Home Blog Page 530

Održan drugi protest za bezopasan vazduh

Foto: Fejsbuk skrinšot / Eko straža
Foto: Fejsbuk skrinšot / Eko straža

Koncentracija zagađujućih materija u vazduhu iz godine u godinu dostiže nove rekorde, a aerozagađenje u našoj zemlji odavno je prestalo da bude problem koji vezujemo isključivo za zimske mesece. Požari na deponijama i šumski požari koji su obeležili početak avgusta dramatično su pogoršali kvalitet vazduha u Srbiji i podsetili nas da se za čist vazduh moramo boriti tokom cele godine.

Upravo zato je neformalna grupa građana “Eko straža” u subotu, 4. avgusta, organizovala drugi protest za bezopasan vazduh kako bi skrenula pažnju na, kako smatraju, ekološki problem koji je najhitnije rešiti.

Odziv građana i ovoga puta bio je veliki, a u objavi na svojoj fejsbuk stranici “Eko straža” navodi da je ovo jedan od najvećih protesta protov zagađenog vazduha u Evropi i predviđaju da će ubuduće biti još masovniji. Onima koji se nisu pojavili poručuju da je neophodno da spontano shvate da moraju da izađu zbog sebe jer je to, kako kažu, borba za egzistenciju a ne podrška drugome.

“Svako ko je izašao na ulicu i rekao ‘ne mogu da dišem bre’ uradio je to pre svega zbog sebe i svoje porodice”, stoji u objavi neformalne grupe. Posebnu zahvalnost “Eko straža” je uputila građanima Bora čiji je problem za zagađenjem vazduha nadaleko poznat, a koji su ukupno osam sati proveli u putu kako bi prisustvovali protestu.

Govoreći o finansiranju protesta, grupa navodi da su sva sedstva izdvojili organizatori protesta i oni koji svoje usluge ne naplaćuju želeći da na taj način podrže borbu za bezopasan vazduh.

“Ljudi koji rade grafički dizajn, edituju video materijal, snimaju, rade administrativne zadatke, to rade ‘pro bono’ punog srca jer veruju da će jedna promena, kao što je čist vazduh, možda promeniti i celo društvo”, navode u “Eko straži”.

Oni dodaju da je neophodno da se držimo zajedno i donosiocima odluka prenesemo poruku imajući argumente struke iza sebe. Na jučerašnjem protestu građani su po prvi put imali priliku da čuju konkretne i zaokružene probleme zagađenja vazduha kao i ispunjive zahteve koje svi mogu da podrže. Kako je bilo na skupu, pogledajte u videu.

Milena Maglovski

Hrvatske pećine pune divljih deponija koje ugrožavaju vodu i zdravlje ljudi

Foto: Fejsbuk skrinšot / Čisto podzemlje
Foto: Fejsbuk skrinšot / Čisto podzemlje

Fotografije, koje je na svojoj fejsbuk stranici objavila volonterska speleološka inicijativa „Čisto podzemlje“, munjevito su se proširile društvenim mrežama i hrvatskim medijima izazvavši veliku uznemirenost javnosti.

Reč je o fotografijama podzemne deponije u Gaćinoj jami u području Zagvozda koje su zabeležili članovi Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodnih vrednosti „Osmica Karlovac“ i o tome ubrzo obavestili pomenutu inicijativu.

“Čisto podzemlje” se uveliko bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje, a Gaćina jama je samo jedna od preko 103 zagađene lokacije u okolini Splita.

Sudeći prema fotografijama koje objavljuju na svojoj fejsbik stranici, jame i pećine u Hrvatskoj pretrpane su svakojakim otpadom – od lešina do lekova i granata, a sve to završava u vodi za piće.

„Lokalni ljudi uspeli su da ubace preko 100 kubika kućnog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lekova, hemikalija i pesticida. Smeće smo dosad videli samo mi speleolozi, jer – okolina ulaza je čista kao suza… a u podzemlju horor film“, navodi se u objavi inicijative.

Inicijativa je posljednjih godina očistila nekoliko desetina podzemnih deponija, a kako navode, samo do aprila 2021. organizovali su 38 akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno ukupno 147 kubika otpada.

Prema rečima speleologa i pokretača inicijative Ruđera Novaka, deponije u podzemlju predstavljaju veliku ekološku pretnju budući da su pećine i jame prirodni putevi preko kojih se cedi voda. U ovom slučaju, voda prolazi kroz naslage otpada i kao takva dolazi do izvora pijaće vode, upozorava Novak.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: Ekovjesnik

Organizacije civilnog društva upozoravaju na neodgovorno upravljanje Fruškom gorom

Foto: pixabay
Foto: Wikipedia/Jovancavic

Nedavni izveštaj Državne revizorske institucije o poslovanju JP „NP Fruška gora“ ukazao je na postojanje ozbiljnih problema u upravljanju najstarijim nacionalnim parkom Srbije, navodi se u saopštenju organizacija civilnog društva.

Nedostaci se pre svega odnose na proces javnih nabavki i upravljanje i korišćenje prirodnih resursa.

Kako je saopšteno, utvrđeno je da javno preduzeće nema ustanovljene procedure naplate naknada za korišćenje zaštićenog područja, a koje bi trebalo da budu jedna od ključnih stavki u održivom finansiranju zaštićenih područja.

Nacionalni parkovi su značajan deo naše prirodne i kulturne baštine i ne smemo dozvoliti da se njihove vrednosti uništavaju zarad individualnih interesa i neodgovornog upravljanja. Zbog toga pozivamo odgovorne institucije, a pre svih ’Javno preduzeće Nacionalni park Fruška gora’, Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da objasne kako je došlo do ovakvih propusta u upravljanju parkom i gazdovanju šumskih resursima i ono što je još važnije, šta će učiniti da se zaustavi dosadašnja loša praksa upravljanja  i da se zaštite prirodne vrednosti od najvišeg javnog interesa“, rekao je Goran Sekulić iz WWF-a.

Državni revizori ustanovili su da je u 27 ugovora, sklopljenih između Javnog preduzeća “NP Fruška gora” i podizvođača, ustanovljeno odstupanje između planiranog i ugovorenog obima seče veće od 10 odsto. Tačnije, u toku 2019. i 2020. godine na području NP Fruška gora posečeno je oko 4.400 m2 drvnih sortimenata više od planirane i dozvoljene količine prema planskim dokumentima.

“Sadašnji model upravljanja zaštićenim područjima neophodno je što pre reformisati, između ostalog uspostavljanjem jasnih procedura poslovanja i internih kontrolnih funkcija javnog preduzeća kao upravljača”, navodi Dragana Arsić iz Pokreta Odbranimo šume Fruške gore.

Ona dodaje da, osim reagovanja nadležnih ministarstava, očekuju i reagovanje Pokrajinske vlade, jer bez obzira na to što je od 2013. godine osnivačko pravo preneto sa Pokrajine na Republiku, nadzor nad sprovođenjem relevantnih zakona je u nadležnosti pokrajinskih inspekcija.

Organizacije ukazuju na to da bi nacionalni parkovi trebalo da budu zaštićena područja najviše kategorije i da, kako im i sam naziv kaže, predstavljaju najviše prirodne vrednosti naše zemlje. Upravljanje takvim područjima bi morala da bude u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom, odgovorno i profesionalno jer se radi o javnim dobrima od posebnog značaja za sve građane Srbije.

Stoga pozivaju nadležne organe da preduzmu korake u njihovoj nadležnosti i javnosti obrazlože kako je došlo do neregularnih radnji prikazanim u nedavnom izveštaju Državne revizorske institucije o reviziji poslovanja JP „NP Fruška gora“.

Potpisnici saopštenja su WWF Adria-Srbija (Svetska organizacija za zaštitu prirode), Pokret Odbranimo šume Fruške gore, Mladi istraživači Srbije, Beogradska otvorena škola, Centar za istraživanje biodiverziteta i Fruškać.

Izvor: WWF Adria 

Brodom na posao, kako bi izgledao gradski prevoz rekama u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ideja nije nova, ali je dobra – gradski prevoz rekama u Beogradu. Cilj je da se rekom poveže sve od Obrenovca do Grocke i do Zemuna, uključujući i Surčin. Tako bi oni koji žive na obalama mogli da izbegnu saobraćajne gužve.

Grad je već postavio nekoliko pristana, koji će postati deo mreže linija za prevoz putnika rekom. I ranije je bilo pokušaja da se u Beogradu uvede ovaj vid saobraćaja, ali to nije uspelo, pre svega zato što su putnici morali da kupuju posebne karte.

Odluka kojom su definisane trase, pristani, vrsta brodova koji će se koristiti, broj putnika koji će moći da uđe u te brodove, omogućiće Gradu da uskoro raspiše javni poziv firmama koje se bave ovom vrstom prevoza, jer je ceo koncept zamišljen kao javno-privatno partnerstvo.

