Home Blog Page 187

RE-SOURCE CROATIA – Sklapanje prekograničnih PPA ugovora 

Foto: OIEH
Foto: OIEH

Sigurno snabdevanje eletričnom energijom iz obnovljivih izvora po unapred dogovorenim cenama su benefiti PPA ugovora. Prednost za sve korisnike ovih ugovora, i kupaca i proizvođača, jeste što nema nikakvih barijera kada je reč o granicama. 

O prekograničnoj kupovini električne energije razgovaralo se na trećem panelu RE-Source Croatia konferencije. 

Stefano Mirielo, iz evropske RE-Source platforme, bio je moderator ovog panela na kom su predstavnici velikih kompanija objasnili kako su im upravo korporativni PPA ugovori obezbedili siguran nastavak proizvodnje tokom energetske krize, ali su rekli i šta misle o njima.

Vinćenzo Kuinci, iz kompanije MYTILINEOS S.A, kaže da je njegova kompanije otišla i korak dalje i da proizvode energiju iz OIE. On se posebno osvrnuo na mogućnosti koje donose virtuelni PPA ugovori i dodao je da se ovaj tip ugovora sve češće potpisuje. 

Dorota Debinska-Pokorska, partner u kompaniji PwC Poljska, istakla je da ona lično nije za kupovinu zelene energije pomoću virtuelnih PPA ugovora van granica zemlje i to zbog velikih rizika koje oni nose.

Pročitajte još:

“Stvaranje PPA ugovora unutar zemlje je kompleksno, a prekogranični ugovori su dodatno zahtevni upravo zbog različitih pravnih odredbi zemalja iz kojih su kupac i proizvođač zelene energije. Različita zakonodavstva i pripadnosti različitim energetskim tržištima nose dodatni rizik”, kaže ona i dodaje da je uvek bolje kupovati energiju unutar granica iste zemlje. 

Foto: OIEH

Njen stav podržava i Branimir Beljan, iz Danske Commodities, koji kaže da ako nema dovoljno energije za potpisivanje PPA ugovora unutar iste zemlje, onda je preporuka kupovina unutar regiona jer zemlje istog podnevlja obično dele isto referentno energetsko tržište. 

Aleo Jurak, iz kompanije RESALTA d.o.o. iz Slovenije, ističe da kompanija u kojoj radi PPA ugovor uglavnom potpisuje unutar granica zemlje u kojoj posluje, ali u zemljama u kojima imaju predstavništva.

Lejla Mešić Suljić, PPA manadžer u BayWa r.e. navodi sve prednosti PPA prekograničnih ugovora i navodi primer da je kompanija u kojoj radi do sada potpisala 1.9 GW PPA ugovora. Istakla je da su nedavno potpisali i prvi PPA ugovor za energiju proizvedenu iz agrosolara.

Zaključak održane konferencije je da su mogućnosti PPA ugovora neograničene i da će sigurno još dugo biti važan model kupoprodaje zelene energije, ali se u njihov razvoj mehanizmima zaštite mora uključiti i država. 

Konferencija RE-Source Croatia organizovana je u saradnji sa evropskom RE-Source Platformom sa kojom je OIEH potpisivanjem saradnje postao deo RE-Source imena i nacionalni Hub – mesto znanja i razmene iskustva o PPA ugovorima za Hrvatsku, ali i region. 

Energetski portal

RE-SOURCE CROATIA – Širenje dostupnosti zelene energije uz PPA ugovore

Foto: OIEH
Foto: OIEH

PPA ugovori omogućavaju velikim potrošačima električne energije sigurno dugoročno snabdevanje po fiksnim cenama i to iz obnovljivih izvora energije. Međutim, ostaje pitanje kako to omogućiti i građanima, ali i malim i srednjim preduzećima? Na drugom panelu RE-Source Croatia konferencije, upravo se govorilo o širenju dostupnosti zelene energije uz PPA ugovore.

Značaj PPA ugovora pokazuje podatak da su korporacije i kompanije koje su pre energetske krize potpisale ove ugovore, uspešno prevazišle krizu, dok su se mnoge koje nisu potpisale ugovor ugasile ili su morale da smanje proizvodnju.

Naomi Chevillard šef regulatornih poslova u SolarPower Europe, otvorila je panel diskusiju naglasivši da će energetske zajednice imati veliku ulogu u razvoju PPA ugovora. Kao primer navela je sportski klub u Portugalu, koji je uz pomoć krovne solarne elektrane energijom pokrila sopstvene potrebe, ali i delila struju sa porodicama i kompanijama u krugu od četiri kilometra.

Velike kompanije imaju dovoljno resursa i vremena koje je potrebno za stvaranje PPA ugovora, za razliku od malih i srednjih, zbog čega je prema mišljenju Naomi Chavillard uloga države ključna. Kako je naglasila, i Evropska komisija predviđa osnivanje posebnih državnih fondova koji bi služili kao garancija za stvaranje ovakvih ugovora, ali i za pojednostavljenje administrativne procedure.

Pročitajte još:

Marin Bekavac, menadžer za procese i energetiku u CEMEX Hrvatska, kompanije koja teži smanjenju svog ugljeničnog otiska i omogućavanju 100 odsto zelene energije u svojim hrvatskim podružnicama. Prema njegovim rečima, do sada u Hrvatskoj nisu bili u mogućnosti da potpišu PPA ugovor, a kao jedan od razloga naveo je da im je potrebna velika količina energije.

Foto: OIEH

U Španiji postoji državni fond koji garantuje finansijsku podršku PPA ugovorima koje potpisuje energetski intenzivna industrija. Upravo iz tog razloga kompanija Cemex u Španiji ima više desetina potpisanih PPA, objasnio je Bekavac navodeći primer dobre prakse.

,,Nema potrebe izmišljati nove modele, treba samo kopirati uspešan model, pa tako i Hrvatska može razviti željene količine PPA ugovora’’, zaključio je Marin Bekavac.

Zoran Kodrić menadžer Zelene energetske zadruge rekao je da je tema građanske energije, kojom se bave već 10 godina, u početku bila nešto nepoznato javnosti, ali da danas postaje sve više važna.

,,Mi smo se fokusirali na podršku građanima i javnim institucijama, dakle gradovima i opštinama, kako bi omogućili da se otvori taj potencijal krovova građana i institucija i da se iskoristi u potpunosti benefit takvih krovova, a to je upravo da uključimo građane u finansiranje i u vlasničku strukturu tih projekata’’, rekao je Kodrić.

Prema njegovim rečima, takav primer već postoji, gde je 70 ljudi uložilo svoj novac u projekte solarne energije i već četvrtu godinu od njih dobijaju povraćaj. Kako navodi, oni ulažu velike napore da se takvi krovovi otvore i da se daju na javne pozive, ali i da se omogući da same zajednice mogu lakše da se prijave na njih.

Vladimir Sabo direktor maloprodajnih rešenja za kupce i direktor društava E.ON Energija i E.ON Plin, rekao je da je E.ON spreman da svojim korisnicima bude partner u zelenoj tranziciji, ponudom novih modela saradnje za dostupnost energije iz OIE i kroz stvaranje PPA ugovora. Kako je naglasio, ipak je važno prihvatanje ovih novih poslovnih modela na distributivnoj i prenosnoj mreži.

