Home Blog Page 777

Adaptacija prostorija mesnih zajednica u Sarajevu

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)
Foto: Wikipedia/AZ

Opština Stari Grad Sarajevo je započela radove na adaptaciji prostorija tri mesne zajednice čime će se unaprediti uslovi za kvalitetnije pružanje usluga građanima, saopšteno je iz ove Opštine.

U opštinskoj Službi za lokalni razvoj i poslove mesnih zajednica pojašnjavaju da se radi o tri starogradske mesne zajednice: Babića bašča, Logavina i Mahmutovac. „Radove u Babića bašči, u ukupnom iznosu od oko 42.000 konvertibilnih maraka (21.000 evra), finansiraju podjednako Opština i UNDP. Radi se o programu ‘Jačanje uloge MZ u BiH’, koji implementira UNDP u BiH sa partnerskim opštinama, a finansiraju Vlada Švajcarske i Švedske. Radovi u Logavinoj i Mahmutovcu se, odlukom opštinskog načelnika, finansiraju isključivo sredstvima Opštine Stari Grad“, kazali su u Službi.

Zidovi, plafoni i podovi u Mesnoj zajednici Babića bašča puni su vlage zbog prodora podzemnih voda, te su uslovi za rad i boravak izuzetno otežani. U toku je skidanje oštećenih delova sa zidova i saniranje od vlage. Adaptirane prostorije Mesne zajednice Babića bašča sa poboljšanim uslovima ubuduće će se mnogo više koristiti, a u planu su brojni programi, pogotovo za građane trećeg životnog doba.

U Mesnoj zajednici Logavina adaptira se velika prostorija za sastanke. Uklonjene su keramičke pločice, nakon čega će uslediti gletovanje zidova i finalno krečenje. U ovoj prostoriji održavaju su redovni sastanci građana, saveta MZ-a i drugi.

Kao što je i obećao, opštinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić na prošlogodišnjem sastanku sa građanima u MZ Mahmutovac, izvršena je zamena starih i dotrajalih hodnika i vrata u ovoj mesnoj zajednici. Zbog njihove dotrajalosti bilo je izuzetno teško zagrejati prostorije. Ovi radovi završeni su prethodnih dana, tako da su sada uslovi za boravak u MZ Mahmutovac mnogo bolji.

Izvor: Grad Sarajevo

Aerodromi u Dubaiju izbacuju plastiku za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Unsplash (David Rodrigo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christoph Schulz)

Odnos prema plastici za jednokratnu upotrebu promenio se i u Dubaiju u kojem se velika većina stanovništva trudi da smanji sopstvenu potrošnju i stvaranje otpada od plastike. Kako prenosi “Euronews”, gotovo četiri od pet stanovnika Dubaija kažu da sada recikliraju više nego pre pet godina, a svaki četvrti tvrdi da ga na recikliranje podstiču razne inicijative i kompanije koje zagovaraju smanjenje upotrebe proizvoda od plastike.

Aerodromi “Dubai” i “Dubai World Central” goodišnje ostvaruju saobraćaj od gotovo 90 miliona putnika, a s tim putnicima dolazi i problem zbrinjavanja plastičnog otpada – tačnije 5.500 tona plastike godišnje. Stoga je Međunarodni aerodrom “Dubai” početkom ove godine zabranila svu plastiku za jednokratnu upotrebu, što znači da su iz kafića i restorana izbačeni plastični pribor za jelo, flaše s vodom, slamčice za piće, ambalaže i polietilenske kese.

„Već 95 odsto naših partnera obavezalo se da će plastiku zameniti prikladnim proizvodima izrađenim od alternativnih materijala koji se već koriste u ugostiteljstvu i maloprodaji“, rekao je za “Euronews”  Judžin Bari, izvršni potpredsednik aerodroma “Dubai”, koji se nada da će njihov primer poslužiti mnogim drugim velikim aerodromima i kompanijama. „Verujem da je ovo tek prva faza dugog puta na uvođenju ekološki prihvatljivog pristupa upravljanju kompanijama“, dodao je Barry.

U 700 hotela u Dubaiju već se traže alternative, odbacuje se korišćenje plastičnih flaša i prelazi se na staklene, a plastične hotelske ključ-kartice takođe bi uskoro mogle da postanu prošlost jer se razmišlja o prelasku na drvene materijale. Kompanija za ekološka pakiranja “Avani” jedna je od onih koje nude alternativu plastici, uključujući kese izrađene od tapioke – žbunaste biljke slične krompiru i poreklom iz šumskih područja Južne Amerike. Materijal od kojeg se izrađuju je biorazgradiv i kompostabilan, a kese se razgrađuju kroz nekoliko meseci na kopnu ili u moru.