“Mi ćemo ovom odlukom sve definisati. Grad Beograd će potražiti potencijalne partnere. Vi ćete moći da uđete sa karticom za javni prevoz i u rečni prevoz. Novina je što nećete moći da uđete ako niste validirani. Suludo je da grad koji ima oko 100 kilometara reka nema rečni prevoz. I to ćemo sada imati”, rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Od novog sistema očekuje se da obezbedi bolju vezu građanima Grocke, Zemuna i Obrenovca sa centrom grada i brži prelazak sa jedne na drugu obalu. Osim toga, smanjiće se broj autobusa u gradu, a time i zagađenje vazduha

“To će zahtevati specifična plovila, koja ne postoje na ovom tržištu, ali postoje svuda u svetu. Treba napraviti studiju koja će pokazati da je isplativo investirati u brža plovila”, rekao je Veljko Kovačević iz Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture.

Građani sa kojima smo razgovarali pozdravljaju odluku i kažu da bi putovali brodovima.

Grad će morati da prilagodi i trase javnog prevoza, kako putnici ne bi morali dugo da pešače kada budu prelazili iz jedne vrste prevoza u drugu.

Za žitelje Obrenovca i Grocke važnije će biti vreme putovanja od toga što će važiti kartice Bus plusa. Ako brodovi budu sporiji, tako će se voziti oni koji ne žure već žele da razgledaju priobalje, a takvih neće biti dovoljno da se podmiri makar deo troškova.

Izvor: RTS

Radovi na izgradnji linijskog parka u Beogradu počinju krajem oktobra

Photo: Cabinet of the Mayor of Belgrade
Foto: Grad Beograd

Plan detaljne regulacije za područje na kojem će se nalaziti linijski park usvojen je, to praktično predstavlja osnov za sve dalje aktivnosti u vezi sa ovim projektom. Prema rečima Marka Stojčića, glavnog gradskog urbaniste, na pripremnim radovima za projekat linijskog parka radise već duže od dve i po godine. 

“Prve dve celine nalaziće se na potezu od Beton hale do SC „Milan Gale Muškatirović”. Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd” izrađuje projektnu dokumentaciju za taj potez i ukoliko sve bude išlo u skladu sa planovima, radovi bi mogli da počnu već krajem oktobra. Paralelno sa tim biće raspisan tender za izradu projektne dokumentacije od treće do desete celine. Linijski park je podeljen na 10 celina, jer smo imali konkurs na kojem je radilo 55 mladih ljudi i svaka grupa je bila zadužena za određenu celinu. Sada imamo 10 u potpunosti različitih, ali povezanih celina”, rekao je Stojčić, navodi se na sajtu grada. 

Kako je objasnio, jedan od zahtevnijih delova posla oko linijskog parka jeste i rušenje privremenih objekata i rešavanje pitanja vlasnika tih objekata, za šta je posebno bio važan plan detaljne regulacije ovog područja. 

“Kada su objekti u pitanju, imamo nekoliko tipova i niko neće biti ni zaboravljen niti oštećen, u skladu sa zakonom. U prethodnom planu detaljne regulacije ovo područje nije bilo namenjeno za javnu zelenu površinu, ali je usvajanjem novog plana upravo to predviđeno. Krenuli smo u rešavanje tih postupaka zajedno sa opštinama Stari grad i Palilula i kako bude završeno projektovanje delova parka, uslediće i radovi na izgradnji parka. Okvirni rok za završetak radova je oko tri godine. U smislu građevinskih radova nije potrebno više od dve do dve i po godine, ali zbog pravnih postupaka koje je neophodno sprovesti potrebno je dodatno vreme”, istakao je Stojčić.

Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista je naglasio da je trasa na kojoj će se nalaziti linijski park velika, kao i da predstavlja prirodni nastavak novog parka koji se nalazi pored Beton hale uz Karađorđevu ulicu. 

“Pre toga se nalazi promenada u okviru Beograda na vodi, a u narednom periodu radiće se i deo od Beograda na vodi do Ade Ciganlije. Dakle, imamo zaista dug potez, od Ade Ciganlije do Ade Huje. Planirano je da Ada Huja postane rezervat prirode i da se čitav deo pošumi, te da bude nešto poput Ade Ciganlije”, kaže on.

Kako je dodao linijski park će imati sve sadržaje koje može da ima savremeni urbani park u jednom savremenom gradu kakav je Beograd.  

“Biće tu sportskih terena, sadržaja za decu, za starije, biciklističkih staza, staza za trčanje. Imaćemo amfiteatar za kulturna dešavanja na otvorenom, tri podzemne javne garaže, čime ćemo rešiti problem parkiranja u ovom delu Dorćola koji se nastavlja na linijski park, ali i za korisnike linijskog parka”, objašnjava Stojčić.

Kako ovaj park ne bi presecale saobraćajnice, objasnio je da su na nekoliko mesta predviđene pozicije za nove podvožnjake, odnosno proširenje postojećih. Na taj način ovo će biti oaza bez buke, automobila i zagađenja. 

