukturom što u velikoj meri olakšava izgradnju ovakvih hidrocentrala i umanjuje njihov negativan uticaj na životnu sredinu, tvrde istraživači.

Jedna ovakva hidrocentrala biće izgrađena do kraja 2024. godine u Kvinslendu, Australija, a kapacitet njenog pumpnog slkadištenja iznosiće 2.000 MWh.

Milena Maglovski

Nemačka definitivno zatvara svoje elektrane na ugalj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)

U državi koja nastoji biti predvodnik u borbi protiv klimatskih promena i van evropskog kontinenta, odvija se složena priča o energetskoj tranziciji i izazovima koje sa sobom nosi globalna geopolitička situacija.

Usled ovih okolnosti, došlo je do promene energetske strategije Nemačke gde su do nedavno radile određene termoelektrane, čiji je produžetak rada bio dozvoljen čak i nakon planiranog zatvaranja kako bi se zemlja izborila sa nedostatkom drugih energenata, prvenstveno gasa. 

Ova odluka o privremenom otvaranju je deo šireg napora da se osigura električna energija tokom zime, iako zemlja želi da se oslobodi uglja. Međutim, kako su hladni dani prošli, doneta je odluka da se zatvori sedam elektrana na lignit u rudarskoj oblasti Rajne i u Brandenburgu, kao i dodatnih osam srednjih i manjih termoelektrana na kameni ugalj sa ukupnim kapacitetom od 1,3 gigavata, navodi se na sajtu agencije DPA.

Pročitajte još:

Nemačka vlada teži da ukine upotrebu uglja do 2038. godine, ali uz mogućnost da se to ostvari već do 2030. godine ako bude izvodljivo, prenose svetski mediji. Cilj je usko povezan sa opštim globalnim naporima za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5°C. 

Nemačka već dugi niz godina nastoji da postane nezavisnija od fosilnih goriva, a nemački ministar ekonomije Robert Habek ističe kako je zemlja uspela da ojača svoju energetsku nezavisnost i sigurnost, čak iako se odvija zatvaranje nekoliko termoelektrana na ugalj.

Napredak Nemačke na ovom području pokazuje kako su termoelektrane na ugalj, koje su bile deo mreže kao mera predostrožnosti tokom poslednje dve godine energetske krize, sada postale suvišne. Ovo je omogućeno zahvaljujući padu cena struje i gasa, kao i širenju obnovljivih izvora energije, koji sada čine izvor većeg procenta električne energije u zemlji.

Energetski portal

K2 WallPV – sistemsko rešenje za instalaciju solarnih panela na fasadi

Foto-ilustracija: Pixabay ( StockSnap)
Foto: K2 Systems

Novi sistemi za montažu K2 dodaju još jednu dimenziju oblastima koje mogu da se koriste za generisanje energije. To je zbog toga što omogućavaju sistematsku, a ujedno i brzu PV instalaciju na fasadama.

Najveći broj delova koji su potrebni za to je već dobro poznat, zato što je razvojni tim K2 realizovao pametan modularni sistem koji uključuje samo nekoliko novih elemenata.

K2 WallPV sistemi se sastoje od nekoliko isprobanih krovnih komponenti i nekoliko novorazvijenih proizvoda. Ovi sistemi mogu da se koriste na različitim fasadnim oblogama i dostupni su u tri verzije.

K2 WallPV FacadeRail nudi prvoklasno rešenje za fasade napravljene od čvrstog zidarskog materijala ili betona, kao i one u kombinaciji sa zastorom za kišu i spoljnim toplotnim izolacionim kompozitnim sistemima (ETICS). Svestranost ovog sistema se posebno ogleda u njegovoj sposobnosti da bude povezan sa najčešćim fasadnim nosačima.

K2 WallPV CarrierRail pruža rešenje za instalaciju na fasadama, posebno na velikim komercijalnim zgradama opremljenim FischerTHERM Carrier i® MONTANATH3ERM sendvič panelima. Ovo inovativno instalaciono rešenje, ne samo da odobravaju građevinske vlasti, već ga karakteriše i njegova velika brzina instalacije.

K2 WallPV MultiRail obezbeđuje sveobuhvatno rešenje za instalaciju na fasadama sa trapezoidnim ili valovitim limom. Ovo dokazano montažno rešenje upotrebljava limske metalne šrafove koji su odobreni od nadležnih institucija za izgradnju, kako bi se osiguralo bezbedno i pouzdano pričvršćivanje.

Pročitajte još:

Foto: K2 Systems

InsertionRail šine za umetanje K2 WallPV MultiRail omogućavaju da ovaj sistem ima široku upotrebu u profesionalnoj komercijalnoj konstrukciji. Za manje instalacije u radionicama ili zgradama mešovite upotrebe, K2 WallPV MultiRail takođe nudi fleksibilnost i efikasnost FacadeClamp obujmica modula.