Foto: Wikipedia/CIAT

„Još pre nekoliko godina nismo imali drugih rešenja, posebno za izradu kesa“, rekao je Piter Avram, generalni direktor kompanije “Avani”. Ipak, kesa izrađena od tapioke, kao mešavina skroba, biljnog ulja i organskih smola, promenila je pristup celoj proizvodnji. U”Avaniju” tvrde da bi njihov proizvod mogao da pomogne pri smanjenju upotrebe plastičnih kesa za više od 50 odsto. „Kao otac troje dece stalno vodim porodicu na plažu i vidim kako je količina plastike koja se taloži na pesku i u okeanima jednostavno van svake pameti“, izjavio je Tom Arnel, osnivač lanca kafe “Common Grounds”, koja je odbacila plastične šolje i činije.

„Svake nedelje poslužujemo na hljade gostiju i zaista možemo pomoći u borbi protiv plastične krize. Radi se samo o tome da za početak shvatite koliko nam plastika za jednokratnu upotrebu svima šteti. Stoga su naše šolje, tacne, tanjiri i pribor za jelo sada izrađeni od materijala koji nisu štetni za okolinu“, objasnio je Arnel i dodao kako su reakcije njihovih gostiju izvrsne. „Toliko dugo dok se svako od nas bude trudio i shvatao svoj uticaj na okolinu, bićemo u mogućnosti da zajedno ostvarimo promenu“, zaključuje Tom Arnel.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Gradi se most preko Begeja

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Postavljanjem prvog prednapregnutog betonskog nosača na ležište, u nedelju, 26. januara, počela je montaža konstrukcije mosta preko Begeja, na trasi magistralnog puta – obilaznice oko Zrenjanina. Uz pomoć dve moćne autodizalice, postavljene na obe obale, i privremene pristupne barže, pojedinačni segmenti dopremaju se iznad reke i postavljaju na stubove mosta. Ovih segmenata je ukupno šest, pojedinačne su težine 85 tona, svi su završeni i nalaze se na samom gradilištu mosta.

Nakon postavljanja svih nosača srednjeg polja mosta, iznad same reke, pristupiće se montaži nosača teških po 40 tona, koji su takođe izliveni i nalaze se na obližnoj lokaciji, bazi “Vojvodinaputa” kod Kleka. Postavljanjem po još šest ovakvih nosača sa obe strane mosta, na niže obalske stubove, most će biti kompletiran i u nivou pristupnog dela saobraćajnice. Istovremeno bi u blizini mosta trebalo da počnu i radovi na izgradnji velike kružne raskrsnice, odnosno ukrštanju trase obilaznice i magistralnog puta Zrenjanin – Žitište – rumunska granica, odnosno Temišvarskog druma.

Foto: Grad Zrenjanin

Radove na gradilištu na Temišvarskom drumu izvode radnici preduzeća “Bauwesen” iz Lazarevca, kao član grupe glavnog izvođača radova beogradskog preduzeća “Energoprojekt – niskogradnja”. Investitor je Javno preduzeće “Putevi Srbije”. Dužina trase koja se gradi, od Mihajlovačkog do Temišvarskog druma, uključujući i most preko Begeja i dve kružne raskrsnice, iznosi 3,7 kilometara. Ukupna vrednost te investicije iznosi 423.172.530 dinara.

Zrenjanin dobija novi most preko Begeja posle skoro tri decenije, nakon što je 1992. godine pušten u saobraćaj most u Principovoj ulici. Ovo će biti deseti most preko reke ili jezera, a ukupno jedanaesti, s obzirom na to da jedan od njih – pešački most na suvom – nije u funkciji. Biće to i šesti most za saobraćaj motornih vozila, uz tri isključivo pešačka i jedan železnički.

Izvor: Grad Zrenjanin

Hrvatska obezbedila 37,5 miliona evra za vodosnabdevanje u Imotskom

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić boravio je juče, 27. januara, u Imotskom gde je potpisan Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinansiranju za projekat „Izgradnja vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Imotski“.

Ovaj projekat vredan 288,7 miliona kuna (37,5 miliona evra) se sprovodi u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“. Veći deo prihvatljivih troškova, oko 162 miliona kuna (21 milion evra), čine bespovratna sredstva Evropske unije. Preostali deo, 70 miliona kuna (9 miliona evra) osiguraće Ministarstvo zaštite okoline i energetike, Hrvatske vode, Grad Imotski i Opština Proložac.

Navedenim Projektom će se unutar administrativnih granica Grada Imotskog i Opštine Proložac, izgraditi i rekonstruirati 36 km sistema javnog vodoosnabdevanja, izgraditi jedno skladište vode i sanirati crpna stanica Opačac. Navedenim će se smanjiti gubitak vode sa 81 odsto na 40 odsto i osigurati poboljšana usluga vodosnabdevanja za oko 3.000 potrošača.

„S obzirom na to da je sistemom javne odvodnje pokriveno tek 13 odsto stanovništva ovoga kraja, 62 km mreže javne odvodnje i 36 km vodovodne mreže koji će biti izgrađeni ili rekonstruirani ovim projektom, doprineće boljem kvalitetu života“, rekao je ministar Ćorić i dodao kako najzahtevniji deo posla tek sledi.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Skakavci uništili useve u istočnoj Africi

Foto: Twitter (screenshot)

Stotine miliona skakavaca su prekrile istočnoafričke zemlje Somalije, Etiopiju i Keniju i uništile useve u regionu gda se 20 miliona ljudi ionako suočava s glađu.

Foto: Twitter (screenshot)

Zemljoradnici kažu da su skakavci pojeli sve.

To je najgora najezda skakavaca u Keniji za 70 godina zahvaćeno je 70.000 hektara, a u Somaliji i Etiopiji najveća najezda za četvrt veka.

Kada kiša počne u martu i donese novu vegetaciju, broj skakavaca mogao bi brzo porasti za 500 puta. Počeće da opada tek s početkom suše u junu, saopštile su Ujedinjene nacije (UN).

“Moramo delati odmah”, rekao je Dejvid Fajri, iz Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), na skupu donatora u Najrobiju.

Za pojačano prskanje pesticidima iz vazduha, što je jedini efikasan suzbijanja skakavaca, potrebno je oko 70 miliona dolara. To je za zemlje poput Somalije veoma teško dostižno.

Pročitajte još:

Keniji je potrebna dodatna oprema za prskanje da bi pojačala flotu od četiri aviona koji sada lete. Etiopija ih takođe ima samo toliko.

Foto: Twitter (screenshot)

Čak i mali broj insekata može da za jedan dan pojede hrane koliko i 35.000 ljudi.

U jednom roju može da bude i do 150 miliona skakavaca po kvadratnom kilometru zemljišta koje je zbog boje tih insekata sada ružičasto s kraja na kraj.

Jedan posebno veliki roj na severoistoku Kenije bio je dugačak 60 km, a širok 40 km.

Promena klime je doprinela izuzetnim razmerama razmnožavanja skakavaca, izjavio je stručnjak za klimu u Najrobiju, Abubakr Salih Babiker. Migriraju s vetrom i mogu da pređu do 150 kilometara dnevno.

Sada se krecću ka Ugandi i Južnom Sudanu, gde skoro polovina stanovništva gladuje.

Uganda nije imala takvu najezdu još od šezdesetih godina prošlog veka, ali već je u pripravnosti. UN kažu da se skakavci takođe kreću prema dolini Rift, žitnici Etiopije koja je po broju stanovnika druga zemlja u Africi.

Izvor: Zelena Srbija

Zabeleženo 90 vrsta prilikom zimskog popisa ptica vodenih staništa

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa – IWC (International Waterbird Census) traje od 1967. godine i obuhvata više od 25.000 popisivačkih lokaliteta, u preko 100 zemalja. Ovim programom rukovodi “Wetlands International” organizacija koja se bavi očuvanjem i obnavljanjem vodenih staništa na globalnom nivou. U svakoj državi nacionalni koordinatori rade sa mrežom saradnika (profesionalaca i amatera), koji na terenu prikupljaju podatke o pticama vodenih staništa.

IWC program u Srbiji se sprovodi različitim intezitetom još od 1982. godine, kada je pažnja uglavnom bila usmerena na tok Dunava. Od 2012. godine, od kada DZPPS rukovodi zimskim popisom ptica, povećana je mreža volontera-saradnika, a pažnja je, osim na Dunav, usmerena i na druge lokalitete i kategorije vodenih staništa, poput kanala, potoka, slatinskih livada i drugo. Do sada je, na zimskom popisu ptica, u Srbiji zabeleženo preko 90 vrsta ptica vodenih staništa, a procenjuje se da u našoj zemlji zimuje oko 400.000 jedinki.

Foto: JP “Vojvodinašume”

U okviru Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“, na području Šumske uprave „Apatin“, sprovodi se međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa. Na Dunavu su popis izvršili volonteri iz Hrvatske, a obilaze se i dunavski rukavci i bare. U ime Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, angažovan je volonter i ljubitelj ptica Miloš Nikolić, master student Fitomedicine iz Karavukova.

JP “Vojvodinašuma” je pružila neophodnu logistiku i, u pratnji dva čuvara, zajednički je izvršen popis i obilazak ovog dela Dunava u SRP „Gornje Podunavlje“, rezultati popisa će biti naknadno objavljeni.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Za godinu dana broj biciklista u Parizu porastao za 50 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodrigo Kugnharski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ilnur Kalimullin)

U skladu sa klimatskom krizom menja se i način života u gradovima. Naročito je važno pronaći rešenje kako imati pozitivan uticaj na životnu sredinu.

Gradonačelnica Pariza Ana Idalgo od svog prvog mandata iz 2014. godine teži da poboljša kvalitet života u Parizu, poboljšanjem kvaliteta vazduha, smanjenjem emisija štetnih gasova, kao i ozelenjavanjem gradskih površina. Jedna od njenih krupnih odluka po pitanju urbanog uređenja vezana je i za “prepuštanje” velikog dela grada pešacima i biciklistima. Ona je proširila pešačke zone i učvrstila biciklističku infrastrukturu. Od prošlog leta biciklisti mogu da pređu ceo Pariz duž leve obale reke, putem koji je celom dužinom odvojen od saobraćaja.

Idalgo vodi radikalnu politiku ozelenjavanja grada stvaranjem „urbanih šuma“ i redizajniranjem nekih gradskih trgova i zaobilaznica kako bi manji fokus bio na automobilima. Brojne gradske površine pretvorene su u zelene oaze, a grad je bogatiji za nezanemarljiv broj sadnica.

Jedan od bitnijih postupaka bio je i uspešno uređenje grada na način na kojima je građanima sve na udaljenosti koja je manja od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od doma. Odnosno, sve potrebno se nalazi u bližoj okolini. To umnogome olakšava život građanima, a istovremeno smanjuje izvore štetnih gasova.

Rezultati zaista jesu zapanjujući. Broj biciklista porastao je za 50 odsto tokom jedne godine. Smanjeno je zagađenje i upotreba vozila. Više Parižana koristi bicikle nego metro. Pri tom, kroz grad je moguće s jednog kraja na drugi stići biciklom za svega 25 minuta. U planu je zabrana dizel motora do 2024. godine i automobila na gorivo do 2030.

Po svemu sudeći, Pariz postaje jedan od gradova na koji se treba ugledati.

Jelena Cvetić

Razvojni fond Vojvodine dodeljuje sredstva za razvoj poljoprivrede

Foto-ilustracija: Unsplash (Loren Gu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Meriç Tuna)

Osnovni cilj odobravanja kredita Razvojnog fonda Autonomne pokrajine Vojvodine Novi Sad je obezbeđenje finansijskih sredstava radi podrške razvoja i unapređenja sektora poljoprivrede putem povećanja nivoa tehničke opremljenosti, povećanja obima, efikasnosti i inteziviranja poljoprivredne proizvodnje, povećanja produktivnosti, podizanje stepena konkurentnosti i zaštite životne sredine.

Za realizaciju ove kreditne linije planirana sredstva su utvrđena Programom rada Fonda.

Pravo učešća na konkursu imaju fizička lica – nosioci komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva na teritoriji AP Vojvodine, koji imaju aktivan status gazdinstva i navršenih manje od 70 godina života.

Investicija koja je predmet finansiranja se mora realizovati na teritoriji AP Vojvodine.

Konkursi:

Izvor: Razvojni fond Vojvodine

Obnovljivi izvori u Hrvatskoj čine gotovo trećinu ukupne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Palagutina)

Sve više raste udeo obnovljivih izvora energije, kako u svetu, tako i u regionu i u Srbiji. Prema podacima Eurostata, tokom 2018. u Hrvatskoj je udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije iznosio 28 odsto.

U obnovljive izvore energije spadaju energija sunca (solarna), energija vetra, geotermalna energija, energija vode (hidro energija) i energija biomase. U Hrvatskoj je najzastupljenija hidroenergija, koja se i najbrže obnavlja.

Za svaku zemlju Evropske unije je precizno utvrđen udeo obnovljivih izvora, pri čemu je izvršena analiza na osnovu drugačijih početnih pozicija, očekivanju i rezultatima. Postavljeni cilj za Hrvatsku za ovu godinu je 20 odsto, i već je premašen.

Ipak, još 2015. je iznosio 29 odsto, što ukazuje na to da tokom poslednjih nekoliko godina nije bio zabeležen znatan progres.

Bitan korak ka ostvarenju postavljenih klimatskih i energetskih ciljeva predstavlja i povećanje udela obnovljivih izvora energije.

U zemljama Evropske unije je došlo do znatnog pomaka kada se udeo obnovljivih izvora u poslednje dve godine uporedi sa onim u 2004. godini, koji je iznosio 8,5 odsto. Pored Hrvatske, i mnoge druge zemlje su dostigle ili čak premašile postavljene ciljeve. Među njima su: Češka, Bugarska, Grčka, Italija, Kipar, Estonija, Latvija, Danska, Švedska i Finska.

