Razvoj elektroenergetske mreže ključan za veću integraciju OIE u regionu

Foto: Ljubaznošću Senada Huseinbegovića

U razvijenim zemljama proces integracije OIE nezaustavljivo teče, međutim iako kao region imamo dobre preduslove za aktivniji pristup zelenoj transformaciji, taj proces se kod nas kreće puževim korakom. Istina je da postoje interesi za značajnija ulaganja u obnovljive izvore energije, ali to uglavnom dolazi od stranih i privatnih investitora. Elektroenergetske kompanije, koje su uglavnom u državnom vlasništvu, još uvek mirno spavaju i žive na račun „Titovih“ elektrana.

Masovnija integracija obnovljivih izvora energije je sistemski izazov, te je neophodan proaktivan rad elektroenergetskih kompanija i razumevanje državnog aparata koji donosi zakonske regulative. Potrebno je da svima imperativ bude uspostavljanje fleksibilnog elektroenergetskog sistema koji u svim realnim uslovima proizvodnje i potrošnje treba da osigura stabilan rad.

Potrebna jasna vizija za energetsku transformaciju BiH

Kada je reč o energetskoj tranziciji, svi bi trebalo da budemo svesni da je to neminovan proces kojem treba da pristupimo ne sutra, ne danas, nego juče. O energetskoj tranziciji u BiH se govori samo deklarativno, dok se na njenom sprovođenju u praksi čini vrlo malo. Usvojeni planovi i planirane reforme energetske tranzicije uglavnom su rezultat političkih i ekonomskih pritisaka koji dolaze spolja. Upravo pritiske za sprovođenje energetske tranzicije treba prihvatiti kao šansu za modernizaciju i razvoj energetskog sektora.

Za početak, potrebno je definisati viziju gde elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine treba da se nalazi 2030. i 2050. godine. Kada imate jasnu viziju, onda sve vlade, kompanije i pojedinci treba aktivno da izvršavaju svoje obaveze na putu ostvarenja vizije. Na tom putu, konvencionalna energetika u kojoj preovladavaju fosilna goriva mora da se transformiše u modernu energetiku u kojoj primat drže obnovljivi izvori energije. Svakako, u cilju ubrzavanja ovih procesa treba iskoristi sve pozitivne prakse i zaobići greške iz zemalja koje prolaze tranziciju.

Nepredvidivost OIE problem za elektroenergetski sistem

Energija koja nam dolazi od Sunca je Božiji dar i treba je maksimalno koristiti. Tehnološki napredak je omogućio da se Sunčeva energija pretvara u električnu energiju korišćenjem solarnih elektrana i vetroelektrana. Nepredvidivost proizvodnje energije iz ovih izvora stvara problem u elektroenergetskom sistemu, posebno kada je reč o velikim elektranama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, ovi problemi su prisutni na celoj zemaljskoj kugli i ne treba bežati od njih i odlagati ih za nove generacije, nego se fokusirati na njihovo rešavanje. Vrlo efikasno odomaćeno rešenje kojem se pribegava jeste kombinovanje solarnih elektrana, vetroelektrana i hidroelektrana. Bosna i Hercegovina ima veoma dobre preduslove za razvoj ovakvog hibridnog elektroenergetskog sistema. Zato je veoma važno da se, pored velikog interesa za izgradnjom solarnih i vetroelektrana, fokus i dalje drži na korišćenju hidropotencijala. Iako je u javnosti stvorena pogrešna slika o hidroelektranama, u budućnosti bez hidroelektrana neće biti jakog elektroenergetskog sistema.

Skladištenje električne energije među najvećim izazovima u energetici

Koncepti skladištenja električne energije u nekim specijalnim slučajevima su dobro poznati i u teoriji i u praksi, tako da su povećanje njihovog kapaciteta i omasovljavanje preduslovi za stvaranje idealnog elektroenergetskog sektora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Masovnom integracijom obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem „manjkovi“ i „viškovi“ energije su neizbežni, pa upravljanje elektroenergetskim sistemom postaje veći izazov. Upravo skladištenje električne energije igra ključnu ulogu u rešavanju ovog problema i u budućnosti se zahteva moderan koncept elektroenergetskog sistema gde skladištenje energije postaje ravnopravni učesnik kao i izvori i potrošači.

Problemi će biti rešavani na jedan od tri načina: balansiranjem energije u mreži izgradnjom novih proizvodnih objekata, skladištenjem energije i primenom koncepta mikromreža. Tematika balansiranja energije u mreži se često pominje kao ključni izazov kod promenljive proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Hidroelektrane, posebno tehnologija reverzibilnih hidroelektrana, su najefikasni ­ji način rešavanja problema balansiranja.

Sva pozitivna iskustva ovakvih sistema mogu se videti na primeru HE “Čapljina” (BiH), koja je najstarija reverzibilna hidroelektrana u bivšoj Jugoslaviji. Izgradnja ovakvih objekata trebalo bi da bude priori ­tet, ali zbog neophodnih velikih finansijskih sredstava za njihovu izgradnju to nije slučaj. Zato kontrolisano ko ­rišćenje hidropotencijala treba i dalje da bude u fokusu razvoja elektroenergetskog sektora uz donošenje ade ­kvatnih zakonskih regulativa koje će pooštriti mere kod procene uticaja na životnu sredinu u postupku izdavanja ekoloških dozvola.

dr. sc. Senad Huseinbegović

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti