Home Blog Page 267

Ima li nade za Veliki koralni greben?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustraciija: Unsplash (Li Yang)

Već godinama nestaje Veliki koralni greben, naučnici su jasno upozoravali da korali nepovratno nestaju i da se moraju napraviti radikalne i drastične promene koje, čini se, konačno daju prve rezultate. 

Prema najnovijim istraživanjima Veliki koralni greben u Australiji, posle 36 godina, trenutno ima najveću količinu takozvanog koralnog pokrivača. 

Prema pisanju svetskih medija, promene se primećuju u centralnom i severnom delu, što je oko dve trećine grebena. Dok u južnom delu, zbog većeg broja morksih zvezda, došlo je do gubitka koralnog pokrivača.

Krajem prošle godine čak 98 odsto Velikog koralnog grebena bilo je zahvaćeno izbeljivanjem. Naučnici su se tada nadali da će u hladnijim područjima doći do oporavka grebena, jer ona služe kao sigurno mesto od izbeljivanja. Njihov idealni scenario bio je da korali u ovim delovima prežive i da zatim prirodno rasprušuju svoje larve na oštećene grebene.

Pre prošlogodišnjeg najvećeg izbeljivanja do sada, Veliki koralni greben uspeo je da “preživi” tri velika koja su se dogodila 2016., 2017. i 2020. godine.

Veliki koralni greben proteže se na 2.300 kilometara i može se videti iz svemira. Status lokacije svetske baštine dobio je 1981. godine. Bilo je pokušaja da postane zaštićeno područje, jer bi tako na neki način bio zaštićen, međutim Australija je uspela da spreči Organizaciju UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) da ovu oblast stavi na spisak ugroženih znamenitosti svetske baštine.

Vlada Australije najavila je da će potrošiti milijardu australijskih dolara (oko 630 miliona evra) na poboljšanje stanja Velikog koralnog grebena, nakon što je sprečila da se nađe na listi ugrožene svetske baštine.

Milica Radičević

Akumulacija Selova započeta pre 36 godina – pijaća voda za skoro milion stanovnika na jugu

Foto-ilustracija: Unsplash (Kobu Agency)
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Punih 36 godina je prošlo od kada je, sada već davne 1986. godine, postavljen kamen temeljac za izgradnju akumulacije Selova kod Kuršumlije, kapitalni projekat započet u vreme stare Jugoslavije, sa kojim bi bile zadovoljene potrebe vodosnabdevanja skoro milion stanovnika – građana Niša, Merošine, Prokuplja, Kuršumlije, Blaca i Žitorađe. Iako se poslednjih godina malo šta radilo, u JP „Srbijavode“ procenjuju da bi sve moglo da se završi za 3 godine – ako država obezbedi novac.

Brana Selova spada u 10 najznačajnijih visokih brana u Srbiji i planirano je da ta akumulacija kontroliše 349 km2, odnosno 15 odsto sliva reke Toplice.

,,Prema predviđenom planu, brana visine 75 metara, dužine 420 metara i zapremine 1,8 miliona kubnih metara trebalo je da snabdeva vodom četiri opštine Topličkog okruga, kao i deo grada Niša. Projektom je predviđena i izgradnja hidrocentrale i fabrike vode. Pored vodosnabdevanja, namena je i odbrana od poplava, navodnjavanje polja, razvoj turizma, ribolova, omogućila bi otvaranje novih radnih mesta’’, navedeno je u izveštaju „Srbijavode“.

Prvobitnim planom završetak izgradnje bio je planiran do 1994. godine, a procena je da je do sada uloženo između 70 i 100 miliona evra za radove koji su sa 70 odsto finansirani iz budžeta Srbije, dok su gradovi i opštine koji bi koristili vodu bili u obavezi da obezbede 30 odsto novca.

Načelnik Topličkog okruga Zlatan Miljković kaže da se radi o veoma značajnom, ako ne i najvažnijem infrastrukturnom projektu, ne samo za Toplički okrug, i očekuje da sa formiranjem nove Vlade Srbije, krene i konačno rešavanje tog pitanja.

,,Spas Toplice, ali i niškog kraja je dovršetak gradnje brane Selova, zahvaljujući kojoj bi se trajno rešilo pitanje snabdevanja vodom njenih stanovnika. Mislim da će država prepoznati interes građana koji ovde žive i da će se krenuti sa intenzivnijim radovima, a samim tim je i moguć završetak i puštanje u rad vodostistema u narednih nekoliko godina’’, rekao je Miljković.

Prema proceni, za nastavak druge faze radova na brani „Selova“, koji bi obuhvatili izradu tehničke dokumentacije, rešavanje imovinsko-pravnih odnosa i preostale završne radove na objektima i akumulaciji, potrebno je obezbediti dodatnih 45 do 50 miliona evra.

Inače, formiranjem akumulacije, kuršumllijska sela Selova, Pačarađa i Merćez bi bila potopljena. Prema saznanjima Južnih vesti, treba da se otkupi još jedan deo zemljišta, u međuvremenu su se mnogi meštani odavno odselili, ali u njima ima još uglavnom staračkih domaćinstava, stariji koji tu žive i čekaju da budu – “potopljeni”.

Izvor: Južne vesti

Studenti Elektrotehničkog fakulteta osvojili drugo mesto na međunarodnom takmičenju iz energetske elektronike 

Foto: Tim H-Bridges
Foto: Tim H-Bridges

Tim H-Bridges osvojio je nagradu “The Best Innovative Design Award” a ujedno i drugo mesto na najvećem svetskom takmičenju u oblasti inovativnih i energetski efikasnih rešenja IEEE International Future Energy Challenge 2021/2022. 

“Ova nagrada dolazi kao kruna dvogodišnjeg rada i kao, sada već možemo reći, tradicionalno dobrih rezultata koje naš tim ostvaruje na ovom takmičenju”, navodi se u saopštenju.