Potencijal energije vetra u Srbiji i regionu naročito je izražen u području leve i desne obale Dunava, kao i planinskom predelu u istočnom delu Srbije i na istočnoj strani Kopaonika.

Jelena Cvetić

Zbog požara u Australiji, ove godine se očekuje rekordan porast globalnih emisija ugljen-dioksida

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Seidl)

Prema nedavno objavljenom saopštenju Britanske meteorološke službe, požari koji su harali Australijom odraziće se i na porast emisija ugljen-dioksida na globalnom nivou tokom 2020. godine zbog posledičnog oslobađanja štetnih gasova, a procenjene godišnje koncentracije gasova sa efektom staklene bašte biće među najvećim otkako je pre 60 godina počelo njihovo merenje.

U poređenju sa 2019. godinom, predviđa se uspon nivoa ugljen-dioksida za 2,7 ppm (delova u milion).

Britanski meteorolozi prognoziraju da će temperatura takođe skočiti – i to za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na prosek u predindustrijskom razdoblju. Očekuju da će, ukoliko se trenutni tempo zagrevanja nastavi, zabrinjavajuće povećanje od 1,5 stepeni Celzijusa biti dostignuto kroz dve decenije.

Oko desetine porasta u ovoj godini pripisuje se toplijim i suvim vremenskim uslovima u toku kojih će biljke rasti sporije i upijati manje ugljenika što će učiniti verovatnoću da se odigraju katastrofe poput australijskih vatrenih stihija – višom.

Tokom požara u Australiji za sada je stradalo 12 miliona hektara zemljišta i ta prirodna nepogoda u ukupnom povećanju proizvodnje štetnih gasova imaće udeo od jedne petine, tvrde stručnjaci.

Jelena Kozbašić

Digitalizacija Beča – od školstva do poljoprivrede

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)
Foto-ilustracija: Unsplash (Philipp Deus)

Gradonačelnik Beča Mihael Ludvig je u gradskoj većnici nedavno predstavio prve rezultate „Digitalne agende 2025“ zaključene 26. septembra 2019. godine. Do sada su u digitalizaciji Beča izvršeni sledeći koraci:

U školama i vrtićima deca koriste interaktivna didaktička pomagala kao što je robot “Digi Box”. U pitanju je digitalni robot u obliku pčelice. Iako je otpočeo kao mali projekat sa nabavkom samo 25 robota-pčelica, “Digi Box” će uskoro biti proširen na 228 bečkih škola i 350 vrtića. Robot može da se kreće po različitim podlogama, a dugmići na „leđima“ robota-pčelice služe za programiranje i pamte do 40 naredbi. Dok njime rukuju, deca se ne uče samo programiranju, nego i analitičkom razmišljanju, prostornoj orijentaciji i rešavanju problema.

Digitalizacija se uspešno sprovodi u srednjim školama kroz nove predmete i smerove koji učenicima pružaju mogućnost da razviju postojeće kompjuterske veštine. Trgovačke škole sada imaju dodatni predmet o digitalnim uslugama. U saradnji sa gradom, bečke IT-firme nude praksu za obrazovni profil Razvoj aplikacija. Do sada je praksu završilo 70 učenika, a u budućnosti se očekuje ukupno 200 novih polaznika. Takođe, bečki Fond za subvencionisanje radnika je organizovao program “Digi-Winner” kojim se starijim nezaposlenim licima nudi obuka i usavršavanje u programiranju u visini do 5 hiljada evra. Beč je za ovaj program izdvojio sredstva u visini od 3,5 miliona evra.

Kako bi se regulisao saobraćaj i smanjile gužve, glavni grad Austrije je postavio i umrežio pametne semafore koji su opremljeni senzorima za vremenske uslove. Takođe, Beč razvija pametnu poljoprivredu i radi na jačanju digitalizacije finansirajući pojedinačne projekte u visini do 400 hiljada evra.

„Digitalna agenda“ je neka vrsta radnog dokumenta koji se neprestano dopunjuje, evaluira i služi za pregled aktuelnih bečkih projekata. Jedno od osnovnih načela digitalne agende je grad kao usluga tj. grad koji služi građanima kao digitalna platforma i doprinosi boljem kvalitetu života.

Izvor: Eurocomm-PR

Nepoznat uzrok pomora ribe u bugarskim rekama

Foto: Wikipedia/Starliner
Foto: Wikipedia/Starliner

Tokom vikenda zabeležen je veliki broj uginulih riba u rekama Marica i Čaje, na jugu Bugarske. Za sada je nepoznat uzrok zagađenja, a Apeleciono tužilaštvo iz Plovdiva saopštilo je da je pokrenuta istraga.

Bugarske vlasti ispituju lokacije duž obale reka, kao i četiri kompanije u blizini. Uzorci iz vode i iz uginulih riba poslati su na ispitivanje.

Stanovništvo je upozoreno da postoji zdravstveni rizik, te da ne sakuplja uginule ribe.

Udruženje ribara Olimpik 2000 tvrdi da je zbog zagađenja uginulo više tona ribe, a napominju i da će biti potrebno barem 10 godina da se riblji ekosistem u ovim rekama oporavi.

Postoji sumnja da je uzrok zagađenja prisustvo plastike u ovim vodama.

Jelena Cvetić

 

Do 600.000 dinara i za projekte u oblasti ekologije u Šidu, Somboru i Obrenovcu!

Foto: Fondacija Ana i Vlade Divac
Foto: Fondacija Ana i Vlade Divac

U toku je konkurs „Možemo i mi“ koji sprovodi Fondacija Ana i Vlade Divac u okviru projekta „Podrška stanovništvu u zajednicama pogođenim izbegličkom krizom u Srbiji“ uz podršku Fondacija za otvoreno društvo (Open Society Foundations).

Fondacija Ana i Vlade Divac će podržati najbolje projekte neformalnih grupa i organizacija civilnog društva koje unapređuju kvalitet života i rešavaju probleme lokalnog stanovništva u opštinama Šid, Sombor i Obrenovac, a posebno one projekte koji se realizuju u ruralnim sredinama, stvaraju prostor za zajedničke aktivnosti migranata i lokalnog stanovništva, u realizaciju uključuju veliki broj ljudi i koji stvaraju najveći benefit za lokalnu zajednicu u oblasti kulture, obrazovanja, zdravlja, sporta, bezbednosti, ekologije i dr.

Neformalne grupe će biti u mogućnosti da dobiju do 200.000 dinara, a udruženja i fondacije do 600.000 dinara za realizaciju projekata.

Rok za prijave je 31. januar 2020. u ponoć.

Za sve dodatne informacije, kontaktirajte fondaciju putem e-maila mozemoimi@divac.com ili na broj telefona 062797875.

Izvor: Fondacija Ana i Vlade Divac

Građani Podgorice uskoro će uživati na obali reke Ribnice

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Veliki broj građana i nevladinih organizacija odazvao se pozivu gradskog “Zelenila”  24. januara, uz njihovu i podršku Glavnog grada, preduzeća “Čistoća” i Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada očišćena je obala Ribnice od Mosta Kapadžića do knjižare Karver.

Ova površina zablistala je nakon što je sa nje uklonjenjo samoniklo rastinje i komunalni otpad, a izvršena je i sadnja košćela i drugog ukrasnog bilja sa ciljem da se ovaj prostor privede nameni i Podgoričanima omogući da isti koriste za opuštanje pored reke, ali i rekreaciju.

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković istakao je da mu je veliko zadovoljstvo što su gradska preduzeća preduzela jednu ovakvu inicijativu i upravo zato je sa saradnicima podržao današnju akciju: „Jedan od projekata kojim smo hteli da obeležimo početak godine jeste i čišćenje korita reke Ribnice koja predstavlja simbol Podgorice i prirodni biser prema kojem se, nažalost, ne odnosimo na adekvatan način. Moje i prisustvo mojih najbližih saradnika bi trebalo da pošalje poruku da moramo mijenjati odnos kada su ovakve stvari u pitanju.

Kada je ovaj lokalitet u pitanju polako privodimo kraju izradu glavnog projekta za šetalište duž reke Ribnice od Starog mlina do Sastavaka. Računam da će taj važan posao za Glavni grad biti gotov u naredna dva meseca. Time se stvaraju neophodne pretpostavke da krenemo i u konkretnu realizaciju tog projekta i dobijemo lepu promenadu kroz samo srce grada“, kazao je Vuković.

On je dodao da se uporedo sa tim kreće i u izradu glavnog projekta šetališta duž reke Morače koji će, zbog teritorijalnog zahvata, po svom obimu biti veći.

„Ako budemo imali sreće sa izborom projektanta i sa tenderskim procedurama do kraja ove godine ćemo imati gotov projekat, tako da ćemo u njegovu realizaciju krenuti naredne godine i na taj način ispuniti obećanje koje smo dali našim sugrađanima tokom predizborne kampanje, a to je da će se Podgorica spustiti na reke. Uporedo sa tim pripremamo Odluku koja će biti osnov za stavljanje u funkciju, kultivisanje i oživljavanje podgoričkih plaža. Markirali smo pet plaža i, u zavisnosti od interesovanja naših potencijalnih partnera, moglo bi se desiti, i nadamo se da će biti tako, da se već ovog leta Podgoričani kupaju na Morači i da imaju lepo mesto za boravak i tokom dana i u večernjim satima. Ono što tokom decembra predstavlja Podgorički Pazar, taj sadržaj bi mogao da bude na Morači tokom vrelih letnjih dana“, zaključio je gradonačelnik Vuković.

