Home Blog Page 527

Inovacija u vazduhu – novo srednjenaponsko postrojenje sa prečišćenim vazduhom i naprednom digitalnom tehnologijom

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)
Foto: Schneider Electric

Potreba da se hitno reaguje na klimatske promene je veća nego ikada, a napori koji se ulažu u smanjenje emisije ugljen-dioksida i ostalih gasova koji stvaraju efekat staklene bašte prevazilaze tradicionalne metode poput upotrebe obnovljivih izvora energije. Zato je kompanija Schneider Electric razvila AirSeT – nove verzije srednjenaponskih postrojenja u kojima je gas koji zamenjuje korišćeni SF6 – prečišćeni vazduh.

Gas SF6 se od 70-tih godina prošlog veka koristi zbog svojih odličnih dielektričnih karakteristika u visokonaponskoj i srednjenaponskoj opremi za izolaciju sabirnica, ali i kao medij za prekidanje električnog luka. Ovaj gas nije toksičan, niti zapaljiv, ali oslobođen u atmosferu doprinosi efektu staklene bašte. Iako u normalnom radu nema emisije ovog gasa, prestanak njegove upotrebe  značajan je korak napred na polju održivosti. Iz tog razloga smo razvili rešenje koje koristi gas odličnih tehničkih performansi, a ne utiče na okolinu u slučaju oslobađanja – prečišćeni vazduh.

Novo Schneider Electric srednjenaponsko razvodno postrojenje SMAirSeT tipa AIS (vazduhom izolovano), koristi se inovativnom tehnologijom na bazi prečišćenog vazduha u kombinaciji sa vakuumskim prekidačima nove generacije, zadržavajući iste dimenzije radi lakše nadogradnje postojećih transformatorskih stanica.

„S obzirom na to da se elektrifikacija širi u celom svetu i da se sve više koriste obnovljivi izvori, potrebno je i više srednjenaponskih razvodnih postrojenja. Uvođenjem nove tehnologije bez SF6 gasa, koja ovaj gas sa efektom staklene bašte zamenjuje pročišćenim vazduhom, ostvarili smo ključan korak napred u dekarbonizaciji električne mreže”, izjavio je Dragan Buača, direktor prodaje u kompaniji Schneider Electric Srbija i Crna Gora.

Nova Schneider Electric srednjenaponska postrojenja SMAirSeT su već instalirana u nekoliko transformatorskih stanica kod korisnika širom Evrope, među kojima su npr. E.ON u Švedskoj i GreenAlp u Francuskoj. Broj lokacija na kojima se koristi stalno raste, uključujući mreže privatnih industrijskih i komercijalnih korisnika.

„Mi u Schneider Electric-u smatramo da je najbolji gas onaj koji se već nalazi u prirodi. Razvili smo razvodno postrojenje budućnosti bez SF6 gasa zato što ono omogućava ogroman napredak u održivosti, a u isto vreme obezbeđuje podršku za moćnu digitalnu tehnologiju. Naša nova tehnologija sa prečišćenim vazduhom predstavlja idealnu alternativu i čast nam je što smo imali priliku da je predstavimo na konferenciji Cired”, kaže Buača.

SMAirSeT rešenje ima iste funkcije kao srednjenaponsko postrojenje prethodne generacije SM6, uz novinu da nema potrebe za odlaganjem gasa na kraju radnog veka. 

Izvor: Represent

Kvalitet vazduha: Novi izveštaj pokazuje da je Bor sve opasniji po zdravlje ljudi

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Jones)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Novi izveštaj Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) pokazuje da je kvalitet vazduha u više mesta u Srbiji prošle godine bio loš zbog prekomernog zagađenja.

Vazduh u Boru, najviše zagađen sumpor dioksidom (SO2), materijom koja dovodi do učestalog kašlja i utiče na rad pluća i srca, toliko je bio štetan prošle godine da je označen kao „opasan po zdravlje ljudi“.

Najviše ugroženi ovakvim vazduhom u Boru su deca, stariji i osobe za hroničnim bolestima pluća. Podaci pokazuju i da je vazduh u Boru prošle godine bio ukupno 25 dana opasan po zdravlje, što je skoro duplo više nego godinu dana pre toga kada je takvih dana bilo 13.

Sa druge strane, PM2,5 čestice koje su još opasnije i mogu da dovedu do kancerogenih oboljenja, su pored Valjevčana najviše gušile ljude u Novom Pazaru i Nišu.

Međutim, može se desiti da prisutnost PM čestica u vazduhu ne pređe dozvoljenu vrednost, ali da one i dalje budu opasne po zdravlje. Takva je situacija u Boru gde su PM čestice u okviru dozvoljenog, ali kako SEPA u izveštaju zaključuje, sadržaj teških metala arsena, kadmijuma i olova u njima prevailazi dozvoljene vrednosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kvalitet vazduha se meri preko takozvanih mernih stanica koje su, kako smo ranije pisali, godinama propadale pa je većina izmerenih podataka bila neupotrebljiva. Ovo je dovodilo do toga da građani Srbije nemaju realnu sliku o zagađenju u njihovom mestu. Međutim, poslednja dva izveštaja Agencije pokazuju da se kvalitet merenja poboljšava pa je prošle godine bilo upotrebljivo 90 odsto podataka sa mernih stanica, u odnosu na 85 odsto godinu dana ranije.