“Građevinski radovi na prve dve celine najverovatnije kreću krajem oktobra, a preliminarna vrednost  ukupnih radova je 55 miliona evra, mada to zavisi od projektne dokumentacije”, kaže gradski urbanista. 

Energetski portal

Raspisan Javni poziv za ugradnju solarnih panel – Kako se prijaviti

Photo-illustration: Pixabay
Foto-Ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je Javni poziv programa energetske sanacije porodičnih kuća i stambenih zgrada koji sprovode jedinice lokalne samouprave, kao i gradske opštine, u okviru koga će biti finansiran program ugradnje solarnih panela.

Kako se dalje navodi, finansiranje se odnosi na ugradnju solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i za izradu neophodne tehničke dokumentacije i izveštaja izvođača radova na ugradnji solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije koji je u skladu sa zakonom neophodan prilikom priključenja na distributivni sistem.

Ukupno raspoloživa sredstva podsticaja Ministarstva za realizaciju Programa iznose 50.000.000 dinara. Kao i za zamenu stolarije, građani finansiraju 50 odsto troškova, a ostatak ministarstvo i jedinice lokalne samouprave.

Pravo na prijavu imaju jedinice lokalne samouprave (opštine, gradovi, i Grad Beograd, kao i gradske opštine) koje imaju opredeljena sredstva u budžetu za sufinansiranje mera energetske efikasnosti, a za gradove i opštine dodatni uslov je imenovanje energetskog menadžera u skladu sa Zakonom o energetskoj efikasnosti.

Rok za podnošenje prijava je 1. oktobar 2021. godine do 15 časova. Prijave treba da pristignu na pisarnicu Ministarstva rudarstva i energetike, Nemanjina 22-26, Beograd i budu overene pečatom prijema do 15 časova.

Detaljne informacije i spisak neophodne dokumentacije možete pogledati ovde.

Energetski portal

Potpisan ugovor za izgradnju regionalne deponije u Vranju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja regionalne sanitarne deponije u Vranju planirana je za drugu polovinu 2022. godine, a krajnji rok za završetak radova je kraj 2024. godine. Finansijske ugovore za realizaciju ovog projekta potpisali su ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislav Momirović i čelni ljudi Nemačke razvojne banke KfW.

Ukupna vrednost investicija u prvoj fazi iznosi 13,3 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Momirović je izrazio zahvalnost nemačkoj vladi na direktnoj podršci, ocenivši da će realizacijom ovog projekta, za dve do tri godine, Vranje postati, u ekološkom smislu, poput gradova u Nemačkoj ili Švajcarskoj.

On je rekao da se očekuje da od 2025. godine ekološki projekti postanu dominantni u investicionom ciklusu, istakavši da će to biti prioritet Vlade Srbije i resornog ministarstva.

Gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković preneo je zahvalnost Vladi Srbije i KfW na realizaciji ovog projekta, koji je značajan i za taj grad i za čitav Pčinjski okrug.

Direktor KfW za Srbiju Rudiger Hartman iskazao je zadovoljstvo zbog pokretanja ovog projekta održivog razvoja u oblasti životne sredine.

On je dodao da je uspešna dugogodišnja saradnja sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i ovim gradom već na delu pokazana i da se nada njenom nastavku na novim projektima.

U okviru dugogodišnje bilateralne saradnje sa Nemačkom, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, u partnerstvu sa Nemačkom razvojnom bankom KfW, sprovodi projekte izgradnje komunalne infrastrukture u oblasti vodosnabdevanja, otpadnih voda i upravljanja čvrstim otpadom.

Realizacijom ovih investicija daje se značajan doprinos održivom urbanom razvoju kroz racionalno korišćenje prirodnih resursa, unapređenju zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i borbi protiv klimatskih promena, u skladu sa ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan i pregovaračkom pozicijom za Poglavlje 27, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Do sada je, u okviru finansijske i tehničke podrške Nemačke i KfW banke, obezbeđeno 290 miliona evra za prioritentne investicije u 35 gradova u Srbiji.

U oblasti otpadnih voda završene su investicije ili je realizacija u toku u Kruševcu, Vranju i Subotici, dok je u oblasti upravljanja komunalnim otpadom u pripremnoj fazi program za dva regiona sa centrima u Kruševcu i Vranju.

Energetski portal

Rekordna koncentracija litijuma otkrivena u geotermalnim vodama Engleske

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Retko koja pojava može da za kratko vreme stekne i negativan i pozitivan poblicitet, no litijum je u tome uspeo. Pozitivan – jer je ovaj alkalni metal ključna komponenta za izradu litijum – jonskih baterija električnih automobila, i negativan – jer proces njegove eksploatacije negativno utiče na životnu sredinu.

Ipak, kompanija Geothermal Engineering Ltd (GEL) dokazuje da je do litijuma moguće doći bez ekoloških posledica i to njegovim izdvajanjem iz geotermalnih voda.

Iako prisustvo ovog metala u podzemnim vodama nije novost, u Engleskoj su nedavno otkrivene rekordne količine sa čak 250 miligrama litijuma po litru što je najveća koncentracija u geotermalnim vodama zabeležena u svetu. Takođe, količina magnezijuma, koji može da oteža preradu tečnosti i proces učini skupljim, je izuzetno mala.

Kompanija GEL, koja je primarno angažovana na izgradnji geotermalne elektrane u Engleskoj, navela je u saopštenju da su ove rezultate potvrdili i nezavisno sprovedeni testovi, te da se sada isprobavaju održive i niskougljenične metode za izdvajanje litijuma iz geotermalne vode.

Da su na dobrom putu svedoči i podatak prema kome su već uspeli da izdvoje 95 odsto ovog dragocenog metala.

Na osnovu ovoga otkrića, kompanija u geotermalnim vodama vidi potencijal za proizvodnju 4,000 tona litijuma godišnje koja bi mogla da otpočne već 2026. godine.

Kako se navodi u saopštenju kompanije, veliki ekološki problem ne predstavlja samo rudarenje litijuma, već i njegov transport sa kraja na kraj planete. Rešenje je u lokalno proizvedenom litijumu i baterijama, a potražnja za ovom rudom u Engleskoj bi uskoro mogla da dostigne 59.000 tona godišnje.

Milena Maglovski

Zaštita biodiverziteta ključna za borbu protiv gladi

Foto-ilustracija: Unsplash (Max Libertine)
Foto-ilustracija: Pixabay

Bez većih ulaganja u zaštitu biodiverzita neće biti mogući održivi razvoj i iskorenjivanje gladi, rekao je čelnik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) i najavio veću podršku za mala gazdinstva koja imaju bogatiji biodiverzitet od velikih farmi.

“Biodiverzitet je temelj zdravih i održivih sistema hrane“, rekao je predsednik IFAD Žilber Ungbo (Gilbert F. Houngbo) pred Svetski kongres o konzervaciji Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN) koji počinje danas u Marseju.

“Od zaštite oprašivača do poboljšanja plodnosti tla i izgradnje otpornosti na efekte klimatskih promena, biodiverzitet je od ključnog značaja za rešavanje problema globalne gladi. Moramo da povećamo naša ulaganja u zaštitu biodiverziteta pre nego što bude prekasno. Naša budućnost zavisi od toga”, istakao je Ungbo.

IFAD je objavio da će 30 odsto svog finansiranja na polju klime do 2030. usmeriti u podršku “prirodnih” rešenja u malim gazdinstvima.

Ta “prirodna” rešenja, odnosno rešenja zasnovana na prirodi, podstiču proaktivnu konzervaciju, upravljanje i obnovu ekosistema i biodiverziteta kako bi doprineli odgovoru na izazove u oblastima klimatskih promena, bezbednosti hrane i vode i zdravlja ljudi.

“Seoske zajednice i poljoprivrednici sa malim gazdinstvima imaju značajnu ulogu. Oni zavise od biodiverziteta ali su i njegovi važni čuvari jer uzgajaju širi spektar vrsta nego što se uzgaja na velikim farmama”, rekao je predsednik agencije UN za podršku poljoprivredi u zemljama u razvoju.

Investicije u rešenja zasnovana na prirodi imaju za cilj promovisanje zdrave biosfere, povećanje produktivnosti i unapređenje bezbednosti hrane, ishrane i otpornosti na promene klime, naveo je IFAD.

Kako se dodaje, unaprednje biodiverziteta na malim farmama za rezultat će imati i zdravo i produktivno tlo koje prikuplja više ugljenika.

IFAD navodi i da osam od deset najsiromašnijih ljudi u svetu živi u seoskim sredinama i njihovo preživljavanje  najviše zavisi od poljoprivrede.

Ističe se i da je broj gladnih u svetu dramatično povećan u 2020, na 811 miliona ljudi.

Na Svetskom kongresu o konzervaciji okupiće se predstavnici vlada, civilnog društva i kompanija, kao i  naučnici, a na panelu na kome će učestvovati Ungbo govoriće i predsednica Evropske centrale banke Kristin Lagard.

