Home Blog Page 47

Trotineti od sada legalna vozila na putu, ali uz nalepnicu

Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)
Foto-ilustracija: Pixabay

Počela je registracija trotineta kako bi mogli da učestvuju u saobraćaju i trajaće do 15. juna. Izmenama zakona trotineti su prepoznati u zakonodavstvu i tako postali legalna vozila na putu. Trotineti su laka električna vozila, ali samo oni koji ispunjavaju uslove moći će da se koriste u saobraćaju i to uz propisanu nalepnicu. Za izdavanje nalepnice, između ostalog, biće potrebno da se uplatiti 2.060 dinara.

Poslednjim izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, uvedena su laka električna vozila koje predstavljaju motorno vozilo.

Trotineti, novina u saobraćaju, su vozila sa najmanje dva točka, sa mehaničkim upravljačem, bez mesta za sedenje, a čija trajna nominalna snaga elektromotora nije veća od 0,6 kW, čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25 kilometara na sat i čija masa praznog vozila ne prelazi 35 kilograma.

Trotineti su izmenama Zakona prepoznati u saobraćaju

Samo trotineti koji ispunjavaju navedene uslove moći će da se koriste na propisan način u saobraćaju i to samo kada poseduju odgovarajuću propisanu nalepnicu.

Agencija za bezbednost saobraćaja navodi da se pod terminom laka električna vozila podrazumevaju isključivo trotineti sa po jednim točkom napred i nazad, bez mesta za sedenje i sa navedenim karakteristikama snage, mase i brzine.

Lakim električnim vozilima ne podrazumevaju se bilo kakvi monocikli, bicikli, mopedi, samobalansirajuća sredstva, skejtovi i slično, ističu iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

PROČITAJTE JOŠ:

Pravilnik, kako dobiti nalepnicu

Na osnovu odredaba Zakona, početkom prošlog meseca je donesen Pravilnik o načinu izdavanja, vođenja evidencija, izgledu i načinu postavljanja nalepnice za laka električna vozila koji je objavljen u Službenom glasniku RS broj 16/24.

U navedenom pravilniku objašnjena je procedura podnošenja zahteva za dobijanje nalepnice, dat je obrazac zahteva i način popunjavanja kao i spisak potrebne dokumentacije.

Dokumentacija se po pravilu dobija prilikom kupovine trotineta. Uz zahtev pored navedene tehničke dokumentacije, prilaže se očitana lična karta za fizička lica, odnosno dokaz o upisu u registar pravnih lica za pravna lica, izjava propisana pravilnikom, na propisanom obrascu i dokaz u uplaćenoj naknadi za izdavanje nalepnice u iznosu od 2.060,00 dinara, od čega cena usluge izdavanja nalepnice iznosi 1.560,00 dinara, dok cena obrasca nalepnice iznosi 500 dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Svi oni koji nemaju dokumentaciju treba da se obrate uvozncima, dilerima i distributerima od kojih su pribavili vozilo. Ukoliko nisu uspeli da pribave potrenu dokumentaciju formiran je kol centar i mejl adresa na koji građani mogu da se obrate sa dodatnim pitanjima“, kaže Milan Ilić iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Prijem i obrada zahteva, izdavanje i postavljanje nalepnice vrši se na mestima koja se nalaze u informaciji objavljenoj na zvaničnom internet sajtu Agencije za bezbednost saobraćaja, a koja obuhvata spisak od 80 gradova i opština, odnodno preko 150 predajnih mesta AMSS-a.

Izvor: RTS

Kako banke finansiraju krčenje Amazonije

Photo-illustration: Unsplash (Lucian Dachman)
Foto: Unsplash (Lucas Campoi)

Prema najnovijem istraživanju nevladine organizacije Grinpis, krediti brazilskih nacionalnih i internacionalnih banaka, kao i novac poreskih obveznika, finansiraju ilegalno krčenje amazonske prašume.

Istraga je analizirala davanje kredita za poljoprivrednu proizvodnju u Brazilu od 2018. do 2022. godine i otkrila slučajeve u kojima su poljoprivredne aktivnosti bile finansirane na ovaj način uprkos tome što štete životnoj sredini.

U izveštaju pod nazivom Bankarsko izumiranje: Banke i investitori kao partneri u krčenju šuma, Grinpis otkriva da je preko 8,6 miliona dolara pozajmljeno ruralnim imanjima na kojima se sprovodi ilegalno krčenje šume, otimanje zemljišta, neregularno uzgajanje stoke, kao i onima koja se preklapaju sa zaštićenim područjima ili se u njima potpuno nalaze.

PROČITAJTE JOŠ:

Grinpis je identifikovao čak 10.074 imanja koja se delimično ili u potpunosti nalaze u zaštićenim područjima gde ne bi smela da postoji poljoprivredna aktivnost; 24 imanja se preklapa sa autohtonim staništima, dok se 21.692 imanja preklapa sa nezaštićenim javnim šumama.

Izveštaj takođe pokazuje da je 798 imanja, na koje je brazilska ekološka agencija IBAMA stavila embargo, takođe dobilo finansiranje.

Industrijska poljoprivreda je glavni pokretač krčenja šuma u ​​Brazilu – skoro 96 odsto posečenih šuma u 2022. godini bilo je posledica poljoprivrede, saopštio je Grinpis. Krčenje šuma uzrokuje gubitak staništa divljih vrsta, a time i gubitak biodiverziteta. Osim toga, ilegalna seča šuma je glavni izvor emisija gasova staklene bašte u Brazilu – 48 odsto emisija u zemlji u 2022. godini bilo je izazvano krčenjem šuma, a kada na to dodamo 27 odsto gasova staklene bašte iz poljoprivrednih aktivnosti, ovaj sektor odgovoran je za 75 odsto ukupnih emisija u Brazilu.

Aktuelna politika nada za Amazoniju

Foto: Unsplash (Stiven Gaviria)

Gubitak šuma značajno je opao u Brazilu i Kolumbiji 2023. godine kao rezultat aktuelne politike koja je zaštitu šuma postavila kao jedan od prioriteta, navodi se u saopštenju Svetskog instituta za resurse.

Tako je u Brazilu prošle godine zabeleženo smanjenje primarnih gubitaka šuma za 36 odsto, dostigavši najniži nivo od 2015. godine, dok je u Kolumbiji gubitak primarnih šuma prepolovljen u 2023. godini u poređenju sa 2022. godinom.