Ono što i dalje ostaje kao problem je što u nekim od najzagađenijih mesta podaci kasno upozore ljude na štetan vazduh. U nekim od najzagađenijih gradova u zemlji PM čestice SEPA ne meri automatski, pa građani ne znaju kakav vazduh dišu u svakom trenutku, o čemu je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) već pisao. Rezultate saznaju sa zakašnjenjem od godinu i više dana jer Agencija te podatke objavljuje tek u godišnjem izveštaju. Tako građani sredinom septembra 2021. saznaju kakav su vazduh disali 2020.

Smederevo je u prošlosti zbog problema sa merenjem ostajalo ispod radara zvanične statistike. Merenja se jesu poboljšala poslednjih godina, međutim ljudi koji žive u neposrednoj blizini Železare tokom 2020. nisu znali koliko zagađenje udišu svakog dana, a dodatno, nema ni dovoljno merenja zagađenja PM česticama. 

Recimo prošle godine u selu Radinac, prepoznatljivom po crvenoj boji od zagađenja iz Železare, kvalitet vazduha SEPA nije merila oko dva i po meseca, zbog čega se uzorak sa te stanice ne smatra dovoljno relevantnim. I pored toga, u Radincu je vazduh bio štetan za zdravlje ljudi jer je prekoračena godišnja koncentracija PM10. Onda kada se merilo zagađenje, vazduh nije bio dobar za disanje u proseku svaki drugi dan, odnosno ukupno 148 dana godišnje.

Izvor: CINS

Ministarstvo i EBRD: Pametna brojila za 205.000 domaćinstava

Foto-ilustracija: Eon Energy
Foto-ilustracija: Eon Energy

Ministarstvo finansija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su ugovore o garanciji i zajmu za projekat „Pametna brojila“, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Ministarka Zorana Mihajlović ovom prilikom je istakla da je cilj države da svaki deo Srbije ima konstantno i stalno napajanje kvalitetnom električnom energijom, te da će ulaganja u distributivnu mrežu tome doprineti.

„Srbija danas pravi gubitke u distributivnoj mreži, oko 200 miliona evra godišnje, i šteta je da taj novac ide u gubitke, umesto da ga ulažemo u dalji razvoj. Instaliranje pametnih brojila jedan je od načina da te gubitke smanjimo”, rekla je Mihajlović i napomenula da su ulaganja u distributivnu mrežu osnova za energetsku bezbednost.

Nandita Paršad, generalna direktorka EBRD-a za održivu infrastrukturu, izjavila je da je reč o 40 miliona evra zajma i da će ovaj projekat doprineti modernizaciji cele mreže i dovesti do smanjenja emisija CO2.

„Ovo je samo početak naše saradnje na ovom projektu, koji pruža podršku prozjumerima, omogućava im da kontrolišu i smanje svoju potrošnju i doprinosi smanjenju tehničkih i komercijalnih gubitaka. Drago nam je da možemo doprineti modernizaciji i povećanju efikasnosti energetike u Srbiji“, rekla je ona.

Saša Stevanović, državni sekretar u Ministarstvu finansija, istakao je da je potpisivanjem ovih ugovora načinjen ozbiljan korak ka daljoj realizaciji energetske politike Srbije.

„Reč je o novom načinu merenja utroška električne energije. Ukupna vrednost projekta je 80 miliona evra, danas smo potpisali ugovore za 1A fazu – nabavku i instalaciju sistema i softvera, te zamenu oko 205.000 pametnih brojila. Ova faza će biti završena do 2025. godine, a čitav projekat do 2027. godine“, rekao je Stevanović.

Direktor poslovnog sistema „Elektrodistribucije Srbije“ Saša Stefanović rekao je da će se kroz ovaj projekat nabaviti savremeni sistem upravljanja potrošnjom električne energije u tri grada –  Čačku, Nišu i Kraljevu.

„Benefiti su veliki, kako za ‘Elektrodistribuciju Srbije’, tako i za građane. Moći ćemo da pratimo kvalitet isporučene energije i da građanima isporučimo energiju kakvu zaslužuju, a moći ćemo i da identifikujemo svako oštećenje i smanjimo gubitke“, poručio je on.

Energetski portal

Konferencija “OIE Srbija 2021” održava se sutra – interesovanje biznis elite, ali i građana ogromno

Foto: Promo OIE Srbija
Foto: Promo OIE Srbija

Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, u saradnji sa generalnim partnerom Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), održaće sutra konferenciju “OIE Srbija 2021”Konferenciju će otvoriti potpredsednica Vlade Srbije prof.dr Zorana Mihajlović. Na konferenciji će govoriti zvaničnici Energetske zajednice, WindEurope, EBRD, IFC grupacije Svetske banke, kao i čelnici komercijalnih banaka i privatnih kompanija.

