Home Blog Page 770

Krajem februara u Rijeci počinje iznajmljivanje e-bicikala

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Kennaugh)

Riječani će krajem febraura, za sada na četiri lokacije (Jadranski trg, Sušački most, kod Dvorane mladosti i na platou garaže Bazena Kantrida) moći da koriste e-bicikle.

Riječkim e-bicklima, naziv Ricikleta, dali su predstavnici Odeljenja za razvoj, urbanizam, ekologiju i upravljanje zemljištem. Reč je o spoju prideva “riječka” i “bicikleta”, dijalektalnog oblika imenice bicikl(a). Grafički dizajn pilona i bicikala poveren je dizajnerki Vesni Rožman. Nabavljeno je 28 e-bicikala, po 7 na svakoj lokaciji.

Predložen je sledeći tarifni sistem za korišćenje e-bicikala:

  • tokom zimskog perioda korišćenje je moguće od 6.00 do 22.00 sata;
  • u letnjem periodu (od 15. aprila do 15. oktobra) od 6.00 do 23.00 sata;
  • e-bicikl se može koristiti do tri sata;
  • cena sata iznosila bi 10 kn (157 dinara)

Za korišćenje e-bicikle potrebno je koristiti aplikaciju GO2BIKE. Iznajmljivanje, odnosno korišćenje e-bicikle opisano je u uputstvu za korišćenje i iznajmljivanje e-bicikala na pilonima.

Foto: Grad Rijeka

Ricikletu će moći da koristite sva punoletna fizička lica koja će platiti najam putem QRPay koda. E-bicikla može da se koristiti najviše tri sata neprekidno, odnosno pre isteka trosatnog perioda korisnik je dužan da vrati e-biciklu na jednu od stanica sistema Ricikleta koje se nalaze kod Dvorane mladosti, kod Bazena Kantrida, na Sušačkom mostu i Jadranskom trgu.

E-bicikla će se moći koristiti unutar administrativnih granica grada Rijeke.

Sve informacije za korisnike biće dostupne putem internet stranice, koja će postati potpuno aktivna istovremeno s apuštanjem u pogon e-bicikala.

Projekt uvođenja sistema e-bicikala pokrenut je 2017. godine prijavom Grada Rijeke na javni poziv Fonda za razvoj turističke infrastrukture Ministarstva turizma, a utemeljen prethodno izrađenom Studijom Uvođenje sistema e-bicikala u Rijeci.

Uvođenjem sistema javnih bicikala daje se konkretan doprinos razvoju alternativnih oblika održive mobilnosti – korišćenje električnih bicikala ili električnih skutera, kao malih vozila za putovanja na kraćim rastojanjima, a budući da se prevozno sredstvo koristi primenom aplikacija, uvođenjem sistema podstiče se i tzv. pametna mobilnost.

Pripreme su obuhvatile opremanje terminala (stanica) e-bicikala pilonima i stalcima na četiri lokacije (Jadranski trg, Sušački most, kod Dvorane mladosti i na platou garaže Bazena Kantrida) i nabavke samih e-bicikala. Piloni su opremljeni i fotonaponskim ćelijama kao alternativnim oblikom napajanja. Po okončanju nabave i radova u decembru 2019. godine ostvareno je sufinansiranje od strane Ministarstva turizma u potpunom iznosu od 195.280 kuna (3,1 milion dinara).

Izvor: Grad Rijeka

Kako je Beč uspeo da postane jedna od najčistijih svetskih metropola?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)
Foto-ilustracija: Unsplash (Leyy M.)

Austrijska prestonica je jedna od najčistijih metropola u svetu. To dostignuće nije slučajnost, nego posledica dobitne kombinacije raznih mogućnosti za upravljanje otpadom, jasnih pravila čistoće, strogih kontrola i novčanih kazni. U tome ključnu ulogu igraju takozvani „WasteWatcheri“, koji već dvanaestu godinu zaredom kontrolišu da li se građani Beča pridržavaju gradskih propisa čistoće.

U Beču trenutno postoji oko 50 stalnozaposlenih „WasteWatchera“ i 400 dodatno obučenih predstavnika bečkih preduzeća za odlaganje otpada (MA 48) i za održavanje gradskih vrtova (MA 42) koji patroliraju gradom u jasno označenim prslucima ili u civilu. Za svojih 12 godina postojanja ukupno su sproveli preko 83.000 službenih naloga. Pritom su samo protekle godine vodili 26.000 informativnih razgovora, podneli preko 700 prijava za nepropisno odlaganje otpada i napisali više od 7.800 kazni. Novčane kazne se kreću od 50 do 2.000 evra. Ako vas „WasteWatcher“, na primer, uhvati kako iz automobila bacate opušak, naplatiće vam kaznu od 100 eura. Koliko je ova inicijativa uspešna u smislu prevencije, pokazuje brojka od 128 miliona propisno zbrinutih opušaka u 2019. godini.

Članica bečke uprave za zaštitu okoline, Uli Sima, na čiju je inicijativu 2008. godine donet bečki Zakon o održavanju čistoće, kojim je utemeljena služba „WasteWatchera“, istakla je da njihov rad značajno doprinosi tituli Beča kao izrazito čistog grada, ali da cilj pritom nisu maksimalne kazne, već maksimalna čistoća.

Da u Beču po pitanju odlaganja otpada zaista nema mesta za izgovore, potvrđuju i njegove brojne mogućnosti za odlaganja otpada. Ovaj grad, naime, ima 3.650 automata s besplatnim kesicama za pseći izmet, 29.000 javnih kanti za smeće (od toga oko 21.600 s cevima za opuške), 2.100 samostojećih cevi za opuške, 455.000 kontejnera za preostali i reciklažni otpad, 4.500 lokacija sa kontejnerima za odvojeno sakupljanje otpada i 16 gradskih deponija. Stoga ne čudi što je Grad Beč od 2007. godine do danas, između ostalog, uspeo da prepolovi količinu ilegalno zbrinutog kabastog otpada i time dodatno doprinese zaštiti okoline.

Izvor: Eurocomm-PR 

Ministar Trivan najavio subvencije električnih i hibridnih automobila

Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan poručio je juče, 6. februara, da Ministarstvo na čijem je čelu, zajedno sa partnerima, ide ka rešenjima koja će popraviti kvalitet vazduha i stanje životne sredine.

Trivan je učestvovao na javnoj debati o upravljanju otpadnim vozilima u Srbiji, koju su organizovali Centar za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije i Centar za reciklažu, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Foto: Vlada Republike Srbije

On je rekao da rešenja favorizuju vozila koja u manjoj meri zagađuju životnu sredinu, smanjenju vozila u saobraćaju sa motorima zastarelih tehnoloških rešenja, kao i povećanoj reciklaži i efikasnijem upravljanju otpadnim vozilima.

To će, kako je istakao, omogućiti da se Srbija oslobodi ovog opasnog otpada i prikupi više zelenog dinara za podsticaj korišćenju ekološki prihvatljivijih saobraćajnih sredstava.

