Home Blog Page 778

Gradsko veće Užica saglasno sa odlukom o zabrani izgradnje MHE na njihovoj teritoriji

Foto: Grad Užice

Gradsko veće Užica je prošle nedelje održalo 143. sednicu na kojoj su donesene odluke važne za zaštitu životne sredine i socijalnu zaštitu.

Foto: Grad Užice

Veće je utvrdilo predlog prvog ovogodišnjeg rebalansa užičkog budžeta. Posle analize ostvarenih prihoda u prethodnom kvartalu po osnovu prihoda na zarade i pokazatelja, prihodovna strana uvećana je za 25 miliona dinara. Rebalansom su ovih 25 miliona raspoređeni – i to 20 miliona na mere energetske efikanosti i omogućavanje korišćenja ovih mera većem broju korisnika, a u cilju zaštite životne sredine i smanjenje zagađenosti i pet miliona dinara Gradskom centru za usluge socijalne zaštite.

Usvojeni su predlozi odluka o pružanju pravne pomoći na teritoriji Užica, o pristupanju izradi Generalnog urbanističkog plana i izmene i dopune odluka koje se odnose na organizaciju i funkcionisanje civilne zaštite i obrazovanju Gradskog štaba za vanredne situacije, o uključivanju građana u budžetski proces kroz sprovođenje akcije „Užički program lokalnog partnerstva“.

Utvrđeni su i predlozi sastava Komisije za sprovođenje izbora za članove saveta mesnih zajednica i Drugostepene izborne komisije, kao i Plan kvaliteta vazduha na teritoriji grada Užica koji obuhvata period od 2018. do 2023. godine, Izveštaj o radu Zelenog saveta i Program zaštite i unapređenja životne sredine.

Članovi Veća su se saglasili sa predlogom odluke kojom se zabranjuje izgradnja mini hidrocentrala na području Užica, doneli rešenje o dodeli Svetosavskih nagrada prosvetnim radnicima i pokrenulo inicijativu za podizanjem spomenika Milovanu Miću Petroviću.

Prihvaćen je predlog Komisije posle sprovedenog javnog konkursa za izbor direktora JKP „Vodovod“ kojim je predložen Duško Ljujić, diplomirani inženjer mašinstva, za direktora ovog preduzeća i data je saglasnost na programe poslovanja devet gradskih ustanova u ovoj godini.

Izvor: Grad Užice

Češki emajlirani rezervoari na domaćem tržištu

Foto: Witkowitz

Brza izgradnja, lako održavanje i višestruka primena

Foto: Witkowitz

WITKOWITZ ENVI A.D. je deo češkog koncerna WITKOWITZ sa 200-godišnjom tradicijom na polju obrade metala. Već više od 60 godina ova kompanija pravi i širom sveta montira rezervoare velikih kapaciteta od emajliranih limova koje sami proizvode. Osim za čuvanje pitke vode i kišnice, ovi emajlirani rezervoari koriste se u poljoprivredi i industriji za skladištenje tečnih i praškastih materijala, a ujedno su i osnovni tehnološki element njihovih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) tipa HYDROVIT® i stanica za proizvodnju biogasa.

Primena u poljoprivredi i industriji

Emajlirani rezervoari “VITKOVICE” se koriste u poljoprivredi za skladištenje tečnih ekskremenata goveda, svinja, živine, kao i ostalih poljoprivrednih otpadnih materijala ili za skladištenje tečnih đubriva (DAM i dr).
Upotrebljavaju se i za skladištenje praškastih materijala (kreč, cement, leteći pepeo, biomasa, šljunak, granulati plastike, tehnička so, čađ i dr). Oni se uglavnom postavljaju na konstrukciju pa otuda i naziv – viseći emajlirani rezervoari.
Budući da zadovoljavaju sve kriterijume za skladištenje tečnosti, u njima se takođe čuva voda za piće, kišnica, otpadna voda, protivpožarna voda, dizel, amonijak, krečno mleko i druge hemikalije u opsegu hemijske otpornosti emajla (pH 3-12).

Rezervoari u sklopu stanica za biogas

Stanice za biogas su postrojenja za proizvodnju biogasa preradom stajskog đubriva sa poljoprivrednih farmi, u kombinaciji sa drugim biorazgradivim materijalima (otpacima mesa i kosti, celuloznim brašnom i dr) i raznim poljoprivrednim otpadom, kao što su zelena travna masa nakon košenja (zimi u obliku sena ili silaže), otpaci iz destilerija, šećerana i dr. Obrada podrazumeva termofilnu fermentaciju u anaerobnim uslovima uz proizvodnju biogasa koji se u kogeneracijskim jedinicama s visokom efikasnošću pretvara u električnu i toplotnu energiju. Drugi način prerade biogasa je uz dodatno prečišćavanje i naknadnu upotrebu za pogon vozila, odnosno njegovo punjenje u mrežu prirodnog gasa. Kapaciteti stanica su od 400 kV do 5000 kV.