Menadžer OIE Srbija Danijela Isailović kaže da je interesovanje za konferenciju ogromno, te da će onlajn učešće biti omogućeno svima koji nisu uspeli da dobiju mesto u sali.

“Velika zainteresovanost biznis elite, ali i običnih građana pokazuje da radimo dobru stvar za Srbiju i za promociju zelene energije. Na panelima će se diskutovati o energetskoj tranziciji, o dolazećim aukcijama, o integraciji OIE u tržište električne energije, ali i o položaju žena u zelenom biznisu. Biće to prilika da diskutujemo o stanju tržišta zelene energije u doba pandemije, o rizicima koje aukcije nose i spremnosti banaka da finansiraju nove projekte, o mogućnostima da dovedemo u Srbiju proizvođače opreme za vetroturbine i solarne panele i tako otvorimo nova radna mesta. Sudeći po interesovanju, konferencija je već postala regionalna i internacionalna, a na nama je da postane tradicionalna”, kaže Danijela Isailović.

Matteo Colagneli, direktor EBRD za Zapadni Balkan potvrđuje da je EBRD podržao osnivanje Asocijacije i da su ponosni što vide da je OIE Srbija za kratko vreme postala ključni činilac u srpskom energetskom sektoru.

“Konferencija je drugi važan korak u razvoju Sektora i zadovoljstvo nam je da smo partner OIE Srbija u organizaciji konferencije. Zvaničnici EBRD pridružiće se konferenciji kao govornici da potvrde naše opredeljenje da podržimo Srbiju u zelenoj energetskoj tranziciji”, poručio je Colagneli uoči konferencije.

Giles Dickson, direktor Wind Europe, vodeće evropske asocijacije koja okuplja više od 400 članova iz oblasti vetroindustrije, prvi put dolazi u Srbiju, na poziv svog člana Udruženja OIE Srbija.

“Današnja perspektiva za našu industriju je odlična. EU želi 50 posto energije iz vetra do 2050. godine. I države čitave Evrope žele da se dekarbonizuju jeftinom i čistom energijom iz vetra koja donosi poslove, rast i investicije. Konferencija je odlična prilika da diskutujemo koliko je Srbija odmakla u korišćenju energije vetra. Biće mi zadovoljstvo da govorim o široj evropskoj perspektivi i primerima dobre prakse”, poručio je Giles Dickson.

Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, ima nedvosmislenu poruku.

“Budućnost će se temeljiti na obnovljivim izvorima ili je neće biti. Za mnoge razvijenije zemlje tu nema nikakve dileme, ali na Zapadnom Balkanu, gde je ugalj još uvek iluzorno jeftin zbog nedostatka cene na emisije ugljen-dioksida o tome još treba pričati”, poručuje gospodin Kopač pre dolaska na konferenciju OIE Srbija. 

Konferencija se održava uz poštovanje epidemioloških mera, maske su obavezne, a nevakcinisani gosti su zamoljeni da urade antigenski ili PCR test i da prilože dokaz o tome.

Izvor: OIE Srbija

Učešće javnosti u izradi Nacrta programa za zaštitu vazduha u Srbiji sa akcionim planom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Nacrt Programa zaštite vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom ima za cilj da definiše ciljeve kvaliteta vazduha i mere za njihovo postizanje. Ovaj strateški dokument, koji se izrađuje uz podršku Evropske unije u okviru projekta IPA 2014 „Razvoj okvira za usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnih pitanja“, pružiće osnovu za dalji razvoj i usvajanje podzakonskih akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite vazduha.

Pozivamo javnost da da doprinos, tako što će i za ovu fazu izrade Programa, uputi predloge i pitanja do 27. septembra 2021. godine, na adresu PZV-sugestije@eas3.rs. Svi pristigli predlozi će biti uzeti u razmatranje u daljim fazama izrade ovog važnog dokumenta”, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Upitnik možete pogledati ovde.

Zainteresova javnost može da učestvuje u procesu višekriterijumske analize tri scenarija sa dodatnim merama (WAM A, WAM B i WAM C) izrađene za Nacrt programa zaštite vazduha u Republici Srbiji.

Više o ovome pogledajte ovde.

Izvor: EU za tebe

Prvi ugovori sa građanima o zameni stolarije sledeće nedelje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Sergiu Valena)

Prvi projekat povećanja energetske efikasnosti, odnosno zamene stolarije, privodi se kraju, te se krajem naredne nedelje očekuje prvo potpisivanje ugovora sa građanima, navodi se u saopštenju Vlade.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Milan Macura izjavio je da su 52 jedinice lokalne samouprave raspisale pozive ka građanima, dok će ovih dana to učiniti i preostalih 15, ističući da je interesovanje kompanija i građana za ovaj projekat bilo ogromno.

Kada je reč o solarnim panelima, Macura je pojasnio da će procedura biti ista kao za zamenu stolarije i podsetio da je javni poziv za subvencije za solarne panele raspisan 3. septembra i trajaće do 1. oktobra.

