Home Blog Page 785

Otvoren poziv za učešće u letnjoj školi s fokusom na klimatske akcije i inovacije

Photo-illustration: Unsplash (Brooke Cagle)
Foto-ilustracija: Unsplash (You X Ventures)

Centar za cirkularnu ekonomiju PKS otvara poziv za učešće u EIT Climate-KIC programu “Journey 2020” – intenzivnoj četvoronedeljnoj letnjoj školi fokusiranoj na klimatske akcije, inovacije, transformaciju sistema i izgradnju zajednice posvećene borbi sa klimatskim promenama. Program je namenjen studentima završne godine studija, diplomcima, budućim MBA, magistrima i doktorima. Učesnici će u periodu od 28. juna do 25. jula 2020. godine ili od 2. do 20. avgusta 2020. boraviti na tri lokacije u Evropi.

U okviru julskog i avgustovskog izdanja programa učesnici će biti podeljeni u 5 grupa. Na prve dve lokacije borave u grupi od 40 učesnika, a na trećoj lokaciji okuplja se svih pet grupa na završnom samitu. Učesnici imaju priliku da uče i rade u internacionalnom multidisciplinarnom timu i razviju svoje ideje, projekte, proizvode ili usluge uz podršku iskusnih mentora. Tokom programa, svaku od grupa prate dva trenera koji podržavaju i nadahnjuju učesnike dok rade na klimatskim izazovima.

Climate-KIC uvažava raznolikosti i prihvata prijave svih kandidata koji imaju odgovarajuće kvalifikacije, bez obzira na godine, pol, rasu, invaliditet, seksualnu orijentaciju, veru ili etničko poreklo. Raspored učesnika po lokacijama određuje Climate-KIC imajući u vidu različitosti i ujedno težeći njihovoj ravnomernoj distribuciji. Primera radi, u prošlogodišnjem programu učestvovali su predstavnici 60 različitih nacionalnosti.

Učešće u programu je besplatno. Climate-KIC snosi troškove smeštaja, putovanja između lokacija, lokalni transport i obezbeđuje veći deo ishrane. Učesnici snose trošak putovanja od kuće do prve lokacije i od treće lokacije do kuće, kao i dela ishrane. Preduslov učešća je dobro poznavanje engleskog jezika.

Detaljnije informacije o programu na linku.

Prijava učešća najkasnije do ponedeljka, 17. februara 2020. godine preko sajta.

Prilikom popunjavanja prijave potrebno je priložiti sledeća dokumenta na engleskom jeziku: diplomu ili potvrdu o završnoj godini studija, CV i pismo preporuke.

Kontakt osoba za dodatna pitanja je Ivana Putnik, samostalni savetnik u Centru za cirkularnu ekonomiju PKS i ujedno lokalni menadžer za Journey; telefon: 011 4149 422 M: 066 875 1158; mejl: ivana.putnik@pks.rs.

Privredna komora Srbije implementira EIT Climate-KIC programe “Accelerator”, “Pioneers into Practice”, “Climate Launchpad” i “Journey” od 2016. godine.

Izvor: Privredna komora Srbije

Turisti iz Slovačke očistili smeće iz Spomen parka Bubanj i – ostavili poruku

Foto: Čitalac
Foto: Čitalac

Nabacano smeće u Spomen parku Bubanj u Nišu na koje su, pri obilasku ovog lokaliteta naišli, počistili su turisti iz Slovačke. Kako su napisali u jednoj od poruka zalepljenoj na kesi, sakupili su 15 džakova, a i to im je bilo malo.

Turisti koji su počistili deo parka ostavili su okačene o drveće kese sa smećem, uz poruku o svojim aktivnostima. Kažu da su napunili 15 vreća, ali su, barem prema fotografijama, ostavili samo dve kako bi o svojoj akciji obavestili građane i nadležne u Gradskoj čistoći.

Čitalac koji je poslao fotografije “Južnim vestima” kaže da je ovakva briga o našim turističkim atrakcijama i lokalitetima sramotna.

Inače, Bubanj je često “meta” građana koji ovde bacaju smeće.

Park su u nekoliko navrata čistili i članovi udruženja za zaštitu životne sredine, a pri jednoj od akcija pronašli su bačenu fotelju i automobilske gume.