HYDROVIT® – Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: Witkowitz

HYDROVIT® je tip postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koji primenjuje već decenijama globalno potvrđenu tehnologiju za prečišćavanje otpadnih voda sa zagađanjem organskog porekla, a koja potiču iz naselja i prehrambene, tekstilne i hemijske industrije. Nakon prerade one se vraćaju u prirodni ciklus. Patentirani proces čišćenja HYDROVIT® predstavlja kombinaciju mehaničke predobrade- pripreme i biološkog tretmana dugotrajnom aktivacijom – uklanjanjem nutrijenata i aerobnom stabilizacijom mulja.
Na zahtev kupca, može se ubaciti i treći stepen obrade otpadnih voda. Kompletne usluge, sopstveni know-how i dugogodišnje iskustvo čine osnovu za dizajn i primenu PPOV a tim kompanije WITKOWITZ ENVI održava stalnu saradnju sa vodećim stručnjacima za upravljanje vodama.

Ova kompanija vrši kompletnu isporuku – imaju sopstvene kapacitete za projektovanje, izgradnju, proizvodnju, snabdevanje i servisiranje PPOV. Vrše i isporuku pojedinačnih delova tehnologije postrojenja.

Tipovi HYDROVIT® postrojenja

HYDROVIT® SBR je diskontinuirani monoblok kapaciteta 500 – 2.000 ES (ekvivalent broju stanovnika)
HYDROVIT® SI kompaktno-protočno postrojenje kapaciteta 2.000 – 10.000 ES
HYDROVIT® P sistem sa biološki dvojnim rezervoarom kapaciteta 10.000 – 100.000 ES

Foto: Witkowitz

Koje su prednosti PPOV HYDROVIT®

Kratko vreme izgradnje:
– isporuka u roku od 3 meseca od potpisivanja ugovora
– puštanje u rad u roku od 6 meseci od potpisivanja ugovora o isporuci

Jednostavni građevinski radovi:
– mala površina gradnje
– minimalni radovi na iskopu
– jednostavni temelji bioloških rezervoara

Varijabilnost tehnološkog rešenja:
– jednostavna modifikacija nadzemnih rezervoara
– jednolinijski ili višelinijski raspored PPOV
– mogućnost fazne izgradnje
– jednostavno modularno proširenje tehnologije

Minimalno i lako održavanje:
– jednostavna konstrukcija
– automatsko uključivanje glavnih agregata
– stalna kontrola curenja iz rezervoara

Jednostavno uklanjanje nako isteka roka trajanja:
– rezervoari i tehnološka oprema mogu da se prodaju kao metalni otpad
– prema potrebi, rezervoari se mogu demontirati, a emajlirani lim koristiti u druge svrhe

Više informacija na witkowitz-envi.eu
Koordinator realizacije Nebojša Marković
nebojsa.markovic@witkowitz.cz

+420 702 248 633

Malezija odbija da bude “globalna deponija”, vratila 3.800 tona otpada u zemlje porekla

Photo: Ana Batricevic
Foto: Ana Batričević

Još polovinom prošle godine, Maležani su najavili da će, kako njihova zemlja ne bi postala odlagalište smeća iz različitih krajeva sveta, poslati tovare otpada nazad u zemlje porekla, te su počeli da sprovode mere za njegov povrat pravim “vlasnicima”.

Za sada su vratili ukupno 150 kontejnera, tj. gotovo 3.800 tona.

Najviše nezakonito uveženog đubreta u Maleziju pristiglo je iz Francuske (47 kontejnera), Ujedinjenog Kraljevstva (42), Sjedinjenih Američkih Država (17) i Kanade (11).

Vlasti se nadaju da će u narednih pola godine još oko 110 kontejnera biti odneto iz njihovih granica – a čak 60 biće adresirano na Sjedinjene Američke Države.

Azijska zemlja se u nezgodnoj situaciji našla 2017. godine kada je Kina, nekada najveći uvoznik plastike, uvela zabranu. Od tada su zabeležili drastičan priliv smeća na svoju teritoriju.

Sličnu praksu u poslednjih 12 meseci sprovode i Filipini i Indonezija koji se takođe rešavaju tuđeg neželjenog otpada.

Bogate zemlje reciklabilno đubre šalju u ove države zato što je jeftino, doprinosi ispunjavanju ciljeva u oblasti reciklaže i rasterećuje tamošnje deponije.

Jelena Kozbašić

Bor razvija turizam kroz širenje kapaciteta za kampovanje na Borskom jezeru

Foto: Wikipedia/Easternmagic
Foto: Grad Bor

Na zahtev Upravnog odbora Auto kamping karavaning kluba na Borskom jezeru, u narednom periodu grad Bor, javna preduzeća i privatni preduzetnici pomoći će proširenje kampa. U planu je da se kamp proširi za još 50 mesta, a upravo je to jedan od načina da se razvije vid kamping turizma.