International Future Energy Challenge (IFEC)je najveće svetsko univerzitetsko takmičenje iz oblasti energetske elektronike u organizaciji IEEE, na kojem student iz svih krajeva sveta, predstavljaju svoja inovativna rešenja na unapred zadatu temu. Ovogodišnja tema bila je izrada solarnog invertora snage 1kW, za priključenje solarnih panela na gradsku mrežu. Na projektu se radilo dve godine, a finalna runda takmičenja se održana je od 27. do 29. jula na Univerzitetu Tenesi, Noksvil, SAD. 

“Na finalnom testiranju, naš tim je u konkurenciji 7 univerziteta iz celog sveta pokazao odlične rezultate. Naš prototip je ostvario efikasnost od 92 odsto i od strane stručnog žirija je pohvaljen za jednostavan a veoma kompaktan dizajn samog uređaja”, dalje se navodi.  

Finalni plasman timova na projektu 2021/2022 je: 

Utah State University

University of Belgrade (H-Bridges)

Reutlingen University

Leibniz University Hannover

University of Maryland

University of Connecticut

University of Moratuwa

“Na kraju još jedne takmičarske godine zadovoljni smo svime što je ovaj tim uspeo da postigne. Pre svega rezultatom na IFEC takmičenju, koje je uvek glavni cilj našeg rada, ali i činjenicom da je tokom izrade projekta u labaratoriji formirano devet naučnih radova koji su objavljeni i nagrađivani kako na domaćim tako i na međunarodnim naučnim konferencijama. Uz to, za potrebe testiranja, instalirali smo solarne panele na krov fakulteta, koji će svakako unaprediti uslove za rad studenata i nakon završetka našeg projekta”, piše u saopštenju.  

Članovi tima zahvalili su se i svim kompanijama koje su prepoznale kvalitet njihovog rada i pružile im nesebičnu podršku, kao i Elektrotehničkom fakultetu koji ih podržava u svim aktivnostima. 

Izvor: Tim H-Bridges

Gde idu istrošene baterije i sijalice iz Srbije?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pregorele sijalice i istrošene baterije u Srbiji najčešće završavaju u kantama za smeće, a potom na deponijama gde kroz zemljište i podzemne vode mogu da završe i u lancu ishrane. Manje od 10 odsto baterija i sijalica na godišnjem nivou bude adekvatno zbrinuto, tako da najveći deo ovog opasnog otpada dospe u prirodu gde oslobađa olovo, kadmijum, živu i druge veoma toksične materijale.

Jedini reciklažni centar za sijalice u Srbiji kompanije Božić i sinovi godišnje preradi do 100 tona odnosno tek pet odsto količina plasiranih na tržište. S druge strane, pogon za preradu baterija nemamo. Procene su da svaki građanin potroši jedan kilogram baterija godišnje dok je, primera radi, u 2020. godini na reciklažu u Nemačku,  gde ih jedino šaljemo, otišlo samo 17 tona.

Glavni razlozi ovakvog bilansa su nedostatak razvijene i održive sakupljačke mreže, subvencija, adekvatne zakonske regulative i kvalitetnog inspekcijskog nadzora. Kako bi se to promenilo, NALED i Nemačka razvojna saradnja, su u partnerstvu s kompanijama Božić i sinovi, E-reciklaža i Udruženjem reciklera Srbije pokrenuli projekat „Povećanje stope reciklaže baterija i sijalica”.

„Rešenje za bolje upravljanje baterijama je uvođenje podsticajnih sredstava za uspostavljanje sistema sakupljanja i obezbeđivanje posebnih kontejnera, kao i za izvoz ovog otpada jer bi podizanje pogona za reciklažu u ovom trenutku bilo neisplativo, a za kilogram baterija potrebno je četiri evra da bi se pravilno sakupile i tretirale. Kada je reč o sijalicama, država je uvela podsticaje, ali je neophodno sakupljačku mrežu proširiti na lokalne samouprave i omogućiti uvoz otpadnih sijalica iz regiona kako bismo bolje iskoristili kapacitete postojećeg reciklažnog centra koji može da preradi i do 25 miliona sijalica godišnje“, objašnjava Sanela Veljkovski, menadžerka projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Prema njenim rečima, u cirkularnoj ekonomiji svaki otpad je zapravo i resurs za dalju proizvodnju, ali ovaj koncept još nije dovoljno zaživeo kod nas. I baterije i sijalice uspešnije bi se tretirale ukoliko bi postojao razvijeniji sistem sakupljanja za građane u maloprodajnim objektima, obrazovnim i javnim ustanovama. Zato su partneri na projektu pokrenuli pilot akcije i postavili posude za odlaganje na sedam lokacija u institucijama Grada Kragujevca, beogradskoj opštini Stari grad, kao i na 13 fakulteta Univerziteta u Beogradu. Cilj je da se prikaže kako bi model održivog sakupljanja mogao da funkcioniše u praksi, kao i da se poveća stopa reciklaže baterija i sijalica u ovim sredinama za 20 odsto.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Podsetimo, Srbija nije još zatvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene, u sklopu kojeg je urađena procena troškova uređenja reciklažnog sistema. Investicije za usklađivanje s direktivom o baterijama i akumulatorima iznosile bi oko 3,5 miliona evra, dok bi kod direktive o električnom i elektronskom otpadu, u koji spadaju i sijalice, bilo neophodno izdvojiti oko 25 miliona evra. Efekti ovih ulaganja bili bi višeznačni, od očuvanja zdrave životne sredine i zdravlja do jačanja cirkularne ekonomije.

Da država razmišlja o rešenju problema vidi se iz Programa upravljanja otpadom u Srbiji za period 2022-2031 kojim je planirano da se za odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz domaćinstava uspostavi 169 reciklažnih dvorišta koja će biti operativna do kraja 2028. U zavisnosti od gustine naseljenosti, planirano je uspostavljanje jednog ili više dvorišta u svakoj opštini, gde će građani donositi otpad koji se ne sme odlagati u kante, uključujući istrošene baterije i sijalice.

Izvor: NALED

Novi poziv za prodaju 10 odsto akcija EPCG

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Pixabay

“Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić ponovo je objavila Javni poziv za prodaju 10 odsto sopstvenih akcija u blok transakciji. Ovog puta cena je povoljnija a rok za dostavljanje ponuda je 12. avgust.