Autor: B.S.

Izvor: Južne vesti

Skoplje uvelo besplatan javni prevoz kao meru za smanjenje prekomernog zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Glavni grad Severne Makedonije Skoplje je juče donelo hitne, vanredne mere za poboljšanje kvaliteta vazduha zbog prekomernog zagađenja koje su stupile na snagu u 18 časova. Odluka o njihovom donošenju je pala zato što je Ministarstvo za zaštitu životne sredine saopštilo da je dva dana uzastopno na dve skopske merne stanice zabeleženo prekoračenje zakonom propisanih vrednosti otrovnih PM 10 čestica.

Kako bi motivisale građane da manje koriste automobile – a više javni prevoz – nadležni organi su uveli besplatno korišćenje vozila gradskog saobraćaja. Apelovali su i na zaposlene u javnim preduzećima i ustanovama, kao i u gradskoj upravi, da na posao dolaze autobusima. Očekuje se da će se na taj način posledično smanjiti kumulativna ispuštanja štetnih gasova i materija.

Zaduženje skopskog javnog komunalnog preduzeća je intenzivno čišćenje gradskih ulica i bulevara u nadležnosti grada, što su preporučeno i gradskim opštinama.

Gradske vlasti su, takođe s ciljem smanjenja zagađenja vazduha, prekinule sve građevinske aktivnosti na gradilištima u njihovoj nadležnosti i pozvale čelnike svih gradskih opština da učine isto. Pooštrena je kontrola gradilišta, odnosno vozila koja izlaze sa njih – ona moraju da imaju oprane točkove i da budu prekrivena ceradom radi kontrole prašine.

Grad Skoplje je predsednicima tamošnjih opština uputio poziv da intenziviraju inspekcijski nadzor nad firmama koje upravljaju otpadnim gumama i otpadnim uljima, dok od Ministrstva unutrašnjih poslova očekuje da ograniči obuke u auto-školama od 9.30 do 14.30 i posle 18.00 časova.

Skopske vlasti su od policije zatražile da vrši učestale kontrole izduvnih gasova u sektoru saobraćaja, kao i da pojačaju monitoring poštovanja zabrane kretanja teških teretnih vozila čije je krajnje odredište Skoplje i da ih upućuju na gradsku zaobilaznicu.

Javnost će biti izveštena o prestanku mera.

Jelena Kozbašić

Krovni bunari? Inovativni hidropaneli transformišu vazduh u vodu

Photo: Zero Mass Water

Američki startap Zero Mass Water je na Sajmu elektronike (CES), održanom u Las Vegasu tokom januara, predstavio inovativni uređaj pod nazivom REXI – osmišljen kako bi korisnicima obezbedio čistu pijaću vodu nastalu iz vazduha.

Foto: Zero Mass Water

REXI je duplo manji od standardnih hidropanela koji se montiraju direktno na tlo i prilagođen je za proizvodnju vode na krovovima, kako kuća, tako i škola i poslovnih predstavništava.

Jedinstveni hidropaneli se napajaju solarnom energijom kako bi iz zarobljene pare izdvojili vodu, te nema potrebe da se priključe na bilo kakvu energetsku infrastrukturu i u potpunosti su samodovoljni i održivi. U pronalazak je uključena i baterija kako se vodosnabdevanje ne bi zaustavilo ni za vreme oblačnih časova.

Na taj način, ovo rešenje pružilo bi pomoć brojnim zajednicama širom sveta koje se suočavaju s nestašicom vode, ali i omogućilo svojevrsnu vodovodnu mrežu za objekte na udaljenim i nepristupačnim terenima.

Foto: Zero Mass Water

Zero Mass Water paneli funkcionišu i u periodima kada je vlažnost vazduha niža od 10 odsto, obezbeđujući potrošačima vodu visokog kvaliteta čak i u trenucima kada drugi proizvodi slične namene ne bi bili u mogućnosti da to urade.

U zavisnosti od vlažnosti i osunčanosti tokom dana, standardni niz od dva hidropanela proizvodi između 4 i 10 litara vode dnevno. Procenjuje se da bi tako zadovoljio potrebe za vodom za između 4 i 6 osoba.