Prema rečima gradonačelnika Bora Aleksandra Milikića, na taj način podstiče se razvoj turizma na Borskom jezeru i izlazi u susret građaanima, jer je ovaj prostor prvenstveno namenjen ljudima iz Bora i okolnih sela.

Foto: Grad Bor

„Sa ovim proširenjem, naš kamp raspolagaće sa ukupno 300 mesta. Dogovorili smo da kamp svoje nove lokacije da prvenstveno Boranima, gde će naši sugrađani moći da postave svoje kamp-kućice na način koji je predviđen zakonom, a proširenje će znatno doprineti obogaćivanju i proširenju turističke ponude Borskog jezera.“, izjavio je gradonačelnik Bora prilikom obilaska radova u kampu.

Milikić je dodao da je u planu da se i u ovoj godini realizuje niz projekata i različitih aktivnosti koje se tiču promocije Bora kao zanimljive turističke destinacije čime će se stvoriti preduslovi za dodatno unapređenje i razvoj turizma grada Bora.

Izvor: Grad Bor

Schneider Electric – lider na polju održivosti, ekološke transparentnosti i smanjenja štetnih emisija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u oblasti digitalne transformacije upravljanja energijom i automatizacije, ostvario je dva značajna uspeha. Nalazi se na samom vrhu liste 100 najodrživijih globalnih kompanija časopisa Corporate Knights, a zauzeo je i visoko mesto na listi vodećih kompanija u sklopu Projekta o transparentnosti emisije ugljenika (CDP). Rangiranje je objavljeno na otvaranju godišnjeg sastanka Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, gde je ekološka održivost jedna od glavnih tema.

Priznanje na osnovu ekoloških i etičkih pokazatelja

Schneider Electric je rangiran među 100 najodrživijih globalnih kompanija u časopisu Corporate Knights, sedmu godinu zaredom, zauzevši 29. mesto na ukupnoj listi i 1. mesto u svojoj kategoriji. Za listu je konkurisalo više od 7.500 kompanija, na osnovu 21 ključnog parametra u oblastima upravljanja resursima, upravljanja zaposlenima, upravljanja finansijama, čistih prihoda i učinka dobavljača.

Kompanija je takođe uvrštena na A-listu CDP-a – devetu godinu zaredom. Ova lista se smatra zlatnim standardom korporativne ekološke transparentnosti i važi za najrelevantniji izvor informacija o održivosti za kupce i investitore. Schneider Electric je nagrađen za napore u oblasti smanjivanja emisije štetnih materija, ublažavanja rizika od klimatskih promena i doprinosa razvoju ekonomije sa niskom emisijom ugljenika.

Foto: Schneider Electric

„Hitno rešavanje klimatskih problema i odgovarajuće upravljanje ekonomskim rizicima su najveći izazov za našu generaciju. Moramo da promenimo način na koji živimo sa energijom i način na koji pravimo zgrade, industriju i gradove, kao i da koristimo tehnologiju da bismo krenuli putem ka svetu sa nultom emisijom ugljenika. Ovo su ključna pitanja koja su u vrhu prioriteta ovogodišnjeg Svetskog ekonomskog foruma“, prokomentarisao je generalni direktor i predsednik kompanije Schneider Electric Žan Paskal Trikoar.

„Posvećenost Schneider Electric-a ugljeničnoj neutralnosti je utkana u naše poslovne odluke i upravljanje. Međutim, moramo svi da doprinesemo više i brže. Priznanje za naše napore od strane CDP-a i časopisa Corporate Knights je izuzetno pozitivan korak koji nas dodatno motiviše“, dodao je on.

Tokom prošle godine Schneider Electric je objavio da planira da do 2025. godine ostvari ugljeničnu neutrlanost, a da do 2030. godine više neće emitovati CO2. Sa svojim dobavljačima namerava da uspostavi ugljenično neutralan lanac nabavke do 2050. godine.

O kompaniji Schneider Electric

Kompanija Schneider veruje da je pristup energiji i digitalnom svetu osnovno ljudsko pravo. Podstiče sve da maksimalno iskoriste svoju energiju i resurse, u skladu sa sloganom Life Is On svuda, za svakoga, u svakom trenutku.

Obezbeđuju digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti, kombinujući vodeće svetske tehnologije, automatizaciju u realnom vremenu, softvere i usluge u domenu energetike u integrisanim rešenjima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

Posvećeni su stvaranju nebrojenih mogućnosti otvorene, globalne, inovativne zajednice koja sa žarom deli njihovu suštinsku svrhu i inkluzivne i osnažujuće vrednosti.