Međutim, iako su brazilski predsednik Luiz Inacio Lula da Silva i predsednik Kolumbije Gustavo Petro pridali veliki značaj zaštiti amazonske prašume, svet je i dalje daleko od cilja „nultog krčenja“ do 2030. godine budući da su tropski predeli prošle godine izgubili 3,7 miliona hektara primarnih šuma, što je površina nešto manja od Butana.

Milena Maglovski

CG: Veće subvencije građanima i javnom sektoru za električne i hibridne automobile

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)

Draško Boljević, direktor Eko fonda, saopštio je da u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine rade kandidaturu za novu fazu projekta 5000+, te da je odlučeno da se povećaju subvencije građanima i javnom sektoru za električne automobile sa 5.000 na 7.000 evra, za hibridne sa 2.500 na 4.000, kao i 50 odsto na stanice za punjenje.

Boljević je u „Linku“ na Radiju Crne Gore istakao da je ostalo da subvencije povećaju za privredne subjekte, s obzirom na to da su oni u velikoj meri zagađivači.

Istakao je da će se budući projekti odnositi na panele, fasade, bravariju, pelet, toplotne pumpe, izolaciju u potkrovlju i podnu izolaciju, kao i na sisteme za hlađenje/grejanje.

Direktor Eko fonda pohvalio je Radio i Televiziju Crne Gore (RTCG) i istakao da „zeleni“ projekti Javnog servisa treba da budu za primer.

U direktnoj saradnji sa Eko fondom RTCG će potpisati treći ugovor za nabavku električnih vozila.

Pročitajte još:

Prva faza ugradnje solarnih panela odrađena je sa EPCG – projekti 3000+ i 5000+.

,,Cilj projekta je da se struja proizvodi na mestu potrošnje i kad istekne taj period onda faktički proizvodite struju za svoje potrebe“, rekao je Boljević u „Linku“.

Istakao je da građani nemaju dodatni trošak po pitanju investicija – EPCG kreditira, Eko fond subvencioniše, Dolar gradnja izvodi radove.

,,To je pionirski projekat, bilo je dosta izazova, kašnjenja, ali ta staza je sada dobro utabana“, naglasio je direktor Eko fonda.

Po pitanju kupovine električni automobila, Boljević je rekao da mora da se vodi računa o računici na godišnjem nivou.

,,Stepen intresovanja se povećao u poslednje tri godine, a tome ide u prilog i cena goriva, kao i veća cena automobila“, zaključio je on.

Izvor: RTCG

Potpisan memorandum o strateškoj saradnji s Francuskom elektroprivredom

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Memorandum o razumevanju između Vlade Srbije i Francuske elektroprivrede (EDF) o uspostavljanju okvira za dugoročni dijalog u oblasti energetske tranzicije i niskougljenične tehnologije, potpisali su u Parizu, Siniša Mali, predsednik Vlade i ministar finansija i Luk Remon, direktor Francuske elektroprivrede.

Memorandum je potpisan u prisustvu Aleksandra Vučića, predsednika Republike Srbije, koji je tom prilikom rekao da je razgovarano sa EDF-om o unapređenju elektroprivredne saradnje, od hidroelektrana do nuklearnih elektrana.

Prema rečima predsednika, moramo danas da brinemo kako ćemo da imamo struju, jer srpske kompanije i industrija rastu, i zato je važno da obezbedimo stabilno snabdevanje.

Kako je ranije istakao, zbog rasta potražnje za električnom energijom koja će se učetvorostručiti do 2050. godine, kao i dekarbonizacije u energetskom sektoru, razmišljamo o upotrebi nuklearne energije koja jedina može da obezbedi baznu energiju i poštovanje „net-zero“ koncepta.

U Parizu, predsednik Vučić sastao se i sa mladim srpskim naučnicima i tom prilikom istakao da su oni članovi Srpskog nuklearnog društva, osnovanog u Francuskoj, koje je postalo deo Evropskog nuklearnog društva. Predsednik je dodao da su oni ponos Srbije i da su oduševljeni inicijativnom srpske države da se u budućnosti osloni na ovu energiju, te da su spremni da pomognu svojim znanjem i razmišljaju o povratku u Srbiju.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, takođe je ranije navela da zbog uvođenje moratorijuma na nuklearnu energiju Srbija nema dovoljno stručnjaka u ovoj oblasti, ali da će se u narednom periodu intenzivno razgovarati sa Ministarstvom nauke, prirodnim i tehničkim fakultetima, naučnim institutima i drugim institucijama u zemlji kako bi unapredili kapacitete neophodne za pripremu i realizaciju ovakvih projekata.

Prema njenim rečima, to je ujedno prilika da se vrate obrazovani mladi ljudi u zemlju, koji bi mogli da daju podršku energetskoj sigurnosti Srbije.

Ministarka je tom prilikom rekla da Francuska iz nuklearne energije dobila oko 70 odsto električne energije, zbog čega je važno što će predsednik Srbije i predsednik Francuske Emanuel Makron razgovarati o ovoj temi u trenutku kada mnoge države razmatraju veću ulogu nuklearne energije u jačanju energetske bezbednosti i rešavanju klimatskih izazova.

Prisećanja radi, Vlada Srbije je 5. aprila usvojila Zaključak kojim su utvrđivanje osnove za zaključivanje Memoranduma.

Energetski portal

Jedinstveni TAG uređaj za Srpsku i Srbiju do početka turističke sezone

Foto-ilustracija: Unsplash (Red John)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Uspostavljanje jedinstvenog TAG uređaja za Republiku Srpsku i Srbiju planiran je u junu, odnosno do početka turističke sezone, rekao je u Jutarnjem programu Nedeljko Ćorić v.d. direktora JP Autoputevi Republike Srpske.

„Zajednički cilj je uspostavljanje pune funkcionalnosti sistema do početka turističke sezone, kao i nastavak integracije sa ostalim operatima odnosno upravljačima u regionu“, dodao je Ćorić.

Podsetio je da je memorandum, koji je potpisan sa JP Putevi Srbije, predviđa uvođenje zajedničkog TAG uređaja za korišćenje auto-puteva u Republici Srpskoj i Srbiji.

PROČITAJTE JOŠ:

„U praksi to, zapravo, znači usklađivanje sistema elektronske naplate putarine na auto-putevima obe zemlje, čime će se korisnicima usluga znatno olakšati plaćanje putarine i u Srbiji i u Republici Srpskoj, odnosno cijeloj BiH“, naveo je on i dodao da će sistem funkcionisati na osnovu bankovne kartice.