Foto: Glavni grad Podgorica

Direktorka “Zelenila” Daca Popović ovom prilikom istakla je da je ovo samo jedna u nizu aktivnosti koje ovo Društvo sprovodi u cilju očuvanja životne sredine: “Zelenilo je prethodne nedelje radilo na detaljnom čišćenju obale Ribnice na Skalinama i sa tog poteza uklonili smo 8 kamionskih tura biljnog otpada. I tu akciju podržala je “Gradska čistoća” uklanjanjem komunalnog i kabastog otpada. Kako se “Zelenilo” svakodnevno trudi da Glavni grad učini lepšim i zdravijim mestom za život svih nas, u tom smislu smo organizovali i ovu akciju. Akcija obuhvata uklanjanje samoniklog rastinja, proredu stabala, košenje i čišćenje obale od komunalnog otpada, kao i sadnju drveća i sitnog rastinja, a sve to kako bi ova površina opet mogla da se koristi za odmor i rekreaciju.”

Iskoristila je priliku da se zahvali volonterima koji su učestvovali u akciji i najavila nove akcije : “Ovom akcijom ne završavaju se naše aktivnosti na očuvanju životne sredine, već ćemo u narednom periodu nastaviti sa akcijama pošumljavanja i čišćenja neuređenih površina.”

Ova akcija bila je samo jedna u nizu akcija čišćenja obale Ribnice, a dobra praksa biće nastavljana i u narednom periodu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Gradsko veće Užica saglasno sa odlukom o zabrani izgradnje MHE na njihovoj teritoriji

Foto: Grad Užice

Gradsko veće Užica je prošle nedelje održalo 143. sednicu na kojoj su donesene odluke važne za zaštitu životne sredine i socijalnu zaštitu.

Foto: Grad Užice

Veće je utvrdilo predlog prvog ovogodišnjeg rebalansa užičkog budžeta. Posle analize ostvarenih prihoda u prethodnom kvartalu po osnovu prihoda na zarade i pokazatelja, prihodovna strana uvećana je za 25 miliona dinara. Rebalansom su ovih 25 miliona raspoređeni – i to 20 miliona na mere energetske efikanosti i omogućavanje korišćenja ovih mera većem broju korisnika, a u cilju zaštite životne sredine i smanjenje zagađenosti i pet miliona dinara Gradskom centru za usluge socijalne zaštite.

Usvojeni su predlozi odluka o pružanju pravne pomoći na teritoriji Užica, o pristupanju izradi Generalnog urbanističkog plana i izmene i dopune odluka koje se odnose na organizaciju i funkcionisanje civilne zaštite i obrazovanju Gradskog štaba za vanredne situacije, o uključivanju građana u budžetski proces kroz sprovođenje akcije „Užički program lokalnog partnerstva“.

Utvrđeni su i predlozi sastava Komisije za sprovođenje izbora za članove saveta mesnih zajednica i Drugostepene izborne komisije, kao i Plan kvaliteta vazduha na teritoriji grada Užica koji obuhvata period od 2018. do 2023. godine, Izveštaj o radu Zelenog saveta i Program zaštite i unapređenja životne sredine.

Članovi Veća su se saglasili sa predlogom odluke kojom se zabranjuje izgradnja mini hidrocentrala na području Užica, doneli rešenje o dodeli Svetosavskih nagrada prosvetnim radnicima i pokrenulo inicijativu za podizanjem spomenika Milovanu Miću Petroviću.

Prihvaćen je predlog Komisije posle sprovedenog javnog konkursa za izbor direktora JKP „Vodovod“ kojim je predložen Duško Ljujić, diplomirani inženjer mašinstva, za direktora ovog preduzeća i data je saglasnost na programe poslovanja devet gradskih ustanova u ovoj godini.

Izvor: Grad Užice

Češki emajlirani rezervoari na domaćem tržištu

Foto: Witkowitz

Brza izgradnja, lako održavanje i višestruka primena

Foto: Witkowitz

WITKOWITZ ENVI A.D. je deo češkog koncerna WITKOWITZ sa 200-godišnjom tradicijom na polju obrade metala. Već više od 60 godina ova kompanija pravi i širom sveta montira rezervoare velikih kapaciteta od emajliranih limova koje sami proizvode. Osim za čuvanje pitke vode i kišnice, ovi emajlirani rezervoari koriste se u poljoprivredi i industriji za skladištenje tečnih i praškastih materijala, a ujedno su i osnovni tehnološki element njihovih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) tipa HYDROVIT® i stanica za proizvodnju biogasa.