Neke od važnih karakteristika jesu skalabilne modularne komponente koje omogućavaju PV sisteme velikih razmera za proizvodnju održive energije, što predstavlja veliki korak napred u energetskoj tranziciji. Ono što vertikalne PV sisteme čini još atraktivnijim je to što imaju niže operativne temperature, a sneg, lišće i kišnica ne ostaju na modulima. Pored toga, prinos može biti čak i veći nego kod horizontalno poravnatih PV sistema zbog slabog položaja Sunca tokom zime.

Izvor: K2 Systems

Otpočele prijave za premiju za mleko – prvi kvartal

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Javni poziv za podnošenje prijava za premiju za mleko za prvi kvartal 2024. godine otvoren je 1. aprila, dok je rok za sve zainteresovane do 30. aprila 2024. godine.

Poziv pruža priliku mlekarima, sakupljačima mleka i proizvođačima da se prijave za podsticaje koji doprinose unapređenju poslovanja.

Kako bi učestvovali u ovom programu, potrebno je detaljno popuniti dokumentaciju. 

Podnošenje prijava ostaje nepromenjeno i može se realizovati preko mlekara. Pored toga, program pruža mogućnost direktnog prijavljivanja za primarne proizvođače mleka, što dodatno olakšava proces apliciranja, saopšteno je na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pročitajte još:

Ova opcija posebno je značajna za one koji žele da samostalno upravljaju svojom prijavom i direktno komuniciraju sa nadležnim institucijama.

Za sve poljoprivredne proizvođače zainteresovane za apliciranje, dostupna je platforma ePodsticaji. Na ovom portalu mogu se pronaći sve neophodne informacije, kao i detaljni vodiči za popunjavanje prijave.

Energetski portal

Banat dobija prvi auto-put – spojiće četiri grada, imaće četiri mosta preko reka

Foto-ilustracija: Unsplash (xan-griffin-)
Foto-ilustracija: Unsplash (luke-stackpoole)

Banat će, prvi put u istoriji dobiti auto-put. Saobraćajnica duga 105 kilometara spojiće Beograd, Pančevo, Novi Sad i Zrenjanin. Na trasi auto-puta planirana je izgradnja četiri velika mosta – dva mosta preko Tamiša, most preko Begeja i most preko Tise – i četiri mosta preko kanala i prolaza za put, kao i preko ukrštanja sa prugom. Biće izgrađeno i 20 nadvožnjaka, sedam podvožnjaka i 47 propusta.

U toku su pripremni radovi za izgradnju auto-puta Beograd – Novi Sad-Zrenjanin. Izvođač je kineska kompanija „Šandong haj spid grup“ (Shandong Hi-Speed Group), a Lu Junfeng je jedan od glavnih inženjera, koji je već radio na mnogim projektima u Srbiji.

,,Ovde sam skoro osam godina, od prvog projekta. Već sam se navikao na život i rad ovde. Radim sa kolegama i prijateljima iz Srbije, radimo i uživamo zajedno, lepo mi je“, kaže Lu Junfeng.

Na terenu je više od deset građevinskih mašina. Poznato je da u ovom području ima podzemnih voda, a trenutno se izdvaja pesak, koji će se, kada se osuši, koristiti za nasipanje puta.

,,Pošto je ovde ravnica, ovaj deo neće biti teško uraditi, samo će biti potrebno više vremena za transport jer će u vožnji biti prevezeno mnogo tura peska“, navodi Lu Junfeng.

Prvi auto-put na teritoriji Banata

Ovo će biti prvi auto-put na teritoriji Banata, a saobraćajnica duga 105 kilometara spojiće Beograd, Pančevo, Novi Sad i Zrenjanin, ali i opštinu Opovo.

,,Sa obzirom na to da je komercijalni ugovor potpisan sa investitorom, Koridorima Srbije, stekli su se uslovi da se krene sa izradom pripremnih radova, pa i projektne dokumentacija. Plan izvođača je da shodno napretku eksproprijacije i omogućavanju izvođaču ulazak na posed u nekim deonicama da se fazno i odrađuje projektna dokumentacija i da se izvode radovi“, navodi tehnički rukovodilac ispred Šandonga Predrag Milanović.

Pročitajte još:

Auto-put će značajno skratiti putovanje

U okviru auto-puta planirana su četiri velika mosta, preko Tamiša, Tise i Begeja, još nekoliko njih preko pruga i kanala, kao i mnogobrojni nadvožnjaci i podvožnjaci. Putovanje će biti znatno skraćeno, što će mnogo značiti i putnicima i privrednicima.

,,Logistički problemi predstavljaju veliki izazov za proizvođače, kako u donošenju robe, tako i u odvozu gotovih proizvoda, tako da ja mislim da je to velika stvar za naš region i za grad i da će auto-put izmeniti situaciju jer su sada već opterećeni putevi i saobraćajnice„, kaže Borivoje Umićević, privrednik iz Zrenjanina.

Nova razvojna šansa

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura navodi da je auto-put razvojna šansa u svakom smislu.

,,Auto-put koji nas povezuje sa dva najveća grada, sa dva koridora je razvojna šansa u svakom smislu, i u demografskom i u smislu privlačenja investitora što će dovesti lokalno do ekonomskog razvoja“, dodaje Salapura.