Izvor: RTRS

Suša dovela do nacionalne katastrofe u Zimbabveu

Foto-ilustracija: Unsplash (pawel-czerwinski)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Zimbabvea Emerson Mnangagva proglasio je nacionalnu katastrofu zbog suše koja preti da 2,7 miliona ljudi ove godine dovede u opasnost od gladi, javljaju svetski mediji.

Mnangagva je na konferenciji za medije poručio da je zemlji potrebno dve milijarde dolara humanitarne pomoći kako bi sprečili da nastupi glad, budući da će žetva u Zimbabveu biti dovoljna da obezbedi nešto više od polovine žitarica potrebnih za prehranu nacije.

„Više od 80 odsto naše zemlje ima ispodprosečne padavine zbog suše izazvane El Ninjom“, rekao je predsednik naglašavajući da je glavni prioritet zemlje obezbeđivanje hrane za sve stanovnike zemlje jer niko ne sme da umre od gladi.

Slabe kiše na jugu kontinenta izazvane su El Ninjom, prirodnim klimatskim obrascem koji ima globalni uticaj na vremenske prilike, a pre Zimbabvea, nacionalnu katastrofu proglasila je Republika Malavi i Zambija.

Osim proizvodnje hrane, suša je ugrozila i proizvodnju električne energije jer se Zimbabve mahom oslanja na ugalj i hidroelektrane, prenose svetski mediji.

PROČITAJTE JOŠ:

Šta je El Ninjo?

Tokom normalnih uslova u Tihom okeanu, pasati duvaju zapadno duž ekvatora, odnoseći toplu vodu iz Južne Amerike prema Aziji. El Ninjo je klimatski obrazac koja krši ove normalne uslove dovodeći do slabljenja pasata, a topla voda se potiskuje prema zapadnoj obali Amerike, objašnjeno je na sajtu američke Nacionalne okeanske i atmosferske administracije (NOAA).

El Ninjo može imati globalni uticaj na vremenske prilike izazivajući šumske požare, rekordne vrućine, suše i poplave širom sveta. Ovaj klimatski obrazac se u proseku dešava svake dve do sedam godina, a njegove episode traju od 12 meseci pa do nekoliko godina.

El Ninjo na španskom znači mali dečak, a južnoamerički ribari su prvi put primetili periode neobično tople vode u Tihom okeanu još u 17. veku.

Milena Maglovski

Koliko klimatske promene utiču na porast potrošnje električne energije u zgradama

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)

Poznato je da su zgrade veliki potrošači, kada je reč o finalnoj potrošnji i potražnji električne energije na globalnom nivou. I dok klimatske promene zahtevaju hitne akcije u postizanju neto nulte emisije, novim tehnologijama koje doprinose tome, potrebna je upravo električna energija.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila je da su, primera radi, električna vozila u 2023. godini činila jednu od pet vozila na globalnom nivou. Ovo povećanje zahteva i električne punjače koji se sve češće nalaze u garažama zgrada.

Ukoliko se trenutne politike nastave, procene IEA su da će vršna potražnja za električnom energijom u zgradama rasti u svim regionima sveta. Kao primer se navode Kina, gde se očekuje da će se potražnja udvostručiti do sredine veka i Evropska unija u kojoj će doći do povećanja za dve trećine.

Klimatske promene ne donose samo potrebu za novim zelenim tehnologijama koje će smanjiti emisije, već i za onim postojećim koje doprinose njihovom stvaranju. Tu se misli na rashladne uređaje. Zbog sve viših temperatura, naročito u onim regionima koji se najbrže zagrevaju, potreba za klima uređajima biće sve veća. IEA navodi da bi do 2050. godine u Indiji kupovina ovih uređaja mogla da se desetrostruko poveća.

Pročitajte još:

Mere energetske efikasnosti, kao što su dobra izolacija i stolarija, uz energetski efikasne kućne uređaje, kao i primena solarnih panela na zgradama, navode se kao važna rešenja. Ipak, sve više se govori i o boljoj komunikaciji zgrada i elektroenergetskih mreža, primenom pametnih uređaja, pametnih brojila, virtuelnih elektrana… Ukoliko se omogući fleksibilnost u upravljanju ponudom i potražnjom za električnom energijom, mogle bi da se ostvare značajne uštede kako u pogledu energije tako i u emitovanju emisija ugljen-dioksida.

Kao primer, naveden je demonstracioni projekat na stambenoj zgradi u Škotskoj. Naime, ono što je pokušano jeste da se grejanje prostora prekida u intervalima od pet do 10 minuta. Kako se navodi, projekat je bio uspešan zato što učesnici nisu prijavili da su prekidi doveli do osetnih promena u temperaturi, a ušteda je bila ostvarena.

Evropska unija se ozbiljno bavi pitanjem potrošnje energije u zgradama. Prisećanja radi, nedavno je doneta direktiva koja od stambenih zgrada traži da se uvedu mere koje će smanjiti potrošnju energije do 2030. godine.

Energetski portal

EU: Koliko je obnovljiva energija doprinela rekordnom smanjenju emisija u okviru EU ETS

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Emisije u okviru Sistema za trgovinu emisijama EU (EU ETS), u prošloj godini zabeležile su najveće smanjenje od 2005. godine, kada je ETS i pokrenut. Prema podacima Evropske komisije, glavni doprinos dao je energetski sektor u okviru kojeg je ostvaren značajan napredak prema dekarbonizaciji.

Države članice Evropske unije, u aprilu ove godine objavile su informacije koje su pokazale da je došlo do smanjenja emisija od 15,5 odsto u 2023, u poređenju sa nivoima iz 2022. godine. Kada se u obzir uzme početak, rezultat je da su emisije ETS-a u ovom trenutku za preko 45 odsto ispod nivoa u odnosu na 2005. godinu.

Sadašnji trend smanjenja ukazuje na dobar put da se ostvari postavljen cilj za 2030. godinu – smanjenje od 62 odsto.

Treba istaći da je u energetskom sektoru ovakvo smanjenje ostvareno zbog značajnog povećanja udela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, a ujedno smanjenja upotrebe uglja i gasa. Prvenstveno se misli na energiju vetra i sunca.

Pored ova dva obnovljiva izvora, svoj doprinos dale su i hidro i nuklearna energija, mada značajno manji.