Trivan je najavio da će već za koji dan, na osnovu odluke Vlade, Ministarstvo zaštite životne sredine usvojiti pravilnik na osnovu kojeg će biti obezbeđena sredstva za subvencije namenjene nabavci novih električnih i hibridnih vozila.

Prema njegovim rečima, pred Vladom Srbije će se uskoro naći uredba na osnovu koje će biti omogućena dodela podsticajnih sredstava operaterima/reciklerima posebnih tokova otpada, u koje spadaju i otpadna vozila.

Srbija će se očistiti od ovog smeća, rekao je Trivan, ukazavši na to da približno milion vozila koja su starija od deset godina predstavljaju značajan faktor zagađenja životne sredine i uticaja na kvalitet vazduha.

On je, s obzirom na predstojeće subvencije, pozvao lokalne samouprave, javna preduzeća i druge entitete da se opredeljuju za ekološki prihvatljiva vozila i tako doprinesu unapređenju kvaliteta vazduha i stanja životne sredine.

Na ovom skupu koji je okupio predstavnike državnog i privatnog sektora i različitih udruženja iz ove oblasti, razmatrano je sadašnje stanje i moguća rešenja za efikasnije upravljanje otpadnim vozilima kao jednim od posebnih tokova otpada, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Ljudski uticaj na klimu već osećamo svakoga dana

Foto-ilustracija: Unsplash (Max LaRochelle)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Craig Whitehead)

Istraživači sa Instituta za klimatske i atmosferske nauke u Cirihu su početkom ove godine objavili rad u časopisu “Nature Climate Change” u kom tvrde da se posledice klimatskih promena sada mogu zapaziti u svakodnevnim vremenskim uslovima. Smatraju da je čovekov uticaj na klimu konstantno primetan još od 2012. godine.

Oni su posmatrali vremenske uslove u celom svetu u svakom pojedinačnom danu i na taj način pratili promene koje se odigravaju.

U nekim delovima sveta zabeležene su neubičajeno visoke temperature, dok su negde temperature bile izrazito niske. Kada se pravio presek na nivou dana za celu planetu, veći deo je ipak, kako se pokazalo, podložan povišenim temperaturama, što ukazuje na globalno zagrevanje.

Upravo ova razlika u vremenskim uslovima, koja je sasvim prirodna, često stvara nedoumice i nesporazume među ljudima, te mnogi smatraju da, ukoliko se u određenim oblastima beleže niske temperature i “hlađenje”, ne možemo ni govoriti o globalnom zagrevanju.

U tim proračunima veoma je bitno i razmotriti odnos između dnevnih temperatura i godišnjih prosečnih temperatura. Ipak, bitni su svakako i lokalni vremenski uslovi koji pomažu u neposrednom prilagođavanju promenama koje su nastupile, ali i uokviruju praćenje promena koje se tiču vremenskih uslova.

Svakako, očekuje se još istraživanja čiji bi fokus mogao biti i na traženju objašnjenja šta se sve događa sa klimom, kao i pronalaženju rešenja za problem suočavanja sa klimatskom krizom i sprečavanja daljih posledica.

Jelena Cvetić

Prvi put u EU, vetar i sunce obezbedili više struje nego ugalj u 2019.

Foto-ilustracija: Pixabay

Neprofitne organizacije s fokusom na klimatske promene, odnosno energetsku tranziciju, Sandbag i Agora Energiewende, izradile su šesti godišnji izveštaj o energetskom miksu Evrope.

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedno od najvažnijih saznanja udružene grupe stručnjaka jeste da je tokom 2019. godine sektor proizvodnje električne energije “ispustio” 12 odsto manje ugljen-dioksida u odnosu na godinu ranije, a sve zahvaljujući povećanoj upotrebi obnovljivih izvora. Udeo čiste energije u Evropskoj uniji je skočio na 34,6 odsto, te je tako postavljen novi rekord na nivou ove zajednice zemalja. U poređenju sa 2018. godinom, to je rast od 1,8 odsto.

Zabeleženi pad emisija gasova s efektom staklene bašte u evropskim elektranama je viši nego i u jednoj godini počev od 1990. Uspeh na tom polju se pripisuje zatvaranju termoelektrana na ugalj. Snabdevanje strujom iz tog naftnog derivata se smanjilo za 24 odsto, odnosno za oko 150 TWh, a pozitivni trend je u velikoj meri izazvan poskupljenjem tone proizvedenog ugljen-dioksida na 25 evra. Veća cena je doprinela tome da generisanje struje iz postrojenja s visokim ugljeničnim otiskom bude manje ekonomski opravdana u odnosu na generisanje električne energije iz elektrana na prirodni gas i postrojenja koja crpe obnovljive izvore energije.

Nemačka, Španija, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija su odgovorne za 80 odsto ukupnog pada eksploatacije kamenog uglja za zadovoljavanje energetskih potreba stanovništva i industrije. Kada je reč o lignitu, dve trećine pada su se odigrale u Nemačkoj i Poljskoj. Za oko 1 odsto je umanjeno učešće nuklearki, a jedine među konvencionalnim postrojenjima za proizvodnju struje s uvećanim učešćem su elektrane na gas – i to za 12 odsto u odnosu na 2018, stoji u saopštenju organizacija.

Foto: Energetski portal

Količina električne energije poreklom iz vetra i sunca premašila je količinu električne energije iz uglja za 100 TWh. Vetrenjače su isporučile 14 odsto više struje zbog povoljnih vremenskih uslova, a snaga solarnih instalacija je porasla za 7 odsto. Sve članice Evropske unije su učestvovale u ozelenjavanju energetskog miksa, sem Češke.

Proizvodnja u hidroelektranama je opala za 6 odsto usled suša. S obzirom na to da nuklearne elektrane isto zavise od vode zbog hlađenja, sušno vreme se odrazilo negativno i na njih, posebno tokom jula, kao i na dopremanje uglja u termolektrane vodotokovima.

Ukupna potrošnja električne energije je takođe bila niža – i to za 56 TWh i iznosila je 3222 TWh. Objašnjenje leži u toplijoj zimi na evropskom kontinentu.

Jelena Kozbašić

Širom sveta Grinpis postavlja skulpture pingvina od leda kao apel za zaštitu okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Carroll)
Foto-ilustracija: Unsplash (Danielle Barnes)

Sav život na Zemlji zavisi od okeana, a njima je sada potrebna naša pomoć i zaštita. Od klimatskih promena i plastike, preko eksploatacije nafte i gasa i rudi u morskim dubinama, do prekomernog izlova ribe – pretnje kojima su izložena mora i okeani svakim su danom sve veće i akutnije. Naučnici upozoravaju da 30 odsto najvažnijih i najugroženijih okeanskih područja mora hitno da se zaštiti od štetnog ljudskog uticaja.