Prema njegovim rečima, nakon toga će opštine i gradovi raspisati dva javna poziva – ka kompanijama koje će ugrađivati panele i ka građanima.

“Da bismo uopšte pričali o ovoj temi, bilo je potrebno da Ministarstvo rudarstva i energetike donese nove zakone”, predočio je Macura i napomenuo da je Vlada usvojila uredbu o kupcu-proizvođaču, čime su skraćene administrativne procedure za ugradnju solarnih panela.

Građani mogu da očekuju drastično smanjenje računa za utrošenu električnu energiju, rekao je on, napominjući da prosečna potrošnja po domaćinstvu iznosi približno 400 kilovat-sati.

“Ako se ugradi solarni panel snage pet kilovata, koji proizvodi 430 kilovat-sati, građani će plaćati samo fiksni deo koji iznosi približno 700 dinara mesečno. Takav solarni panel košta 4.000 evra, polovinu  sume daje država, što znači da se investicija od 2.000 isplati za šest do sedam godina, a radni vek solarnih panela je i do 25 godina”, objasnio je pomoćnik ministra.

Macura je ponovio da će Ministarstvo i u narednim godinama raspisivati nekoliko javnih poziva godišnje za subvencionisanje zamene stolarije i postavljanja solarnih panela, te da će u tu svrhu biti odvojeno više od 150 miliona na godišnjem nivou.

Energetski portal

Niko kao Tesla – Model S Plaid najbrže EV na Nirburgringu (VIDEO)

Foto: Tesla – promo

Kompanija Tesla, poznata po postavljanju novih rekorda i zadavanju muka konkurenciji, još jednom je obradovala svoje obožavaoce vešću da je na čuvenoj nemačkoj stazi Nirburgring Model S Plaid oborio dosadašnji rekord i osvojio titulu najbržeg električnog automobila.

Stazom, dugačkom 20,8 km, Model S je projurio za samo 7,35 minuta postigavši maksimalnu brzinu od 279 km/h, a neustrašivom mašinom sa tri motora i 1.020 KS upravljao je švedski vozač Andreas Simonsen, navodi se na zvaničnoj stranici Nirburgringa.

Dovoljno je reći da „Zeleni pakao“, kako još nazivaju stazu od 20,8 km, predstavlja najzahtevniju trkačku stazu na svetu koja vozače dočekuje sa 73 zavoja i visinskom razlikom od 300 metara.  Baš zato je vreme postignuto ovde posebno merilo za automobilsku industriju, a kompanija Tesla ima razloga da bude ponosna.

Na nešto kraćoj stazi, dužine 20,6 km, Model S je ostvario još bolji rezultat prešavši je za 7,30 minuta. Ovime je Tesla sa trona svrgao dosadašnjeg rekordera brzine, Porsche Taycan Turbo, koji je istu stazu 2019. godine obišao za 7,45 minuta.

I vlasnik kompanije Tesla, Ilon Mask, oglasio se povodom ovog trijumfa navodeći da je reč o potpuno nemodifikovanom vozilu, koje je na Nirburgring dospelo direktno iz fabrike.

Milena Maglovski

Železnički samit Zapadnog Balkana – “Budućnost je na šinama“

Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Forerunner)
Foto: Evropska investiciona banka

Izgradnja moderne, digitalizovane železničke mreže, sa direktnim ekspresnim vozovima koji povezuju najznačajnije gradove u regionu će doprineti uspostavljanju bolje povezanosti, obezbediti sigurniji oblik transporta za poslovna i privatna putovanja na Zapadnom Balkanu i doprineti održivosti životne sredine. Ova odluka je prepoznata kao osnovni prioritet dokumenta pod nazivom Posvećenost železnici koji su  potpisali ministri saobraćaja u regionu na prvom Železničkom samitu Zapadnog Balkana koji je održan u Beogradu.

Samit je održan u organizaciji Stalnog sekretarijata Transportne zajednice, Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a pod okriljem Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije. 

Učesnici su bili ministri saobraćaja zemalja Zapadnog Balkana i graničnih zemalja, predstavnike Evropske komisije i profesionalaca iz oblasti železničkog saobraćaja koji su razgovarali na temu unapređenja regionalne i evropske saobraćajne politike i doprinosa izgradnji digitalizovanih i održivih sistema železničkog saobraćaja u regionu. Oni su se saglasili i odredili prioritete koji uključuju ponovno uspostavljanje mreže vozova u cilju bolje povezanosti u regionu i EU, unapređenje procesa digitalizacije sistema železnica u oblasti razmene podataka kod prekograničnog prevoza putnika i robe, poboljšanje bezbednosti pružnih prelaza kao i otvaranje železničkog tržišta.  