Kada je reč o drugim sektorima, energetski intenzivni industrijski sektori smanjili su emisije za oko sedam odsto, dok je vazduhoplovstvo smanjilo za oko 10 odsto u odnosu na 2022. godinu. U industrijskom sektoru rezultat je postignut uglavnom usled smanjene proizvodnje, a ujedno uz povećanje njene efikasnosti, što je vidljivo kod proizvodnje cementa, gvožđa i čelika.

Pročitajte još:

Prisećanja radi, EU ETS ima za cilj da smanji emisije gasova staklene bašte. To se postiže tako što kompanije koje se nalaze u sektorima koji su obuhvaćeni Sistemom trgovina emisijama, dobijaju određena ograničenja u pogledu koliko emisija mogu da emituju. Kroz godine, granica dozvoljenih emisija se smanjuje, sve dok se ne bude postigao postavljeni cilj.

Kako bi se kompanije motivisale, postoji važan deo – trgovina emisijama. Naime, ukoliko jedna kompanija smanji svoje emisije, odnosno ne dostigne dozvoljenu granicu, ostatak može da proda drugoj kompaniji kojoj su potrebne.

Obnovlji izvori energije svoj uspeh pokazale su i izvan EU ETS-a, te su u 2023. godini globalno činili 86 odsto svih novih energetskih postrojenja, podaci su koje je iznela Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA).

Katarina Vuinac

Schneider Electric imao svetsku turneju Samita inovacija

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, na svetskoj turneji Samita inovacija naglasio potrebu za hitnom reakcijom i stalnom saradnjom na bržoj energetskoj tranziciji i rešavanju klimatske krize.

„S obzirom na rekordno globalno zagrevanje zabeleženo u 2023. godini, pozivamo sektor i kompanije širom sveta da se okupe oko uvođenja svrsishodnih promena u okviru borbe protiv klimatske krize. Danas postoji tehnologija koja značajno smanjuje emisije i vodi ka napretku i održivosti“, izjavio je Peter Hervek, generalni direktor Schneider Electrica. „Samo kroz inovacije i saradnju možemo da stvorimo nove mogućnosti za digitalizaciju, elektrifikaciju i dekarbonizaciju sa trajnim uticajem. Zato što zajedno možemo ambiciju da pretvorimo u delo.“

Hervek se obratio učesnicima Samita inovacija u Parizu i pozvao svetske lidere iz svih sektora da ubrzaju digitalnu transformaciju i primene tehnologiju i partnerstva za ostvarivanje ciljeva produktivnosti i održivosti.

Pokrenut 2016. godine, Samit inovacija Schneider Electrica predstavlja najnovije inovacije, rešenja i partnerstva kompanije koji pokreću budućnost automatizacije, elektrifikacije i digitalizacije. Ove godine okuplja klijente, partnere i lidere u sektoru u Parizu na dvodnevnom programu plenarnih zasedanja, prezentacija, okruglih stolova, diskusija, umrežavanja i obilazaka izložbene hale.

PROČITAJTE JOŠ:

Nova rešenja za veći uticaj

Schneider Electric predstavlja nova rešenja osmišljena da pomognu kompanijama da definišu strategiju, digitalizuju i dekarbonizuju svoje poslovanje i ubrzaju ostvarivanje ciljeva održivosti, a među njima su:

  • CONNECT: agnostička, sveobuhvatna, industrijska inteligentna platforma koja integriše inženjerske i operativne podatke u cilju vidljivosti duž celog lanca vrednosti i ekosistema. Povezujući klijente na Schneider Electric, AVEVA, etap, RIB i softvere trećih strana, CONNECT koristi AI i inteligentnog digitalnog blizanca da osnaži kompanije da povećaju efikasnost i održivost u cilju odgovornog rasta.
  • Resi9 Energy Center: modifikovana, kompaktna inteligentna razvodna tabla za dom koja se integriše sa postojećim tablama i tako garantuje sigurno snabdevanje i distribuciju električne energije. S obzirom da se sve više domova elektrifikuje i oprema obnovljivim izvorima energije kao što su solarne, EV i mikromreže – kao i da sve više korisnika postaju i potrošači i proizvođači struje – opterećenost razvodnih tabli je sve veća i složenija. Resi9 Energy Center se savršeno integriše u sisteme upravljanja energijom u domu i time omogućava kontrolu i prilagođavanje za bolje energetsko upravljanje i unapređenje doma.
  • Širenje eMobility ponude: Iako upotreba električnih vozila beleži ogroman rast, samo oko polovine (51 odsto) vlasnika električnih automobila na svetu ima punjač kod kuće. Schneider Charge nudi najsavremenije rešenje za punjenje kod kuće koje je izdržljivo, isplativo i jednostavno za postavljanje. A za operatore voznih parkova i stanica za punjenje, EcoStruxure EV Advisor i EVLink Pro DC 180 kW nude najnovija rešenja za punjenje i upravljanje električnim vozilima (EV). Stanica za brzo punjenje EVLink Pro DC ostvaruje maksimalnu energetsku efikasnost uz minimalne troškove za struju. Softver EcoStruxure EV Advisor pomaže da se unaprede pouzdanost i performanse stanica za punjenje tako što operatorima omogućava uvid u performanse punjenja, energetsku potrošnju i operativnu efikasnost. Njihova kombinacija nudi fleksibilno, otvoreno i sveobuhvatno rešenje za EV punjenje bilo da je reč o voznom parku, poslovnoj ili stambenoj zgradi.

    Foto: Schneider Electric

Pouzdana infrastruktura za punjenje je od ključnog značaja za ubrzano usvajanje električnih vozila, ali zahteva obučenu radnu snagu za postavljanje i održavanje. Schneider Electric je  najavio i širenje svog severnoameričkog partnera, kompanije Qmerit, lidera u upravljanju raspoređivanjem radnika za EV punjenje, na evropska tržišta.