U okviru Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora, vlade sveta upravo raspravljaju o Globalnom sporazumu o svetskim morima. Učine li ono što treba, otvorit će se put prema uspostavi velike mreže zaštićenih područja, odnosno morskih rezervata. Time bi se postigla zaštita trećine svetskih mora, što bi dovelo do oporavka morskog sveta od brojnih pritisaka ljudskog uticaja i industrijske eksploatacije.

Uoči četvrtog i poslednjeg kruga pregovora u UN-u, Grinpis se, zajedno s više od 2,5 miliona ljudi širom sveta, zalaže za postizanje što snažnijeg režima zaštite i usvajanja Sporazuma o svetskim morima (odnosno Sprovedbenog sporazuma o zaštiti morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije) koji bi na predstojećoj 4. međuvladinoj konferenciji (IGC4) u martu ove godine trebao postići stvarnu efikasnu zaštitu svetskih mora i okeana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yomex Owo)

Za postizanje snažnog sporazuma u rokovima koje je zadala Glavna skupština UN-a, kao i ispunjavanje obaveza preuzetih od strane Veća EU, potrebno je snažno vodstvo i pojačan diplomatski angažman na najvišem političkom nivou.

Skulpture pingvina od leda, postavljene pred važna politička sedišta širom sveta, topljenjem treba da simbolično ukažu na sve pogubnije posledice klimatskih promena i važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju, ali i na stvarne posledice za populaciju pingvina koja se prepolovila. O svemu tome svedoči i jednogodišnja Grinpisova ekspedicija »Od Pola do Pola« koja se upravo završava na Antarktiku.

Izvor: Ekovjesnik

Zelena energetska zadruga u potrazi za inovativnim rešenjima za grejanje na agrobiomasu u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U nekoliko evropskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, traže se lokalne inicijative za korišćenje agrobiomase (agrokulturalni ili agroindustrijski ostaci ili energetski usevi) u svrhu proizvodnje toplotne energije u manjim postrojenjima (< 500 kWt). Instalacija tehnologije potrebne za grejanje preko agrobiomase je efikasna, stvara malu lokalnu emisiju i može se dalje reprodukovati.

Izabranoj inicijativi u Hrvatskoj podršku će pružiti partner projekta – Zelena energetska zadruga, s naglaskom na izradi poslovnog plana i odabiru inovativnog izvora financiranja.

Zelena energetska zadruga poziva ruralna gradska veća, poljoprivredne industrije, poljoprivredne ekonomije ili kompanije u ruralnim područjima da odlučno preduzmu nove korake: iskorišćavanje slame, ostataka, komine masline ili proizvodnje energetskih kultura za toplotu (grejane, sanitarna voda ili procesna para).

“Ledolomac” inicijativa je svaka inicijativa koja prepoznaje potencijal i želi da upotrebljava agrobiomasu u malim postrojenjima grejanja u ruralnim područjima. Dobro sprovedena implementacije grejanja na agrobiomasu uključuje odgovarajuću i modernu tehnologiju, visoku efikasnost s niskim emisijama u vazduh s naglaskom na učestvovanje zajednice u realizaciji.

Profil inicijative mora da ispunjava sledeće zahteve:

  • Upotreba lokalno dostupne agrobiomase;
  • Moderna, automatizovana instalacija sa proverenim tehnologijama za delotvorno korišćenje agrobiomase s niskim nivoom emisija;
  • Singularnost (nije uobičajena vrsta instalacije) i replikacija (nije uobičajena, ali ima visoku stopu replikabilnosti);
  • Društvena prihvaćenost: lokalna zajednica će imati ulogu u snabdevanju biomasom ili u njenoj društvenoj održivosti.

Mogu se prijaviti gradovi i opštine koji žele ugraditi toplotni sistem ili kotao u javnim zgradama; kompanija koja nudi energetske usluge (ESCO) s potencijalnim kupcima koji nisu uvereni u odabir poljoprivredne biomase umesto uobičajene drvne ili peleta; vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, poljoprivredne i energetske zadruge ili agroindustrije koje nameravaju da koriste vlastite nusproizvode, ali nemaju jasnu ideju odakle početi.

Uvek su dobrodošle preduzetničke, pionirske inicijative s jednim ili nekoliko aktera koji su uključeni s jasnom vizijom, ali kojima je potrebna podrška kako bi mogli da realizuju svoju inicijativu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mnogo je slučajeva da se upotreba agrobiomase u lokalnoj zajednici ne događa iz razloga koji nadilaze ekonomske: nepoverenje u rad s kotlovima na agrobiomasu, manjak pouzdanih instalatera, poteškoće u dogovoru o snabdevanju agrobiomasom, određena doza skeptičnosti i odbijanje dela zajednice ili krajnjih korisnika.

Zelena energetska zadruga radi na podsticanju većeg korišćenja obnovljivih izvora energije i uključivanju lokalne zajednice, te će izabranoj inicijativi pružiti uvid u viziju o tome kako se fokusirati i uspostaviti i osigurati snabdevanje sirovinom, podržati usklađivanje udela, poznavanje inovativnih načina finansiranja, kontaktiranje dobavljača ili proizvođača kotlova i rad s lokalnom zajednicom kako bi se olakšalo prihvatanje i potrebna podrška da bi bila društveno održiva.

Prijavni obrazac možete popuniti do 24.2.2020. na linku.

Za opšte informacije kontaktirajte voditeljku projekta za Hrvatsku, Hajdanu Rukavinu (Zelena energetska zadruga).

e-mail: hajdana.rukavina@zez.coop

Izvor: AgroBioHeat

Održana obuka o zelenim javnim nabavkama

Foto: Grad Beograd

U zgradi Gradske uprave juče, 6. februara, održana je obuka „Zelene javne nabavke” koju je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine, u saradnji sa preduzećem „Victoria consulting”.

Foto: Grad Beograd

Predstavnica Sekretarijata za zaštitu životne sredine Vesna Šabanović istakla je da se današnja obuka odnosi na širenje znanja o zelenim javnim nabavkama i cirkularnoj ekonomiji, a učesnici su zaposleni u Gradskoj upravi.

“Zelene javne nabavke su jedan od instrumenata koji može značajno doprineti ostvarivanju održivog razvoja Republike Srbije, pre svega, efikasnijim korišćenjem prirodnih resursa, podsticanjem inovacija i poslovanja po principima cirkularne ekonomije. Cilj ove obuke je da se zaposlenima u Gradskoj upravi Grada Beograda ukratko predstave osnovni elementi zelenih javnih nabavki, kako bi nabavljali proizvode koji najmanje oštećuju životnu sredinu. Nabavljanje proizvoda koji će imati manji ekološki uticaj, odnosno da se prilikom njihove proizvodnje troši manje resursa, te da nakon upotrebe odlaze na reciklažu i u ponovnu upotrebu, predstavlja cirkularnu ekonomiju”,  precizirala je Vesna Šabanović.

Predstavnik preduzeća „Victoria consulting” Dragana Petrović, koja je održala predavanje na temu „Zelene javne nabavke”, istakla je važnost širenja informacija o ovoj temi kako bi Grad Beograd mogao nabavljati proizvode i ostvarivati usluge koje su povoljnije za životnu sredinu.

“U prethodnom zakonu su postojali određeni mehanizimi za zelene javne nabavke, međutim sada se otvaraju nove mogućnosti, te će se uvesti praćenje zelenih javnih nabavki, koje su jedan od stubova cirkularne ekonomije. Tema zelenih nabavki posebno je aktuelna u svim izmenama koje su planirane novim strateškim dokumentima Republike Srbije, kao i novim Zakonom o javnim nabavkama. U Srbiji se priprema analiza za cirkularnu ekonomiju, u koju će biti uključene i zelene javne nabavke”, kazala je Dragana Petrović.

Izvor: Grad Beograd

Za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici više od 50 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Akira Hojo)
Foto: Glavni grad Podgorica

Direktor gradskog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Podgorica Filip Makrid i direktor kompanije “Bemax” Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik dr Ivan Vuković, govorio je o značaju projekta čija realizacija je zvanično počela juče. “U pitanju je projekat veka za Glavni grad Podgorica, projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procenjene vrednosti preko 50 miliona evra. Sa ovim projektom Podgorica dobija osnovne pretpostavke za razvoj u narednih 50 godina. Danas smo pristupili svečanom potpisivanju ugovora sa kompanijom ‘Bemax’ i na taj način ozvaničili početak fizičke realizacije, a ono što je prethodilo trajalo je godinama unazad, zaključno sa mesecom februarom prošle godine, kada smo u Frankfurtu imali priliku da potpišemo predugovor kojim su definisani dalji pravci delovanja Glavnog grada, finansijske obaveze Vlade Crne Gore, koja nam je partner u ovom poslu i kompanije ‘Fichtner’, koja nam pruža svu neophodnu tehničku i logističku podršku“, istakao je Vuković.

On je pojasnio da danas kreće izgradnja primarnog kolektora, kao jedne od četiri komponente ovog sistema. Ukupna dužina primarnog kolektora koji će povezati postojeće i buduće postrojenje iznosi 5,5 km. Vrednost radova koji će biti izvedeni u narednih dvanaest meseci je 6,6 miliona eura. Gradonačelnik je posebno naglasio da će se kolektor protezati duž ulice 8. marta na Zabjelu, preko naselja Dahna, Dajbabe, sve do lokacije u blizini Kombinata aluminijuma, gde će se nalaziti buduće postrojenje.

Gradonačelnik Vuković je na kraju izrazio veliko zadovoljstvo, ističući da je važnost ovog projekta veoma velika i da možda niko u ovom trenutku nije u dovoljnoj meri svestan značaja ovog projekta.

“Ovo je najznačajniji infrastrukturni projekat koji je ikad realizovan u našem gradu i mi smo kao gradska uprava izuzetno ponosni što smo deo ove priče i hvala svima, kako u gradskoj upravi, tako i našem preduzeću ‘Vodovod i kanalizacija’, kompaniji ‘Fichtner’ koja je sjajan partner u ovom poslu i kompaniji ‘Bemax’, za koju sam siguran da će svoj deo posla, kao i uvek, odraditi kako treba”, zaključio je Vuković.

Zamenik gradonačelnika i šef implementicione jedinice Časlav Vešović podsetio je na faze koje su prethodile početku realizacije ovog projekta. „Zahvaljujući donaciji Vlade Nemačke obezbedili smo dve studije koje su definisale koncept i finansijski obim za realizaciju projekta, nakon čega sa Nemačkom razvojnom bankom potpisali dva povoljna kreditna aranžmana u ukupnom iznosu od 35 miliona evra. Zapadnobalkanski investicioni okvir koji je pod patronatom Evropske unije dodelio nam je bespovratna sredstva u iznosu od preko 10 miliona evra za realizaciju ovog važnog projekta, čime smo uspeli da zaokružimo finansijsku konstukciju. Potom smo sproveli proceduru za odabir konsultanta za pripremu tenderske dokumentacije za sve četiri celine. Na ovaj način dobili smo kredibilnu nemačku kompaniju koja nam pomaže oko realizacije izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, ali i finansijsku ponudu koja je daleko ispod projektovane vrednosti“, istakao je Vešović.

„Kao što vidite, uspešno smo završili i pretkvalifikacioni finalni javni poziv za odabir izvđača radova na primarom kolektoru i verujem da nas nekoliko nedelja deli od potpisivanja ugovora za izvođenje radova na izgradnji pešačkog mosta iza šoping mola ‘Delta city’. Naš cilj je da primarnom kolektorskom mrežom povežemo primarno i aktuelno kolektorsko proširenje, s obzirom na to da se aktuelno postrojenje nalazi na desnoj, a da će se buduće nalaziti na levoj obali Morače, neophodno je izgraditi pešački most u trupu gde će se nalaziti i primarni kolektor. Budći da smo u pretkvalifikacionoj fazi imali samo jednu kompaniju koja je ispunila sve uslove, verujem da ćemo narednih nedelja organizovati i potpisivanje ugovora o izvođenju ovih radova“, istakao je Vešović.

On je podsetio da je treći segment izgradnja sekundarne mreže, a predviđena je izgradnja 18 km nove kapilarne kanalizacione mreže, koja će omogućiti da se kolektivni i individualni objekti za stanovanje i poslovanje povežu na budući sistem za prečišćavanje otpadnih voda. „Plan nam je da to uradimo za 1.500 domaćinsatva sa prostora Konika, Zlatice, Maslina, Poletera, Jedinstva i Zagoriča, a osim toga što ćemo eleminisati septičke jame, obezbedićemo da se izgradi i rekonstruiše 18 km postojeće saobraćajne infrastrukture u punom profilu. Finalni tender zaključen je 25. januara, imamo tri ponude, a na bazi vrednovanja komijsije možemo reći da je reč o ispravnim ponudama, što znači da nas i od zaključivanja ugovora za ovu fazu deli svega nekoliko sedmica“, naglasio je Vešović.

„Poslednja faza je izgradnja samog sistema za prečišćavanje otpadnih voda – juče smo otvorili ponude u pretkvalifikacionom postupku, imamo 5 ponuda koje će se verovatno takmičiti i u finalnoj fazi i nakon toga ćemo doneti odluku koja će kompanija sa nama graditi samo postrojenje u okviru kojeg se nalazi i nekoliko potpostojenja koja će, pored filtracije otpadnih voda, tretirati i kanalizacioni mulj“, zaključio je zamenik Vešović.

Direktor kompanije “Bemax” Veselin Kovačević iskazao je zadovoljstvo učešćem u ovom značajnom projektu za Podgoricu i time što je upravo ova kompanija u ozbiljnoj konkurenciji uspela da pobedi na tenderu za izvođača radova. “Potrudićemo se da radove izvedemo kvalitetno i u roku. Rok je 360 dana, a mi ćemo se potruditi da ih završimo i pre zadatog roka”, kazao je Kovačević.

“Potpisivanje ugovora veliki je dan za preduzeće ‘Vodovod i kanalizacija’, a celi projekat je svojevrsni tehnički izazov prvenstveno za izvođača radova”, kazao je direktor tog gradskog preduzeća Filip Makrid. Izvođaču radova, kako je istakao, biće na stalnom raspolaganju, jer je zajednički cilj što kvalitetnija realizacija projekta.

Foto: Glavni grad Podgorica

“Napomenuo bih da imamo glavni kolektor koji će bi dugačak oko 5.500 metara, cijevi će biti na dubini od 4,5 do 7,5 metara. Imamo ogroman teret na iskopu. S druge strane, cijevi koje se polažu su najbolje što smo našli na tržištu. Cijevi su prečnika od 1.000 do 1.300 mm i nadamo se da ćemo sa započetom trasom od Hemomonta, preko Zabjela i Dahne doći do finalne lokacije u Dajbabama. Sam objekat predstavlja drugu komponentu po finansijskom iskazu u kompletnom projektu. Nadamo se da ćemo vrlo brzo imati i preostale dve komponente, a do polovine godine i najznačajniju komponentu koja se odnosi na sam objekat postrojenja za prečišćavanje. Hvala svima na podršci, a građanima Podgorice zahvalnost na strpljenju. Možemo da obećamo da ćemo dati sve od sebe da ovi projekti budu kvalitetno realizovani”, zaključio je Makrid.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Poskupljenje goriva – od juna

Foto-ilustracija: Unsplash (Juan Fernandez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Rodgerson)

Početak meseca doneo je vest koja će obradovati vozače – povećanja akciza na gorivo biće odloženo.

Iako je poskupljenje prvobitno najavljeno za 1. februar, Vlada Srbije ga je odložila do 1. juna.

Novom odlukom, koja će zaživeti za manje od pola godine, akciza na benzin biće veća za 1,2 dinara, odnosno za 1,7 odsto, zbog usklađivanja iznosa akciza na goriva sa godišnjim prosekom cena tokom 2019.

Država će od toga imati prihod, po litri, za benzin 57,1 dinar, evrodizel 58,72, a tečni naftni gas 44,59 dinara.

Pored toga, najavljene su i posebne naknade za energetsku efikasnost, koje podrazumevaju zamenu vrata i prozora, kao i izolaciju zidova u zgradama, promene u ceni PDV-a, kao i obavezne državne rezerve.

S druge strane, epidemija koronavirusa u Kini dovela je do pojeftinjenja nafte.

Srbija je od januara ove godine druga po redu u regionu kad je reč o visini cene evrodizela, posle Albanije, dok je u Severnoj Makedoniji najjeftiniji. U Bosni i Hercegovini je benzin jeftiniji 20 dinara nego u Srbiji i iznosi 130,6 dinara.

Jelena Cvetić

Srbija u pripravnosti zbog koronavirusa – za sada nema razloga za brigu

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije Zlatibor Lončar izjavio je u sredu, 5. februara, da se zbog koronavirusa vodi evidencija svih putnika koji su doputovali iz Kine, ali i onih koji su imali presedanje iz tog pravca u nekim evropskim gradovima, pa su došli u Beograd.

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Lončar je objasnio da se tim putnicima posvećuje posebna pažnja, a da se svi ostali kontrolišu u zavisnosti od toga iz kojih zemalja dolaze.

Vodimo računa i o graničnim prelazima i u kontaktu smo sa svim ljudima koji prate tokove kretanja grupa koje su prešle granične prelaze jer trenutno u Srbiji borave razne delegacije, dodao je ministar.

On je poručio da nema potrebe da se naši građani pregledaju ako idu u neke druge zemlje iz Srbije, u kojoj nije detektovan nijedan slučaj koronavirusa.

Ministar je naglasio da je procedura utvrđivanja da li neko ima koronavirus krajnje jednostavna.

“Srbija je spremno dočekala ovo, mi smo od prvog momenta imali spremne regense i sve aparate koji su neophodni da ga utvrdimo. Utvrđujemo u roku od dva sata da li ga neko ima ili ne”, rekao je Lončar, dodajući da se uzima krv ili bris, kao i da Srbija imamo dogovore sa najreferentnijim labaratorijama u Evropi i svetu da proveri nalaze.

Prema njegovim rečima, nema potrebe ni da se svaki dan izlazi u javnost ako postoji neki sumnjivi slučaj, budući da bi to samo podiglo tenziju, a obično se nakon nekoliko sati analizom utvrdi da nije u pitanju koronavirus.

Ako neko misli da ima simptome koronavirusa, kako je dodao, na sajtu Ministarstva zdravlja i Instituta “Batut” nalazi se broj telefona putem kojeg mogu da se dobiju neophodne informacije.

Takođe, svako može da se javi najbližem institutu zdravlja. Ako neka osoba sumnja, a bila je u Kini ili ima simptome, dovoljan je jedan poziv i na njenu adresu će doći specijalizovana hitna pomoć, kojom će biti prevezena na preglede, naveo je ministar.

Pre nekoliko dana, na pitanje koliko će vremena biti potrebno da se napravi vakcina za ovaj virus, ministar je izjavio da se očekuje tokom narednih meseci.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Gljiva iz Černobilja pruža zaštitu od ultraljubičastog zračenja

Foto-ilustracija: Unsplash (timJ)
Foto: Wikipedia/Dr. Graham Beards

Još 1991. godine, odnosno 5 godina nakon katastrofalne eksplozije, u napuštenom i uništenom reaktoru nuklearne elektrane Černobilj, koji je bio preplavljen gama-zračenjem, pronađena je crna gljiva na zidovima. Zbunjeni time kako je gljiva mogla da preživi te ekstremne uslove, naučnici su počeli da proučavaju taj mikroorganizam, a ono što su otkrili ih je oduševilo.

Osim što je sposobna da preživi tako ekstremne uslove, naučnici su otkrili da ta gljiva zapravo raste i širi se prema izvoru zračenja, kao da je isti i privlači. Otkrili su i razlog – velike količine melanina u gljivama. Melanin je pigment koji kod ljudi kožu čini tamnijom. Ljudi svetlije puti imaju manje melanina u koži, a ljudi tamnije puti više. Kao što melanin štiti ljude od štetnog ultraljubičastog zračenja do određene granice, tako melanin toj gljivi omogućava preživljavanje i hranjenje ekstremnim zračenjem. Na isti način kao što biljke pretvaraju ugljen-dioksid i hlorofil u kiseonik i glukozu putem fotosinteze, tako ta gljiva radiosintezom pretvara štetno zračenje u energiju.

Upravo je radiosinteza zainteresovala naučnike koji su proučavali tu gljivu koja se zove Cryptococcus neoformans, a nad kojom eksperimente sprovodi NASA naučnik Kačuri Venkatesvaran. On veruje da se izvlačenjem njene moći upijanja zračenja i njenom reprodukcijom u obliku leka, može napraviti efikasno sredstvo zaštite protiv štetnog zračenja sunca, omogućiti pacijentima da bez bojazni obavljaju rendgenska snimanja i terapije zračenjem, a radnicima nuklearnih elektrana i pilotima da bez bojazni od izloženosti prekomernim dozama zračenja obavljaju svoj posao. Venkatesvaran smatra da bi sposobnost gljive za radiosintezu mogla da se iskoristi i za napajanje električnih uređaja i da bi to mogao biti i biološki odgovor na solarne panele, odnosno još jedan obnovljivi izvor energije.

Rezultati eksperimenata koji se sprovode na toj gljivici još službeno nisu objavljeni, ali bi mogli biti revolucionarni po pitanju ljudske zaštite od štetnih zračenja.

Ta gljiva je za čoveka vrlo opasna i uzrokuje gljivičnu bolest koja se zove kriptokokoza. Cryptococcus neoformans nalazi se svuda, pa i na tlu, gde obično dospeva izmetom golubova. Od kriptokokoze najčešće obolevaju osobe s oslabljenim imunitetom, npr. bolesnici zaraženi HIV-om, oni koji uzimaju kortikosteroide, osobe s presađenim organima i oboleli od sarkoidoze. Čovek se može zaraziti udisanjem gljive, ali ona retko izazove upalu pluća, već obično uzrokuje upalu moždanih ćelija i mozga, kao i upale različitih unutrašnjih organa, kao i kriptokokozu kože.

Izvor: Bljesak.info

Kako će kineski rudnik zlata uticati na građane Bora?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Kako prenosi Nova ekonomija, Građanima Bora i okolnih sela juče je predstavljena Studija uticaja na životnu sredinu budućeg rudnika zlata i bakra Čukaru Peki.

Prezentacija i javna rasprava održani su juče u 12 časova u sali Gradske uprave grada Bora.

Nova ekonomija je ranije objavila da studija navodi da će u kineskom rudniku Čukari Peki biti zaposleno 1205 radnika, ali će ovaj rudnik imati i negativne efekte koji će za posledicu imati zagađenje životne sredine.

U studiji se navodi da kompanija “Rakita Exploratation” čiji je krajnji vlasnik kineska kompanija “Zijin Mining”, planira da otvori rudnik bakra podzemne eksploatacije Čukaru Peki, sa svim pratećim objektima za preradu i transport rude i odlaganje jalovišta. Zijin je vlasnik i obližnjeg Rudarsko-topioničarskog basena Bor (RTB Bor).

Ležište bakra i zlata Čukaru Peki nalazi se u istočnoj Srbiji, pet kilometara južno od Bora. Procenjena količina rude u Gornjoj zoni ležišta iznosi 46,15 Mt, sa srednjim sadržajem bakra u rudi 2,71 odsto i prosečnim sadržajem zlata od 1,7 g/t.

Rudnik će pokrivati površinu od oko 1.014,99 ha zemljišta, a planira se kupovina dodatnih 243 ha. Takođe, 8 domaćinstva, sa 23 člana, bila su ili će biti fizički raseljena.

Negativni efekti u svim fazama eksploatacije rudnika koji će se javiti u manjoj ili većoj meri su trajno uništavanje zemljišta nakon formiranja jalovišta, promena pejzaža i uništavanje ekosistema na površini iznad ležišta, emisija prašine i gasova, uticaj rudarskog otpada na tlo, kao i na i podzemne i površinske vode.

Ono što je važno za lokalno stanovništvo, u studiji se podvlači da je vlasnik ležišta, kineska kompanija  “Zijin Mining” odustala od prethodno planirane metode otkopavanja “podetažnog zarušavanja”, koja je ekološki vrlo štetna.

Kako se navodi, odabrane su druge dve metode otkopavanja Gornje zone ležišta Čukaru Peki, i to metoda otkopavanja u horizontalnim pojasima sa zapunjavanjem otkopanog prostora i kombinovana metoda.

Navodi se i da je pre godinu dana narodni poslanik iz Bora i nekadašnji inženjer u RTB Bor Branislav Mihajlović uputio Ministarstvu zaštite životne sredine dopis u kojem upozorava na ekološke opasnosti po lokalno stanovništvo ukoliko kineska kompanija ostane pri metodi otkopanja “podetažnog zarušavanja”.

“Primena ove metode otkopavanja izaziva zarušavanje površine terena iznad zone otkopavanja u velikom obimu, kako po zahvaćenoj površini terena, tako i po dubini. Te promene su trajnog karaktera i ne mogu se sanirati”, napisao je Mihajlović resornom ministarstvu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Brechtl)

Piše i da su tokom planiranja projekta obavljeni razgovori sa lokalnim stanovništvom koje je reklo da razume važnost rudarstva za ekonomiju regiona, ali je potrebno staviit veći naglasak na zaštitu životne sredine.

Meštani sela Oštrelj i Slatina ukazali su na loš kvalitet vazduha, zagađenje zemljišta i zdravstvene probleme u proteklom periodu kao posledice obližnjeg RTB Bora.

Stanovništvo se plaši sličnih ekoloških i zdravstvenih problema povezanih s predloženim novim rudarskim projektima kao što je Čukaru Peki. Oni su se požalili i da nemaju dovoljno informacija o budućem rudniku zbog čega je preporučeno bolje informisanje lokalnog stanovništva tokom svih faza razvoja rudnika.

Izvor: Nova ekonomija

IKEA otvara najodrživiju prodavnicu u Beču

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Beč uskoro dobija najodrživiju IKEA prodavnicu na svetu. Ovaj prodajni objekat biće potpuno prilagođen navikama savremenih kupaca.

Smeštena u glavnoj trgovačkoj ulici austrijske prestonice “Mariahilferstrasse”, sedmospratna zgrada će biti povezana sa železničkom stanicom, a kompanija će kupcima obezbediti i parking za bicikle, ali ne i za automobile, a sve sa ciljem podsticanja održive mobilnosti.

U zvaničnoj prezentaciji projekta savetuje se da se potrošači, kada dolaze u novu zelenu IKEA prodavnicu, okrenu korišćenju javnog prevoza, vožnji bicikla ili pešačenju. Smatra se da za građane Beča to ni neće predstavljati problem, s obzirom na to da malo ko koristi motorna vozila u samom centru grada i da čak i gradske vlasti ohrabruju Bečlije da kroz čistije vidove transporta smanje svoj ugljenični otisak.

Bečka IKEA biće zaodenuta u zeleno ruho. Pored biljaka zasađenih po fasadama, planirana je i krovna bašta sa 160 stabala na zgradi. Zanimljivo je da će ona biti dostupna građanima i van radnih sati. Drveće će igrati ulogu u hlađenju i grejanju objekta, ali će se pozitivno odraziti i na mikroklimu.

U zgradi prodavnice nalaziće se i hostel, a mušterijama će na raspolaganju biti i raznovrsna ponuda hrane.

Cilj arhitekata bio je da stvore opušten prostor u kome će uživati čitava zajednica.

Otvaranje prodavnice najavljeno je za jesen 2021. godine.

Jelena Cvetić

Prirodi su neophodni superheroji Zelembaći!

Foto: Avantura Zelembaća

Privučena zavodljivom moći prirode, čistotom dečjih osmeha i beskrajnom harizmom Ane Svilar, idejnog tvorca “Avanture Zelembaća”, htela sam da saznam više o edukativnim radionicama za klince koje organizuje.

Foto: Avantura Zelembaća

“Ideja o prenošenju znanja o zaštiti životne sredine je nastala veoma spontano”, otkriva mi Ana na početku našeg razgovora i dodaje da je pre više od tri godine na poziv vaspitačica održala predavanje povodom Dana planete Zemlje u vrtiću svog sina. Uzbuđena zbog rada sa najmlađima, u trenutku je stvorila alter-ego i od master inženjera zaštite životne sredine pretvorila se u superheroja Zelembaća. “Tako je sve počelo. Počela je priča o tome kako Zelembać svojim supermoćima štiti životnu sredinu”, objašnjava mi. Opčinjeni bezazlenom i dobroćudnom “prevarom”, njeni učenici su takođe poželeli da budu slični njoj – branitelji prirode. Toplina njihovog entuzijazma je nešto što se pamti čitav život, objašnjava Ana svoj poriv da predavanje u vrtiću preraste u dalekosežniju akciju s jasnom misli vodiljom “Filozofiraj zeleno!”.

“Isti koncept superheroja sam primenila na radionicama na Radmilovcu, Oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta, i u Centru za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju ‘Mali Dunav’. Reakcije su opet bile pozitivne. Posle toga je sve istorija. Okupila sam kolege, napisali smo projekat i konkurisali za Superste program, koji je dao prvo finansiranje aktivnosti”, priseća se Ana začetaka “Avanture Zelembaća” i svoje početne motivacije i optimizma, “težim da dalje poduhvate nosim na istim krilima zato što duboko verujem da je osvešćivanje mališana dugoročna investicija i da će jednog dana doneti rezultate koji prevazilaze naša očekivanja.”

“Edukaciju smo nazvali ‘Avantura Zelembaća’ zato što deci pružamo znanja o vrednostima na njima prijemčiv način. Kao zeleni heroji, oni vide sopstvenu ulogu i zadatak, možda i bolje i odgovornije nego odrasli. Nadamo se da ćemo probuditi neke nove modele razmišljanja i ponašanja kod budućih doktora, mašinaca, elektrotehničara, pekara, dizajnera, novinara, umetnika…”, nastavlja moja sagovornica.

Foto: Avantura Zelembaća

Za svojevrsni “transfer znanja” o okruženju mesto nije presudno, sve dok dominira zelena boja. “Uvek smo se držali otvorenog terena, ali smo se posebno vezali za Arboretum Šumarskog fakulteta, gde nam je i sada baza”, ističe Ana. Ponosna je na svoj tim od 17 ljudi – apsolvenata ili svršenih studenata ekologije, šumarstva i biologije. Spaja ih zajedničko uverenje da je perspektiva “Avanture Zelembaća” – blistava, a krivicu za propuštene prilike snosi sama Ana zbog, kako ona to kaže, ličnih ograničenja.  “Od prošle godine ne mogu da učestvujem aktivno u realizaciji projekta. Samo još malo da se ubrzam i imaćemo pravu ‘zelenu gerilu’ u Srbiji”, ubedljiva je ona.

Bez obzira na Anin ponos na “Avanturu Zelembaća”, suština je, prema njenim tvrdnjama, mnogo šira. “Mi čuvamo Zemlju jer ona pripada generacijama koje tek dolaze i naša je obaveza da je svojim naslednicima ostavimo u što boljem stanju. Zdrava životna sredina je pravo naše dečice. Ona su sastavni deo prirode i priroda im je neophodna bez obzira na to da li su rođena u ruralnim ili urbanim područjima. Svako zdravo odrastanje podrazumeva i osluškivanje i posmatranje svih prirodnih pojava i odnosa”, konstatuje uz poruku da je na nama starijima da usmeravamo one mlađe ka pravilnim odnosima ka živom svetu. A kako ona i ostatak njene ekipe avanturista to čine?

Foto: Avantura Zelembaća

“Imamo nekoliko tema koje obrađujemo. Trudimo se da ih obuhvatimo sve i da prilagodimo komunikaciju uzrastu publike. Akcenat je na zagađenju, počevši od otopljavanja lednika i stvaranja gasova sa efektom staklene bašte. Pričamo o ozonskom omotaču, koje su nuspojave, kako i zašto se naša planeta zagreva, kako raste nivo vode – sve se to objasni tako da klinci usvoje ta znanja. Posle prelazimo na staništa, na čitav biodiverzitet, koji je izuzetno zapostavljena grana ekološke nauke. Govorimo o ugroženim vrstama i uzrocima zašto su neke neka staništa i vrste ugroženi. Koliko god mi bili ekološki osvešćeni, svakako nećemo moći da sprečimo izumiranje pojedinih vrsta, jer je to evolucija, ali je poenta da mi ne naškodimo njenom toku. Pričamo o tome kako ljudi mogu da utiču na očuvanje staništa, kako tehnologije utiču na životnu sredinu i kroz to provlačimo priču o reciklaži. Na kraju, kao zaključak dajemo odgovor na pitanja šta je nauka, zašto je bitno da istražujemo i da pravimo nova zelena rešenja. Obuhvatamo i nove čiste energije. Sami povezuju činjenice kako, na primer, fosilna goriva štete životu na Zemlji. Onda se pitaju na koji način da spreče upotrebu tih istih energenata. Na kraju dolaze do zaključka – korišćenjem obnovljivih izvora energije – sunca, vetra, vode. Deca imaju neverovatne zamisli – ukoliko bih imala neodređenu količinu novca, iskoristila bih ga za proučavanje zelene filozofije sa malcima. Vrlo pragmatično razmišljaju, njih ne sputava razmišljanje o sredstvima, kadru… Njima je jedino važan cilj – poboljšanje života na planeti. Umesto da i mi tako, kao oni, usko gledamo, mi se zaustavimo negde kod ekonomske krize”, naglašava Ana.

“Ako govorimo o donjoj granici kada deca treba da se obrazuju, moj odgovor je ODMAH! Učite ih dok su maleni da vole životinje, biljke, da osete pojave, promene, odnose… Naučite ih da razumeju prirodu kako bi je voleli, a kada je budu voleli, oni će je i čuvati”, podučava me – a i vas – prvi superheroj Zelembać.

Foto: Avantura Zelembaća

Ana ima razumevanja za društvenu situaciju u našoj državi i misli da u očuvanju prirodnog okruženja dosta kaskamo zato što se već decenijama borimo s efektima ratova. Pokazatelj toga je i činjenica da sistem formalnog obrazovanja ne uključuje dovoljno zaštitu životne sredine, te održivi razvoj, kao nov društveni poredak. Savetuje da se oni u sistem uključe i horizontalno i vertikalno, i kao specifična oblast obrazovanja i kroz sve druge oblasti, bilo da su utemeljene na društvenim ili prirodnim naukama.

Odrasli predstavljaju kamen spoticanja, napominje sagovornica, zato što već imaju formirane potrošačke i životne navike i trebalo bi ih dodatno motivisati da bi ih voljno promenili – navodeći primer da i dalje učimo da u prodavnicu nosimo ceger. Potrebni su empirijski primeri kako i kako svaka pojedinačna osoba može da sopstveni doprinos promeni dosadašnjih tendencija zagađenja, a samim tim i stvaranje kritične mase nosilaca promene svesti. “Trenutno smo veoma daleko od toga zbog nedostatka finansijskih sredstava, kao i niskog standarda i dnevnih briga koje muče stanovništvo”, zaključuje i osvrće se na primer skandinavskih naroda koji su u tom smislu u znantno povoljnijem položaju pa prave i veće iskorake. Međutim, nekada upravo njeni đaci-Zelembaći na svoje ukućane prenesu pozitivne prakse ophođenja prema prirodi.

“Ono što je ljudska civilizacija uradila u poslednjem veku, sa svim posledicama po našu planetu, najveća je pretnja nama samima. Reverzija trenutnog zagađenja je jako težak i dug proces, ali za nas koji se bavimo zaštitom životne sredine – to je dostižno. Ukoliko je svaki pojedinac sposoban da smanji svoj negativni uticaj, bez ugrožavanja osnovih životnih potreba, onda je to moguće učiniti i u okviru zajednica i na kraju čitave populacije. Moj zadatak jeste da ljudima pomognem da shvate značaj promene navika u korist zaštite životne sredine, koje će dugoročno doprineti. Čak ni velikim sistemskim rešenjima se ne dolazi do rezultata tako brzo kao kada bi se svaki pojedinac tokom svog životnog veka pobrinuo da svoj tzv. dug Zemlji prolongira tako da on bude pozitivan. Ovom prilikom pozivam sve ljude dobre volje da se mom timu i meni pridruže u toj misiji”, završava svoj izlaganje Ana.

Nadam se da sam širenjem glasa o “Avanturi Zelembaća” u svom krajnjem bilansu zaduženja planeti neutralisala barem pokoju iskorišćenu plastičnu slamčicu. Sada sam svakako prešla na one od bambusa! Rečima poznatog fudbalera, oprostite mi moju ružnu prošlost :)

Jelena Kozbašić


Kreditna linija od 25 miliona evra za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Credit Agricole banka u Srbiji potpisala je Ugovor o kreditu s Nemačkom razvojnom bankom KfW za finansiranje projekata za razvoj energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije u iznosu od 25 miliona evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Preduzetnici, mala i srednja preduzeća i poljoprivredna gazdinstva imaće priliku da kroz tu kreditnu liniju dobiju deo bespovratnih sredstava, kao i besplatnu pomoć tehničkih konsultanata koji ocenjuju izvodljivost i isplativost projekta, saopštila je Credit Agricole banka.

Poduhvat je u skladu globalnom strategijom banke u čijem je fokusu ekološki aspekt i društvena odgovornost. S tim na umu, Credit Agricole organizuje i sadnje drveća i čišćenje otpada s planina.

Korisnici pozajmica moći će da ulože sredtsva za unapređenje sistema grejanja i hlađenja, energetski efikasnog osvetljenja, voznih parkova i nabavku mašina sa smanjenom emisijom ugljen-dioksida.

Ova kreditna linija od 25 miliona evra predstavlja nastavak uspešne saradnje sa KfW – Nemačkom razvojnom bankom u podršci finansiranja projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kojima se ostvaruje ušteda primarne energije od minimum 20 odsto ili smanjenje emisije CO2 od minimum 20 odsto. Klijent ima pravo na bespovratna sredsta u iznosu od 10 odsto za projekte obnovljivih izvora energije, odnosno od 5 do 10 odsto za ostale projekte, u zavisnosti od ostvarenog efekta energetske efikasnosti nakon realizacije investicije.

Pravo da apliciraju za bespovratna sredstva imaju preduzetnici, zadruge, registrovana poljoprivredna gazdinstva sa aktivnim statusom i pravna lica, koja imaju do 250 zaposlenih i godišnji promet do 50 miliona eura, posmatrano na konsolidovanoj osnovi po zvaničnim finansijskim izveštajima za poslednju završenu fiskalnu godinu.

Klijentima se sredstva odobravanju na maksimalni rok do 7 godina, sa grejs periodom do 12 meseci, pri čemu je maksimalan iznos kredita za projekte energetske efikasnosti do 1.000.000 evra, dok je za projekte obnovljivih izvora energije do 3.000.000 evra.

Da bi se ovakav kredit realizovao, potrebno da je da se klijent obrati banci i podnese zahtev za finansiranje pre ulaska u investiciju. Ukoliko investicija podrazumeva zamenu postojeće opreme enegetski efikasnijom, potrebno je dostaviti dokumentaciju o novoj opremi koja se kupuje, kao i staroj koja planira da se otuđi, kako bi se utvrdilo da li se zamenom opreme ostvaruje smanjenje emisije CO2 ili smanjenje potrošnje primarne energije za minimum 20 odsto. Predmet finansiranja može biti kupovina nove mehanizacije (traktori, kombajni, itd.), opreme (kotlovi na biomasu, sušare na biomasu, solarni paneli, kompresori za hladnjače, inkubatorske stanice, itd.), vozila za poslovne svrhe (kombi vozila, kamioni, autobusi i druga komercijalna vozila), koja će zameniti staru mehanizaciju/opremu/vozila i obezbediti smanjenje potrošnje energije ili smanjenje emisije CO2 za minimum 20 odsto.

Ukoliko se radi o ulaganju u projekte obnovljivih izvora energije (biogasne i solarne elektrane) ili ostalih ulaganja kojima se ostvaruje efekat energetske efikasnosti (poput izolacije objekata, zamene osvetljenja, rekonstrukcije sistema grejanja, itd.), potrebno je da klijent dostavi banci biznis plan na osnovu kog se utvrđuje da li se realizacijom ulaganja ostvaruje efekat smanjenja emisije CO2 ili smanjenja potrošnje primarne energije za minimum 20 odsto. Nakon realizacije investicije, konsultanti KfW-a vrše evaluaciju projekta i potvrđuju da li je projekat realizovan u skladu sa KfW uslovima, nakon čega se klijentu isplaćuje grant.

Izvor: Credit Agricole