„Siguran sam da će prvi Železnički samit Zapadnog Balkana odigrati ulogu pokretača i uticati na pozitivne promene u oblasti investicija u železnički saobraćaj i reformu politika vezanih za železnicu. To će učiniti da železnički saobraćaj ponovo postane atraktivan za građane i poslovne ljude u regionu. Ovo se može postići istovremenim radom na dva koloseka – kroz usvajanje standarda i izgradnju i poboljšanje postojeće infrastrukture. Drago mi je da vidim da je samit okupio i kreatore politika i predstavnike finansijskih institucija koji zajedno mogu da dovedu do pozitivnih promena. Imajući u vidu da železnički saobraćaj ima najmanje štetan uticaj na životnu sredinu, on je odgovoran za izuzetno mali postotak emisija gasova sa efektom staklene bašte i ima veliki potencijal da doprinese ekonomskom napretku celog regiona“, izjavio je gospodin Matej Zakonjšek, direktor Stalnog sekretarijata Transportne Zajednice.  

Foto-ilustracija: Unsplash (Balazs Busznyak)

„Evropska investiciona banka (EIB) rado podržava sve inicijative koje doprinose održivom transportu i modernizaciji železnice u skladu sa standardima Evropske unije. Pametnija, bezbednija i digitalizovana železnica u celom regionu će doprineti da odgovorimo na probleme životne sredine i pređemo na održivije oblike transporta. Kako bi se postigao ovaj cilj, železničkom sektoru su neophodne velike investicije i tehnička podrška. EIB će podržati implementaciju Ekonomsko-investicionog plana i pružiti pomoć lokalnim partnerima kako bi pristupili raspoloživim fondovima. Uz svoje više decenijsko prisustvo u regionu i kao lider u oblasti investicija u železnički saobraćaj, EIB je samo do danas uložila preko pet milijardi evra u transportni sektor“, izjavila je Ljiljana Pavlova, potpredsednica EIB za region Zapadnog Balkana.

„EBRD pruža podršku zemljama Zapadnog Balkana u procesu ozelenjavanja svojih privreda i nešto manje od polovine naših investicija je usmereno ka projektima koji podržavaju Zelenu agendu. Obzirom na činjenicu da se svet okreće zelenijim i odgovornijim oblicima transporta, a uz dostupna finansijska sredstva, ovo je prilika koju zemlje Zapadnog Balkana ne smeju da propuste da investiraju u svoje železnice.  Zajedno sa EU i EIB, mi smo posvećeni pružanju kontinuirane podrške u vidu struktuiranih i priuštivih finansijskih sredstava za razvoj železnice kao održivog, zelenijeg i bezbednijeg oblika transporta u zemljama Zapadnog Balkana“, izjavila je Nandita Paršad, direktorka Grupe za održivu energiju, EBRD.

Samit je organizovan da koincidira sa dolaskom voza „Connecting Europe Express“. Osmišljen u okviru Evropske godine železnice, ovaj voz, koji će proći kroz 26 evropskih zemalja, je doputovao u Beograd 12. septembra odakle će nastaviti svoj put ka Skoplju i dalje. 

Izvor: Evropska investiciona banka

Za čistiji vazduh “Orka” – “usisivač” ugljen-dioksida

Foto-ilustracija: Pixabay

Najveće svetsko postrojenje za usisavanje ugljen-dioksida iz vadzuha i njegovo skladištenje pod zemljom “Orka” otvoreno je na Islandu.

Naime, ovo postrojenje, koje se još uvek testira, napravljeno je od osam velikih kontejnera u koje su smešteni filteri i ventilatori. Iz usisanog vazduha izvlači se ugljen-dioksid (CO2) meša se sa vodom i skladišti na dubini od 1.000 metara ispod tla u stenu gde se mineralizuje.

“Orka” funckioniše zahvaljujući geotermalnoj energiji i pokreće je obližnja geotermalna elektrana. Kako je reč o ovoj novoj skupoj tehnologiji, faze ispitivanja i testiranja su veoma bitan deo celokupnog razvoja. Stručnjaci očekuju da će visoka cena ove tehnologije vremenom postati jeftinija, jer mnogi smatraju da će ona u jednom trenutku biti jedan od glavnih instrumenata u naporima da se ograniči globalno zagrevanje Planete Zemlje.

Kako se za pokretanje ovog sistema koristi geotermalna energija “Orka” je, trenutno, najefikasniji sistem na svetu.

Postrojenje na Islandu, u trenutku kada bude radilo punim kapacitetom, godišnje će “usisavati” 4.000 tona ugljen-dioksida, što je jednako količini koju emituje 870 automobila, prenose svetski mediji.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), tokom prošle godine u svetu je emitovano oko 31,5 milijardi tona ugljen-dioksida. Širom sveta postoji 15 postrojenja ovog tipa koja godišnje usisaju 9.000 tona ugljen-dioksida.

Da li će ove tehnologije postati vodeće u borbi protiv klimaskih promena, pokazaće vreme.

Milica Radičević

U planu železnički projekti vredni više od šest milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Silver Ringvee)

Srbija u narednom periodu može da očekuje kompletnu modernizaciju železničkog saobraćaja koja podrazumeva i povezanost prugama sa svim zemljama u regionu i EU kako bi srpske železnice postale primarni vid putničkog i teretnog saobraćaja, navodi se na sajtu Vlade.