Partnerstva za svrsishodne promene

Partnerstva i saradnja između sektora i lanaca nabavke će biti imperativ u borbi protiv klimatske krize. Schneider Electric ujedinjuje lidere sektora i lance vrednosti u cilju ostvarivanja veće dekarbonizacije i održivosti putem:

  • uticaja na održivost: Program nagrada za uticaj na održivost Schneider Electrica nagrađuje partnere, klijente i dobavljače koji dekarbonizuju svoje i poslovanje svojih kupaca. Predstavljanjem uspeha u smanjenju emisija, poboljšanju energetske efikasnosti i primeni digitalnih tehnologija, kompanije mogu da uče jedne od drugih kako bi proširile uticaj i podstakle inovacije.
  • Dekarbonizacije lanca nabavke: Novi član Schneiderove porodice programa za dekarbonizaciju lanaca nabavke Materialize za cilj ima da objedini vodeće kompanije za kritične resurse i materijale u sprovođenju strategija dekarbonizacije Obima 3 i podstakne prelazak na niskougljeničnu ekonomiju. Dobavljači mogu da učestvuju u ugovorima za otkup obnovljive energije (PPA) velikog obima u cilju smanjenja ugljeničnih emisija duž globalnih lanaca nabavke, koje u proseku čine preko 70 odsto ugljeničnog otiska kompanije. Ovi programi nastavljaju da se šire uz Edwards, globalnog lidera u vakumskim i rešenjima za smanjenje otpadnih gasova poluprovodnika, koji se pridružio Schneiderovom programu Catalyze čiji cilj je dekarbonizacija lanaca vrednosti u oblasti poluprovodnika.
  • Partnerstava za data centre: Nova inicijativa Schneider Electrica i kompanije Digital Realty na polju cirkularne ekonomije se zasniva na 20 godina profesionalnog partnerstva za data centre i od nje se očekuje da pomogne da Digital Realty smanji količinu ugljenika u svojoj niskonaponskoj, srednjenaponskoj i trofaznoj UPS opremi za 50 do 70 odsto u narednih tri do pet godina, kao i da umanji elektronski otpad i emisije Obima 3. Pored toga, saradnja kompanije NVIDIA, svetskog lidera u AI računarstvu, i Schneider Electrica za cilj ima da poboljša infrastrukturu data centara i podstakne napredak u edge AI i tehnologiji digitalnog blizanca.

Izvor: Schneider Electric

U toku radovi na remontu Rafinerije nafte Pančevo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na Rafineriji nafte Pančevo, u toku su radovi na kapitalnom remontu kako bi se povećala pouzdanost proizvodnje i njenog rada, a ujedno obezbedila veća sigurnost domaćeg tržišta.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike izjavila je da je angažovano više od 3.000 radnika, uključujući i eksterne izvođače, a vrednost radova je oko 95 miliona evra.

U okviru posete Rafineriji, ministarka je imala sastanak sa generalnim direktorom NIS-a Kirilom Tjurdenjevim i poslovodstvom ove kompanije, na kojem je glavna tema bila dinamika aktivnosti na remontu.

Prema njenim rečima, konstatovali su da postoji određeno kašenjenje, od dva tri dana, u odnosu na plan, zbog čega će u narednim danima zajedno sa NIS-om, nadgledati aktivnosti na remontu kako bi odstupanja ostala minimalna i rafinerija što pre ušla u pun kapacitet.

Kako je istakla, zalihe nafte i naftnih derivata trenutno su na nivou od 80 dana prosečne dnevne potrošnje.

Pročitajte još:

„NIS je u prethodnom periodu povećao uvoz kako bi se obezbedile veće rezerve dok traje remont, i te rezerve su kod njih trenutno oko 50 odsto veće nego što je uobičajeno. Pratimo stanje rezervi koje su u vlasništvu države, kao i komercijalnih rezervi, kako bismo imali dovoljno sigurnosti u slučaju nepredviđenih okolnosti’’, navela je ministarka.

Vladimir Gagić, direktor Bloka Prerada u kompaniji NIS, rekao je da je kapitalni remont koji je u toku u Rafineriji nafte Pančevo najkompleksniji u istoriji fabrike.

„Investicioni projekti koji su obuhvaćeni remontom treba da omoguće obnavljanje resursa rafinerije i njihov pouzdaniji rad. Takođe, ove aktivnosti doprineće daljem unapređenju procesa proizvodnje i zaštite životne sredine. Zbog toga je naš fokus na kvalitetu radova i bezbednosti svih učesnika u remontu. Na ovaj način mi unapređujemo i razvijamo naše proizvodne kapacitete, a samim tim jačamo našu konkurentnost i lidersku poziciju na tržištu naftnih derivata’’, izjavio je Gagić.

Energetski portal

OIE jedan od najisplativijih sektora za ulaganje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Prošle godine, najpre u Beogradu, a zatim i u Ujedinjenim nacijama u Njujorku i na Međunarodnom sajmu investicija i trgovine u Kini, svetskoj javnosti je predstavljena Mapa investicionih prilika u Srbiji, sa ciljevima održivog razvoja. Potencijalni investitori upoznali su se u koje sektore u Srbiji je najisplativije ulagati, koliko novca je potrebno za određene projekte i kada se može očekivati da se uloženo vrati, sa zaradom. Dokle se, u međuvremenu odmaklo, i da li su zacrtani ciljevi bliži?

Prema Mapi investicionih prilika koju su izradili Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj sa Ekonomskim fakultetom i Vladom, u Srbiji je naisplativije ulagati u proizvodnju hrane i pića, obnovljive izvore energije, infrastrukturu, tehnologije i komunikacije i zdravstvo.

Gotovo sigurno donose zaradu, a istovremeno doprinose boljitku društva, radnicima, uz radno mesto i plate, i sva druga zakonom garantovana prava, štite životnu sredinu i zdravlje ljudi. Neki investitori su to već shvatili.

„Pre par meseci, jedna velika kineska kompanija je potpisala Memorandum o izgradnji vetroparkova i solarnih elektrana, ukupnog kapaciteta dva megavata, i investicija prevazilazi ukupnu vrednost od dve milijarde dolara. Ono što je takođe bitno napomenuti u ovom slučaju jeste da se najavljuje i proizvodnja zelenog vodonika, dakle u kapacitetu od 30.000 tona. To je takođe aspekt koji smo mi prepoznali u okviru Mape (investicionih prilika)“, ukazuje Goran Simunović iz Programa UN za razvoj.

PROČITAJTE JOŠ:

Organska hrana, biotehnologija, zdravstvo

Sve više je i naselja na pricipu energetski efikasne gradnje, a na spisku su i organska hrana, softverska rešenja u poljoprivredi, biotehnologija i zdravstvo u najširem smislu. Sve to zahteva velike investicije.

„Bavimo se proizvodnjom farmaceutske ambalaže. To znači da je jako visok stepen automatizacije, znači robotizacije. I u tom delu su velike investicije i tu su potrebne ne samo investicije, već i znanje“, kaže Radovan Jovanović iz preljinskog „Uniplasta“.

Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije napominje da oko 80 odsto firmi za finansiranje koriste uglavnom sopstvena sredstva.

„Desetak posto ide na kredite poslovnih banaka i ono što takođe koriste za finansiranje jesu takozvana avansna plaćanja, kojih ide nekih sedam procenata i svega tri procenata i manje od toga ide na ostale izvore finansiranja. Dakle, naše tržište kapitala što se tiče finansiranja privrede je relativno plitko, relativno slabo razvijeno i sa te strane postoji ogroman prostor da se unapredi taj ambijent kroz više izvora finansiranja“, objašnjava Stanić.

Investitori i dalje najradije idu u Vojvodinu i Beograd

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)

I pored mera Vlade, investitori i dalje najradije idu u Vojvodinu i Beograd, a dalje prema onoj narodnoj – „što južnije, to tužnije.“

„Mislim da je jako važno za privredu Srbije i na tome se na neki način insistira i u državnom vrhu to je, uslovno rečeno, ravnomerna regionalan razvijenost. To je ono što mislim da nam fali. Pre svega pričamo o istoku Srbije, pričamo o jugu Srbije koji svakako zaslužuju dodatnu pažnju“, ističe Slobodan Cvetković, ministar privrede u tehničkom mandatu.

Oba problema mogla bi da se reše preko Mape investicionih prilika.

„Investicioni potencijal za ove projekte, u ovih pet pobrojanih sektora, iznosi nešto više od osam milijardi dolara. To je dakle direktan potencijal. Ako uzmemo u obzir i one indirektne potencijale, taj efekat multiplikatora, ta cifra se penje na nekih 20 milijardi dolara, što je zaista respektabilna cifra i za mnogo snažnije ekonomije“, naglašava Goran Simunović

Mapa je i jedan od alata za dostizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Srbija, kao jedna od potpisnica Agende, obavezala se da će do 2030. ispuniti svih 17 ciljeva održivog razvoja.

Izvor: RTS

Erste Banka odobrila preko pet miliona evra za više od 500 početnika u poslovanju

Erste Banka
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Preko 70 odsto početnika u poslovanju uspelo je da sačuva svoja radna mesta, a čak 48 odsto kreiralo je nova, pokazuje najnovije istraživanje Erste Banke i Erste Grupe, urađeno na osnovu Izveštaja o proceni uticaja socijalnog bankarstva (Impact Report). Zahvaljujući radu Odeljenja socijalnog bankarstva Erste Banke u periodu od 2017. do kraja 2023. godine, u Srbiji je preko 500 početnika u poslovanju dobilo podršku u iznosu od 5.2 miliona evra.

Tokom 2023. godine, socijalno bankarstvo Erste Banke pružilo je finansijsku podršku početnicima u poslovanju u vidu 87 kredita u iznosu od skoro 900.000 EUR. Napravljeni su značajni koraci ka unapređenju proizvoda i usluga za početnike u poslovanju. Postavljene su osnove za dalja unapređenja, kako u oblasti finansijske, tako i nefinansijske podrške kroz edukaciju 450 klijenata na temu finansijske pismenosti, održivosti u poslovanju, unapređenja prodaje, marketinga.

„Erste Banka je, kao lider u podršci početnicima u poslovanju, kroz svoj angažman u socijalnom bankarstvu doprinela izgradnji održivih poslovnih modela i jačanju preduzetničke klime u ovom regionu. Rezultati koje smo dobili zahvaljujući internim istraživanjima pokazuju da naša podrška rezultira značajnim povećanjem broja očuvanih radnih mesta i kreiranjem novih poslovnih prilika. Naravno, nastavljamo u istom smeru – da kontinuirano razvijamo nove linije proizvoda i usluga, kako bismo još efikasnije odgovorili na potrebe svojih klijenata i zajednice, a time i nastavili da pružamo održivu podršku ekonomskom razvoju,“ izjavio je Ivan Radojević, Šef odeljenja socijalnog bankarstva Erste Banke.

Pročitajte još:

Posvećenost podršci početnicima u poslovanju Erste Banke potvrđuju i dobri rezultati telefonskog istraživanja koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 67 finansiranih klijenata. Preko 81 odsto anketiranih početnika u poslovanju izjavilo je da je njihova ekonomska situacija bolja zahvaljujući saradnji sa Bankom. Skoro trećina početnika u poslovanju ne bi bila u mogućnosti da pokrene ili proširi svoj posao da nije bilo ovakve podrške, a čak 86 odsto početnika u poslovanju potvrdilo je da su doneli pravu odluku kada su započeli svoj biznis.

Tokom 2024. godine, Erste Banka planira da pruži podršku početnicima u poslovanju organizovanjem preko 120 mentorskih sesija i pet biznis treninga, kao i da finansijsku podršku dobije barem 100 klijenata.

Rezultati Socijalnog bankarstva na nivou Erste Grupe u 2023. godini

Protekle godine, Erste Grupa je obezbedila 125,5 miliona za finansiranje i i ukupno je podržano oko 6400 početnika u poslovanju, mikro preduzeća i neprofitnih organizacija u Austriji i Centralnoj i Istočnoj Evropi. Od njegovog lansiranja 2016. godine, socijalno bankarstvo Erste Grupe obezbedilo je finansijsku podršku u vidu kredita u ukupnom iznosu od oko 600 miliona evra za gotovo 50.000 klijenata.

Erste Grupa je svojim socijalnim bankarstvom od 2016. godine do danas pomogla da se sačuvaju postojeća i otvore nova radna mesta za 100.000 ljudi. Na skoro dve trećine ovih radnih mesta Saopštenje za medije Beograd – 3. april 2024. zaposlene su žene, dok 30 odsto od ukupnog broja radnih mesta čine radna mesta za marginalizovane društvene grupe. Kroz svoje programe socijalnog bankarstva Erste Grupa teži da podrži kreiranje i zadržavanje 200.000 radnih mesta i do 2030. godine obezbedi podršku od čak milijardu evra.

Kompletan Izveštaj o proceni uticaja socijalnog bankarstva u okviru Erste Grupe možete pogledati na linku ili pročitati ovde.

Izvor: Erste Banka

Na dnu okeana i do 11 miliona tona plastike

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zabrinutost zbog zagađenja mora u nama prvenstveno budi vidljiva plastika koja pluta na površini vode, ali ono što još više treba da nas brine jeste potonuli plastični otpad koji na morskom dnu ostaje zauvek.

Istraživači iz Australijske nacionalne naučne agencije CSIRO, u saradnji sa kolegama sa Univerziteta u Torontu, procenjuju da se na dnu okeana nalazi i do 11 miliona tona plastičnog otpada.

Kako navode u svom istraživanju, objavljenom u naučnom žurnalu Science Direct, svakog minuta u okean ulazi plastika ekvivalentna zapremini prosečnog kamiona za smeće. S obzirom na to da se očekuje da će se upotreba plastike udvostručiti do 2040. godine, razumevanje kako i kuda ona putuje je ključno za zaštitu morskih ekosistema i divljih životinja, smatraju naučnici.

Dr Deniz Hardesti iz agencije CSIRO rekla je da je ovo prva naučna procena količine plastičnog otpada koji se akumulira na dnu okeana pre nego što se razbije na manje komade i pomeša u okeanski sediment.

„Znamo da milioni tona plastičnog otpada ulaze u naše okeane svake godine, ali ono što nismo znali je koliko ovog zagađenja završi na dnu“, rekla je Hardesti.

PROČITAJTE JOŠ:

Iako je postojala prethodna procena mikroplastike na morskom dnu, ovo istraživanje se bavi većim predmetima, od mreža i čaša do plastičnih kesa i svega ostalog.

Alis Zu, vođa studije i naučnica sa Univerziteta u Torontu, rekla je da bi procena plastičnog zagađenja na dnu okeana mogla biti i do 100 puta veća od količine plastike koja pluta na površini vode.

„Površina okeana je privremeno počivalište plastike, tako da se očekuje da će, ako možemo zaustaviti plastiku da ulazi u naše okeane, količina biti smanjena. Međutim, naše istraživanje je otkrilo da će plastika nastaviti da završava u dubokom okeanu, koji postaje stalno počivalište plastičnog zagađenja mora“, rekla je Zu.

Naučnici su konstruisali dva prediktivna modela za procenu količine i distribucije plastike na dnu okeana – jedan zasnovan na podacima dobijenim uz pomoć podvodnih vozila na daljinsko upravljanje (ROV), a drugi iz podvodnih mreža.

Koristeći ROV podatke, procenjuje se da se na dnu okeana nalazi tri do 11 miliona tona plastičnog otpada. Rezultati takođe otkrivaju da se plastična masa grupiše oko kontinenata – otprilike polovina (46 odsto) plastike na dnu okeana nalazi se na dubini iznad 200 m, dok dubina okeana od 200 m do čak 11.000 m sadrži ostatak plastične mase (54 odsto).

Milena Maglovski

Energetik Energija osvaja regionalno tržište

Foto: Energetik energija d.o.o
Foto: Energetik energija d.o.o

Kao jedan od vodećih distributera fotonaponskih komponenti na Balkanu, Energetik energija d.o.o. svojim klijentima nudi najbolja rešenja iz oblasti fotonapona. O svemu što su tokom ove godine uradili i planovima za narednu, razgovarali smo sa Rikardom Frizingelijem, izvršnim direktorom kompanije Energetik energija d.o.o.

Biti najveći regionalni distributer fotonaponskih proizvoda zahteva stalnu posvećenost. Kako uspevate da održite takvu poziciju, sa kojim izazovima se suočavate i kako ih prevazilazite?

-Iskreno, ne znam da li je Energetik najveći specijalizovani distributer fotonaponskih proizvoda na ovim prostorima, ali sve više klijenata polaže poverenje u nas, osećajući naš napor da ih sve bolje razumemo. Ovo regionalno tržište je i dalje puno kompanija koje se istovremeno bave instalacijom i distribucijom proizvoda, ali pitanje je kako mogu održati kvalitet izvođenja radova tako različitih poslova međusobno. Biti pravi specijalizovani distributer za fotonapone ne znači samo imati proizvode na lageru, brzu logistiku, čak i ne znači ni slanje e-mailova instalaterima sa niskim cenama. Ovo je zapravo savršen način da pokažete instalaterima solarnih sistema šta zapravo mislite o njima. Srećom, instalateri fotonaponskih sistema su svakim danom više od preduzeća koje traži samo najbolju cenu. Oni kupuju kao i mi, od onih koji zaista dokazuju sposobnost da razumeju naše svakodnevne probleme, od onih koje doživljavamo kao empatične i kompetentne u vezi sa našim poslom. Tražimo one koji su spremni da kreiraju rešenje po meri ako je to potrebno, ili standardnu i brzu kombinaciju proizvoda ASAP po potrebi. U Energetiku nismo konkurencija našim kupcima. Naši tehničari kontinuirano unapređuju veštine i znanja naših kupaca na nedeljnom nivou u saradnji sa našim partnerima/renomiranim proizvođačima PV opreme. Zbog njihovog iskustva od preko 20 godina u stvarnim instalacijama, priznati su kao pioniri fotovoltaike u regionu. Ove godine preduzeće Energetik energija d.o.o. je objavio VODIČ ZA SKLADIŠTENJE i MAPU SKLADIŠTENJE 2023.

U FOKUSU:

Šta ove priručnike čini važnim za kupce i kakvi su njihovi utisci?

-Znanje i kompetencije, brzi odgovori i prava rešenja su naše prednosti. Tokom ove godine objavili smo razne alate/priručnike i organizovali brojne edukativne sastanke i treninge u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj. Svi ovi događaji nadmašili su naša očekivanja. U julu, tokom jednog događaja u Beogradu, tražili smo da nam se obezbedi dodatni prostor zbog velikog interesovanja. Kompetencije nisu nešto što raste kao pečurke; proizlaze iz godina iskustva, grešaka i rešenja. Alati/priručnici koje kreiramo i sastanci koje organizujemo uvek uključuju segment koji uključuje proizvođače kao što su SolarEdge, Sungrow, Trina solar ili K2 sistemi i poseban deo kada Energetik tim objašnjava temu direktno kupcima. Ove teme mogu da pokrivaju birokratiju, papirologiju, nove podsticaje i još mnogo toga. Prave diskusije se vode efikasno, bez gubljenja vremena naših kupaca, jer smo svesni da nemaju vremena.