Na prodaju je 11.813.238 akcija EPCG po minimalnoj ceni od 7,33 evra po akciji, fer tržišnoj vrednosti po Elaboratu o proceni vrednosti akcija. Kako se navodi u Javnom pozivu, najpovoljnija ponuda biće odabrana putem nadmetanja sa potencijalnim kupcima koji budu učestvovali a u skladu sa uslovima iz javnog poziva.

Javno otvaranje ponude održaće se 12.08.2022. godine u 10 časova.

Pravo da učestvuju na nadmetanju imaju energetske kompanije instalisanih kapaciteta najmanje hiljadu megavata (MW) ili sa osnovnim kapitalom najmanje 500 miliona evra. Ponude mogu dostaviti investicioni fondovi koji se kotiraju na organizovanom tržištu kapitala, imaju pozitivan finansijski rezultat u poslednje tri godine, kapital od najmanje milijardu evra i ulaganje u energetski sektor od minimum 100 miliona evra u zadnjih pet godina.

„Ponuđač je u obavezi da uz prijavu dostavi originalnu bankarsku garanciju, bezuslovno „bez prigovora“ i naplativu na prvi poziv sa rokom važenja minimum 60 dana od otvaranja ponude na iznos od pet odsto investicione vredonosti sopstvenih akcija“, navodi se u pozivu.

U slučaju da izabrani kandidat odustane od potpisivanja ugovora o kupovini akcija, EPCG će izabranom kandidatu istu aktivirati.

U postupku nadmetanja može da učestvuje samo privredni subjekat koji nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan.

U postupku nadmetanja može da učestvuje samo privredni subjekat koji je izmirio sve dospele obaveze po osnovu poreza i doprinosa u skladu sa važećim zakonskim propisima države u kojoj privredni subjekat ima sedište.

Ponuda se dostavlja neposredno ili putem pošte, na adresu “Elektroprivrede Crne Gore” AD Nikšić, ul. Vuka Karadžića br. 2, 81400 Nikšić.

Ključni kriterijum za vrednovanje ponuda biće najveća ponuđena vrednost ukupne blok transakcije.

Neblagovremene ponude, kao i ponude uz koje nisu priloženi traženi dokazi, biće odbačene i neće se razmatrati u postupku izbora ponuda i iste će biti vraćene ponuđaču.

Odluku o izboru strateškog kupca doneće Skupština akcionara preduzeća, na osnovu predloga Komisije koja je sprovela postupak prodaje.

„U slučaju odustanka od zaključenja ugovora o kupovini akcija podnosioci ponuda, ni bilo koje pravno niti fizičko lice neće imati pravo da zahtevaju bilo kakvu naknadu štete i troškova nastalih kao direktna ili indirektna posledica učešća na ovom Javnom pozivu“, navodi se u pozivu.

Izvor: RTCG

Hoće li fabrika guma Linglong zagaditi reku Begej?

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)
Foto: Građanski preoket/ Youtube screenshot

Udruženje Građanski preokret upozorilo je u decembru prošle godine da se kineska fabrika autoguma Linglong kod Zrenjanina povezuje cevima direktno sa rekom Begej, a kako navode u nedavno objavljenom saopštenju, to je u međuvremenu i realizovano.

“Na manje od dva kilometra od tog mesta nizvodno je Specijalni rezervat prirode ‘Carska bara‘, zatim ušće Begeja u Tisu, dok je na desetak kilometara dalje ušće Tise u Dunav. Za sada se kroz postavljene cevi i prokopane kanale ispuštaju otpadne vode s gradilišta Linglonga, a izvesno je da će tuda oticati celokupan tečni otpad kada počne proizvodnja autoguma, što će izazvati ekološku katastrofu”, stoji u saopštenju Građanskog preokreta.

Dodaje se da je Linglong postavio cevi unutrašnjeg prečnika 1.600 mm u zemlju od svoje fabrike ka reci Begej, a kroz cevi ovolikog profila može da protekne 4,5 m3/s tečnosti slične specifične težine kao voda, odnosno 389 hiljada kubnih metara na dan.

“Izvesno je da tretman tih otpadnih tečnosti uopšte nije predviđen – ni sada ni u budućnosti, kroz najavljeni gradski prečistač. Ugovoreni kapacitet postrojenja je samo 25 hiljada kubnih metara vode na dan, iako je Studija izvodljivosti za upravljanje otpadnim vodama iz 2015. godine utvrdila da je za Zrenjanin potreban prečistač kapaciteta između 38 i 51 hiljada kubnih metara vode po suvom vremenu, a između 45 i 58 hiljada kubnih metara vode po kišnom vremenu. Studija iz 2015. godine nije obuhvatila potrebe gigantskog postrojenja kakava je fabrika autoguma Linglong”, upozorava Građanski preokret.

Povodom ovih navoda oglasio se i Linglong koji navodi da nije došlo do izlivanja otpadnih tehnoloških voda, te da su u okviru fabričkog kompleksa projektovani zasebni sistemi za odvođenje atmosferske, sanitarno-fekalne i tehnološke otpadne vode, koji su trenutno u fazi izgradnje.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovi sistemi se zasebno izvode kako bi bila zagarantovana odvojenost tehnološke otpadne vode i kišnice. Dva kanala koja su trenutno u procesu izgradnje služe za odvođenje atmosferske vode, tj. kišnice iz fabričkog kompleksa kompanije Linglong, što je u potpunosti u skladu sa relevantnim propisima i pravilima struke. U njima nikad nisu ispuštene, niti se planira ispuštanje tehnoloških ili fekalnih otpadnih voda”, saopšteno je iz kompanije Linglong.

Dodaju i da je u okviru samog kompleksa već izgrađeno postrojenje za tretman industrijskih otpadnih voda, i ova voda će postrojenje napuštati tek nakon što se utvrdi da su zadovoljeni zahtevi relevantnih standarda.

“Puštanje ovog postrojenja u probni rad se uskoro planira, a njegova važnost je još tokom projektovanja fabrike uzeta u obzir i sastavni je deo projekta tehnologije. Želimo da naglasimo da je ovaj objekat ne samo neophodan za realizaciju proizvodnje, već je prema zakonu i obaveza kompanije Linglong. Tek nakon prečišćavanja u postrojenju za preradu otpadnih voda, odnosno kada se produkovane tehnološke otpadne vode dovedu u propisane okvire dozvoljenih koncentracija zagadjujućih materija, ta voda će napustiti fabrički kompleks i biti ispuštena u gradsku kanalizaciju”, rečeno je iz Linglonga.

Energetski portal

Nemačka smanjuje subvencije za kupovinu električnih automobila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Sve veća popularnost električnih vozila u Nemačkoj dovodi do toga da Vlada ove zemlje planira da sledeće godine smanji subvencije za njihovu kupovinu. 

“Električna vozila postaju sve popularnija i više im neće biti potrebne državne subvencije u doglednoj budućnosti“, rekao je Robert Habek, ministar ekonomije, prenose svetski mediji.

Osim što će smanjiti podsticaje za kupovinu električnih vozila, Nemačka će ukinutni subvencije za kupovinu plug-in hibridnih električnih automobila krajem ove godine.

Kako dalje prenose subvencije za vozila na isključivo električni pogon čija je cena ispod 40.000 evra biće smanjene na 4.500 evra sa sadašnjih 6.000 početkom naredne godine, a na 3.000 evra tokom 2023. godine.

Za automobile čija je cena veća od 40.000 evra, premija će početkom sledeće godine pasti sa 5.000 na 3.000 evra.

Subvencije se neće odobravati za kupovinu automobila čija je cena veća od 65.000 evra, a od 2024. godine važiće za vozila čija je cena veća od 45.000 evra.

Prema podacima savezne agencije za motorna vozila (KBA), u Nemačkoj je prošle godine prvi put registrovano 83 odsto više e-automobila nego 2020. Što pokazuje da eksplozivan rast prodaje automobila na električni pogon u ovoj zemlji

Sve ovo odlično se uklapa u plan Vlade koja je zacrtala jasan cilj, a to je da to 2030. godine “na putu” bude najmanje 15 miliona potpuno električnih automobila. Uvereni su da će ispunjenje ovog cilja pomoći u borbi protiv klimatskih promena

Nemačka Vlada radi i na tome da obezbedi dovoljan broj punjača za električna vozila kako bi ona neometano učestvovala u saobraćaju. Prošle godine su zakonom definisali postavljanje mreže od 1.000 ultra brzih punjača koji bi trebalo da budu instalirani do 2023. godine. Prema ranije objavljenim podacima, u Nemačkoj ima više od 800 mesta za punjenje električnih vozila na ultra brzim elektropunjačima.

Milica Radičević

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najvišu maloprodajnu cenu derivata nafte za period od 15 časova 05. avgusta 2022. godine do 15 časova 13. avgusta 2022. godine.

Nova maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 209 dinara, dok će evro premijum BMB 95 koštati 184 dinara.

U skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Na sednici Vlade, održanoj 4. avgusta, doneta je izmenjena odluka o privremenoj zabrani izvoza Evro dizela EN 590 kojom se zabrana produžava za još sedam dana.

Energetski portal

Republika Srpska ukida garantovanu cenu velikim proizvođačima struje

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Pravo na garantovanu otkupnu cenu električne energije u Republici Srpskoj imaće samo mala postrojenja instalisane snage do 150 kW, solarne elektrane na objektima, postrojenja na biomasu i biogas instalisane snage do 500 kW, odlučeno je na sednici Vlade Republike Srpske.

Bez garantovane otkupne cene ostala su postrojenja veće instalisane snage, koja će morati električnu energiju da prodaju samostalno na tržištu. Njima je ostavljena mogućnost ostvarivanja premije u slučaju kada budu izabrani kao najpovoljniji ponuđači u postupku aukcije.

Data je saglasnost na odluku Regulatorne komisije za energetiku Srpske o visini garantovanih otkupnih cena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.

Komisija je usvojila odluku o visini garantovanih otkupnih cena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i dostavila na saglasnost Vladi Republike Srpske.

Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je stupio na snagu u martu 2022. godine, menja sisteme podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u odnosu na prethodna zakonska rešenja od 2012. godine, kojim je garantovana otkupna cena ili pravo na premiju mogla biti ostvarena za postrojenja instalisane snage do 10 MW.

U odluci Regulatorne komisije utvrđene su samo cene za postrojenja koja imaju pravo na garantovanu otkupnu cenu.

,,Garantovane otkupne cene utvrđene novom odlukom su veće od cena koje su bile utvrđene trenutno važećom odlukom, ali su i znatno niže od tržišne referentne cene, što je rezultat evidentnih ekonomskih poremećaja zbog ekonomske i energetske krize u svetu”, rekli su u Vladi Srpske.

Premija za električnu energiju utrošenu za vlastite potrebe i prodatu na tržištu je promenjiva i utvrđuje se kao razlika između garantovane otkupne cene koja je na snazi u momentu zaključenja prvog ugovora o podsticanju i referentne tržišne cene, pri čemu se premija isplaćuje u slučaju kada je razlika pozitivna.

Visinu referentne tržišne cene kvartalno utvrđuje Regulatorna komisija, posebnom odlukom.

Ova odluka počeće da se primenjuje od 1. januara 2023. godine.

Izvor: Capital.ba

WWF: U Srbiji je do 2021. godine zbog izgradnje malih hidroelektrana nepovratno uništeno više od 300 km reka

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Gonzalez)

Iako je početkom godine Vlada Republike Srbije donela odluku da će naknada koju plaća krajnji potrošač za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije, ostati ista kao i prethodne godine, krajem jula meseca je ipak usvojila Uredbu o izmeni uredbe o visini posebne naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije  iz obnovljivih izvora energije (OIE) u 2022. godini, piše WWF Adria.

Umesto 0,437 dinara po kilovat času (kWh), naknada će od 1. avgusta iznositi 0,801 dinara po kilovat času (kWh), što je gotovo duplo u odnosu na dosadašnju.