Primena u poljoprivredi i industriji

Emajlirani rezervoari “VITKOVICE” se koriste u poljoprivredi za skladištenje tečnih ekskremenata goveda, svinja, živine, kao i ostalih poljoprivrednih otpadnih materijala ili za skladištenje tečnih đubriva (DAM i dr).
Upotrebljavaju se i za skladištenje praškastih materijala (kreč, cement, leteći pepeo, biomasa, šljunak, granulati plastike, tehnička so, čađ i dr). Oni se uglavnom postavljaju na konstrukciju pa otuda i naziv – viseći emajlirani rezervoari.
Budući da zadovoljavaju sve kriterijume za skladištenje tečnosti, u njima se takođe čuva voda za piće, kišnica, otpadna voda, protivpožarna voda, dizel, amonijak, krečno mleko i druge hemikalije u opsegu hemijske otpornosti emajla (pH 3-12).

Rezervoari u sklopu stanica za biogas

Stanice za biogas su postrojenja za proizvodnju biogasa preradom stajskog đubriva sa poljoprivrednih farmi, u kombinaciji sa drugim biorazgradivim materijalima (otpacima mesa i kosti, celuloznim brašnom i dr) i raznim poljoprivrednim otpadom, kao što su zelena travna masa nakon košenja (zimi u obliku sena ili silaže), otpaci iz destilerija, šećerana i dr. Obrada podrazumeva termofilnu fermentaciju u anaerobnim uslovima uz proizvodnju biogasa koji se u kogeneracijskim jedinicama s visokom efikasnošću pretvara u električnu i toplotnu energiju. Drugi način prerade biogasa je uz dodatno prečišćavanje i naknadnu upotrebu za pogon vozila, odnosno njegovo punjenje u mrežu prirodnog gasa. Kapaciteti stanica su od 400 kV do 5000 kV.

HYDROVIT® – Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: Witkowitz

HYDROVIT® je tip postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koji primenjuje već decenijama globalno potvrđenu tehnologiju za prečišćavanje otpadnih voda sa zagađanjem organskog porekla, a koja potiču iz naselja i prehrambene, tekstilne i hemijske industrije. Nakon prerade one se vraćaju u prirodni ciklus. Patentirani proces čišćenja HYDROVIT® predstavlja kombinaciju mehaničke predobrade- pripreme i biološkog tretmana dugotrajnom aktivacijom – uklanjanjem nutrijenata i aerobnom stabilizacijom mulja.
Na zahtev kupca, može se ubaciti i treći stepen obrade otpadnih voda. Kompletne usluge, sopstveni know-how i dugogodišnje iskustvo čine osnovu za dizajn i primenu PPOV a tim kompanije WITKOWITZ ENVI održava stalnu saradnju sa vodećim stručnjacima za upravljanje vodama.

Ova kompanija vrši kompletnu isporuku – imaju sopstvene kapacitete za projektovanje, izgradnju, proizvodnju, snabdevanje i servisiranje PPOV. Vrše i isporuku pojedinačnih delova tehnologije postrojenja.

Tipovi HYDROVIT® postrojenja

HYDROVIT® SBR je diskontinuirani monoblok kapaciteta 500 – 2.000 ES (ekvivalent broju stanovnika)
HYDROVIT® SI kompaktno-protočno postrojenje kapaciteta 2.000 – 10.000 ES
HYDROVIT® P sistem sa biološki dvojnim rezervoarom kapaciteta 10.000 – 100.000 ES

Foto: Witkowitz

Koje su prednosti PPOV HYDROVIT®

Kratko vreme izgradnje:
– isporuka u roku od 3 meseca od potpisivanja ugovora
– puštanje u rad u roku od 6 meseci od potpisivanja ugovora o isporuci

Jednostavni građevinski radovi:
– mala površina gradnje
– minimalni radovi na iskopu
– jednostavni temelji bioloških rezervoara

Varijabilnost tehnološkog rešenja:
– jednostavna modifikacija nadzemnih rezervoara
– jednolinijski ili višelinijski raspored PPOV
– mogućnost fazne izgradnje
– jednostavno modularno proširenje tehnologije

Minimalno i lako održavanje:
– jednostavna konstrukcija
– automatsko uključivanje glavnih agregata
– stalna kontrola curenja iz rezervoara

Jednostavno uklanjanje nako isteka roka trajanja:
– rezervoari i tehnološka oprema mogu da se prodaju kao metalni otpad
– prema potrebi, rezervoari se mogu demontirati, a emajlirani lim koristiti u druge svrhe

Više informacija na witkowitz-envi.eu
Koordinator realizacije Nebojša Marković
nebojsa.markovic@witkowitz.cz

+420 702 248 633