Teren ravan, ali mnogo je reka i kanala

Projekat jeste zahtevan jer je saobraćajnica duga, i ispresecana kanalima i rekama, kaže inženjer Lu Junfeng. Međutim, ne očekuje da će biti problema, jer je teren celom dužinom ravan.

,,Za nekih mesec dana, zavisi od odobrenja za građevinsku dozvolu, počinje na trasi da se ispituje humus, ispituje se zemljište, a pesak koji se osuši počeće da se ugrađuje u trasu. Naša laboratorija je već uzela da ispituju uzorke tla za nasip. Rezultat je pozitivan i može da se ugradi. Mostovi će biti zahtevni jer ih mnogo ima. Za njih je u pripremi projektna dokumentacija i čim bude spremna poslaćemo mehanizaciju i ekipe da ih grade“, kaže Lu Junfeng.

Kineska kompanija planira da u jednom trenutku gradilište bude otvoreno i u blizini Zrenjanina, tj. da se radovi istovremeno izvode iz oba pravca.

U planu je da se auto-put u Beogradu spoji sa obilaznicom kod Ovče, a prvo će biti izgrađena deonica od petlje Ovča do petlje Glogonj Jabuka.

Izvor: RTS

Beč uvodi pametne trafostanice za energetsku efikasnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Kako bi do 2040. godine postao potpuno klimatski neutralan, digitalni lider Beč trenutno intenzivno radi na proširenju elektroenergetske mreže i raznim mogućnostima njene digitalizacije.

Već je digitalizovano 300 trafo-stanica, što znači da se mogu daljinski upravljati i pomažu da se skrati vreme eventualnih prekida napajanja. Bečka energetska mreža „Viener Netze“ pokreće drugu fazu projekta.

„Ove godine digitalizovane stanice se ne mogu samo daljinski kontrolisati, već obezbeđuju i važne merne podatke za stabilizaciju električne mreže“, objašnjava direktor Viener Netze Gerhard Fida.

Menadžeri mreže moraju da budu upoznati sa operativnim podacima stanice: Kada su kablovi pod velikim opterećenjem? Gde se provodi veća ili manja količina električne energije? Analiza ovih podataka pomaže u praćenju solarnih sistema, električne mobilnosti i toplotnih pumpi u stambenim područjima i osiguravanju bezbedne i stabilne električne mreže.

PROČITAJTE JOŠ:

„Viener Netze” upravlja sa 11.000 trafostanica. Male trafostanice prenose električnu energiju sa srednjeg napona (10 kV) na niskonaponski nivo za domaćinstva. Kada dođe do nestanka struje, službe kompanije isključuju oštećeni kabl iz električne mreže i omogućavaju napajanje preko drugih vodova. Kod inteligentnih transformatorskih stanica moguće je daljinsko uključivanje, što pomaže u daljem skraćenju trajanja smetnji i bržem obnavljanju napajanja.

„Viener Netze“ je najveći austrijski kombinovani distributer električne energije, gasa, daljinskog grejanja i pruža telekomunikacione usluge. Godišnje ulaže više od 380 miliona evra u održavanje i proširenje mreža za više od dva miliona korisnika u Beču, delovima Donje Austrije i Burgenlanda.

Izvor: City of Vienna

Subvencije za razvoj seoskog turizma u Vojvodini

Foto-ilustracija: Unsplash (clay-banks)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu objavio je konkurs kako bi da podstakao dodatno zapošljavanje stanovništva na selu, posebno žena, i da promoviše razvoj ruralnog turizma. Konkursom se dodeljuju bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 20 miliona dinara za sufinansiranje investicionog i tekućeg održavanja objekata, kao i za nabavku opreme za autentične ugostiteljske objekte u domaćoj radinosti ili seoska turistička domaćinstva.

Konkurs predviđa da maksimalan iznos bespovratnih sredstava po prijavi ne može premašiti dva miliona dinara, dok je minimalni iznos 50 hiljada dinara. Bespovratna sredstva pokrivaju do 80 odsto prihvatljivih troškova investicije, uključujući radove na investicionom i tekućem održavanju objekata, a cilj je očuvanje objekta u funkcionalnom stanju bez promene njegovog spoljnog izgleda, navodi se u tekstu konkursa objavljenog na sajtu Pokrajinskog sekretarijata.

Pročitajte još:

Kako smo naveli, sredstva obuhvataju i troškove nabavke različite opreme, uključujući mašine za pranje, sušenje i peglanje veša, televizore, klima uređaje, grejne aparate, kuhinjske elemente i uređaje za kuvanje, kao i opremu za sobe i prostorije za pružanje ugostiteljskih usluga.

Pravo na učešće imaju fizička lica koja su nosioci registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u aktivnom statusu.

Konkurs je otvoren do 26. aprila 2024. godine, pružajući priliku zainteresovanima da unaprede svoje poslovanje i doprinesu razvoju ruralnih područja kroz ugostiteljstvo i turizam.

Energetski portal