Foto: OIEH

Laurenz W. Vuchetich partner u Advokatskoj kancelariji Batarelo Dvojković Vuchetich, potvrdio je koliko PPA ugovori izazovni i istakao je osnovne razlike u odnosu na one koji se potpisuju s HROTE-om, a koji imaju visok nivo sigurnosti.

,,PPA ugovori nose više rizika, a pravna zaštita kupaca i dobavljača biće nešto na čemu će Evropska komisija raditi u narednom periodu kako bi i ovi ugovori pružili pravnu i finansijsku sigurnost svima’’, rekao je Vuchetich.

Marko Lasić direktor prve hrvatske virtuelne elektrane KOER i prvog agregatora u Hrvatskoj, objasnio je njenu važnu ulogu kada je reč o PPA ugovorima. KOER nudi pomoćne usluge proizvođačima i potrošačima energije u saradnji sa Hrvatskim operatorom prenosnog sistema, kako u smeru smanjivanja, tako i u smeru povećavanja potrošnje i proizvodnje energije.

Kako navodi, svoju ulogu vide u širenju PPA ugovora, na način da te ugovore sa nivoa globalnih korporacija spuštaju na niži nivo. To su i dalje veći potrošači, odnosno industrije koje imaju značajniji udeo u potrošnji energije u poslovanju, ali koji nemaju snagu da sami pristupe proizvođačima energije. Njihova uloga je upravo u eliminisanju prepreka prilikom ugovaranja ovih kompleksnih ugovora.

Energetski portal

Danas kreće prijavljivanje u eAgrar

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)

Danas počinje prijavljivanje u elektronski registar poljoprivrednih gazdinstava (eRPG). Ovo predstavlja obavezan korak za korišćenje sistema eAgrar koji će omogućiti da svi podaci o domaćinstvu budu na jednom mestu.

Svi poljoprivredni proizvođači mogu da ažuriraju podatke i obnove status svojih poljoprivrednih gazdinstava u eRPG. Uputstva za unošenje podataka u ePRG nalaze se na sajtu Ministarstva poljoprivrede u ovom dokumentu.

Poljoprivrednici se mole da pažljivo pročitaju ili pogledaju uputstva koja su im dostupna na zvaničnom sajtu Ministarstva poljoprivrede http://www.minpolj.gov.rs/ ili sajtu eAgrara https://eagrar.gov.rs/.

Pročitajte još:

U slučaju da je potrebno dodatno pojašnjenje poljoprivrednici mogu posetiti najbližu Poljoprivredno savetodavnu stručnu službu (PSSS) ili da pozovu broj telefona 0800 106107.

Ministarstvo poziva poljoprivrednike, koji do sada to nisu učinili, da preuzmu parametre za svoj lični broj (eID broj) i da provere i ažuriraju podatke o životinjama u centralnom registru Uprave za veterinu.

Srbija je ove godine ukupno za subvencije, sa svim izvorima, izdvojila 68,7 milijardi dinara.

Izvor: eKapija

Izmenama Zakona o planiranju i izgradnji investitori moraju da prilože dokaz o kretanju građevinskog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay (ikinitip)
Foto-ilustracija: Pixabay

O izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, a posebno o odredbama koje se odnose na benefite koje će te izmene doneti lokalnim samoupravama, razgovarali su ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i predstavnici Stalne konferencije gradova i opština (SKGO), navodi se na sajtu Vlade.

Prema rečima ministra, zakonske izmene i dopune imaju za cilj da se reše svakodnevni problemi u postupanju, ubrza proces izdavanja građevinskih dozvola i postupak učini transparentnijim.

On je objasnio da, prema tim izmenama, ubuduće jednom izdati lokacijski uslovi neće moći da se menjaju tokom same gradnje, dok će informacije o lokaciji moći da izdaju i notari.

Kako dodaje investitori će ubuduće morati da prilože dokaz o osiguranju eventualne štete trećim licima pre prijave radova, ali i eksplicitne garancije da će platiti popravku eventualne štete na lokalnoj infrastrukturi, koja bi mogla da nastane tokom izgradnje.

Pročitajte još:

Investitori će morati da prilože dokaz o kretanju građevinskog otpada kako se ne bi stvarale divlje deponije, rekao je ministar i ujedno naglasio da će lokalne samouprave imati obavezu da najmanje 70 odsto njihove teritorije bude pokriveno urbanističkim planovima.

,,Zakon je predvideo i katalog braunfild investicija, što će olakšati izgradnju u gradovima i opštinama’’, naveo je Vesić i dodao da će energetski pasoš postati obavezan.

Prema njegovim rečima, nove zgrade već imaju pasoš, a starim zgradama se ostavlja rok da ga pribave, i to tri godine za javne zgrade, pet godina za kompanije i 10 godina za stambene zgrade, za koje će troškove snositi jedinice lokalne samouprave.

On je predočio da će ubrzani proces izdavanja građevinskih dozvola dovesti do povećanja prihoda od doprinosa za građevinsko zemljište, jer će se više graditi, kao i od poreza na imovinu, koji je izvorni prihod lokalnih samouprava, budući da će biti više izgrađenih objekata.

Pored toga, kako je naglasio, lokalne samouprave će imati i veće prihode od većeg broja priključaka na komunalni sistem, a ukidanje konverzije dovešće do toga da lokalne samouprave dobiju veći prihod jer će se graditi na tim lokacijama.

Generalni sekretar SKGO Nikola Tarbuk rekao je da je Ministarstvo uvažilo sugestije ove organizacije tokom izrade zakonskih izmena i dopuna, i ujedno iskazao zahvalnost ministru na tome što je SKGO prepoznao kao važnog partnera, ističući podršku predloženim izmenama.

Tarbuk je dodao da SKGO stoji na raspolaganju resornom ministarstvu u izradi podzakonskih akata i u implementaciji zakonskih izmena.

Energetski portal

Neizvesnost na energetskom tržištu raste, počela kupovina energenata za narednu sezonu

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)
Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Na našim pumpama gorivo je pojeftinilo – evrodizel za četiri dinara, litar je 190 dinara, a benzin za tri dinara i košta 174 dinara. To je posledica pada cene sirove nafte za više od 10 dolara za barel. Iako je i gas jeftiniji, neizvesnost na energetskom tržitu raste, pa ne čudi što su evropske zemlje već u trci kupovine energenata za sledeću grejnu sezonu.

Ograničenje cena najtraženijih derivata produženo je do kraja marta. Iako je cena barela pala na nivo od decembra 2021. i ispod je 75 dolara, u naftnim kompanijama garantuju redovno snabdevanje, a dalje kretanje cena je kažu – nepredvidivo. Posle embarga na rusku naftu, berze su munjevito odreagovale i na potrese na bankarskom tržištu.

Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije kaže da je samo dva dana neizvesnosti na svetskom finansijskom tržištu izazvalo pad potražnje za derivatima a samim tim i za sirovom naftom.

„U jednom danu cene kotacije dizela pale su za više od 70 dolara po toni. Zaista se ne pamti tako velika promena. Ali su sutradan kotacije počele da rastu. Znači, to je vrlo nestabilno tržište“, kaže Mićović.

I cena gasa je pala na nivo od pre godinu i po – na 42 evra za megavat-sat. Popunjenost evropskih skladišta je oko 55 posto. U „Srbijagasu“ tvrde da već rade na obezbeđivanju zaliha u Banatskom dvoru i zakupljenih skladišta u Mađarskoj.

Pročitajte još:

„To radimo iz dva razloga – dobre su cene i na berzi i po naftnoj formuli i ne daj Bože da dođe do nekih terorističkih akata i u Crnom moru ili već gde, mnoge projekcije govore da će biti eskalacije sukoba. Trenutna cena gasa je 500 evra za hiljadu kubika gasa. Fjučersi, dakle ono što se predviđa da će biti cena gasa, ne divljaju, ne rastu ne pokazuju da će biti nekih bitnih promena“, rekao je Dušan Bajatović, direktor „Srbijagasa“.

Evropska unija priprema prve zajedničke kupovine gasa – ove sedmice počela je registracija članica koje žele da zajedničkom nabavkom izađu na tržište.

„Tražimo da dobijemo najbolje cene i najbolje uslove sa globalnih tržišta. Prvi put u istoriji zajednička kupovina gasa za potrošače Evropske unije biće već u maju i to će nam osigurati, ne samo snabdevanje, već i niže cene energije što je ključno za naše porodice, ali i konkurentnost naše industrije“, kaže Maroš Ševčović, potpredsednik Evropske komisije za međuinstitucionalne odnose i predviđanja.

Iako Brisel čini sve da zaobiđe rusku naftu i gas, analize pokazuju da je samo u prvoj polovini marta „Gasprom“ povećao isporuke Evropi za šest posto.

Izvor: RTS

Elnos Grupa realizuje hidro, vetro i solarne projekte 

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

U generalno nepovoljnoj slici o angažmanu domaćih kompanija na polju obnovljivih izvora energije (OIE) na našoj privrednoj sceni postoje izuzeci koji su upravo u ovoj oblasti ostvarili odličan uspeh i iskoristili svoju zelenu šansu. 

Jedna od njih je Elnos Grupa. Ova internacionalna kompanija sa domaćom adresom posluje u 16 zemalja regiona i Evrope. Timovi kompanije su kroz realizaciju velikog broja projekata do sada učestvovali u izgradnji više od 800 megavata instaliranih kapaciteta u oblasti zelene energije.

Aktuelna slika bogatog zelenog energetskog miksa čiji je Elnos Grupa deo danas se sastoji od najvažnijih regionalnih poduhvata iz oblasti hidro, vetro i solarne energije.

Izvrsnost na delu – HE “Dabar” i “Perućica”

Poduhvat izgradnje hidroelektrane “Dabar” (159,15 MW) za Elnos Grupu predstavlja dugo očekivani izazov na domaćem terenu. 

Razlog za to je veoma jednostavan – izgradnja hidroelektrane “Dabar” je najveći i najkompleksniji hidroenergetski projekat u regionu. 

“Izgradnja hidroelektrane “Dabar” je projekat koji će pomeriti granice inženjeringa kod nas. U okviru ovog poduhvata našim timovima je poverena realizacija kompletne elektro i mašinske faze radova”, kažu u Elnos Grupi. 

U Elnos Grupi kao poseban izazov vide i početak velike revitalizacije hidroelektrane “Perućica” (307 MW), najstarije hidroelektrane u Crnoj Gori. 

Pročitajte još:

Novi važni solarni megavati

Solar je favorit zelene tranzicije i borba za njegove „zlatne“ megavate u EU u punom je jeku. U ovom kontekstu prošle i ove godine Elnos Grupa pravi nove važne iskorake. Timovi ove kompanije trenutno završavaju izgradnju solarne elektrane “Bukovica” (6,25 MW), njihovog prvog projekta iz oblasti solara u Hrvatskoj, dok u BiH u aprilu ulaze u projekat izgradnje solarne elektrane “Medeno polje” (4,9 MW).

U lovu na energiju vetra

Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)

Spretno i punom parom ekipe Elnos Grupe su ove godine nastavile gradnju vetroparka “Krivača” (103 MW), prvog vetroparka Srbije koji nastaje južno od Save i Dunava. U okviru ovog projekta kompanija je glavni ugovarač koji gradi Balance of Plant – BoP, odnosno putnu infrastrukturu u prvoj fazi projekta i Connection Works – CW, odnosno priključke ovog vetroparka na prenosnu mrežu u prvoj i drugoj fazi projekta. 

Od Poljske do Velike Bitanije

Za Elnos Grupu je prošla, 2022. godina bila jako uspešna, a osim niza podviga realizovanih na Islandu, u Švedskoj, Nemačkoj i u regionu, u Elnos Grupi su posebno ponosni na uspešno otvaranje dva nova važna evropska tržišta – Češke i Poljske, te na ogromne ostvarene iskorake u Velikoj Britaniji i one koji tek slede u Danskoj. 

“U Češkoj već radimo rekonstrukciju 400 kV dalekovoda V-413 koji će obezbediti sigurnije napajanje stambenih i privrednih objekata u širem području Praga. Naši timovi su i ove godine nastavili da postižu odlične rezultate u okviru poduhvata High Speed 2 u Velikoj Britaniji. U pitanju je trenutno najveći infrastrukturni projekat u Evropi. U okviru ovog poduhvata timovima Elnos Grupe su povereni zadaci: projektovanja, izrade, isporuke i instalacije 46 distributivnih trafostanice za napajanje velikih gradilišnih mašina za bušenje tunela. Poslovni putevi nas krajem ove godine vode i u Dansku gde ćemo krajem godine početi izgradnju 400 kV dvosistemskog dalekovoda dužine 150 kilometara”, dodaju u Elnos Grupi.

Energetske veze nove generacije

U ovoj kompaniji ističu da su usmereni na realizaciju novih i sve zahtevnijih projekata uz primenu modernih tehnologija. Primer za to je svakako i projekat HVDC DolWin 5, čak treći HVDC poduhvat koji je deo Elnos Grupe.

“HVDC tehnologije su revolucionarna rešenja koja prenose velike količine energije, na velikim udaljenostima, uz znatno manje gubitke. Do sada smo bili deo HVDC projekta NordLink i MONITA, a sada smo deo relizacije HVDC projekta DolWin 5 u Nemačkoj. Ova HVDC interkonekcija će imati kapacitet 900 MW i biće dugačka 130 kilometara i povezaće novi ofšor vetropark na visokonaponsku mrežu na nemačkoj obali”, kažu u Elnos Grupi.

Elnos Grupa na „SET  Trebinje 2023”

Elnos Grupa je generalni sponzor konferencije SET 2023 koja će se održati od 22. do 24. marta u Kulturnom centru grada Trebinja. Ovaj događaj okuplja najveće regionalne i evropske stručnjake iz oblasti obnovljivih izvora energije

Imajući pred sobom isti cilj – afirmaciju obnovljivih izvora energije i efikasnu energetsku tranziciju u regionu, Elnos Grupa četvrtu godinu za redom podržava održavanje Samita energetike Trebinje. 

Izvor: Elnos Grupa

Beč gradi parking mesta za e-trotinete

Foto: EurocommPR
Foto: EurocommPR

Grad Beč u potpunosti menja sistem za parkiranje iznajmljenih e-trotineta s ciljem da se okonča haos na trotoarima. Nova regulativa koja počinje da važi od maja jeste da električni trotineti više ne smeju da se parkiraju na trotoaru. Grad stoga intenzivno uređuje površine za odlaganje trotineta.

„Sa ovim parking mestima obezbeđujemo više reda na području celog grada. Mesta su jasno obeležena crvenim oznakama na zemlji i biće postavljena u blizini biciklističkih stanica. Ovako se stvaraju pravi „habovi mobilnosti“ sa sveobuhvatnom šering ponudom u celom gradu“, objašnjava Uli Zima, članica gradskog veća zadužena za mobilnost.

Parking mesta za električne tortinete će morati da se koriste, jer će odlaganje trotineta u krugu od 100 metara biti zabranjeno, dok će vraćanje trotineta biti tehnički onemogućeno. Na jednom parking prostoru će moći da se odloži osam do deset e-trotineta, a do kraja aprila bi trebalo da bude uređeno 130 obeleženih parking prostora. Ukoliko u blizini ne postoji mesto za parkiranje električnih trotineta mogu se iskoristiti mesta za parkiranje automobila, ali tako da se štedi prostor. Do kraja godine je planirano 200, a u 2024. dodatnih 100 parking prostora za trotinete.

Pročitajte još:

Za zone oko bolnica, pijaca i sličnih mesta će operateri za iznajmljivanje e-trotineta morati da uvedu ograničenja u svojim aplikacijama. U tim zonama će tehnički biti nemoguće voziti ili parkirati trotinet. U pešačkim zonama, stambenim četvrtima i mestma gde se okupljaju ljudi će se brzina automatski smanjivati. U delovima grada gde postoji prekomerna ponuda e-trotineta njihov broj će se smanjiti, dok će u delovima sa nedovoljnom ponudom taj broj da se poveća. Digitalna kontrolna tabla će omogućiti praćenje i utvrđivanje kršenja pravila u realnom vremenu, ali i retrospektivno.

Izvor: EurocommPR

Bilans zime: treća najtoplija od kad postoje merenja, sa par neprijatnih presedana

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, zima 2022/2023. godine bila je  treća najtoplija u Srbiji od kad se vrše merenja. Toplije su bile samo zima 2006/2007. godine, kao i ona davna 1950/1951. godine – mada je ona bila za samo gotovo neprimetnih 0,01 °C toplija od ovogodišnje. Zima je bila druga najtoplija u najvećim gradovima u Srbiji: u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, piše za Klima101 student meteorologije Miloš Milić.

Topla zima usledila je nakon druge najtoplije godine od kad postoje merenja u Srbiji.

Podsetimo, meteorološka zima razlikuje se od kalendarske, i traje od 1. decembra do 28. februara.

I u ostatku Evrope je bilo toplo. Prema podacima Copernicus Climate Change Service, ova zima bila je druga najtoplija i u Evropi, a toplija je bila jedino zima 2019/2020. godine.

Temperatura

Mada je ovogodišnja zima, po izveštaju RHMZ, bila najtoplija jedino u Ćupriji i Banatskom Karlovcu, ona je bila druga najtoplija u čitavom nizu gradova: u Beogradu, Somboru, Novom Sadu, Zrenjaninu, Kikindi, Kraljevu, Požegi, Sjenici, Nišu, Zaječaru, Dimitrovgradu, Vranju i na Paliću.

Sva tri zimska meseca imala su tzv. toplotne talase, kako se u klimatologiji nazivaju periodi sa temperaturom znatno iznad normale. S druge strane, u Srbiji je zabeležen ukupno jedan talas hladnoće tokom čitave zime – samo na Kopaoniku, i to samo od 5. do 9. februara.

Decembar i januar su zauzeli druga mesta na listi najtoplijih u Srbiji od kad se vrše merenja. Decembar 2022. godine bio je rekordno topao na 6 lokacija sa zvaničnim merenjima, uključujući tu i Beograd, gde postoje podaci sve do 1888. godine.

U Kragujevcu je sa 22,2°C izmerena najviša decembarska temperatura od kad se vrše merenja u ovom gradu. U Velikom Gradištu sa 17,8°C i na Crnom Vrhu sa 17,3°C izmerene su najviše januarske temperature na ovim lokacijama od kad se vrše merenja.

Pročitajte još:

Velike promene

Klimatske promene dovode i do neprijatnih presedana, koji nam mogu promeniti sliku vremena u Srbiji na koju smo tokom života navikli.

Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Respini)

Naime, ovogodišnja zima bila je i prva od kad postoje merenja u kojoj ni u Novom Sadu i Zaječaru nije bio zabeležen nijedan ledeni dan, tj. nijedan dan u kojem je maksimalna dnevna temperatura bila ispod nule. Takav rezultat dobijen je na ukupno 11 lokacija sa zvaničnim merenjima širom zemlje.

Brojni gradovi imali su rekordno mali broj dana sa mrazom, tj. dana kada je minimalna dnevna temperatura ispod nule: Banatski Karlovac, Beograd, Sombor, Valjevo, Kragujevac, Smederevska Palanka, Požega, Negotin i Palić.

Beograd je imao samo 12 dana sa mrazom ove zime, od čega samo jedan dan tokom čitavog januara  (i to -0,1°C), što je rekord za januar od 1888. god.

Kopaonik je posebno imao rekordnu zimu. Naime, na ovoj planini je tokom januara bio samo jedan dan sa jakim mrazom (kada je minimalna dnevna temperatura ispod -10°C), što je najmanji broj dana za januar od kad se vrše merenja.

Ali nije samo do temperature. Merna stanica na Kopaoniku zabeležila je rekordno mali broj dana sa snežnim pokrivačem ove zime – samo 66. Mada je snežnih dana bilo manje, na Kopaoniku je takođe probijena i jedna nova barijera kada su u pitanju padavine: prvi put od kad postoje merenja, 20. januara 2023. je u toku jednog zimskog dana bilo više od 50 mm padavina.

U svetlu istorije

Zimu 2022/2023. godine u Srbiji obeležili su, umesto mrazeva, ledenih dana i snežnog pokrivača, fenomeni kao što su toplotni talasi, dnevne temperature preko 20°C, temperaturni i padavinski ekstremi.

Ovako blaga zima nije izuzetak u nizu podataka, već je deo trenda. Naime, 7 od 10 najtoplijih zima u Srbiji došlo je od 2000. godine. Sličan trend se može zapaziti i na narednom grafiku za područje Evrope.

Takođe možemo videti da rekordi i ekstremi određenih pojava nisu zabeleženi samo u većim gradovima gde je povećan urbani efekat na vreme/klimu, već i u manjim mestima, na većoj nadmorskoj visini i na nacionalnom nivou.

Kada se pogleda karta odstupanja temperature za zimu 2022/2023 u Evropi, može se videti da je gotovo cela Evropa imala topliju zimu od proseka, pa ne iznenađuje podatak da je ovo bila druga najtoplija zima u Evropi. Takođe se može videti da je jedna od oblasti sa najviše izraženim temperaturnim odstupanjem bila jugoistočna Evropa, uključujući i Srbiju.

Evropa je jedno od područja sveta u kojima se trend zagrevanja klime najviše oseti, a jugoistočna Evropa je jedna od najosetljivijih regija Evrope, što potvrđuju i podaci iz naše zemlje. Pored navedenog podatka da je sedam od 10 najtoplijih zima u Srbiji došlo od 2000. godine, treba napomenuti i da je devet od 10 najtoplijih leta i 10 od 10 najtoplijih godina u Srbiji došlo od 2000. godine, a za njima mnogo ne zaostaju ni prelazna godišnja doba – proleće i jesen.

Izvor: Klima101

Dodeljeno 783.000 dolara najboljim inovacijama za ubrzanje cirkularne ekonomije u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto: UNDP

Povodom Svetskog dana reciklaže, koji se obeležava 18. marta, Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF),  nagradili su danas autore najboljih inovacija za dalji razvoj cirkularne ekonomije u Srbiji. Nagrađena su preduzeća iz privatnog i javnog sektora i organizacije civilnog društva. Njihove inovacije će doprineti  smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i otpada, kao i očuvanju prirodnih resursa.

Pomoćnik ministarke zaštite životne sredine Dušan Čarkić, istakao je ovom prilikom da je Ministarstvo zaštite životne sredine prošle godine donelo dva ključna dokumenta koji imaju za cilj da unaprede sistem upravljanja otpadom i prelazak na cirkularnu ekonomiju – Program upravljanja otpadom u Republici Srbiji i Program razvoja cirkularne ekonomije.

„Nagrađene inovativne ideje nude nova rešenja u načinu na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode i koriste, što će doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, reciklaži materijala i njihovoj ponovnoj upotrebi umesto nove sirovine. Time će biti smanjena potrošnja neobnovljivih resursa i ukupna količina otpada koji će završiti na deponijama“, dodao je Čarkić.

„Svetski dan reciklaže proslavljamo nagrađivanjem 10 najinovativnijih ideja koje će pomoći Srbiji da ubrza prelazak na cirkularnu ekonomiju. Ova rešenja će doprineti unapređenju kvaliteta životne sredine, otvaranju novih, zelenih radnih mesta i povećanju konkurentnosti srpskih kompanija“, poručio je Jakup Beriš, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

Pročitajte još:

Deset inovacija je dobilo finansijsku podršku od ukupno 783.000 dolara kako bi mogle da budu realizovane tokom ove godine. Radi se rešenjima za uštedu energije korišćenjem novih tehnologija, za proizvodnju energije od bio-otpada, upotrebu organskog otpada za dobijanje komposta, đubriva i novih materijala, korišćenje opasnog otpada za proizvodnju visoko kvalitetnog đubriva, kao i za reciklažu tekstila, papira, kartona i paklica od cigareta kako bi se od njih dobili novi proizvodi. Nagrađeni su: Nektar d.o.o, DETO d.o.o. Pančevo, Elixir Zorka-mineralna đubriva d.o.o. Šabac, Bitgear Wireless Design Services d.o.o, Mivaka d.o.o Beograd, Udruženje za podršku osobama ometenim u razvoju „Naša kuća“, Javno komunalno preduzeće (JKP) Osečina, JKP Novi Pazar i JKP Novi Sad i beogradska opština Stari grad.

Ovom prilikom, Ministarstvo zaštite životne sredine je dodelilo Eko znak Republike Srbije kompaniji Wienerberger (Vinerberger) – za proizvod presovani crep, i kompaniji Tarkett (Tarket)  – za proizvod višeslojna parketna daska. Uslov za dobijanje Eko znaka je da je proizvod napravljen u Srbiji i da je u procesu njegove proizvodnje smanjen najmanje jedan od faktora koji utiču na životnu sredinu: potrošnja električne energije, emisija štetnih i opasnih materija, proizvodnja otpada ili potrošnja prirodnih resursa. Važno je i da kompanije čiji proizvodi nose Eko znak podstiču upotrebu sekundarnih sirovina i recikliranih materijala, da smanjuju emisiju buke, vibracija i zračenja, kao i da njihovi proizvodi na kraju životnog ciklusa mogu da budu ponovno upotrebljeni ili reciklirani.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta “Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Republici Srbiji – Cirkularne zajednice”, koji sprovode Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP, uz finansijsku podršku GEF-a.

Izvor: UNDP

Evropski parlament usvojio novi cilj za smanjenje emisija staklene bašte

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Roman Synkevych)

Evropski parlament usvojio je reviziju Uredbe o korišćenju zemljišta, premaneni zemljišta i šumarstvu sa ciljem da se do 2030. godine smanje emisije staklene bašte u EU za 57 odsto u poređenju sa 1990. godinom, a da do 2050. Evropa postane prvi klimatski neutralni kontinent, kao i da se poboljša biodiverzitet u skladu sa evropskim zelenim planom.

Prethodno postavljen cilj bio je da se do 2030. neto emisije staklene bašte iz ovih sektora smanje za 55 odsto. Novi cilj, koji podrazumeva 57 odsto, postavljen je na 310 miliona tona ekvivalenta CO2, što je približno 15 odsto više od trenutnog nivoa, navodi se na sajtu Evropskog parmalenta.

Kako se navodi, sve države članice imaće obavezujuće nacionalne ciljeve za 2030. za emisije gasova staklene bašte i uklanjanje iz sektora korišćenja zemljišta, konverzije zemljišta i šumarstva, utvrđene na osnovu nedavnih nivoa uklanjanja i potencijala za dodatno uklanjanje. Do 2025. godine primenjivaće se postojeća pravila prema kojima zemlje članice moraju da obezbede da emisije iz sektora korišćenja zemljišta, konverzije zemljišta i šumarstva ne prelaze količine koje su uklonjene. Od 2026. godine, države članice će umesto obavezujućih godišnjih ciljeva imati četvorogodišnji budžet za period 2026-2029.

Pročitajte još:

Države članice moći će da kupuju ili prodaju kredite za ukljanjanje u okviru ove Uredbe i Uredbe o raspodeli terete, kako bi postigle svoje ciljeve. Biće uspostavljen i mehanizam kako bi se osiguralo da države članice dobijaju naknadu u slučaju prirodnih katastrofa poput šumskih požara.

Države članice će morati da preduzmu korektivne mere ukoliko se pokaže da njihov napredak nije dovoljan, a biće uvedene i kazne na prekršaje.

Kako bi se osiguralo postizanje cilja EU, Komisija će podneti izveštaj o napretku najmasnije šest meseci posle prvog globalnog pregleda stanja dogovorenog u okviru Pariskog sporazuma. Ukoliko bude potrebno, uz izveštaj će biti predloženi i zakonski predlozi.

Savet treba još da formalno odobri tekst, koji će potom biti objavljen u Službenom listu Evropske unije i stupiti na snagu 20 dana kasnije.

Energetski portal

„PLASTIČNO KAMENJE“ PRONAĐENO NA UDALJENOM OSTRVU

Foto-ilustracija: Pixabay (StockSnap)
Photo-illustration: Pixabay

Geologija brazilskog vulkanskog ostrva Trindade godinama fascinira naučnike, ali novo otkriće na tom lokalitetu nazvali su „zastrašujućim“. Na ostrvu koje se smatra zaštićenim prirodnim staništem kornjača otkriveno je kamenje nastalo od ostataka plastičnog otpada.

Istopljena plastika se pomešala sa kamenjem na ostrvu, koje se nalazi 1.140 kilometara od jugoistočne države Espirito Santo. Naučnici kažu da je otkriće „plastičnog kamenja“ dokaz rastućeg uticaja ljudi na geološke cikluse Zemlje.

,,Ovo je novo i zastrašujuće u isto vreme, jer je zagađenje stiglo do geologije“, rekla je Fernanda Avelar Santos, geološkinja sa Federalnog univerziteta Parana.

Ostrvo Trindade je jedno od najvažnijih svetskih zaštićenih mesta za zelene kornjače (chelonia midas), sa hiljadama koje svake godine pristižu da polažu jaja. Jedini ljudski stanovnici na Trindadeu su pripadnici brazilske mornarice, koja održava bazu na ostrvu i štiti kornjače tokom faze u kojoj se gnezde.