Mesec dana ranije, objavljen je i Izveštaj Agencije za energetiku, u kome se navodi da su na kraju 2021. godine na distributivnoj mreži bile priključene 353 male hidroelektrane (MHE), ukupne instalirane snage 247 MW, sa 2,9 odsto učešća u ukupnoj proizvodnji električne energije za prošlu godinu. Samim tim, može se zaključiti da je do 2021. godine u Srbiji nepovratno uništeno više od 300 km reka, upozorava WWF Adria.

U Izveštaju se takođe navodi da Agencija priznaje da jedan od najvećih troškova predstavljaju gubici u distributivnoj mreži koji su u 2021. godini iznosili 11,73  odsto, gotovo identično kao 2019. godine (11,75 odsto). To dokazuje da ništa nije učinjeno da bi se smanjile ove veoma visoke vrednosti u odnosu na tehnički opravdane. Iz WWF-a ukazuju da bi se smanjenjem distributivnih gubitaka od svega dva odsto uštedelo više električne energije nego što je godišnja proizvodnja svih MHE iz sistema podsticaja za OIE.

“Jedina dobra vest ovih je dana stigla iz Evropske investicione banke – EIB, koja je objavila dokument u kome se nalazi lista isključenih sektora i aktivnosti u kojima se između ostalih nalaze rudarstvo, hidroenergija i spaljivanje otpada. Na tome su WWF, CEE Bankwatch Network i Ekološko udruženje Rzav radili godinama, a rezultat je da komercijalne banke više ne mogu da finasiraju hidroenergetske projekte, bez da EIB prethodno ne izvrši detaljne provere projekata. To znači da će se preusmeriti na projekte nižeg rizika”, ističe Nataša Milivojević, saradnica WWF Adrije na Programu očuvanja slatkovodnih ekosistema.

Foto: Facebook (screenshot)

Iz WWF-a dodaju da, osim direktne štete po prirodu, pogotovo u kontekstu klimatskih promena i nepovoljnih situacija u pogledu hidroloških prilika, male hidroelektrane proizvode i značajne finansijske gubitke za celu državu. Korist imaju samo povlašćeni proizvođači električne energije iz malih hidroelektrana, a ovo uvećanje naknada za zelenu energiju dodatno će uticati na račune građana. Ove cene dovode do preusmeravanja sredstava iz ruku potrošača u ruke vlasnika kapitala MHE, koje u 2021. godini iznose 31.571.350 EUR.

“Neophodno je da Vlada Republike Srbije trajno ukine plaćanje podsticaja za male hidroelektrane i tako dodatno spreči dalje uništavanje naših reka i izbegne dodatne gubitke za građane, a sredstva od naknada za podsticaje usmeri prema društveno korisnim projektima i zaštiti životne sredine”, zaključuje Nataša Milivojević.

Podsećamo da je pre nepunih mesec dana u Federaciji Bosne i Hercegovine donet Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se zabranjuje izgradnja novih malih hidroelektrana. Postojeći projekti će biti nastavljeni, ali izdavanja dozvola za nove više neće biti. Isto bi trebala da napravi i Republika Srbija.

Izvor: WWF Adria

Vlada Uredbom ograničila cene hleba i ogreva

Foto: Wikipedia (Matija)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ronaldo de Oliveira)

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba kako bi se zaštitilo tržište i sprečile deformacije u formiranju cena ovog proizvoda, a imajući u vidu da se u strukturi cena najveći deo troškova odnosi na brašno čija se cena menjala.

Uredbom o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba ograničena maloprodajna cena hleba od brašna T-500 na 53,50 dinara, dok je maksimalna proizvođačka cena ograničena na 45,88 dinara, saopštilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija.

Takođe, Uredbom je ograničena i najviša ukupna stopa marže, obračunata na neto fakturnu cenu za sve ostale vrste hleba, umanjenu za rabate i popuste, a iznosi maksimalno 40 odsto.

Ova uredba će stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije, a sa primenom će početi od 9. avgusta i važiće 30 dana.

Kako je u prethodnom periodu došlo do velikog rasta cena namirnice ključnih za ishranu stanovništva, uredbom je po prvi put ograničena marža na sve ostale vrste hleba.

S obzirom na to da je marža šest odsto, a da se hleb uglavnom isporučuje direktno u trgovini na malo, tako da je to i ukupna marža trgovaca na malo, zaključeno je da se povećanje cene neće odraziti na njihovo poslovanje. Procenjeno je da povećanje cena neće značajno uticati ni na standard potrošača.

Nakon konsultacija sa predstavnicima proizvođača i udruženja, Vlada Srbije je donela paket mera koje se odnose na bezbedno snabdevanje drvnim sortimentima i kontrolu cena ogreva i peleta.

Na inicijativu Ministarstva rudarstva i energetike, a u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstvom poljoprivrede, skladištarima, peletarima, kao i Upravom za šume, JP „Srbijašume“, Vlada je donela Uredbu o ograničenju visine cene peleta, kao i Odluku o privremenoj zabrani izvoza peleta i određenih drvnih sortimenata od bitne važnosti za Republiku Srbiju.

Uredbom o ograničenju visine cene peleta, koja je doneta sa ciljem zaštite energetske bezbednosti Republike Srbije, a koja će biti na snazi 90 dana od dana stupanja na snagu, predviđeno je da maksimalna maloprodajna cena peleta ne sme prelaziti 38.000 dinara po toni u svim pakovanjima.

Sprovođenje nadzora nad primenom Uredbe na terenu i kontrolisanje maloprodajne cene peleta, vršiće inspekcijski organi Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Foto-ilustracija: Pixabay (Mrdidg)

Odluka o privremenoj zabrani izvoza peleta i određenih drvnih sortimenata za potrebe proizvodnje čvrstih goriva na bazi biomase na domaćem tržištu, doneta je kako bi se sprečile kritične nestašice ovih proizvoda, do kojih je došlo usled povećanog izvoza i potrebe stanovništva za snabdevanjem, prouzrokovanim krizom na svetskom tržištu energenata.

Odluka će trajati do 1. novembra ove godine.