Svaki panel (1,2 m*2,4 m) poseduje rezervoar zapremine 30 litara, te ukupni kapacitet za skladištenje tečnosti u “krovnom bunaru” iznosi 60 litara.

Narudžbine su već moguće, a instalacija postrojenja za proizvodnju vode počeće u leto 2020. godine.

Procenjeni troškovi projekta se kreću između 5.000 i 6.000 evra u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući isporuku, montažu i poreze.

Jelena Kozbašić

Velikoj Britaniji potrebno 400.000 novih radnih mesta kako bi ispunila klimatske ciljeve

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Anstey)
Foto-ilustracija: Unsplash (Suganth)

Prema poslednjem izveštaju Nacionalne mreže, Velikoj Britaniji će biti potrebno još 400.000 radnih mesta pored postojećih, kako bi se postigao cilj o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Izveštaj je pratio ekonomski razvoj, stopu zaposlenosti, kao i potrebno znanje i veštine za postizanje ovog cilja.

Samo za rad na projektima koji će doprineti razvoju korišćenja obnovljivih izvora energije na istoku zemlje, kao što su vetroelektrane na moru, potrebno je oko 28.000 zaposlenih, dok je za odvajanje i skladištenje ugljenika u Jorkširu potrebno dodatnih 17.000. Škotskoj je potrebno oko 48.000 radnika, a Velsu oko 25.000.

Zaključak o neophodnosti 400.000 novih radnih mesta odnosi se na period u naredne tri decenije. Ipak, već tokom ove bi bilo potrebno zaposliti oko 117.000 ljudi.

Očekuje se da će sve veći broj mladih biti zainteresovan za usmeravanje svog visokog obrazovanja u pravcu zaštite životne sredine, kao i drugih sektora koji mogu doprineti radu na ostvarenju klimatske neutralnosti.

Olakšavajuća je okolnost što je sve više Britanaca, i to različitih starosnih dobi, zainteresovano za poslove koji u osnovi brinu o očuvanju životne sredine. U proseku, više od polovine radno sposobnih osoba traži poslove koji će doprineti cilju neto nultih emisija štetnih gasova Ujedinjenog Kraljevstva i borbi protiv klimatskih promena, odnosno 8 od 10 žena i 73 odsto muškaraca.

Jelena Cvetić

Adaptacija prostorija mesnih zajednica u Sarajevu

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)
Foto: Wikipedia/AZ

Opština Stari Grad Sarajevo je započela radove na adaptaciji prostorija tri mesne zajednice čime će se unaprediti uslovi za kvalitetnije pružanje usluga građanima, saopšteno je iz ove Opštine.

U opštinskoj Službi za lokalni razvoj i poslove mesnih zajednica pojašnjavaju da se radi o tri starogradske mesne zajednice: Babića bašča, Logavina i Mahmutovac. „Radove u Babića bašči, u ukupnom iznosu od oko 42.000 konvertibilnih maraka (21.000 evra), finansiraju podjednako Opština i UNDP. Radi se o programu ‘Jačanje uloge MZ u BiH’, koji implementira UNDP u BiH sa partnerskim opštinama, a finansiraju Vlada Švajcarske i Švedske. Radovi u Logavinoj i Mahmutovcu se, odlukom opštinskog načelnika, finansiraju isključivo sredstvima Opštine Stari Grad“, kazali su u Službi.

Zidovi, plafoni i podovi u Mesnoj zajednici Babića bašča puni su vlage zbog prodora podzemnih voda, te su uslovi za rad i boravak izuzetno otežani. U toku je skidanje oštećenih delova sa zidova i saniranje od vlage. Adaptirane prostorije Mesne zajednice Babića bašča sa poboljšanim uslovima ubuduće će se mnogo više koristiti, a u planu su brojni programi, pogotovo za građane trećeg životnog doba.

U Mesnoj zajednici Logavina adaptira se velika prostorija za sastanke. Uklonjene su keramičke pločice, nakon čega će uslediti gletovanje zidova i finalno krečenje. U ovoj prostoriji održavaju su redovni sastanci građana, saveta MZ-a i drugi.

Kao što je i obećao, opštinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić na prošlogodišnjem sastanku sa građanima u MZ Mahmutovac, izvršena je zamena starih i dotrajalih hodnika i vrata u ovoj mesnoj zajednici. Zbog njihove dotrajalosti bilo je izuzetno teško zagrejati prostorije. Ovi radovi završeni su prethodnih dana, tako da su sada uslovi za boravak u MZ Mahmutovac mnogo bolji.

Izvor: Grad Sarajevo

Aerodromi u Dubaiju izbacuju plastiku za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Unsplash (David Rodrigo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christoph Schulz)

Odnos prema plastici za jednokratnu upotrebu promenio se i u Dubaiju u kojem se velika većina stanovništva trudi da smanji sopstvenu potrošnju i stvaranje otpada od plastike. Kako prenosi “Euronews”, gotovo četiri od pet stanovnika Dubaija kažu da sada recikliraju više nego pre pet godina, a svaki četvrti tvrdi da ga na recikliranje podstiču razne inicijative i kompanije koje zagovaraju smanjenje upotrebe proizvoda od plastike.

Aerodromi “Dubai” i “Dubai World Central” goodišnje ostvaruju saobraćaj od gotovo 90 miliona putnika, a s tim putnicima dolazi i problem zbrinjavanja plastičnog otpada – tačnije 5.500 tona plastike godišnje. Stoga je Međunarodni aerodrom “Dubai” početkom ove godine zabranila svu plastiku za jednokratnu upotrebu, što znači da su iz kafića i restorana izbačeni plastični pribor za jelo, flaše s vodom, slamčice za piće, ambalaže i polietilenske kese.

„Već 95 odsto naših partnera obavezalo se da će plastiku zameniti prikladnim proizvodima izrađenim od alternativnih materijala koji se već koriste u ugostiteljstvu i maloprodaji“, rekao je za “Euronews”  Judžin Bari, izvršni potpredsednik aerodroma “Dubai”, koji se nada da će njihov primer poslužiti mnogim drugim velikim aerodromima i kompanijama. „Verujem da je ovo tek prva faza dugog puta na uvođenju ekološki prihvatljivog pristupa upravljanju kompanijama“, dodao je Barry.

U 700 hotela u Dubaiju već se traže alternative, odbacuje se korišćenje plastičnih flaša i prelazi se na staklene, a plastične hotelske ključ-kartice takođe bi uskoro mogle da postanu prošlost jer se razmišlja o prelasku na drvene materijale. Kompanija za ekološka pakiranja “Avani” jedna je od onih koje nude alternativu plastici, uključujući kese izrađene od tapioke – žbunaste biljke slične krompiru i poreklom iz šumskih područja Južne Amerike. Materijal od kojeg se izrađuju je biorazgradiv i kompostabilan, a kese se razgrađuju kroz nekoliko meseci na kopnu ili u moru.

Foto: Wikipedia/CIAT

„Još pre nekoliko godina nismo imali drugih rešenja, posebno za izradu kesa“, rekao je Piter Avram, generalni direktor kompanije “Avani”. Ipak, kesa izrađena od tapioke, kao mešavina skroba, biljnog ulja i organskih smola, promenila je pristup celoj proizvodnji. U”Avaniju” tvrde da bi njihov proizvod mogao da pomogne pri smanjenju upotrebe plastičnih kesa za više od 50 odsto. „Kao otac troje dece stalno vodim porodicu na plažu i vidim kako je količina plastike koja se taloži na pesku i u okeanima jednostavno van svake pameti“, izjavio je Tom Arnel, osnivač lanca kafe “Common Grounds”, koja je odbacila plastične šolje i činije.

„Svake nedelje poslužujemo na hljade gostiju i zaista možemo pomoći u borbi protiv plastične krize. Radi se samo o tome da za početak shvatite koliko nam plastika za jednokratnu upotrebu svima šteti. Stoga su naše šolje, tacne, tanjiri i pribor za jelo sada izrađeni od materijala koji nisu štetni za okolinu“, objasnio je Arnel i dodao kako su reakcije njihovih gostiju izvrsne. „Toliko dugo dok se svako od nas bude trudio i shvatao svoj uticaj na okolinu, bićemo u mogućnosti da zajedno ostvarimo promenu“, zaključuje Tom Arnel.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Gradi se most preko Begeja

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Postavljanjem prvog prednapregnutog betonskog nosača na ležište, u nedelju, 26. januara, počela je montaža konstrukcije mosta preko Begeja, na trasi magistralnog puta – obilaznice oko Zrenjanina. Uz pomoć dve moćne autodizalice, postavljene na obe obale, i privremene pristupne barže, pojedinačni segmenti dopremaju se iznad reke i postavljaju na stubove mosta. Ovih segmenata je ukupno šest, pojedinačne su težine 85 tona, svi su završeni i nalaze se na samom gradilištu mosta.

Nakon postavljanja svih nosača srednjeg polja mosta, iznad same reke, pristupiće se montaži nosača teških po 40 tona, koji su takođe izliveni i nalaze se na obližnoj lokaciji, bazi “Vojvodinaputa” kod Kleka. Postavljanjem po još šest ovakvih nosača sa obe strane mosta, na niže obalske stubove, most će biti kompletiran i u nivou pristupnog dela saobraćajnice. Istovremeno bi u blizini mosta trebalo da počnu i radovi na izgradnji velike kružne raskrsnice, odnosno ukrštanju trase obilaznice i magistralnog puta Zrenjanin – Žitište – rumunska granica, odnosno Temišvarskog druma.

Foto: Grad Zrenjanin

Radove na gradilištu na Temišvarskom drumu izvode radnici preduzeća “Bauwesen” iz Lazarevca, kao član grupe glavnog izvođača radova beogradskog preduzeća “Energoprojekt – niskogradnja”. Investitor je Javno preduzeće “Putevi Srbije”. Dužina trase koja se gradi, od Mihajlovačkog do Temišvarskog druma, uključujući i most preko Begeja i dve kružne raskrsnice, iznosi 3,7 kilometara. Ukupna vrednost te investicije iznosi 423.172.530 dinara.

Zrenjanin dobija novi most preko Begeja posle skoro tri decenije, nakon što je 1992. godine pušten u saobraćaj most u Principovoj ulici. Ovo će biti deseti most preko reke ili jezera, a ukupno jedanaesti, s obzirom na to da jedan od njih – pešački most na suvom – nije u funkciji. Biće to i šesti most za saobraćaj motornih vozila, uz tri isključivo pešačka i jedan železnički.

Izvor: Grad Zrenjanin

Hrvatska obezbedila 37,5 miliona evra za vodosnabdevanje u Imotskom

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić boravio je juče, 27. januara, u Imotskom gde je potpisan Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinansiranju za projekat „Izgradnja vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Imotski“.

Ovaj projekat vredan 288,7 miliona kuna (37,5 miliona evra) se sprovodi u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“. Veći deo prihvatljivih troškova, oko 162 miliona kuna (21 milion evra), čine bespovratna sredstva Evropske unije. Preostali deo, 70 miliona kuna (9 miliona evra) osiguraće Ministarstvo zaštite okoline i energetike, Hrvatske vode, Grad Imotski i Opština Proložac.

Navedenim Projektom će se unutar administrativnih granica Grada Imotskog i Opštine Proložac, izgraditi i rekonstruirati 36 km sistema javnog vodoosnabdevanja, izgraditi jedno skladište vode i sanirati crpna stanica Opačac. Navedenim će se smanjiti gubitak vode sa 81 odsto na 40 odsto i osigurati poboljšana usluga vodosnabdevanja za oko 3.000 potrošača.

„S obzirom na to da je sistemom javne odvodnje pokriveno tek 13 odsto stanovništva ovoga kraja, 62 km mreže javne odvodnje i 36 km vodovodne mreže koji će biti izgrađeni ili rekonstruirani ovim projektom, doprineće boljem kvalitetu života“, rekao je ministar Ćorić i dodao kako najzahtevniji deo posla tek sledi.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Skakavci uništili useve u istočnoj Africi

Foto: Twitter (screenshot)

Stotine miliona skakavaca su prekrile istočnoafričke zemlje Somalije, Etiopiju i Keniju i uništile useve u regionu gda se 20 miliona ljudi ionako suočava s glađu.

Foto: Twitter (screenshot)

Zemljoradnici kažu da su skakavci pojeli sve.

To je najgora najezda skakavaca u Keniji za 70 godina zahvaćeno je 70.000 hektara, a u Somaliji i Etiopiji najveća najezda za četvrt veka.

Kada kiša počne u martu i donese novu vegetaciju, broj skakavaca mogao bi brzo porasti za 500 puta. Počeće da opada tek s početkom suše u junu, saopštile su Ujedinjene nacije (UN).

“Moramo delati odmah”, rekao je Dejvid Fajri, iz Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), na skupu donatora u Najrobiju.

Za pojačano prskanje pesticidima iz vazduha, što je jedini efikasan suzbijanja skakavaca, potrebno je oko 70 miliona dolara. To je za zemlje poput Somalije veoma teško dostižno.

Pročitajte još:

Keniji je potrebna dodatna oprema za prskanje da bi pojačala flotu od četiri aviona koji sada lete. Etiopija ih takođe ima samo toliko.

Foto: Twitter (screenshot)

Čak i mali broj insekata može da za jedan dan pojede hrane koliko i 35.000 ljudi.

U jednom roju može da bude i do 150 miliona skakavaca po kvadratnom kilometru zemljišta koje je zbog boje tih insekata sada ružičasto s kraja na kraj.

Jedan posebno veliki roj na severoistoku Kenije bio je dugačak 60 km, a širok 40 km.

Promena klime je doprinela izuzetnim razmerama razmnožavanja skakavaca, izjavio je stručnjak za klimu u Najrobiju, Abubakr Salih Babiker. Migriraju s vetrom i mogu da pređu do 150 kilometara dnevno.

Sada se krecću ka Ugandi i Južnom Sudanu, gde skoro polovina stanovništva gladuje.

Uganda nije imala takvu najezdu još od šezdesetih godina prošlog veka, ali već je u pripravnosti. UN kažu da se skakavci takođe kreću prema dolini Rift, žitnici Etiopije koja je po broju stanovnika druga zemlja u Africi.

Izvor: Zelena Srbija

Zabeleženo 90 vrsta prilikom zimskog popisa ptica vodenih staništa

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa – IWC (International Waterbird Census) traje od 1967. godine i obuhvata više od 25.000 popisivačkih lokaliteta, u preko 100 zemalja. Ovim programom rukovodi “Wetlands International” organizacija koja se bavi očuvanjem i obnavljanjem vodenih staništa na globalnom nivou. U svakoj državi nacionalni koordinatori rade sa mrežom saradnika (profesionalaca i amatera), koji na terenu prikupljaju podatke o pticama vodenih staništa.

IWC program u Srbiji se sprovodi različitim intezitetom još od 1982. godine, kada je pažnja uglavnom bila usmerena na tok Dunava. Od 2012. godine, od kada DZPPS rukovodi zimskim popisom ptica, povećana je mreža volontera-saradnika, a pažnja je, osim na Dunav, usmerena i na druge lokalitete i kategorije vodenih staništa, poput kanala, potoka, slatinskih livada i drugo. Do sada je, na zimskom popisu ptica, u Srbiji zabeleženo preko 90 vrsta ptica vodenih staništa, a procenjuje se da u našoj zemlji zimuje oko 400.000 jedinki.

Foto: JP “Vojvodinašume”

U okviru Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“, na području Šumske uprave „Apatin“, sprovodi se međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa. Na Dunavu su popis izvršili volonteri iz Hrvatske, a obilaze se i dunavski rukavci i bare. U ime Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, angažovan je volonter i ljubitelj ptica Miloš Nikolić, master student Fitomedicine iz Karavukova.

JP “Vojvodinašuma” je pružila neophodnu logistiku i, u pratnji dva čuvara, zajednički je izvršen popis i obilazak ovog dela Dunava u SRP „Gornje Podunavlje“, rezultati popisa će biti naknadno objavljeni.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Za godinu dana broj biciklista u Parizu porastao za 50 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodrigo Kugnharski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ilnur Kalimullin)

U skladu sa klimatskom krizom menja se i način života u gradovima. Naročito je važno pronaći rešenje kako imati pozitivan uticaj na životnu sredinu.

Gradonačelnica Pariza Ana Idalgo od svog prvog mandata iz 2014. godine teži da poboljša kvalitet života u Parizu, poboljšanjem kvaliteta vazduha, smanjenjem emisija štetnih gasova, kao i ozelenjavanjem gradskih površina. Jedna od njenih krupnih odluka po pitanju urbanog uređenja vezana je i za “prepuštanje” velikog dela grada pešacima i biciklistima. Ona je proširila pešačke zone i učvrstila biciklističku infrastrukturu. Od prošlog leta biciklisti mogu da pređu ceo Pariz duž leve obale reke, putem koji je celom dužinom odvojen od saobraćaja.

Idalgo vodi radikalnu politiku ozelenjavanja grada stvaranjem „urbanih šuma“ i redizajniranjem nekih gradskih trgova i zaobilaznica kako bi manji fokus bio na automobilima. Brojne gradske površine pretvorene su u zelene oaze, a grad je bogatiji za nezanemarljiv broj sadnica.

Jedan od bitnijih postupaka bio je i uspešno uređenje grada na način na kojima je građanima sve na udaljenosti koja je manja od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od doma. Odnosno, sve potrebno se nalazi u bližoj okolini. To umnogome olakšava život građanima, a istovremeno smanjuje izvore štetnih gasova.

Rezultati zaista jesu zapanjujući. Broj biciklista porastao je za 50 odsto tokom jedne godine. Smanjeno je zagađenje i upotreba vozila. Više Parižana koristi bicikle nego metro. Pri tom, kroz grad je moguće s jednog kraja na drugi stići biciklom za svega 25 minuta. U planu je zabrana dizel motora do 2024. godine i automobila na gorivo do 2030.

Po svemu sudeći, Pariz postaje jedan od gradova na koji se treba ugledati.

Jelena Cvetić

Razvojni fond Vojvodine dodeljuje sredstva za razvoj poljoprivrede

Foto-ilustracija: Unsplash (Loren Gu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Meriç Tuna)

Osnovni cilj odobravanja kredita Razvojnog fonda Autonomne pokrajine Vojvodine Novi Sad je obezbeđenje finansijskih sredstava radi podrške razvoja i unapređenja sektora poljoprivrede putem povećanja nivoa tehničke opremljenosti, povećanja obima, efikasnosti i inteziviranja poljoprivredne proizvodnje, povećanja produktivnosti, podizanje stepena konkurentnosti i zaštite životne sredine.

Za realizaciju ove kreditne linije planirana sredstva su utvrđena Programom rada Fonda.

Pravo učešća na konkursu imaju fizička lica – nosioci komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva na teritoriji AP Vojvodine, koji imaju aktivan status gazdinstva i navršenih manje od 70 godina života.

Investicija koja je predmet finansiranja se mora realizovati na teritoriji AP Vojvodine.

Konkursi:

Izvor: Razvojni fond Vojvodine

Obnovljivi izvori u Hrvatskoj čine gotovo trećinu ukupne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Palagutina)

Sve više raste udeo obnovljivih izvora energije, kako u svetu, tako i u regionu i u Srbiji. Prema podacima Eurostata, tokom 2018. u Hrvatskoj je udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije iznosio 28 odsto.

U obnovljive izvore energije spadaju energija sunca (solarna), energija vetra, geotermalna energija, energija vode (hidro energija) i energija biomase. U Hrvatskoj je najzastupljenija hidroenergija, koja se i najbrže obnavlja.

Za svaku zemlju Evropske unije je precizno utvrđen udeo obnovljivih izvora, pri čemu je izvršena analiza na osnovu drugačijih početnih pozicija, očekivanju i rezultatima. Postavljeni cilj za Hrvatsku za ovu godinu je 20 odsto, i već je premašen.

Ipak, još 2015. je iznosio 29 odsto, što ukazuje na to da tokom poslednjih nekoliko godina nije bio zabeležen znatan progres.

Bitan korak ka ostvarenju postavljenih klimatskih i energetskih ciljeva predstavlja i povećanje udela obnovljivih izvora energije.

U zemljama Evropske unije je došlo do znatnog pomaka kada se udeo obnovljivih izvora u poslednje dve godine uporedi sa onim u 2004. godini, koji je iznosio 8,5 odsto. Pored Hrvatske, i mnoge druge zemlje su dostigle ili čak premašile postavljene ciljeve. Među njima su: Češka, Bugarska, Grčka, Italija, Kipar, Estonija, Latvija, Danska, Švedska i Finska.

