Home Blog Page 784

Kompostabilne kese uskoro i na našem tržištu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Privredna komora Srbije dostavila je Ministarstvu zaštite životne sredine „Nacrt pravilnika o tehničkim i drugim zahtevima za plastične kese za nošenje i o ocenjivanju usaglašenosti“ koji predviđa da se na tržištu Srbije prvi put pojave kompostabilne kese od biopolimera.

Dokument je donet sa ciljem da se tačno regulišu tehničke karakteristike i svojstva koja mora plastična kesa da ima kako bismo izbegli svako nerazumevanje i što bolje zaštitili životnu sredinu, proizvođače, zdravlje i bezbednost stanovništva pogotovo kada je u pitanju pakovanje hrane, ističe Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS. Pravilnik se odnosi na domaću proizvodnju, ali i na kese iz uvoza.

„Značajno je da se ovim pravilnikom prvi put donose tehnički uslovi za stavljanje kesa u promet od biopolimera, takozvanih kompostabilnih kesa“, naveo je Stevanović.

Jasno je definisano od čega je napravljena kesa i šta može da piše na njoj, kako ne bi dolazilo do zabune u tumačenju da li je kesa biorazgradiva ili ne, što je bio slučaj proteklih meseci. Postoje tri vrste kesa po debljini, do 15 mikrona, od 15 do 50, i preko 50 mikrona.

Kada je reč o materijalima od kojih se mogu praviti, doneti su tehnički uslovi za kese od čistog polietilena, za kese od novih biosirovina i one sa dodatkom oksorazgradivih aditiva, a koje su i ranije bile definisane starim pravilnikom.

U februaru će biti održana javna rasprava o predloženom „Nacrtu pravilnika o tehničkim i drugim zahtevima za plastične kese za nošenje i o ocenjivanju usaglašenosti“. U pripremi pravilnika učestvovao je i gradski Sekretarijat za zaštitu životne sredine.

Izvor: Privredna komora Srbije

U Beču se briga o klimi nagrađuje besplatnim kartama za muzeje, pozorišta, koncerte

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joachim Pressl)

U bečkom muzejskom kvartu “Museums Quartier” početkom nedelje predstavljen je pilot projekat koji objedinjuje zaštitu okoline, kulturu i digitalizaciju. Aplikacija “Kultur-Token” ili “Token za kulturu” će od 26. februara ove godine krenuti u probnu fazu s ciljem da građane uzornog ponašanja prema klimi nagradi besplatnim kartama za muzeje, pozorišta i koncerte.

“Ovaj projekat digitalizacije je ujedno i kulturni i ekološki projekat koji uključuje građane i samim tim je jedinstven u svetu”, izjavio je  prilikom predstavljanja aplikacije član gradske vlade Beča, odeljenja za finansije, privredu, digitalizaciju i internacionalne odnose, Piter Hanke.

Građani koji se, na primer, umesto za automobile odluče za javni prevoz, bicikle ili pešačenje sakupljaju bodove i “pune” svoj token, pa kroz najviše kroz dve nedelje mogu da ostvare besplatne karte za događaje u nekoj od partnerskih institucija, u koje spadaju gradski muzej “Wien Museum”, pozorište “Volkstheater”, jedna od vodećih koncertnih dvorana u Evropi “Wiener Konzerthaus” i muzejski kvart “Museums Quartier”.

Tokeni su vezani za korisnike i njihove uređaje i nisu prenosivi, a obračunavaju se na osnovu prebrojanih koraka i uštede emisija ugljen-dioksida.

Aplikacija je bazirana na blockchain tehnologiji i razvijena je u saradnji sa tehničkim univerzitetom “TU Wien”, bečkim institutom za visoke studije “IHS” i univerzitetom “Konstanz”. Predviđa se da bi aplikacija najkasnije od jeseni ove godine mogla biti dostupna za šire mase.

Izvor: Eurocomm-PR

Usledili protesti u Nemačkoj nakon što je usvojen zakon o napuštanju uglja do 2038.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mårten)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Predlog zakona o napuštanju uglja kao goriva najkasnije do 2038. godine, usvojen je juče u Savetu ministara Vlade Nemačke, uprkos kritici organizacija za zaštitu životne sredine koje tvrde da je rok predug.

Predstavljen sredinom januara posle višemesečnih pregovora pod sve većim pritiskom aktivista za odbranu klime, taj propis na 202 stranice pod nazivom “Kohleverstromungsbeendigungsgesetz”, utvrđuje rokove i nadoknadu za postepeno gašenje elektrana na ugalj.