Izvor: Beta/EURACTIV

Nagradni foto-konkurs uoči „Evropske nedelje mobilnosti”

Foto: Grad Beograd
Foto-ilustacija: Unsplash (Lala Azizlio)

Uoči kampanje „Evropska nedelja mobilnosti”, koja će biti održana u Beogradu od 16. do 22. septembra, Grad Beograd organizuje nagradni foto-konkurs pod nazivom „Održiva mobilnost za zdraviji život”, navodi se u saopštenju Grada.

Grad Beograd i Stalna konferencija gradova i opština (SKGO), uz podršku Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), raspisuju prvi put ovaj izuzetno interesantan nagradni foto-konkurs koji promoviše korišćenje nemotorizovanih vidova prevoza, a sve u cilju podizanja svesti građana o značaju korišćenja ovog vida prevoza, ali i unapređenja kvaliteta vazduha i životne sredine u gradu, u skladu sa ciljevima Plana održive urbane mobilnosti”, objasnio je gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić.

On je dodao da Grad Beograd poslednjih nekoliko godina intenzivno radi na usmeravanju ka zelenoj hijerarhiji u saobraćaju, što znači da je namera da se prednost pruži pešacima, biciklistima, korišćenju nemotorizovanog prevoza i javnog prevoza u odnosu na automobile.

“Naš zadatak je da sugrađanima predstavimo održive alternativne načine prevoza i da im objasnimo ekološke izazove sa kojima se suočavaju, i siguran sam da je ovo jedan od najkreativnijih načina da to učinimo” zaključio je Radojičić.

Konkurs je otvoren od 3. do 12. septembra 2021. godine, a od 16. septembra do 22. septembra biće organizovana izložba najboljih fotografija, kada će biti i uručene nagrade pobednicima.

Više o konkursu saznajte OVDE.

Izvor: Grad Beograd

Otvoren 17. Šumadijski sajam poljoprivrede

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Na najvećoj jesenjoj smotri agrara u Šumadiji predstavlja se preko 100 izlagača biljne i stočarske proizvodnje, a najveći deo izložbenog prostora ispunila su stočna grla, mehanizacija, oprema i alati za poljoprivredu, navodi se na sajtu Grada Kragjevca.

Uz bogat prateći program, koji čine stručna predavanja i tribine o aktuelnim temama iz oblasti poljoprivrede, tokom četiri sajamska dana biće održane i tradicionalne izložbe stoke i sitnih životinja.

“Prošle godine sajam poljoprivrede nije organizovan, jer je u hali sajma bila privremena kovid bolnica, tako da smo se svi uželeli, a najviše zaposleni u Šumadija sajmu koji su tada bili onemogućeni da rade svoj posao”, rekao je gradonačelnik Nikola Dašić.

On je dodao da je ova sajamska manifestacija od velikog značaja za domaće poljoprivrednike jer su upravo takva mesta svuda u svetu ključna za  povezivanje ljudi i prenos znanja.

Važno je, ističe Dašić, da proizvođači međusobno razgovaraju i razmenjuju iskustva kako bi naučili nešto novo.

“Konačno smo krenuli u tom pravcu, kako se to svuda radi na svetu a ne onako kako su radili naši preci, nego kako nuka nalaže. Jako je bitno da naši mladi koji nasleđuju te poslove budu obrazovani u tom pravcu. Ne postoji ništa drugo kao razlog zbog čega bi prinos po hektaru ili po aru zemlje bio manji ovde nego u Holandiji. Naprotiv, naša zemlja je bolja, ima više sunčanih dana, uslovi su takvi da mi samo uz primenu pravih agrotehničkih mera, uz pravilnu strategiju i uz pomoć države i grada, možemo da dajemo najbolje rezultate”, poručio je gradonačelnik.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Velimir Stanojević najavio je sličan sajam u Kruševcu za deset dana i dodao da je veoma važno što lokalni poljoprivrednici mogu da vide najsavremeniju mehanizaciju i rasnu kvalitetnu stoku, ali i šta su njihovi zemljaci i komšije postigli u oblasti prerade voća i povrća.

“U Šumadiji je centar vinogradarsko vinarske porizvodnje. Od Oplenca do Levča, imamo niz dobrih vinarija, a mi kao Ministarstvo poljoprivrede potenciramo više nivoe prerade, to ćemo raditi i ubuduće. Za velike proizvođače odnosno prerađivače tu su IPARD mere a za mala seoska gazdinstva, podsticaji iz nacionalnog budžeta”, rekao je Stanojević.