Prema rečima predsednice Vlade Ane Brnabić, 2021. godina je godina železnice u Evropskoj uniji, kao i godina Zelene agende, a ova dva cilja idu ruku pod ruku budući da je železnički saobraćaj, pored vodnog saobraćaja, najzeleniji vid transporta.

Premijerka je na železničkoj stanici Beograd Centar – Prokop, dočekala  voz “Connecting Europe Express”, čiji dolazak se poklapa sa današnjim održavanjem Železničkog samita Zapadnog Balkana 2021 u Beogradu i navela da su u Srbiji planirani železnički projekti vredni više od šest milijardi evra.

Ona je istakla da je Srbija od 2014. godine, kada su počela ozbiljna ulaganja u železnicu, u rekonstrukciju i modernizaciju pruga i nabavku vozova, uložila više od 600 miliona evra.

Dolaskom voza “Connecting Europe Express”, koji je osmišljen od strane Evropske komisije u okviru Evropske godine železnice, a koji će preći kontinent i Zapadni Balkan kao njegov sastavni deo, označen je početak Železničkog samita u Beogradu.

Samit organizuju Transportna zajednica, Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a domaćin je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Energetski portal

Ubrzavanje i pojeftinjenje postupaka za ugradnju solarnih panela

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani će moći bez plaćanja administrativnih taksi i bez izrade tehničke dokumentacije da postavljaju solarne panele i proizvode električnu energiju za svoje potrebe, do 50 KW.

Kako je istakao Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ovo je prilika za građane da pokažu ekološku svest i realno doprinesu smanjenju ugljeničnog otiska.

Novim Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije, koji je stupio na snagu 30. aprila 2021. godine, u cilju povećanja korišćenja energije iz obnovljivih izvora, i posebno aktivnog uključivanja građana u energetsku tranziciju, po prvi put je uveden i institut kupca-proizvođača. Na ovaj način je omogućeno da građani budu aktivni učesnici u proizvodnji električne energije što je praksa u celoj Evropi.

Ministar je dodao da borba za održivu budućnost polazi od svakog od nas, od odluke da se nešto učini u tom pravcu.

“Vlada Srbije je odlučna da obezbedi pokolenjima odgovarajuću infrastrukturu za preradu otpadnih voda i selekciju i reciklažu otpada, što je prioritet ako želimo čistu vodu i vazduh”, naveo je Momirović, piše u saopštenju.

On je naglasio da su nadležne službe izmenile neophodne procedure, baš da bi se smanjili troškovi za građane i da bi podržali u praksi ideju o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

“Svaki građanin, sada kao kupac-proizvođač, može praktično bez ijednog papira da postavi i proizvodi za svoje sopstvene potrebe električnu energiju iz energije sunca. Želja nam je da svaki građanin pored toga što će uštedeti novac, učestvuje u zaštiti životne sredine korišćenjem solarne energije. U Srbiji danas ima, prema dostupnim procenama, oko 600 km2 krovova, a cilj je da bar 10 odsto navedene površine bude iskorišćeno za postavljanje solarnih panela na krovovima, što bi značilo da će biti proizvedeno 6.000 MW energije iz solarnih panela, odnosno iz energije sunca kao obnovljivog izvora energije. Ako znamo da Srbija trenutno ima samo 11 MW instalisane snage iz energije sunca, značaj je više nego očigedan”, objašnjava Momirović.

Prema njegovim rečima jedino što građani, kupci – proizvođači treba da urade jeste da potpišu ugovor sa nadležnom distribucijom, čime će biti garantovana i tehnička ispravnost izvedenih radova.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izmenilo je Pravilnik (Službeni glasnik broj 087/2021) što će za posledicu imati da za radove na postavljanju solarnih panela, kao jednostavnih objekata u smislu Zakona o planiranju i izgradnji nije potreban nikakav akt nadležnog organa, a da se za objekte čija je proizvodnja energije preko 50 kw ubrzaju i pojeftine svi postupci. Pravilnik je objavljen dana 10. septembra 2021. godine i stupio je na snagu dan po objavljivanju u „Službenom glasniku”.

Energetski portal

Ministarstvo: Jednom očišćene deponije moraju ostati čiste

Foto: Opština Vrbas
Foto: Opština Vrbas

Nastavlja se velika akcija čišćenja deponija širom Srbije, tokom vikenda počeli su radovi na uklanjanju smetlišta u selu Kucura u opštini Vrbas. Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Predrag Rojević, predsednik opštine Vrbas, obišli su ovu divlju deponiju i ispratili počak radova.

Ukazavši na problem da se više puta iznova čisti ista deponija, ministarka je rekla da je izuzetno važno da jednom očišćene deponije i ostanu čiste i da se zato moraju pojačati kontrole.