Izvor: Represent

Šta je kupcima bitnije – plastična ambalaža ili zaštita životne sredine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Mendiola)

Nakon Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, upravnica za ekološku održivost u Koka-koli Bea Perez rekla je da kompanija neće odustati od plastičnih boca jer bi to razočaralo njihove kupce. Istakla je kako moraju da uzmu u obzir želje potrošača, ali da svakako ne treba zanemariti štetan uticaj na životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Birkett)

Prema procenama, Koka-kola proizvodi čak 3 miliona tona plastične ambalaže na godišnjem nivou, što znači 200.000 flaša u minuti. Upravo zato spada među najveće proizvođače plastičnog otpada na svetskom nivou.

Obavezali su se da će do 2030. godine pokupiti i reciklirati sav sopstveni plastični otpad. Za sada, reciklira se samo 7 odsto. Međutim, problem predstavlja i to što je upotreba reciklirane plastike neodrživa, odnosno razgrađuje se tokom samog procesa, te je pri pravljenju novog proizvoda potrebno dodati još plastičnog materijala.

Iz kompanije napominju da svaka vrsta ambalaže ima određeni uticaj na životnu sredinu, a da su njihova plastična pakovanja kupcima omiljena jer se lako zatvaraju i lagana su. Ipak, ne odustaju od svoje namere da do kraja ove decenije reše pitanje zagađenja i otpada.

Veliki problem predstavlja i korišćenje ogromne količine vode za proizvodnju ovog gaziranog pića. Navodi se da se za pravljenje ovog soka koristi više od 300 milijardi litara dnevno na globalnom nivou.

Jelena Cvetić

Biće izgrađene kanalizacija u Kaluđerici i fabrika za preradu otpadnih voda u Ostružnici

Foto: Wikipedia/CrniBombarder!!!
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da je Evropska investiciona banka (EIB) odobrila bespovratnu pomoć od 1,5 miliona evra za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju kanalizacije u Kaluđerici i fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici.

“Posle početka izgradnje fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom Selu, kanalizacije na levoj obali Dunava i fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici, kreće proces izgradnje kanalizacije u Kaluđerici i fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici”, rekao je Vesić i dodao da je Evropska investiciona banka odobrila bespovratnu pomoć od 1,5 miliona evra za izradu tehničke dokumentacije.

Grant Evropske investicione banke znači da ćemo biti spremni da u narednih godinu dana raspisujemo tender za izgradnju kanalizacije u Kaluđerici, gde skoro 30 hiljada ljudi živi bez kanalizacije decenijama, precizirao je Vesić.

“Ovo je najvažniji problem u Kaluđerici, jer ti ljudi zaslužuju da žive normalno kao i svi ostali Beograđani”, poručio je Goran Vesić.

Dodao je i da počinju izradu tehničke dokumentacije za fabriku za preradu otpadnih voda u Ostružnici.

“Ova fabrika, treća po redu, koju ćemo da radimo posle Velikog Sela i Batajnice, važna je prvo zato što se nalazi uzvodno od fabrike u kojoj se prerađuje voda za piće, pa je valjda normalno i da se iznad te fabrike ne izbacuju otpadne vode u reku. Drugi razlog jeste što će završetak ove fabrike omogućiti da se izgradi kanalizacija u Umci, Ostružnici, Velikoj Moštanici i delu Sremčice, čime će konačno i ovi ljudi dobiti život kakav zaslužuju”, rekao je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Izvor: Grad Beograd

Evropski “Zeleni dogovor” sa Bečom

Foto: Stadtwienmarketing/Christian Fürthner
Foto: Stadtwienmarketing/Christian Fürthner

U želji da prodube saradnju na polju suzbijanja klimatskih promena, Evropska investiciona banka (EIB) i Grad Beč potpisali su u austrijskoj prestonici deklaraciju o klimatskom partnerstvu. Potpisani sporazum podrazumeva finansijsku podršku od strane EIB za buduće projekte Grada Beča u oblastima stanovanja, energetike, otpada i mobilnosti sa posebnim osvrtom na zaštitu klime. To je prvi sporazum o partnerstvu EIB sa jednom evropskom metropolom.

I ranijih godina su EIB i Grad Beč realizovali više projekata o zaštiti klime u iznosu od ukupno jedne milijarde evra, prvenstveno za različite mere efikasnosti u oblasti gradske stanogradnje. Grad Beč u okviru programa „KLIP“ sprovodi već više od 20 godina aktivnu politiku zaštite klime.

Foto: VHS

„EIB ili klimatska banka Evropske unije želi masovno da proširi svoje napore u borbi protiv klimatskih promena. Sledećih deset godina želimo da iniciramo projekte za zaštitu klime u visini od jednog biliona evra. Ovaj sporazum neka bude signal i za druge metropole u Evropi“, kaže predstavnik EIB Endru Mekdovel.