Nemačka ima za cilj da odustane od uglja najkasnije do 2038. godine, a taj rok može da “napreduje za tri godine” pa do 2035, zavisno od izveštaja o napretku koji će biti obavljeni 2026. i 2029. godine.

Borci za klimu, uključujući nemački ogranak pokreta “Petkom za budućnost” i organizaciju “Grinpis”, vrše pritisak na vladu da pojača napore.

Demonstranti su se juče okupili ispred zgrade Vlade, od kojih su neki bili s maskama s likom Angele Merkel i ministra ekonomije Petera Altmajera. “Vaš ugalj preti našoj budućnosti” i “Ugalj ubija zaštitu klime” – pisalo je na transparentima.

Drugi su tražili da se “Ugasi Dateln 4” nova elektrana na ugalj u slivu Rajne, koja bi trebalo da počne s radom ovog leta.

“Mi smo usred klimatske krize i nije opravdano da nemačke elektrane na ugalj nastavljaju da rade još 18 godina”, rekla je Liza Goldner iz “Grinpisa”.

“Predlog zakona ne poštuje stotine hiljada glasova mladih i dece”, rekao je Kuang Paš iz pokreta “Petak za budućnost”.

“Znam da se o određenim elementima ovog zakona razgovara i kritikuje, ali vlada pokreće važan i temeljni razvoj našeg snabdevanja energijom i važan korak za smanjenje emisije ugljen-dioksida“, reagovao je portparol Angele Merkel, Štefan Zajbert na redovnoj konferenciji za štampu.

Zatvaranje postrojenja na lignit, posebno zagađujuću vrstu uglja će početi već 31. decembra ove, 2020. godine, u kompleksom kojim upravlja grupa RVE kod rudnika Garcvajler na zapadu Nemačke.

Berlin je operaterima elektrana na ugalj obećao 4,35 milijardi evra odštete, raspodeljene “tokom petnaest godina posle zatvaranja”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Pogođeni zaposleni takođe će dobiti podršku dok će ukupna finansijska pomoć od 40 milijardi evra biti dodeljena rudarskim regionima do 2038. godine, piše u predlogu zakona usvojenog u maju 2019. godine.

“Dalji razvoj obnovljivih izvora energije koji će dostići 65 odsto ukupne potrošnje 2030. godine biće potom sproveden posebnim zakonom”, rekla je Vlada.

Industrijska federacija BDI upozorila je na mogući rast cena električne energije što bi dovelo do “ozbiljnih nedostataka u pogledu konkurentnosti”.

U planu usvojenom u decembru, Nemačka je postavila cilj smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine, iako je već sigurno da neće postići svoje klimatske ciljeve za 2020. godinu.

Izvor: Zelena Srbija

Beograd dobija novu ekološku zonu na 9.000 kvadratnih metara u blizini Arene

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

U neposrednoj blizini Štark arene, na skoro 9.000 kvadratnih metara prostiraće se nova ekološka zona, čija će izgradnja predstavljati deo šire akcije Grada Beograda da se u narednih pet godina posadi milion stabala u našem gradu, rekao je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić na predstavljanju projekta „Mocart eko-zona” u pres-sali Štark arene.

Događaju su prisustvovali sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović, direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević, kao i direktor Štark arene Goran Grbović.

Vesić je zahvalio kompaniji „Mocart” na, kako je rekao, kontinuiranoj saradnji sa Gradom Beogradom.

“Mnoge kompanije bi trebale da se ugledaju na ‘Mocart’ po pitanju društvene odgovornosti, jer je potpuno racionalno da deo profita bude potrošen na projekte koji će poboljšati kvalitet života svih građana, naročito onih koji stanuju u blizini. Kompaniji ‘Mocart’ dugujemo zahvalnost i za brojne košarkaške terene širom Beograda i Srbije. Ti tereni nose imena naših poznatih košarkaša i na taj način je sigurno dat doprinos da se određeni broj dece okrene sportu i zdravom životu. Koliko je ovo važno najbolje pokazuje podatak da vegetacija u visini prosečnog čoveka smanjuje nivo buke pet puta. To znači da će stanovnici ovog dela grada dobiti ekološku zonu koja će značajno unaprediti kvalitet života”, rekao je Vesić.

Prema njegovim rečima, u vreme kada je Štark arena projektovana postojao je plan da oko dvorane budu sagrađena četiri solitera, od čega se na kraju odustalo, pa danas postoje zelene površine.