Prema njenim rečima, uz podršku Ministarstva u opštini Vrbas biće očišćene četiri divlje deponije, te da je deponija u Savinom selu već očišćena, a pored Kucure, čiste se i smetlišta u Zmajevu i Ravnom selu.

“Za te svrhe sada je izdvojeno oko 1,3 miliona dinara, od čega je sufinansiranje Ministarstva 1,1 milion, dok ostatak čini učešće opštine Vrbas. Ove lokacije su mnogo puta do sada očišćene ali su pojedinci ponovo nepropisno odlagali različit otpad. Zato apelujem na svakog pojedinca u Srbiji, kao i na privredu, da odnose otpad na gradske deponije koje su za to predviđene. Takva deponija postoji i u Vrbasu i može da primi sav otpad koji smo videli na divljoj deponiji. Kako se ne bi stalno vraćali na početak, neodgovorne ćemo kažnjavati”, upozorila je ministarka, navodi se u saopštenju.

Kako je poručila nadležni će nastaviti da čiste divlje deponije i sledeće godine, i svake naredne, sve dok ih sve ne očiste, jer se na taj način popravlja i kvalitet vazduha, zemlje, vode, u zavisnosti od toga gde se smetlišta nalaze.

Vujović je naglasila da je ekologija jedan od glavnih prioriteta Vlade, dodajući da nema grada i opštine u Srbiji u kojima se trenutno ne realizuju ekološki projekti koji su od suštinskog značaja za čistiju budućnost.

Energetski portal

Održan protest „Ustanak za opstanak“ – složni glasovi daleko se čuju

Foto: Fejsbuk skrinšot ( Anica Saleh)
Foto: Fejsbuk skrinšot ( Anica Saleh)

Na jučerašnjem protestu „Ustanak za opstanak“ na hiljade građana, kojima su se pridružile javne ličnosti i mnogobrojne ekološke organizacije, po drugi put su se okupili da složno kažu „ne“ zagađenju vode, vazduha i zemljišta i pozovu na obustavu projekata za koje smatraju da će degradirati životnu sredinu.

Najviše je bilo reči o projektu „Jadar“, a prema rečima Nenada Kostića, člana Srpske akademije nauka, ne postoji zeleno rudarstvo, već su samo šume i livade zelene, javlja RTS.

Jedan od govornika bio je i predstavnik nevladine organizacije Građanski preokret, sociolog Ivan Živkov. On se osvrnuo na kinesku kompaniju Linglong te naveo da je apsurd to što država nije proglasila projektom od nacionalnog značaja izgradnju regionalnih vodovoda i obezbeđivanje zdravstveno ispravne vode svom stanovništvu, nego je projektom od nacionalnog značaja proglasila fabriku automobilskih guma kod Zrenjanina.

Živkov je podsetio da je toj fabrici prljave tehnologije poklonjeno zemljište u sred poljoprivredno-prehrambenog područja i da su joj date velike subvencije iz budžeta, navodi se u saopštenju Građanskog preokreta.

„Kada uzme u obzir šta jesu i šta nisu prioriteti, i na šta se troše naše pare, normalan čovek jedino može da se zapita da li je ovo naša država ili država naših trovača“, rekao je Živkov.

Glumica Svetlana Bojković podsetila je okupljene da ne smemo dozvoliti da se pretvorimo u deponiju za tuđe prljave industrije, dok je naučni savetnik Dragana Đorđević poručila je da su nam reke sve zagađenije i među njima navela je Pek, Borsku reku, te reke oko Bosilegrada, piše RTS.

U subotu se oglasila i kompanija Rio Sava Exploration koja u saopštenju navodi da razume zabrinutost koju građani Srbije iskazuju u pogledu zaštite životne sredine te da prepoznaju značaj da se obezbedi dugoročno poštovanje zakona i standarda koji moraju da važe za sve, i danas i ubuduće.

“Samo u zaštitu životne sredine planiramo da uložimo preko 100 miliona dolara, što će omogućiti da primenimo najbolju praksu upravljanja prirodnim resursima i maksimalno smanjimo naš uticaj na okolinu. U postrojenje za preradu vode uložićemo blizu 40 miliona dolara, a voda koja će biti ispuštana biće istog ili boljeg kvalieta od vode reke Jadar, što je u skladu sa zakonom o očuvanju vodotokova. Takođe, posvećeno radimo na razvoju i ostalih rešenja. Rešenje koje smo razvili podrazumeva suvi otpad umesto tečnog, što je neuporedivo bolje rešenje sa aspekta zaštite životne sredine. Nastavljamo i sa razvojem rešenja za ponovnu upotrebu otpada u poljoprivredi i građevinskoj industriji, tzv. zero waste solution”, navode iz kompanije.

Milena Maglovski

Podnete dve krivične prijave zbog izgradnje MHE Ravni kod Užica

Foto: Facebook (screenshot)
Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Gonzalez)

Izgradnja mini hidro-elektrane (MHE) Ravni u istoimenom zlatiborskom selu na reci Prištavici rezultovala je podizanjem dve krivične prijave za oštećenje životne sredine i za prevaru u obavljanju privredne delatnosti.