Energetski portal

 

Od danas prijavljivanje za subvencije za solarne panele

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović najavila je da će danas biti raspisan Javni poziv za subvencionisanje ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

“Program će se sprovoditi po istom modelu kao i kad smo imali Javni poziv za zamenu stolarije, što znači da 50 odsto novca obezbeđuju jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo, a 50 odsto plaćaju sami građani. Očekujem da u narednih mesec, do mesec i po dana, građani mogu da potpišu prve ugovore sa jedinicama lokalnih samouprava”, rekla je Mihajlovićeva, navodi se u saopštenju.

Potpredsednica Vlade je dodala da je planirano da do kraja godine bude raspisan još jedan Javni poziv za zamenu stolarije, a da će u narednoj godini biti nekoliko Javnih poziva za subvencionisanje ugradnje solarnih panela.

“Ne postoji nijedan razlog da ne koristimo zelenu energiju i da ne učinimo sve da budemo efikasniji u korišćenju električne i toplotne energije, a javni pozivi upravo treba da doprinesu tom cilju. Hoćemo da vidimo u narednih nekoliko godina na krovovima zgrada i kuća više solarnih panela i da više koristimo zelenu energiju”, kaže ministarka.

Energetski portal

Kako ljubav ozelenjava Firencu

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Korner)

Oni, kojima je dosadilo da voljenim osobama daruju cveće, bombonjere i druge odavno ustaljene poklone, svoju ljubav sada mogu da iskažu na jedan potpuno originalan način – sadnjom drveta.

U nameri da smanji koncentraciju ugljen-dioksida u gradu, ali i da uključi stanovništvo u borbu protiv klimatskih promena, Firenca je uvela inicijativu “Donirajte drvo” koja građanima omogućava da doniraju jedno ili više stabala i posvete ga onima koje vole, navodi se u saopštenju Grada.

Donator snosi troškove kupovine stabla i materijala neophodnog za sadnju, dok Grad preuzima troškove sadnje, daljeg održavanja ili zamene ukoliko je potrebno.

Firenčani, koji na ovaj način žele da čestitaju rođenje deteta ili obeleže neki važan datum, za svako drvo treba da izdvoje 150 evra. Nakon toga elektronskom poštom bivaju obavešteni da je drvo posađeno, a u poruci se nalaze i pojedinosti vezane za stablo kako bi njegov donator mogao da ga locira i prepozna.

Uvek se čeka najpovoljniji period godine za sadnju u zavisnosti od vrste drveta, pa će neki donatori morati da pričekaju do sedam meseci pre nego što njihovo stablo postane deo drvenog nasleđa Firence.

Međutim, ovo nije jedina mera kojom glavni grad Toskane nastoji da poboljša kvalitet života građana i smanji ugljenični otisak. Kako je saobraćaj i ovde jedan od glavnih izvora aerozagađenja, nedavno su prihvaćena dva nova projekta proširenja biciklističkih staza u koje je uloženo blizu 1,2 miliona evra, piše Ekovjesnik.

Milena Maglovski

Hodanje kao novi obnovljivi izvor energije

Foto-ilustracija: Unsplash ( Neven Krcmarek)
Foto-ilustracija: Unsplash ( Neven Krcmarek)

Ako već do sada niste izdvojili novac za dotrajali parket koji vas godinama nervira svojim škriputanjem, pričekajte još malo jer će se na tržištu uskoro pojaviti drveni pod koji proizvodi struju!

Iako mi se, kao nekome čije komšije u stanu iznad neobjašnjivo mnogo hodaju, ne dopada ideja da se dokopaju strujoproizvodećeg parketa, moram priznati da je izum, koji je glavna tema ovog bloga, vredan svake pažnje.

Istraživači sa Tehnološkog instituta u Cirihu predstavili su drveni pod koji se sastoji od dve ploče u čijem središtu se, kao u sendviču, nalaze elektrode.

Poznat vam je čuveni „eksperiment“ sa naelektrisanim balonom kojim smo bili fascinirani kao klinci? Ovaj izum funkcioniše po sličnom principu: kada se ploče spajaju i rastavljaju dok po njima hodamo, postaju statički naelektrisane što je fenomen poznatiji kao triboelektrični efekat.

Ipak, drvo je prilično triboneutralan materijal, a kako bi uvećali efikasnost ovog neobičnog parketa, istraživači su jednu unutrašnju površinu presvukli silokonom koji ima tendenciju da prima elektrone, a drugu površinu nanokristalima koji su skloni gubljenju elektrona.

Na ovaj način uvećana je efikasnost za 80 odsto, a ovaj pod, iako neće biti dovoljan da pokrije vaše dnevne potrene za strujom, moći će da napaja sijalice i male kućne uređaje.