Potencijal energije vetra u Srbiji i regionu naročito je izražen u području leve i desne obale Dunava, kao i planinskom predelu u istočnom delu Srbije i na istočnoj strani Kopaonika.

Jelena Cvetić

Zbog požara u Australiji, ove godine se očekuje rekordan porast globalnih emisija ugljen-dioksida

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Seidl)

Prema nedavno objavljenom saopštenju Britanske meteorološke službe, požari koji su harali Australijom odraziće se i na porast emisija ugljen-dioksida na globalnom nivou tokom 2020. godine zbog posledičnog oslobađanja štetnih gasova, a procenjene godišnje koncentracije gasova sa efektom staklene bašte biće među najvećim otkako je pre 60 godina počelo njihovo merenje.

U poređenju sa 2019. godinom, predviđa se uspon nivoa ugljen-dioksida za 2,7 ppm (delova u milion).

Britanski meteorolozi prognoziraju da će temperatura takođe skočiti – i to za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na prosek u predindustrijskom razdoblju. Očekuju da će, ukoliko se trenutni tempo zagrevanja nastavi, zabrinjavajuće povećanje od 1,5 stepeni Celzijusa biti dostignuto kroz dve decenije.

Oko desetine porasta u ovoj godini pripisuje se toplijim i suvim vremenskim uslovima u toku kojih će biljke rasti sporije i upijati manje ugljenika što će učiniti verovatnoću da se odigraju katastrofe poput australijskih vatrenih stihija – višom.

Tokom požara u Australiji za sada je stradalo 12 miliona hektara zemljišta i ta prirodna nepogoda u ukupnom povećanju proizvodnje štetnih gasova imaće udeo od jedne petine, tvrde stručnjaci.

Jelena Kozbašić

Digitalizacija Beča – od školstva do poljoprivrede

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)
Foto-ilustracija: Unsplash (Philipp Deus)

Gradonačelnik Beča Mihael Ludvig je u gradskoj većnici nedavno predstavio prve rezultate „Digitalne agende 2025“ zaključene 26. septembra 2019. godine. Do sada su u digitalizaciji Beča izvršeni sledeći koraci:

U školama i vrtićima deca koriste interaktivna didaktička pomagala kao što je robot “Digi Box”. U pitanju je digitalni robot u obliku pčelice. Iako je otpočeo kao mali projekat sa nabavkom samo 25 robota-pčelica, “Digi Box” će uskoro biti proširen na 228 bečkih škola i 350 vrtića. Robot može da se kreće po različitim podlogama, a dugmići na „leđima“ robota-pčelice služe za programiranje i pamte do 40 naredbi. Dok njime rukuju, deca se ne uče samo programiranju, nego i analitičkom razmišljanju, prostornoj orijentaciji i rešavanju problema.

Digitalizacija se uspešno sprovodi u srednjim školama kroz nove predmete i smerove koji učenicima pružaju mogućnost da razviju postojeće kompjuterske veštine. Trgovačke škole sada imaju dodatni predmet o digitalnim uslugama. U saradnji sa gradom, bečke IT-firme nude praksu za obrazovni profil Razvoj aplikacija. Do sada je praksu završilo 70 učenika, a u budućnosti se očekuje ukupno 200 novih polaznika. Takođe, bečki Fond za subvencionisanje radnika je organizovao program “Digi-Winner” kojim se starijim nezaposlenim licima nudi obuka i usavršavanje u programiranju u visini do 5 hiljada evra. Beč je za ovaj program izdvojio sredstva u visini od 3,5 miliona evra.

Kako bi se regulisao saobraćaj i smanjile gužve, glavni grad Austrije je postavio i umrežio pametne semafore koji su opremljeni senzorima za vremenske uslove. Takođe, Beč razvija pametnu poljoprivredu i radi na jačanju digitalizacije finansirajući pojedinačne projekte u visini do 400 hiljada evra.

„Digitalna agenda“ je neka vrsta radnog dokumenta koji se neprestano dopunjuje, evaluira i služi za pregled aktuelnih bečkih projekata. Jedno od osnovnih načela digitalne agende je grad kao usluga tj. grad koji služi građanima kao digitalna platforma i doprinosi boljem kvalitetu života.

Izvor: Eurocomm-PR