Foto: Energetik energija d.o.o

Pratimo tržište i, u bliskoj saradnji sa proizvođačima, pratimo svaku promenu i kada se ona desi, uvek ažuriramo i obaveštavamo kupce o tome. Poslednja izmena koju smo napravili je zapravo potpuno nova Uporedna tabela baterijskih sistema sa najnovijim informacijama i proizvodom od kraja oktobra 2023. Gde naši pretplatnici njuzletera mogu naći sve moguće kombinacije pretvarača i baterija.

Verujemo da je 2023. bila još jedna uspešna godina za poslovanje vaše kompanije. Šta biste istakli kao najznačajnija dostignuća?

-Energetik raste, brojke potvrđuju ovaj trend i u 2023. Imamo kupce iz cele EU koji dolaze svake nedelje da bi kupovali kod nas. Siguran sam da u Energetici pronalaze istu pažnju i pristup našem poslu i istu strast prema kupcima. To je još jedna potvrda da se kupci osećaju sigurno i da ih razumemo i da zaista dobijaju sve potrebno za uspešno zaključene poslove.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Konferencija Zelena energetska tranzicija

Foto: Zelena energetska tranzicija / Promo
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Mead)

U saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Belgijsko-srpska poslovna asocijacija, Helensko privredno udruženje Srbije, Švajcarsko-srpska trgovinska komora i Hrvatski poslovni klub organizuju konferenciju pod nazivom Zelena energetska tranzicija.

Konferencija će biti održana u petak, 19. aprila 2024. godine u velikoj sali Privredne komore Srbije sa početkom od 10 časova.

Ovaj zajednički skup organizuje se u cilju osnaživanja dijaloga bilateralnih poslovnih asocijacija sa Privrednom komorom Srbije na temu sprovođenja zelene energetske tranzicije, jednog od strateških ciljeva Republike Srbije. Na osnovu predloga članova četiri bilateralne poslovne asocijacije definisane su teme koje će biti predstavljene na konferenciji:

CBAM – Carbon Border Adjustment Mechanism – Kako će mehanizam za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) uticati na srpsku privredu?  O ključnim pitanjima, obavezama i rokovima obveznika CBAM-a tokom tranzicionog perioda u kontekstu klimatske mere koja će sprečiti rizik od curenja ugljenika i podržati povećanu ambiciju EU na ublažavanju klimatskih promena.

Učešće komercijalnih kupaca na tržištu električne energije – Zakon o energetici prepoznaje dve kategorije kupaca: domaćinstva i male kupce koji su na garantovanom snabdevanju, kao i komercijalne kupce koji se odnose na industriju, poljoprivredu i sektor usluga među kojima su trgovina, hoteli, banke i dr. Komercijalni kupci imaju pravo da učestvuju na berzi i kupuju električnu energiju po berzanskim cenama. Ova vrsta učešće zahteva određena predznanja kompanija, ali ujedno pruža i benefite koji omogućavaju dobijanje zelene energije po prihvatljivoj ceni. Mogućnosti učešća, benefite i rad berze.

Energetski portal

I mede i med – kako do suživota medveda i ljudi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) pokrenulo je u jugozapadnoj Srbiji projekat “I mede i med, da uvedemo red” koji ima za cilj da spreči moguće štete koje rastuća populacija mrkog medveda uzrokuje u domaćinstvima, voćnjacima i pčelarstvu kao i da podrži razvoj eko-turizma promovisanjem prirodnih dobara koje odlikuju ovo područje.

Mrki medved je najveći mesojed u Srbiji sa 3 prisutne populacije: Dinarsko-pindska na zapadu, Karpatska na istoku i Istočno balkanska na jugu zemlje. Zbog zakonske zaštite ove vrste i male gustine naseljenosti ljudi, broj mrkih medveda se polako povećava, što usled nedostaka hrane dovodi do napada medveda na stoku, štete na voćnjacima i posebno na košnicama. Niski prihodi i spore reakcije vlasti u pogledu kompenzacije znače da poljoprivrednici sami sprovode pravdu trovanjem ili odstrelom medveda. Pored ilegalnog ubijanja preti im i gubitak staništa. Stoga je DZPPS pokrenulo projekat koji razvija mrežu lokalnih poljoprivrednika koji žele da u preveniciji šteta nastalih od medveda koriste rešenja zasnovana na prirodi.

PROČITAJTE JOŠ:

“Bilo je prvo potrebno sakupiti podatke o interakcijama sa medvedima u ovom području, slučajeve kada su ih ljudi videli ili kada su načinili neku štetu. Veliki broj ovih podataka smo sakupljali direktno na terenu, kroz razgovor sa poljoprivrednicima, lovačkim udruženjima, upravljačima zaštićenih područja, pogotovo sa predsednicima pčelarskih udruženja koji su nam nesebično ustupili podatke. Sada imamo izrađenu mapu na osnovu koje možemo zaključiti gde se susreti najčešće dešavaju i gde treba najpre reagovati. Ono na šta se ljudi takođe žale jestu administrativni problemi sa kojima se susreću prilikom prijavljivanja šteta nadležnim institucijama“ pojašnjava Damir Trnovac, biolog Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koordinator ovog projekta.

Projekat se realizuje u Zlatiborskom okrugu i delu Raškog okruga gde se nalazi naša najveća populacija mrkog medveda. Pet domaćinstava najugroženijih pčelara će dobiti ograde dovoljno snažne da zaštite imovinu od medveda, a biće posađeno i 300 sadnica autohtonog voća kao izvor hrane za medvede, čime će i u praksi biti pokazano da postoje korisna rešenja zaštite kako za ljude tako i za mrke medvede.

Drugi vid podrške suživotu sa medvedima jesu obrazovne aktivnosti kao i razvoj eko-turizma u ovoj oblasti. Biće napravljen kratak film o prirodnim vrednostima i turističkim potencijalima ovog područja, koji će biti ustupljen lokalnim turističkim agencijama u promotivne svrhe, a sa istim ciljem će biti prikazivan i u lokalnim i nacionalnim medijima. U planu je da se u kratkim video formatima na društvenim mrežama predstave akcije postavljanja zaštitnih ograda, sadnje voća i delatnost pčelara ovog područja.

Izrađena je brošura o mrkim medvedima i načinima prevencije štete koju pričinjavaju, koja se već uveliko distribuira u projektnoj oblasti, a takođe će biti korišćena i tokom radionica sa decom koje će biti održane u pet osnovnih škola. Projekat su podržali EuroNatur, nemačka fondacija za zaštitu prirode i Deuter, nemačka kompanija za proizvodnju planinarske opreme.

Izvor: DZPPS