Ideja je da parket koji generiše struju postane sastavni deo pametnih kuća i zgrada budući da su svi materijali jeftini i u velikoj meri održivi, a pre nego što dođe do masovne proizvodnje, naučnici će dodatno usavršiti ovaj prototip.

Oni koji su mislili da drvo može da proizvede električnu energiju samo kada se zapali i nikako drugačije, grdno su se prevarili – drvo će tek pokazati svoj potencijal u eri obnovljivih izvora energije. A najbolje od svega je što ne moramo da se odreknemo tog toplog i mirisnog materijala koji svaku kuću čini domom, čak i sada kada sazreva najmodernija tehnologija.

Milena Maglovski

Ministarstvo zaštite životne sredine – Uskladiti poslovanje sa ekološkim standardima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)

Republički inspektori zaduženi za ekologiju intenzivno kontrolišu privredne subjekte kako bi proverili da li prekoračuju dozvoljeni nivo zagađujućih materija. Kako objašnjava Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, inspektori su od 27. do 31. avgusta uradili vanredne kontrole i obišli su 10 preduzeća u Srbiji.

“U skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, kontrolom su ustanovljene nepravilnosti samo u ciglani „Fantini Scianatiko“ u Mihajlovcu, koje su prouzrokovane nedovoljnim ulaganjem u opremu”, kaže ministarka.

Ona je uputila zahtev svim privrednim subjektima da u najkraćem roku usklade svoje poslovanje sa svim standardima zaštite životne sredine jer je to u interesu i privrede i građana.

“Već sam apelovala na kompanije, pri čemu većina njih sada to poštuje i ima svest o zaštiti životne sredine, tako što održava opremu koja smanjuje emisije zagađujućih materija u vazduh, redovno radi remont, a neke čak ulažu i u novu opremu. Tokom kontrole kompanije „Eliksir Zorka – Mineralna đubriva“ iz Šapca, koja već uspešno sprovodi projekat za unapređenje prečišćavanja gasova, inspektori su utvrdili da je emisija zagađenja u dozvoljenim granicama”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

U kompanijama „Lafarž BFC“ iz Beočina, „Zorka keramika“, „Vukocem“, „Aksinta“ i „Oblak internacional“ iz Šapca, Valjaonici bakra iz Sevojna, Ciglani IGM Mladost iz Leskovca nisu uočene nepravilnosti.

Ministarka je podsetila na to da su odnedavno u nadležnosti Republičke inspekcije za zaštitu životne sredine i postrojenja za sagorevanje, čija je snaga manja od 50 kWth, što je ustanovljeno novim izmenama Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija.

Prema njenim rečima, budući da se veliki broj pritužbi građana odnosi na male zagađivače, Uredbom su i oni obuhvaćeni, tako da će i njihovi procesi rada biti predmet kontrole.

Ministarstvo ulaže velike napore kako bi se, kroz usklađivanje propisa i različite projekte efikasnije rešavao ovaj problem, istakla je Vujović.

Kvalitet vazduha je apsolutni prioritet i zato nastavljamo da radimo još brže kako bismo generacijama koje dolaze obezbedili čistiju budućnost”, poručila je Vujović.

Energetski portal

Poljoprivreda ostvarila izvoz od 1,98 milijardi evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Hulsey)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Srbija je u poslednjih šest meseci zabeležila izvoz u poljoprivredi i prehrambenoj industriji vredan 1,98 milijardi evra, što je 13,9 odsto više u odnosu na rekordnu 2020. godinu, navodi se u saopštenju Vlade.

Prema rečima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislava Nedimovića izvoz u 2010. godini iznosio je približno 1,08 milijardi dolara, što je dva i po puta manje nego sada.

Ipak, kako dodaje, postoje problemi u poljoprivrednom sektoru, pre svega u mlečnom i tovnom govedarstvu, ali da se ove grane trude da intervencijama države neutrališu negativne efekte na tržištu.

Nedimović je, govoreći o aktuelnim podsticajima, rekao da se upravo završava konkurs za nabavku mehanizacije neophodne iz, navodeći da su rezultati konkursa objavljeni i da je u toku žalbeni rok, te da će za nedelju dana biti objavljeni konačni rezultati konkursa.

Od je podsetio da je u toku konkurs „50:40:10“ za stočare, koji podrazumeva da poljoprivrednik dobija unapred odobrena sredstva na osnovu projekta i to tako da pola sredstava dobija bespovratno, 40 odsto se finansira iz kredita banke u kojoj poljoprivrednik ima račun registrovanog gazdinstva i pod uslovima te banke, a samo 10 odsto treba da ima ličnog učešća.

Najavio je i da će uskoro uslediti konkurs za ratare, ocenivši da ove mere itekako znače poljoprivrednicima.

Energetski portal