„Mi u Beču smo naš finansijski sektor potpuno usmerili na aktivnosti zaštite klime. Predviđeni budžet za 2020. godinu iznosi milijardu evra“, izjavio je bečki ministar finansija Peter Hanke prilikom potpisivanja deklaracije.

Izvor: Eurocomm-PR

Užice dobija Inovativni startap centar

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U Komandno-nastavnom centru nekadašnje kasarne u Krčagovu počeli su radovi na izgradnji regionalnog Inovativnog startap centra, za šta je Grad Užice obezbedio sredstva preko konkursa za inovacije i tehnološki razvoj.

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković je naveo da se izgradnja Centra finansira od strane Ministarstva za tehnološki razvoj sa 46 miliona dinara, uz učešće Grada koji je za te svrhe izdvojio 5 miliona:

„Za rekonstrukciju objekta je predviđeno 20 miliona, 20 miliona za opremu, 6 miliona za prvu godinu funkcionisanja startap centra, a 5 miliona dinara predviđeno je za nabavku nameštaja.“

„Na površini od 422 m2 planirano je da nove kompanije, koje imaju inovacije, krenu sa radom i to će biti jedan od regionalnih startap centara. U planu je formiranje jednog modernog prostora za prezentacije, za rad početničkih startap kompanija kao i prostor za dodatne sadržaje“, navodi Petković.

„Cilj nam je da ulažemo u biznise koji su dobro plaćeni, jer svesni smo da smo grad koji ima uspešnu privredu. Ono što želimo je da mladim Užičanima ponudimo biznis koji je dobro plaćen, da im ponudimo uslove zbog kojih će ostati da žive u ovom gradu, ili će se vratiti kada završe studije“, rekao je gradonačelnik.

Pomoćnik gradonačelnika Nemanja Nešić je istakao da je prostor koncipiran na način da stvori mogućnost da što veći broj zainteresovanih korisnika može svoje poslovne aktivnosti sprovoditi u Inovativnom startap centru: „Prvenstvena namera prilikom planiranja prostora bila je konsultativni proces sa ljudima koji sada rade od kuće, a rade uslužne delatnosti za zapadno tržište. Mi ćemo da im kroz ovaj prostor omogućimo međusobno povezivanje, jer vrlo često komleksne i složene programerske aktivnosti zahtevaju kooperaciju između više različitih pojedinaca.“

Foto: Grad Užice

„Imamo prostora i mogućnosti da i mlade kompanije koje se pojavljuju u Užicu, koje imaju razvijene poslove na zapadnom tržištu, ovde angažujući programere unaprede svoj biznis“, naveo je Nešić.

Nikola Maksimović, direktor JP “Užice razvoj” je naveo da je ovo preduzeće u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom “Zlatibor” uradilo projektnu dokumentaciju za budući Centar kojom je planirano da se izvrši kompletna rekonstrukcija ovog dela objekta: „To obuhvata zamenu stolarije, grejanja, podova, postavljanje spuštenih plafona, zamenu elektroinstalacija, postavljanje rampi za pristup osobama sa invaliditetom, a planirano je i da se uradi kompletna klimatizacija prostora. Predviđeno je da postoji jedna konferencijska sala gde će moći da se održavaju sastanci i zasebne dve prostorije gde će korisnici moći da rade na računarima.“

Izvor: Grad Užice

U kineskim gradovima uveden karantin, ali virus ipak ne predstavlja međunarodnu opasnost

Foto: Twitter (screenshot)

Svetska zdravstvena organizacija je saopštila juče da novi koronavirus, otkriven u Kini, ne predstavlja međunarodnu opasnost s obzirom na to da je van kineske teritorije zabeležen mali broj zaraženih osoba i da vlasti preduzimaju brojne aktivnosti kako bi zauzdale širenje virusa. Među uvedenim merama je i karantin u čak 6 gradova sa više od 18 miliona stanovnika, kao i otkazivanje proslave Lunarne nove godine na nekoliko mesta, ali i zatvaranje delova Velikog kineskog zida.

Foto: Twitter (screenshot)

Povrh toga, u 10 kineskih gradova je ukinut javni prevoz, kako bi što više Kineza ostalo u svojim domovima tokom njihovog značajnog nacionalnog praznika koji počinje u petak. Virus je, prema poslednjim informacijama Kineske zdravstvene komisije, odneo 26 života, a trenutno je više od 800 ljudi zaraženo, ali se sumnja da je broj i veći.

Pacijenti oboleli od koronavirusa su prijavljeni u Vijetnamu, Singapuru, Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Nepalu, Sjedinjenim Američkim Državama i na Tajlandu.

U suzbijanje i prevenciju bolesti bi trebalo da se uključe i vojne medicinske snage, najavilo je ministarstvo odbrane.