Pročitajte još:

Santos i njen tim sproveli su hemijske testove kako bi otkrili kakva se plastika nalazi u stenama koje se nazivaju „plastiglomerati“ jer su napravljene od mešavine sedimentnih granula i drugih ostataka koje spaja plastika.

,,Identifikovali smo da zagađenje plastikom uglavnom dolazi od ribarskih mreža, što je veoma čest otpad na plažama ostrva Trinidad“, rekla je Santos.

Mreže vuku morske struje i akumuliraju se na plaži. Kada temperatura poraste, ova plastika se topi i postaje deo prirodnog materijala lokaliteta plaže.

,,Mesto gde smo pronašli ove uzorke plastike je trajno zaštićeno područje u Brazilu, u blizini mesta gde zelene kornjače polažu jaja“, rekla je Santos.

Otkriće izaziva pitanja o tome šta će čovečanstvo ostaviti na planeti, upozorila je Santos. Ona je podvukla i antropocen, predloženi naziv geološke epohe definisane uticajem ljudske vrste na geologiju i ekosisteme planete.

,,Toliko smo pričali o antropocenu, i eto ga. Zagađenje, smeće u moru i plastika koja je bačena u okeane postaju geološki materijal… sačuvan u geološkim zapisima naše planete“, rekla je ona.

Izvor: EURACTIV

Svetski dan reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Sigmund)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

Svetski dan reciklaže ustanovljen je 2015. godine na Svetskoj konvenciji recikliranja, a obeležava se svake godine 18. marta, od 2018.

Globalna fondacija za reciklažu postavila je dve misije ovog Dana, a upućene su prema svetskim liderima i ljudima. Svetski lideri treba da uvide preveliku važnost reciklaže, koja mora da bude globalno pitanja i za šta je potrebna zajednička saradnja. Sa druge strane, ljudi širom sveta o reciklabilnim stvarima treba da razmišljaju kao o resursu, a ne o otpadu.

Recikliranje je prepoznato i u Ciljevima održivog razvoja UN do 2030. godine, predstavljajući ključni deo cirkularne ekonomije i načina da se zaštite prirodni resursi i životna sredina.

Zahvaljujući reciklaži, godišnje se uštedi preko 700 miliona tona emisija CO2, a predviđa se da će se povećati na milijardu tona do 2030.

Pročitajte još:

Ukoliko se reciklira, time se ne doprinosi samo smanjenju zagađenja otpadom, već i štedi energija, poboljšava kvalitet vode i vazduha, a doprinosi i borbi protiv klimatskih promena.

Ono što možemo da recikliramo jesu kartonske kutije, tetrapak i kartonska ambalaža od mlečnih proizvoda i sokova. Ipak potrebno je voditi računa da se ambalaža ispere, a da se sa kartonskih kutija uklone lepljiva traka, celofan i stiropor. Kada je reč o papiru, mogu da se recikliraju papirne kese, sveske, novine…

Plastične flaše takođe mogu da se recikliraju, ali je potrebno da se sa njih uklone čepovi. Plastika čepova je tvrđa i nju je potrebno odložiti posebno – recimo u kutije ,,Čep za hendikep“. U ambalažni otpad spadaju i limenke, čelični poklopci, poklopci od staklenih flaša, staklene flaše vode, sokova i alkoholnih pića i tegle.

Kada je reč o ostalom otpadu možemo da recikliramo palete od drveta, drvene gajbice, čepove od plute, tekstil i garderobu. I baterije mogu da se recikliraju ih je potrebno odložiti u specijalizovane prodavnice koje preuzimaju takav otpad.

Kada je reč o hrani, kako ne bi završila na deponiji kao organiski otpad, kompostiranjem možemo da je učinimo veoma korisnom.

Ovo nije jedina vrsta otpada koja može da se reciklira, ali je njima potrebno upravljati na poseban način, primera radi građevinskim otpadom.

Energetski portal

PRIDRUŽITE SE STRUČNJACIMA U OPATIJI OD 10. DO 12. 05. I SAZNAJTE ZAŠTO JE GAS TEMELJ ZA REŠAVANJE ENERGETSKE TRILEME 

Foto: Promo
Foto: Promo

Tradicionalni 38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin biće održan od 10. do 12. 05. 2023. u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji, u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU) i Centra za plin Hrvatske. Trodnevna međunarodna konferencija i izložba posvećena prirodnom gasu, tečnom prirodnom gasu (UPP-u) i rešenjima sa niskim sadržajem ugljenika, jedna je od najvećih u jugoistočnoj Evropi.

Učešće na skupu pružiće vam priliku da se sastanete s vodećim liderima iz gasnog sektora i UPP-a iz Republike Hrvatske i više od 20 zemalja. Tokom prethodnih 37 izdanja MEĐUNARODNI SUSRETI STRUČNJAKA ZA PLIN omogućili su poslovno povezivanje više od 17.000 stručnjaka iz sektora, iz više od 30 zemalja i tokom decenije stvarali su nova partnerstva i nove poslove uz prijatna druženja u Opatiji. Skup će okupiti 500 priznatih stručnjaka za gas i energetiku iz više od 20 zemalja, a svoje učešće potvrdilo je 50-ak uglednih predavača i 30-ak izlagača.

Zanimljiv program konferencije obuhvata 10 aktuelnih tematskih celina, nekoliko interaktivnih panel-diskusija i postersku sekciju o najaktualnijim temama iz područja gasne ekonomije i energetike.

Prvi deo konferencije obradiće strateške teme poput ključne uloge prirodnog gasa i UPP-a pri suočavanju s međusobno povezanim izazovima: sigurnosti snabdevanja, energetskom tranzicijom i pristupačnom energijom. Andrea Stegher, budući predsednik Međunarodne plinske unije (IGU), u mandatu od 2025. do 2028. te trenutni dopredsednik IGU-a (od 2021. do 2025.) održaće otvarajuće predavanje o prirodnom gasu kao energetskom temelju za rešavanje energetske trileme. Stegher smatra da su nužna nova ulaganja i šira diverzifikacija, a ne samo etiketiranje gasa kao tranzicijskog goriva s ograničenim vekom trajanja. Budući predsednik IGU-a navodi potrebu ulaganja u nove izvore gasa, uključujuči i nove „zelene“ i niskougljenične gasove, primenu tehnologije hvatanja, korišćenja i skladištenja ugljenika (CCUS) te izgradnju novih infrastrukturnih projekata koji bi osigurali potporu energetskoj tranziciji.

Filimon Antonopoulos, direktor kompanije Tallon Commodities iz Londona prezentovaće strategije pomoću kojih kompanije, koje su izložene visokim cenama energije, mogu upotrebom energetski finansijski derivata ponovno da preuzmu kontrolu nad svojim troškovima i proračunima te da se zaštite u periodima ekstremne volatilnosti cena i iracionalnih tržišta. 

Foto: Promo

Mr. sc. Marijan Krpan, predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike održaće stručno izlaganje na temu izgleda za istraživanje prirodnog gasa i međunarodnu saradnju u jugoistočnoj Evropi i mediteranskom bazenu (Izrael, Kipar, Egipat i Grčka). Stručnjaci iz kompanija INA-Industrija nafte d.d. i MOL Group prezentovaće rad o upravljanju istraživanjima gasa kroz organski rast (INA naftna industrija). Biće potvrđena i uloga gasova iz obnovljivih izvora i gasova sa niskim sadržajem ugljenika kao ključnih dodataka obnovljivim izvorima energije, kao i važna uloga opsežne gasne infrastrukture pri uspostavi dekarbonizovanog i pouzdanog energetskog sistema. Laslo Farkaš Višontai iz kompanije Podzemno skladište gasa predstaviće projekat izgradnje novog podzemnog skladišta gasa u Republici Hrvatskoj  – PSP Grubišno polje.