Odlukom je omogućeno da izvoz trupaca može da se vrši uz posebne dozvole koje će se podnositi na mesečnom nivou Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a o kojima će odlučivati komisija sačinjena od predstavnika ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, trgovine i Privredne komore Srbije.

Dozvole koje budu dostavljene do 15. u mesecu za tekući mesec za ukupnu količinu drvnih sortimenata planiranih za izvoz, izdavaće se na period od dva meseca.

Snabdevanje tržišta drvnim sortimentima i kontrolu cena ogreva i peleta kontrolisaće Radna grupa za praćenje proizvodnje i prodaje drvnih sortimenata od strane javnih preduzeća za gazdovanje šumama u državnoj svojini, koja je danas formirana na sednici.

Vlada je dala saglasnost na odluku o usvajanju cenovnika osnovnih proizvoda šumarstva – drvnih sortimenata javnog preduzeća za gazdovanje šumama „Srbijašume’’, kojim se odobrava povećanje od 15 odsto, a u interesu zaštite imovine, odnosno šuma u državnoj svojini Republike Srbije i njihovog ekonomski opravdanog korišćenja.

Energetski portal

 

Poskupljuje voda u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Albert Flamingo)

U septembru računi za utrošenu vodu u Kragujevcu biće uvećani za 20 odsto. Povećanje cene vode uslovljeno je rastom cena energenata, električne energije, hemikalija i materijala za održavanje.

Kako se navodi u saopštenju na sajtu grada najavljeno poskupljenje je samo polovina od potrebnog povećanja za koje je ovo preduzeće tražilo saglasnost od svog osnivača.

“Cene naših usluga formiraju se tako da one samo pokrivaju troškove koji nastaju u toku procesa proizvodnje i distribucije higijenski ispravne vode, kanalisanja i prečišćavanja otpadnih voda. Konkretno povećanje cena vode uslovljeno je rastom cena energenata. U periodu od decembra 2020. godine do danas cene goriva su porasle u proseku 70 odsto, hemikalija za 40 odsto, materijala i delova za održavanje i izradu vodovodne i kanalizacione mreže 60 odsto, a cena električne energije počev od 1. avgusta je za 40 odsto veća od dosadašnje”, rekao je Nebojša Jakovljević, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“.

Prema zvaničnim podacima KOMDEL-a iz aprila 2022. godine cena vode za stanovništvo u Kragujevcu iznosi 49,48 dinara/m 3 dok je cena u Beogradu 54,05 dinara/m 3, Novom Sadu 54,57 dinara/m 3, Nišu 57,20 dinara/m 3, što znači da je cena vode u Kragujevcu za devet odsto niža od gradova slične veličine u Republici Srbiji. Prema istim podacima cena vode u Kragujevcu za 77,66 odsto niža je u odnosu na najvišu cenu u Republici Srbiji.

Pored toga, građani i privreda grada Kragujevca i opština Batočina i Knić, duguju JKP „Vodovod i kanalizacija“ 1,1 milijardu dinara, od čega domaćinstva 885, a privreda 232 miliona dinara. To znači da je Vodovod 16 meseci svim potrošačima isporučivao vodu bez dinara naplate. Nedostajuća sredstava obezbeđena su kreditnim zaduženjem u iznosu od 200 miliona dinara za izmirenje dospelih obaveza prema dobavljačima, kao i za održavanje tekuće likvidnosti preduzeća.

I pored toga, grad Kragujevac je tokom cele godine uredno snabdeven svim potrebnim količinama higijenski ispravne vode.

Energetski portal

BIOFACH 2022 : Vrednost novih izvoznih poslova pet miliona evra

Foto: Privredna komora Srbije
Foto: Privredna komora Srbije

Prve analize učešća naših kompanija na nedavno održanom Međunarodnom sajmu organske hrane BIOFACH 2022 u Nirbergu, pokazuju da su firme iz Srbije imale oko 300 bilateralnih razgovora sa partnerima iz Nemačke, Švajcarske, Italije, Francuske, Izraela, SAD, Estonije i Turske, a vrednost novih izvoznih poslova procenjuje se na oko pet miliona evra.

„Sajam je bio prilika da naše kompanije ojačaju svoju poziciju na izuzetno zahtevnim inotržištima u organskoj industriji. Srbija je prepoznata kao „premium quality“ proizvođač i kao takva se može nositi sa konkurencijom iz cele Evrope. Naše kompanije koje posluju u ovom sektoru prate svetske trendove o čemu svedoči veliki broj sastanaka koje su imali tokom trajanja sajma“, kaže Ivan Lazić iz Službe za organsku proizvodnju PKS.

Lazić ističe da će bržem razvoju ovog sektora u Srbiji, doprineti novi Zakon o organskoj proizvodnji, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, a koji će biti u potpunom skladu sa novim EU regulativama. To će, kako kaže, omogućiti našim proizvođačima još lakši pristup tržištima EU ali drugih zemalja.

Foto: Privredna komora Srbije

Takođe, podseća da je na ovogodišnjem sajmu „BIOFACH“ 2022, uz podršku Privredne komore Srbije, Razvojne agencije Srbije, Švajcarskog programa za promociju izvoza SIPPO i organizacije Serbia Organica, na sajmu učestvovalo devet  proizvođača organske hrane koji su predstavili svoj izvozni program na jednoj od vodećih međunarodnih izložbi  koja je okupila ove godine 2.200 izlagača iz 94 zemlje među kojima su globalni proizvođači organske hrane, distributeri, trgovinski lanci, kao i vodeći eksperti na polju prehrambene industrije.

U okviru nacionalnog paviljona Srbije, srpski organski sektor predstavljali su ECOAGRI SERBIA, Bela Crkva, DRENOVAC, Arilje, MENEX, Kruševac, MASTER FOOD, Užice, ITN GROUP i kompanija NISHA  iz Beograda, ES KOMERC, Prijepolje, AGRO-BIS iz Blaca i FRUTORGA, Prokuplje.

U okviru sajma, održan je i Okrugli sto na temu razvoja organske proizvodnje u Srbiji na kojem je istaknuto da  sektor organik sve više dobija na značaju, sve je više površina pod organskim zasadom, a raste i broj proizvođača uključenih u organsku proizvodnju, dok je vrednost izvoza  u 2021.godini porasla za 57,4 odsto u odnosu na 2020.godinu.