Poreklo virusa se vezuje za pijace u gradu Vuhan u centralnoj Kini, a virus je na pacijente prešao sa životinja. Na tamošnjim tržnicama se prodaje različito meso, kao i žive jedinke – od živine preko morskih stvorenja, slepih miševa i zečeva do zmija. Letovi iz Vuhana su otkazani, a grad je takođe izbrisan iz reda vožnje vozova.

Vladin stručnjak Žang Nanšan je potvrdio da je moguć prenos virusa i s čoveka na čoveka, ali takav slučaj se za sada nije pojavio nigde sem u Kini.

Koronavirusi predstavljaju grupu virusa-izazivača infekcije disajnih organa. Mogu da se manifestuju kao obična prehlada, ali pojedine vrste imaju i smrtni ishod. Njihovo ime potiče od latinske reči za krunu ili oreol, corona, zato što izgled virusa ispod mikroskopa podseća na te objekte.

Novootkriveni virus je sedmi koronavirus koji napada ljudsku vrstu.

Jelena Kozbašić

Predstavljena nova platforma za olakšanu komunikaciju u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Kopp)

U Privrednoj komori Vojvodine, u Novom Sadu je u sredu, 22. januara, održana prezentacija primene blokčejn (blockchain) tehnologije u poljoprivredi. Na jednom mestu okupili su se proizvođači, trgovci, ali i predstavnici banaka i kontrolnih grupa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacqueline O’Gara)

Na pomenutoj platformi objavljuju se vesti Ministarstva poljoprivrede, kao i informacije sa svetskih tržišta. “Zamisao je da ovo bude prozor u svet za buduće kretanje cena”, rekao je Đorđe Mirković, direktor kompanije “Agromex”, iz Novog Sada.

Olakšan posao poljoprivrednicima

Sistem elektronskih ugovora u poljoprivredi olakšaće poslovanje za obe ugovorne strane, pogotovo kada su one fizički udaljene. Platforma “Agromeks” donosi poslovanje sa elektronski potpisanim dokumenatima.

Digitalizacija u poljoprivredi jedan je od strateških ciljeva za ovu privrednu granu, a razvoj tržišta i novih tehnologija zahtevaju lakše i brže poslovne procese. Trgovinski ratovi mogu da utiču na pomeranje cena, zato je potrebno zaštititi obe strane i ovo je jedinstveno rešenje. Na platformi, se sve bazira na zakonu o obligacionim odnosima, što je osnova i suština svakog uređenog odnosa.

Platforma je deo projekta “Horizont 2020”, a realizovana je u saradnji sa poljoprivrednim proizvođačima koji su predstavili sve izazove sa kojim se susreću prilikom trgovanja poljoprivrednim proizvodima.

Kada je reč o ratarskoj proizvodnji, trguje se sa strateškom robom poput žitarica i uljarica koje već podležu određenim standardima. Planovi za naredni period je primena platforme i u stočarstvu i voćarstvu, mada se može primeniti i u drugim proizvodnim granama.

Širok spektar mogućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume de Germain)

Ova tehnologija ima značajne mogućnosti u svim granama privrede. Uskoro će i sva dokumenta biti zasnovana na blokčejnu, odnosno, biti upisani u njega. Kada je reč o poljoprivredi, podaci iz katastra uskoro će biti upisani u blokčejn.

“‘Agromeks’ je, u stvari, sistem upravljanja elektronskom dokumentacijom. I mi svaki elektronski potpis koji je kreirani dokument, upišemo u blokčejn. Samim tim, taj podatak je za sva vremena, uvek je isti i nemoguće ga je promeniti. Blokčejn je sistem decentralizovanih kompjutera iz više zemalja i sveta, koji jedino mogu da upišu isti podatak, ako se svi slože. Nemoguće ih je nekako zloupotrebiti”, objašnjava Mirković.

Ove inovacije su projekti na kojima se radi, a čiji je cilj da omoguće sigurnost i bezbednost podataka, jer su u pitanju informacije koje po svojoj prirodi zahtevaju dodatnu bezbednost.

Podršku je navedenom projektu pružila Privredna komora Vojvodine.

Izvor: Agroklub

Beograd dobija 200 novih autobusa na gas

Foto: GSP Beograd
Foto: Grad Beograd

U skladu sa politikom Grada Beograda da komunalni sistem da svoj doprinos smanjenju zagađenja, Gradsko saobraćajno preduzeće „Beograd” će ove godine nabaviti dve stotine novih autobusa sa pogonom na kombinovani gas.

Kako je za Beoinfo precizirao direktor ovog preduzeća Radiša Momčilović, GSP će takođe ove godine izgraditi gasne stanice u svoja dva autobuska pogona, čime će se omogućiti i redovno punjenje vozila.