Njih je podnela nevladina organizacija Građanska čitaonica Libergraf iz Užica koja je prikupljala dokumentaciju o izgradnji tog objekta i uočila brojne nepravilnosti.

U prvoj krivičnoj prijavi  podnetoj Osnovnom javnom tužilaštvu u Užicu protiv preduzeća MHE Ravni DOO navodi se da je taj investitor izazvao oštećenje životne sredine na širem prostoru, tako što je devastirao rečno korito i narušio prirodni ambijent, uništavajući floru i faunu. To je, kako se navodi u tekstu krivične prijave za posledicu imalo nestanak živog sveta iz reke Prištavice.

U drugoj krivičnoj prijavi stoji da je razlog njenog podnošenja postojanje osnova sumnje da je MHE Ravni DOO izvršilo krivično delo prevara u obavljanju privredne delatnosti iz člana 223. stav 1. Кrivičnog zakonika, koji za to delo predviđa kaznu od šest meseci do pet godina zatvora, kao i novčanu kaznu. Navodi se da je MHE Ravni DOO to izvršilo u nameri da pribavi protivpravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica.

Time je doveo u zabludu Gradsku upravu za urbanizam, izgradnju i imovinsko-pravne poslove, Odeljenje za sprovođenje planova i izgradnju Grada Užica. Investitor je taj državni organ, kako se dodaje, naveo da izda rešenje kojim se menja pravosnažno rešenje o građevinskoj dozvoli koje je suprotno Vodnim uslovima izdatim od strane JVP Srbijavode.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: Libergraf

Mostar – u smeću na divljim deponijama traže dokaze o počiniocima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pored borbe s velikim vetrenjačama i borba s ”malim vetrenjačama” na Bunskim kanalima traje godinama jer neodgovorne osobe redovno izbacuju otpad na kanale.

Stoga su komunalni redari Grada Mostara posetili sve nelegalne deponije na Bunskim kanalima i uzeli dokaze, rekao je za Bljesak.info Oliver Arapović, predsednik udruženja Majski cvijet koja se bori za opstanak spomenika prirode na kojem je planirana izgradnja dve mini-hidroelektrane.

”Uvek se baca na isto mesto isti sadržaj smeća. Pozvao sam komunalne redare, jer ne može konstantno nekoliko jednih te istih vandala dolaziti i bacati smeće iz nekih njihovih razloga. Imena i prezimena nekih ljudi koji to rade i koji su učestali imaju tu. Dosadio nam je taj bezobrazluk pa rasparamo kese i tražimo adresu. Naiđemo uglavnom na neke papire, nalaze ili neke račune”, kazao je Arapović.

Dodaje da su tražili od nadležnih da se preduzmu sve zakonske mere i pokrenu kaznene odgovornosti protiv počinitelja.  Nažalost, dodao je, jedan od počinitelja je i tržni centar koji kosti baca u prirodu, a koji bi zakonski morao da pod strogom kontrolom u komori skladišti otpad i, kad se nakupi dovoljan kontingent, odveze ga na predviđeno odlagalište.

”Ali oni samo bace gde im je lakše”, kaže Arapović dodajući da će pratiti situaciju i proveravati hoće li inspekcija podneti neke prijave.

Izvor: Bljesak.info

Za uređenje kanalske mreže u Vojvodini dodatnih 600 miliona dinara

Foto: Wikipedia/Bormalagurski
Foto: Wikipedia/Pajkmen

U uređenje kanalske mreže u Vojvodini ove godine predviđeno je ulaganje dodatnih 600 miliona dinara. Ova sredstva obezbeđena su kroz Program sufinansiranja radova u kom učestvuju Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, JVP „Vode Vojvodine“ i lokalne samouprave.

Za sada je predviđeno ulaganje u 31 lokalnu samoupravu, a potpisani su ugovori sa 26 opština. U narednom periodu, kada se završi postupak javne nabavke, biće potpisani ugovori za još 5 opština.

Radovi bi trebalo da počnu tokom septembra, prema prioritetima koje su definisale opštine.

Ovo su dodatna sredstva za radove kojima se poboljšava funkcionalnost sistema za odvodnjavanje i sprečava zadržavanje vode na poljoprivrednom zemljištu, što je od izuzetne važnosti za uspešne prinose.

JVP „Vode Vojvodine“ stara se o gotovo 22.000 kilometara meliorativnih kanala, koji sa crpnim stanicama, ustavama i drugim hidrotehničkim objektima čine sisteme za odvodnjavanje u pokrajini.

U zavisnosti od količine padavina, gustine kanalske mreže, te sastava i načina obrade zemljišta, suvišna voda sa njiva najpre stiže do manjih kanala, zatim i do većih, pa do crpnih stanica, Hidrosistema DTD i velikih vodotoka koji su glavni odvodnici. Upravo zbog toga, za Vojvodinu je presudno održavanje kanalske mreže koja utiče ne samo na privredu već i na svakodnevni život građana.

Izvor: Vode Vojvodine