S obzirom da je za savladavanje izazova nove tržišne dinamike i energetske tranzicije potrebna i diverzifikacija obrazovanja, vezanog za energiju, na ovogodišnjem skupu biće govora i o budućnosti ljudskih potencijala u gasnom sektoru. Studenti sa nekoliko fakulteta iz Republike Hrvatske predstaviće samostalne radove na zadane teme konferencije. 

Važan deo predstojećeg skupa biće prezentacije više stručnih radova o izazovima i prilikama u procesu dekarbonizacije budućeg lanca vrednosti gasa i UPP-a te o primeni pametnih tehnologija, inovacijama i digitalnoj transformaciji u gasnom sektoru. Biće prikazani i razvojni potencijali terminala za tečni prirodni gas (UPP), njihova buduća uloga u evropskoj gasnoj infrastrukturi i tehnologije tečnog prirodnog gasa.

Stručnjaci iz kompanije LNG Hrvatska prikazaće sve razmatrane mogućnosti povećanja maksimalnog kapaciteta Terminala te dati detaljni prikaz odabranog rešenja, nabavkom i ugradnjom dodatnog modula za gasifikaciju. Julie Cejkova iz kompanije Chart Ferox prikazaće tehničku i komercijalnu izvodljivost tehnologije Small-scale LNG i objasniti kako se koncept kriogenog lanca vrednosti može primeniti i na vodonik.

Na konferenciji će biti govora i o doprinosu prirodnog gasa i gasa iz obnovljivih izvora u postizanju održivog transportnog sistema. Brojni domaći i inostrani stručnjaci izložiće radove o problematici transporta, distribucije, skladištenja i potrošnje prirodnog gasa s obzirom na osiguranje sigurnog, pouzdanog i gasnog sistema sa niskim sadržajem ugljenika. 

Nekoliko zanimljivih radova prikazaće pravne instrumente kontrole rizika u vreme globalne energetske krize i predstojeće zakonodavno uređenje vodpnika u hrvatskom zakonodavstvu kao i komparativna rešenja iz drugih država članica. Biće govora i o zaštiti krajnjih potrošača u gasnim distributivnim sistemima te uticaju ogrevne vrednosti. Brojni izlagači iz zemlje i inostranstva predstaviće napredna tehnička rešenja za gasnu ekonomiju i energetiku na izložbi gasne opreme i tehnologije, koja će se održati usporedo s konferencijom. 

Sponzorstvo skupa pruža idealnu platformu za pozicioniranje vaše kompanije kao lidera u industriji te osigurava najveću vidljivost brenda pre skupa, tokom održavanja skupa i nakon održanog skupa pred ključnim igračima u vrednosnom lancu gasa, UPP-a i rešenja sa niskim sadržajem ugljenika. Ciljane tematske celine i priznati govornici odlike su skupa što spaja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno učestvuju u gasnoj ekonomiji. Mobilna aplikacija, dostupna pre otvaranja skupa, i društvenog događanja u Opatiji osiguraće dovoljno vremena za umrežavanje i ostvarivanje novih poslovnih prilika.

OSIGURAJTE SVOJE MESTO U OPATIJI NA VREME!  Za više informacija pogledajte Preliminarni program konferencije, link za prijavu sudionika i rezervaciju izložbenih jedinica.

Izvor: Centar za plin Hrvatske

Vlada donela Uredbu o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela je Uredbu o izmeni i dopuni Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2023. godini čime je izvršena raspodela budžetskih sredstava za podsticaje za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 59.977.161.000 dinara, navodi se na sajtu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U okviru Uredbe opredeljena su finansijska sredstva za sledeće vrste podsticaja: direktna plaćanja, u ukupnom iznosu od 38.599.361.000 dinara; za mere ruralnog razvoja izdvojeno je ukupno 2.620.585.000 dinara; za posebne podsticaje 244.400.000 dinara; kreditna podrška od 650.000.000 dinara; a za IPARD podsticaje predviđen je ukupan iznosu od 6.294.000.000 dinara.

Pročitajte još:

U okviru direktnih plaćanja za premiju za mleko (4. kvartal 2022. i 1. i 2. kvartal 2023.) predviđen je ukupan iznos od 7.860.000.000 dinara, za osnovni podsticaji za biljnu proizvodnju 11.389.950.000 dinara, za podsticaje za kvalitetna priplodna grla 8.529.436.000 dinara, za tov junadi, jagnjadi, jaradi i svinja 3.225.000.000 dinara, za košnice pčela 1.000.000.000 dinara, za krave za uzgoj teladi za tov 900.000.000 dinara, a za regres za gorivo 5.694.975.000 dinara.

Energetski portal

RE-Source Croatia – kako do PPA ugovora

Foto: OIEH
Foto: OIEH

Energetska kriza i rast cena električne energije pokazuju da je energetska nezavisnost jedan od prioriteta ukoliko želimo stabilnost i održivo poslovanje. U idealnom slučaju svi bi želeli da unapred znamo iznos na računu za električnu energiju, a da smo ujedno sigurni da ona dolazi iz obnovljivih izvora energije. Upravo to omogućavaju PPA ugovori (Power Purchase Agreement), o kojima se kod nas tek priča.

Konferencija RE-Source Croatia – je prva regionalna konferencija o razvoju PPA ugovora za kupovinu zelene energije direktno od proizvođača, koju je organizovalo Udruženje OIEH. Kako je rečeno na konferenciji PPA ugovori otvaraju velike mogućnosti i veoma su važni za energetsku budućnost Hrvatske i Evrope.

“Veliki broj učesnika potvrđuje aktuelnost i važnost ove teme za energetsku tranziciju i savremeno tržište energije. Nagli porast cena električne energije prošle je godine postao velik izazov u poslovanju mnogih kompanija, ali je istovremeno naterao na ozbiljnije razmišljanje i traženje dugoročno najboljeg rešenja. Odgovor je poznat i jednostavan, ali su ga tek u okolnostima krize mnogi postali svesni – da je jedino dostupna energija iz obnovljivih izvora put ka energetskoj nezavisnosti”, rekla je Maja Pokrovac, direktorka OIEH.

Kako je dodala Evropska komisija je ove nedelje predlogom reforme tržišta električne energije poslala jasnu poruku da zelena energija treba da bude svima dostupna.

Pročitajte još:

Stefano Mirielo, savetnik za javne politike u evropskoj RE-Source platformi, naglasio je važnost ovog koraka za razvoj PPA u Hrvatskoj i regionu. On je istakao da će cPPA ugovori imati ključnu ulogu u tranziciji Evrope prema klimatskoj neutralnosti i dodao je kako je sve više kupaca iz industrije zainteresovano za dugogodišnju kupovinu zelene energije kroz PPA ugovore. 

Hrvatska je prošle godine prvi put upisana u evropsku PPA statistiku, uz prvi potpisani virtualni PPA ugovor o kom se razgovaralo tokom prvog panela – Kupovina zelene energije direktno od proizvođača u Hrvatskoj.

Foto: OIEH

Igor Radojković iz Hrvatskog Telekoma pojasnio je virtualni model PPA ugovora na čijem sklapanju rade i naglasio da im je to deo strategije dostizanja klimatske neutralnosti do 2040. godine. On je dodao da im je jedan od ciljeva i da do 2025. godine 50 odsto potrošnje bude iz obnovljivih izvora energije.

Ivona Zagajski iz Advokatskog društva Marohnić, Tomek & Gjoić govorila je o razlikama između fizičkog i virtualnog PPA ugovora, o stavkama o kojima treba voditi računa, ali i o tome da se svaki pojedinačni ugovor pravi po meri kupca i proizvođača energije. Važno je odmeriti rizike i prednosti, a dugoročno, koristi ovakve kupovine mnogo znače za tržište.

Prema rečima Željke Blatančić iz Zagrebačke banke, sve više je zahteva za finansiranje OIE projekata putem PPA ugovora. Zato banke ubrzano rade kako bi se prilagodile potrebama tržišta.

Mislav Slade Šilović iz PwC Hrvatska govorio je o tome kako je pre nekoliko godina bilo teško razgovarati o PPA ugovorima i objašnjavati sve njihove prednosti, ali da dolazi do promena i da je sada sve više zainteresovanih za ovu temu.

Tomislav Ćurković, direktor ENCRO-a podelio je svoje iskustvo potpisivanja virtualnog PPA ugovora za vetroelektranu koja će se uskoro graditi. On je istako da cPPA i PPA ugovori treba da budu jedan od glavnih podsticaja za razvoj OIE.

Konferencija RE-Source Croatia organizovana je u saradnji sa evropskom RE-Source Platformom sa kojom je OIEH potpisivanjem saradnje postao deo RE-Source imena i nacionalni Hub – mesto znanja i razmene iskustva o PPA ugovorima za Hrvatsku, ali i region. 

Energetski portal

Premijera BMW X5 modela u novom BMW salonu

Foto: BMW
Foto: BMW

Najpopularniji BMW SUV model X5 premijerno je predstavljen u Beogradu zajedno sa BMW Connected Drive sistemom, koji je od sada dostupan i u Srbiji. Prezentacija je održana u novootvorenom The BMW Store-u u Galeriji Beograd, koji se prostire na 500m² i pruža sve usluge jednog prodajnog salona.

Salon će biti namenjen najekskluzivnijim, novim modelima iz BMW ponude, a posetioci će moći i da se informišu o elektrifikaciji, kao i da konfigurišu svoja vozila uz pomoć prodajnog savetnika, ali i uz „virtuelnu realnost’’ kako bi imali što verniji prikaz automobila. Dodatno, za ljubitelje BMW i MINI brenda selektovan je i široki izbor originalnih aksesoara, modnih dodatka i odevnih predmeta, kao i posebni artikli iz putnog programa.

Pročitajte još:

NOVI BMW X5 – Lider u svojoj klasi

Foto: BMW

Enterijer novog BMW X5 modela poseduje upečatljivi zakrivljeni ekran veličine 12.3+14.9 inča (operativni sistem 8.0), nove ventilacione otvore, konzolu koja je u standardnoj opremi presvučena Sensafin kožom; ispred suvozača je osvetljeni ambijent Light Bar, a u srednjoj konzoli je novo kontrolno ostrvo koje može (opcionalno) biti izvedeno sa brušenim staklom u opciji Craft & Clarity. Adaptivni amortizeri takođe dolaze u standardnom paketu opreme, a moguće je poručiti vazdušno oslanjanje.

BMW X5 u novoj verziji dolazi sa modernizovanim dizajnom eksterijera na kome se posebno ističu atletske elegantne linije, a tu je i novi standardni paket opreme sa hromiranim detaljima koji naglašavaju „off road’’ karakteristike.

Opciono, M Sport paket može da se nadogradi u M Sport paket Pro sa proširenim High-Gloss Black detaljima, redizajniranim farovima, novim dnevnim svetlima i opcionalnim Iconic Glow svetlećim grilom. Na zadnjem delu pored izmenjenog branika su postavljena zadnja svetla sa novom grafikom u obliku slova X.

Najsnažnija verzija novog modela BMW X5 nosi oznaku xDrive M60i i razlikuje se od ostalih modela po specifičnim sportskim detaljima kao sto su M retrovizori, prednja maska sa duplim rešetkama i četvorostrukim izduvnim završecima.

Primenjena je i nova verzija osmostepenog automatskog menjača uz revidirane dizel i benzinske agregate sa Mild Hybrid tehnologijom.

Foto: BMW

Trolitarski dizel agregat ima ukupnu snagu od 298KS i 650 Nm, a ubrzanje od 0 do 100 je 6,1 sekundi. Maksimalna brzina BMW X5 modela u ovoj verziji je 233km/h.

Benzinski šestocilindraš od tri litre nosi oznaku xDrive40i i sada ostvaruje 381KS. Ubrzava 0 do 100km/h za 5,4 sekunde, a maksimalna brzina koju dostiže je 250 km/h. Značajno je unapređen PHEV model koji sada nosi oznaku xDrive50e i ima ukupnu snagu od 489KS. Ostvaruje maksimalnih 250 km/h i ubrzava od 0 do 100 4,8 sekundi.

Maksimalna brzina u čisto električnom modu je 140 km/h, a autonomija po WLTP standardu se kreće od 94 do 100km, zahvaljujući novoj, petoj generaciji hibridnog pogona koja pored povećanog kapaciteta baterije ima mogućnost i dvostruko bržeg punjena (7,4kW) u odnosu na prethodnu generaciju.

Model M60i je dobio novi V8 zapremine 4,4l uz maksimalnu snagu od 530KS i obrtni moment od 750Nm. Ostvaruje maksimalnih 250km/h i ubrzabava od 0 do 100km/h za 4,3 sekunde.

Novi BMW X5 od sada je dostupan po početnoj ceni od 92.180€.

BMW CONNECTED DRIVE Inovativni koncept korišćenja vozila

BMW Connected Drive predstavlja inovativni koncept korišćenja vozila koji je od sada dostupan i u Srbiji. Svi dolazeći novi i facelift BMW modeli sa opcijom „6C6 Unlimited Connectivity Plus“ imaće ovaj softver koji povezuje vozača, njegovo vozilo i nas (BMW kompaniju).

Putem „My BMW“ aplikacije BMW Connected Drive omogućava niz pogodnosti za vozača kroz Comfort, Security & Safety i Entertainment segmente.

Foto: BMW

Pa tako u okviru Comfort segmenta vozači mogu da koriste navigaciju u realnom vremenu, da otključavaju auto uz pomoć smart telefona i da daljinski ažuriraju softver. Tu je i dvosmerna komunikacija između vozila i ovlašćenog servisa, optimizacija broja zaustavljanja i vremena provedenog na stanicama za punjenje kod električnih vozila, kao i mnogi drugi benefiti.

Security i Safety segment podrazumeva 360° pogled na vozilo, unutrašnju kameru, kao i informacije o lokaciji vozila. Entertainment solucije nude WiFi Hotspot opciju, kao i striming video materijala.

Novi BMW X5 model sa BMW Connected Drive sistemom biće predstavljen publici u Srbiji na predstojećem 55. Međunarodnom sajmu autombila Beogradu od 22. do 28. marta.

Izvor: BMW