“U narednom periodu, tokom sledećih godina, za svaku novu nabavku autobusa uslov će biti pogon na alternativna goriva umesto dizela. GSP „Beograd” daće maksimalan doprinos da vazduh u Beogradu bude čistiji”, istakao je Momčilović.

On je dodao da je aktuelni vozni park glavnog gradskog prevoznika takav da 83 odsto autobusa imaju „evro 5” i „evro 6” motore, te da je plan da preostali procenat vozila nižih kategorija u narednih nekoliko meseci bude rashodovan i zamenjen novim.

Izvor: Grad Beograd

Velika Britanija će se napajati energijom iz mini nuklearki od 2029?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Velika Britanija bi do kraja ove decenije mogla da se napaja pomoću malih nuklearnih reaktora. Naime, Rols-Rojs planira da napravi  fabrički izgrađene elektrane, odnosno male nuklearne stanice.

Zaštitnici životne sredine su podeljenih mišljenja kad je reč o nuklearnoj energiji. Jedni smatraju da je opasna za životnu sredinu i skupa, a drugi ističu da je radi postizanja klimatske neutralnosti potrebno služiti se svim raspoloživim tehnologijama.

Protivnici ove ideje zastupaju mišljenje da bi Velika Britanija trebala da u potpunosti napusti nuklearnu energiju i da se fokusira na obnovljive izvore, što bi bio i jeftiniji izbor.

Kompanija Rols-Rojs planira postavljanje malih modularnih reaktora na lokacijama gde su ranije bile nuklearne elektrane. U planu je izgradnja 10 do 15 stanica, veličine oko 1, 5 hektara, za koje je potreban prostor veličine 10 ari.

Kada je reč o dimenzijama, svaki grad bi mogao da ima svoj reaktor, ali javlja se problem obezbeđivanja ovih malih nuklearnih elektrana od potencijalnih terorističkih napada.

Kompanija ima novi pristup izrade pri čemu se očekuje drastično smanjenje troškova prilikom izgradnje. Koriste digitalne metode zarivanja i robotsku montažu i na taj način sklapaju montažne delove. Manji troškovi prilikom izgradnje doprineće i jeftinijoj struji,

Neki su ipak skeptični da li će ovaj projekat zaživeti do 2030, odnosno da li će “stići” Britaniju, koja će do tada morati da napusti ugalj i postigne postavljene ciljeve u borbi protiv klimatskih promena.

Jelena Cvetić

Ženka sivog sokola iz zgrade Beograđanke vraćena u divljinu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ženka sivog sokola (Falco peregrinus), koja je pronađena u utorak, 21. januara 2020. godine, u poslovnom soliteru Palata „Beograd“ (Beograđanka) nakon što je dospela u unutrašnjost zgrade, najverovatnije prilikom potere za plenom (golubovima), privremeno je zbrinuta u Zoološkom vrtu grada Beograda, s obzirom da nije mogla samostalno da izađe i odleti, ali i zbog potrebe da se izvrši pregled kako bi se utvrdilo da li je ptica povređena.

Intervencijom službe Zoohigijene Veterine Beograd životinja je transportovana u Zoološki vrt grada Beograda, gde je pregledana od strane veterinara. Nakon što je utvrđeno da ptica nema povreda koje bi onemogućile samostalni opstanak u prirodi, kao i da je u dobroj kondiciji za let, ona je puštena 22. januara 2020. godine u relativnoj blizini mesta gde je pronađena u Beogradu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ornitolog Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, pre nego što je ptica vraćena nazad u prirodu, obeležio je nožnim prstenom i uzeti su uzorci pera za potrebu eventualne DNK analize. Ženka sivog sokola vraćena je u svoje prirodno stanište u prisustvu veterinara i timaritelja Zoološkog vrta grada Beograda, ornitologa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, predstavnika Zoohigijene Veterine Beograd i Ministarstva zaštite životne sredine.

Sivi soko je strogo zaštićena vrsta ptice grabljivice i zaštićena je nacionalnim propisima Republike Srbije i međunarodnim ugovorima poput Konvencije o međunarodnom prometu i trgovini ugroženim vrstama (CITES). Ova vrsta je ugrožena na teritoriji Republike Srbije, ali i u regionu. Procenjeno je da se trenutno u Srbiji gnezdi svega 30 do 50 parova, što ukazuje na drastičan pad divlje populacije u poslednje dve decenije s obzirom da je početkom 21. veka na teritoriji Srbije divlju populaciju činilo između 75 do 90 parova.