Izvor: Privredna komora Srbije

Holandija zbog suše proglasila nestašicu vode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izuzetno visoke letnje temperature širom sveta donele su požare, sušu i ozbiljnu nestašicu vode. Tropski talas Holandiji je doneo nestašicu vode, što je posledica izuzetno toplog leta bez kiše.

Zbog isparavanja i veoma niskih vodostaja reka u Holandiji je zemlja “žedna vode”, prenose svetski mediji.

Holanđane posebno zabrinjava to što dve trećine stanovništva živi ispod nivoa mora, te suše mogu brzo da postanu akutni problem i prouzrokuju stvaranje mulja u rekama, što će otežati rečnu plovidbu i uticati na sav živi svet u vodi i oko nje.

Drugi problem je isušivanje brana, a u ovom tenutku barže na donjoj Rajni, važnom putu za prevoz uglja iz Rotterdama do nemačkih čeličana, prevoze s manje od pola kapaciteta.

Prema saopštenju Ministarstva infrastrukture i saobraćaja Holandije voda kroz Rajnu teče brzinom od 850 kubnih metara u sekundi u Lobitu, što je „izuzetno malo za ovo doba godine“.

“Nivo podzemnih voda je nizak i vrlo nizak na jugu što dovodi do uginuća riba i sve više algi, ali na sreću to se, za sada, nije odrazilo na pijaću vodu”, dalje se navodi.

Koliko je situacija, gotovo svuda alarmanta, pokazuje i to što je u Hrvatskoj i Italiji na snazi redukcije u potrošnji vode. Pijaća voda se do kraja avgusta ne sme koristi za pranje vozila, ulica, javnih površina, zalivanje bašta i terena, punjenje bazena.

Kazne za nepoštovanje ovih propisa u Italiji iznose do 500 evra, a u Istri u Hrvatskoj svi koji prekrše pravila biće delimično ili potpuno isključeni sa vodovodnog sistema.

Kada je reč o našoj zemlji za sada nema najavljenih redukcija u isporuci vode, a trenutno su sušom najviše pogođeni poljoprivrednici koji strahuju za prinose jer je na mnogim njivama zemlja popucala, a posedice nedostatka padavina već se vide na usevima. 

Naučnici već godinama upozoravaju na globalno zagrevanje i posledice koje ono donosi, a koje su svake godine sve vidljivije. Trenutna situacija dodatno podstiče sve nas da uložimo dodatne napore kako bi došlo do promena.

Milica Radičević

Električni tricikl “Hamba” čuva životnu sredinu i vraća osmehe na lica

Foto: Fejsbuk skrinšot / Mobility for Africa
Foto: Fejsbuk skrinšot / Mobility for Africa

Mlada žiteljka ruralne oblasti okruga Vedža u Zimbabveu upravo je spakovala jaja sa svoje male farme, poljubila decu i dala se na kilometrima dug, prašnjav put ne bi li stigla do prve pijace i tu prodala skromni prinos svojih koka.

Kada sunce ugreje svom snagom, prva na udaru su jaja koja mlada žena nosi na glavi, pa se neretko desi da se hrana pokvari i pre nego što stigne do svog odredišta.

Ovo je svakodnevnica za većinu malih poljoprivrednica u ruralnim krajevima Zimbabvea jer je jedina alternativa pešačenju autobuska karta koja košta preko 12 dolara, dok o korišćenju konvencionalnih vozila niko i ne pomišlja, pogotovo ne sa sadašnjim cenama goriva.

Težak život vrednih i požrtvovanih žena, srećom, nije ostao neprimećen, a u pomoć su im pritekle čiste tehnologije.

Ako bih morala da izdvojim jedan razlog zbog kojeg sam veliki zagovornik obnovljive energije i elektromobilnosti, onda je to njihova moć da unesu drastične promene u živote siromašnih i manje privilegovanih stanovnika ove planete.

Junak današnje priče, jedne od onih koje vraćaju veru u bolje sutra, je mali solarni električni tricikl koji se zove “Hamba”, što na jeziku Ndebele znači “idi”. Tačnije, junaci su svi oni koji su inicirali uvođenje ovih praktičnih vozila u svakodnevni život afričkih poljoproprivrednica i time njihovo poslovanje i kvalitet života podigli na mnogo viši nivo.

“Hamba” je produkt saradnje društvenog preduzeća Mobilnost za Afriku (MFA), Univerziteta Cinhua u Kini, Tojota fondacije i brojnih drugih partnera.

MFA je poboljšala i modifikovala originalni kineski tricikl kako bi ga prilagodila ruralnim afričkim terenima, a delovi tricikala uvoze se iz Kine i sklapaju u Zimbabveu.

Neke od tricikala kupila je Evropska unija i poklonila poljoprivrednicama, dok se drugi mogu iznajmiti za pet dolara dnevno.

Tricikl je prvi put predstavljen 2019. godine, a MFA sada raspolaže sa 88 vozila. Plan je da se vozni park utrostruči do kraja 2022. godine.

Litijum-jonske baterije “Hambe” pune se na solarnim stanicama ili se mogu zameniti za već napunjene baterije, a izgradnja ovih stanica takođe je u toku kako bi elektromobilnost bila još efikasnija.

Program je prvenstveno namenjen ženama poljoprivrednicima, ali “Hambu” mogu da koriste i ostali žitelji ruralnih krajeva.

Osim za odlazak na pijacu, mali tricikl služi i za odlazak u crkvu, dok ga pojedini koriste kao taksi razvozeći decu, bolesne, trudnice i seljane koji idu u kupovinu.

Foto: Fejsbuk skrinšot / Mobility for Africa

Malo je reći da su životi žena i njihovih porodica procvetali zahvaljujući ovom projektu. Pored toga što im omogućava brže i lakše obavljanje posla, “Hamba” im je doneo i velike uštede, pa su tako mnoge tek sada u stanju da plate školarine svojoj deci.

Mnoge poljoprivrednice uspele su da prošire svoja gazdinstva zahvaljujući triciklu, pa se čitav projekat pozitivno odražava na celokupnu ekonomiju Zimbabvea. Najbolje od svega je to što će “Hamba” uskoro preći granice Zimbabvea i raširiti se po čitavoj Africi.

To bi, smatram, trebalo da bude u fokusu energetske tranzicije – ne skupa, luksuzna električna kola koja malo ko može da priušti, već jeftina, jednostavna i efikasna rešenja koja targetiraju one u najtežim položajima.

U nadi da će nas uskoro preplaviti jeftina ekološka vozila koja vraćaju osmehe na lica i čuvaju životnu sredinu, srdačno vas pozdravljam.

Milena Maglovski

Dobra praksa održivog poslovanja -Strauss Adriatic

Foto: Strauss Adriatic
Foto: Strauss Adriatic

Društvena odgovornost predstavlja osnovu poslovanja kompanije Strauss Adriatic. Veliki udeo u ovakvom načinu rada zauzimaju zelene aktivnosti rasprostranjene širom sistema – od upotrebe osnovnih materijala za rad do korišćenja obnovljivih izvora energije.

Među brojnim aktivnostima kojima kompanija vodi računa o životnoj sredini, izdvaja se korišćenje kafene plevice od 2012. godine. Kao nusprodukt iz procesa prerade kafe, ona je ranije predstavljala otpad, a danas služi kao biomasa za grejanje administrativnog dela i pogona fabrike u Šimanovcima zahvaljujući otkriću njenog toplotnog potencijala od strane zaposlenih. Inicijalna investicija od 100.000 evra isplatila se već tokom prve godine: troškovi grejanja su se drastično smanjili, jer je potrošnja TNG-a svedena na minimum, tako da je ušteđeno 83.000 evra i otplaćeno čak 80 odsto uloženih sredstava. Osim finansijske uštede, izuzetno je primetan i ekološki benefit. Naime, korišćenjem kafene plevice, smanjena je emisija ugljen-dioksida za čak 11 odsto, troši se manje fosilnih goriva, ujedno se rešava pitanje skladištenja otpada, a produkti sagorevanja biomase ne utiču štetno na okolinu.

Grejanje na kafenu plevicu jedan je od prvih izuzetnih ekoloških projekata Strauss Adriatic-a koji je zahtevao veliku posvećenost zaposlenih. Još jedan zeleni projekat koji kompaniju ističe kao pionire u ovoj oblasti jeste i instaliranje solarnih elektrana na krovu Doncafé fabrike u Šimanovcima. Prvih 180 solarnih panela postavljeno je početkom marta 2020. godine, a danas je taj broj znatno veći, tako da je ukupni kapacitet solarnih ploča čak 109kW.

Borivoje Petrović, menadžer održavanja Strauss Adriatic, naglašava značaj solarnih panela za očuvanje životne sredine: „Kao i svi drugi obnovljivi izvori energije, solarne elektrane su danas važnije nego ranije, jer njihova upotreba smanjuje korišćenje neobnovljivih izvora, ali i emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Više panela na krovovima znači manje emisije i čistiji vazduh. U prethodnih godinu dana iz naše elektrane smo dobili 92MWh, dok smo iz mreže EPS-a potrošili 1295MWh, dakle negde oko sedam odsto od ukupne električne energije koju smo potrošili je došlo iz obnovljivih izvora, što je značajna ušteda”.

Kako Petrović kaže, posledice klimatskih promena su sve vidljivije – ovo leto nas je izuzetno visokim temperaturama opomenulo da svako od nas treba da promeni pristup: „Skoro svakog dana možemo videti posledice klimatskih promena, od neverovatnih vrućina do kiša i poplava koje kanalizacione mreže i kanali ne mogu da podnesu. I kompanije i pojedinci treba da deluju pre svega lokalno, da ne rasipaju energiju i da svoju okolinu učine što prijatnijom i čistijom za život. Obrazovanje je takođe vrlo bitan faktor – rad sa novim generacijama koje u svemu treba da budu bolje od nas i da donesu drugačiji stav prema svetu u kome živimo”.

Foto: Strauss Adriatic

Osim grejanja na kafenu plevicu i dobijanja energije od solarnih panela na krovu fabrike, zaposleni u Strauss Adriatic-u menjaju čitav sistem „iznutra”. U kompaniji se ne koriste plastične čaše, slamčice i slični proizvodi za jednokratnu upotrebu, već su za svakoga obezbeđeni personalizovani EcoCareCup izdržljivi proizvodi od šećerne trske. Za plastične flaše je instalirana posebna reciklažna presa, a u kancelarijama su postavljene kante za sortiranje otpada. Za potrebe zalivanja zelenih površina u okviru fabrike sakuplja se kišnica, kako se ne bi trošilo više vode nego što je potrebno.

„Strauss Adriatic u okviru svojih mogućnosti daje značajan doprinos očuvanju životne sredine. Projekti koje smo sproveli u delo govore tome u prilog. Primera radi, 26 odsto ukupne energije, koju je naša fabrika potrošila prethodne godine, došlo je iz obnovljivih izvora. Skoro polovina ove energije došla je iz biomase koja nastaje u procesu proizvodnje kafe i koja se koristi za grejanje fabrike. Verujem da ćemo u bliskoj budućnosti realizovati i nove projekte koji će ovaj procenat dodatno uvećati”, zaključuje Borivoje.

Zahvaljujući internim inicijativama, Strauss Adriatic donosi novu vrednost zajednici i predstavlja društveno vrednu kompaniju. Proaktivan pristup zaposlenih omogućio je da određena operativna ponašanja postanu deo poslovne prakse kompanije i doprinesu napretku društva. Kontinuiranim ulaganjem u zaštitu okoline, Strauss Adriatic posvećeno stvara održivu zajednicu koja stvara kvalitetniju budućnost za nove generacije. Realizacijom i unapređenjem dobre prakse, kompanija poštuje visoko postavljene Strauss Coffee standarde, čiji je deo, i predstavlja pravi primer za okruženje u kojem posluje.

Izvor: OIE Srbija