Glavni faktor ugrožavanja opstanka sivog sokola u Srbiji je namerno ilegalno ubijanje, uključujući i trovanje, s obzirom da se sivi soko u naseljenim mestima pretežno hrani golubovima, što ga dovodi u direktan konflikt sa uzgajivačima rasnih golubova visokoletača. Ubijanje strogo zaštićene vrste poput sivog sokola predstavlja krivično delo u Srbiji. Dodatne pretnje po opstanak su takođe ilegalno sakupljanje jaja i mladunaca iz gnezda za ilegalno tržište pticama grabljivicama, upotreba hemijskih sredstava u poljoprivredi, uznemiravanje u prirodi i uništavanje prirodnih staništa.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Objavljena knjiga “Strane slatkovodne vrste riba u Hrvatskoj”

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Ministarstvo zaštite okoline i energetike je u saradnji sa kompanijom “Hyla” izdalo popularno-stručnu knjigu “Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj”, koju je napisala grupa autora; Tanja Mihinjač, Ivana Sučić, Ivan Špelić, Matej Vucić i Ana Ješovnik. Reč je o prvom sveobuhvatnom delu na ovu temu na hrvatskom jeziku čiji je cilj edukacija i podizanja svesti kod javnosti, naročito ribolovaca.

Knjiga sadrži informacije o problematici stranih vrsta riba, donosi pregled vrsta koji uključuje opis, biologiju i ekologiju, rasprostranjenost, način unošenja i širenja, uticaje na zavičajne vrste i staništa.

Takođe, čitalac u publikaciji može naći i uputstva šta da učini ako se susretne sa ribom koja nije zavičajna u slatkim vodama Hrvatske.

Po broju slatkovodnih sistema Hrvatska je jedna od najbogatijih država u Evropi, a u njenim rekama i drugim slatkim vodama živi oko 145 vrsta zavičajnih riba, od kojih su mnoge retke ili endemske vrste, naročito u krškim rekama jadranskog sliva. Zavičajne vrste riba su često ugrožene, a uz zagađenje i uništavanje staništa najviše ih ugrožavaju upravo strane vrste – vrste koje su zbog ljudskog uticaja dospele u ekosisteme i staništa na područjima u kojima prirodno ne žive niti su se mogle tamo proširiti bez direktne ili indirektne pomoći čoveka. Do danas je u Hrvatskoj zabeleženo 25 stranih vrsta slatkovodnih riba unetih iz drugih delova sveta. Međutim, taj broj je znatno veći kad mu se pridodaju vrste koje su u delu Hrvatske zavičajne, a prenete su iz voda u kojima prirodno obitavaju u vode u koje ne bi mogle dospeti bez posredovanja čoveka i u tim vodama predstavljaju strane vrste.

Strane vrste koje negativno utiču na zavičajne vrste (npr. direktno kroz lov zavičajnih riba ili borbom za hranu ili prostor) smatraju se invazivnim vrstama. Neretko takve vrste prave veliku ekonomsku štetu, a ponekad mogu nepovoljno uticati i na zdravlje ljudi.

Jedan od najdelotvornijih načina borbe protiv stranih vrsta je da se na vreme prepoznaju i da se spreči njihovo širenje. U tu svrhu u knjizi su iznete opšte informacije o stranim vrstama riba unesenim iz drugih delova sveta i prikazano je 30 vrsta slatkovodnih riba koje su već zabeležene u Hrvatskoj ili susednim zemljama.

S obzirom na to da strane vrste predstavljaju jednu od glavnih pretnji za bioraznolikost, veruje se da će ova knjiga ispuniti svrhu i doprineti očuvanju hrvatskih zavičajnih vrsta i staništa.

Knjigu je u elektronskom formatu dostupna na linku.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nemačkim radnicima u autoindustriji preti 400 hiljada otkaza zbog prelaska na električne motore

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Autoindustrija bi zbog prelaska s benzinskih i dizelskih motora na električne do 2030. godine samo u Nemačkoj mogla da ostane bez 410.000 radnika.

Ovo predviđaju stručnjaci iz Nacionalne platforme za budućnost mobilnosti (NPM), savetodavnog veća nemačke vlade.

Rojters piše kako električni motori imaju manje delova i nisu toliko zahtevni za održavanje, što je dobra vest za njihove korisnike, ali ne i  za osobe zaposlene u tradicionalnoj automobilskoj industriji.

Tako bi samo u proizvodnji motora i menjača u narednih 10 godina bez posla trebalo da ostane gotovo 90.ooo ljudi, a veliki broj njih bez svojih radnih mesta ostaće i zbog automatizacije, odnosno robota i softvera koji će u fabrikama zameniti ljudsku radnu snagu.

Njihov pesimizam ipak ne deli glavna Nemačka organizacija automobilske industrije (VDA) iz koje kažu da su ta predviđanja bazirana na “nerealno ekstremnom scenariju”.

Prema informacijama objavljenim prošle godine, u nemačkoj automobilskoj industriji u 2018. bilo je zaposleno 834.000 ljudi, što je najviše zaposlenih od 1991. S obzirom na to da se ove godine predviđa globalni pad prodaje automobila, može se očekivati da će i nemačke automobilske kompanije podeliti otkaze svojim radnicima.

Izvor: Energetika.ba