“Pored svega navedenog, u ovom delu Novog Beograda biće postavljena zaštitna ograda od buke, što je posao koji će obaviti JP ‘Putevi Srbije’. Ljudi koji ovde žive će u narednih 12 do 18 meseci postati svesni koliki je bio nivo buke u kojem su živeli. Kompletan posao uređenja eko-zone realizovaće JKP ‘Zelenilo – Beograd’, koje je jedno od najboljih gradskih preduzeća. S obzirom na to da će se eko-park prostirati na površini od oko 9.000 kvadrata, biće urađen i samostalni zalivni sistem, koji će se snabdevati vodom iz reni-bunara, a čija je izrada u toku. Okruženje Štark arene će po završetku ovog projekta izgledati potpuno drugačije, a „Mocart eko-zona” biće jedinstvena”, dodao je Vesić.

Foto: Grad Beograd

On je istakao da je kompanija „Mocart” sa Gradom Beogradom krenula da sprovodi mere protiv zagađenja vazduha i naglasio da ukoliko druge uspešne kompanije budu sledile ovaj primer, nema sumnje da će svima koji žive u Beogradu biti bolje.

“U drugim delovima grada postoje lokacije na kojima bi ovakvi ili slični projekti mogli da se realizuju. Zahvalan sam i Goranu Grboviću koji je po dolasku na čelo Štark arene pokrenuo mnoge stvari, što je dokaz da menadžment najveće srpske dvorane razmišlja na koji način može da unapredi svoje poslovanje. Grad Beograd nastavlja sa radom na obećanom – milion stabala za pet godina, 520 autobusa na gas u narednih pet godina, dok za sedam godina u Beogradu neće postojati nijedan gradski autobus koji će raditi na dizel. Uradićemo 50 kilometara zelenih zidova, radimo i na nabavci klupa sa mahovinom, koje takođe imaju veliku važnost u urbanim sredinama i mogu da zamene veliki broj stabala”, rekao je Vesić.

Direktor Štark arene Goran Grbović je rekao da je najveća srpska dvorana okružena sa 30.000 kvadratnih metara zelenih površina koje godinama egzistiraju kao neiskorišćeni prostor.

“Zaštita životne sredine je izuzetno važna tema i došli smo na ideju da se veliki prostor u neposrednoj blizini objekta iskoristi na adekvatan način. Grad Beograd je prepoznao važnost projekta i sportsko-rekreativni sadržaji koji će se ovde nalaziti biće namenjeni svim sugrađanima”, rekao je Grbović.

Izvor: Grad Beograd

Na konferenciji Energetika 2020 raspravljalo se o Zelenom dogovoru za Hrvatsku

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

O jednoj od najvažnijih političkih inicijativa nove Evropske komisije “Zeleni dogovor” raspravljalo se u utorak, 28. januara, na konferenciji Energetika 2020, Zeleni dogovor za Hrvatsku.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava “Green New Deal: Spasavamo klimu” na kojoj su učestvovali ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić, predsednik uprave INA-e Sandor Fasimon, predsednik uprave PPD-a Pavao Vujnovac i partner u “PwC Hrvatska” Dejan Ljuština.

Ministar Ćorić upozorio je da “smer borbe protiv klimatskih promena više nema alternativu”. “Iako se plan zove ‘zeleni’, reč je o jednoj horizontalnoj reformi koja će obuhvatiti sve sektore evropske ekonomije”, objasnio je ministar Ćorić dodavši da je tzv. “zelena tranzicija” fenomenalna prilika za malu, ali fleksibilnu hrvatsku privredu.

Okupljenima se uvodno obratio predsednik Vlade RH Andrej Plenković, kako bi u ime hrvatskog presedanja na Veću Evropske unije predstavio plan koji smatra jednim od najvažnijih ciljeva nove Komisije.

Globalno zagrevanje postalo je naša realnost, a tome u prilog govori i činjenica da su klimatske promene bile jedna od vodećih tema Svetskog ekonomskog foruma u Davosu. Početak ambicioznog plana podudara se s hrvatskim presedanjem na Veću EU pa će naša uloga biti ključna za prve korake prema energetskoj neutralnosti, naročito u uveravanju onih članica koje su izrazile određenu zadršku“, rekao je predsednik Vlade i dodao da Vlada RH vidi ekološku tranziciju i kao priliku za ekonomski rast.

Plenković je podsetio da je Evropska komisija prošle nedelje predstavila plan finansiranja ambicioznog Evropskog zelenog plana, a čiji se trošak za narednih deset godina procenjuje i na bilion evra.

Takođe, napominje da će državama članicama na raspolaganju biti čak tri finansijska mehanizma za koja se mogu prijaviti kako bi umanjile troškove skupe energetske tranzicije: Fond za pravednu tranziciju EU, za koji evropske zemlje mogu da prijave najslabije razvijene regije kako bi im se pružila pomoć, kao i  financijske okvire programa InvestEU i Evropske investicione banke.

Krajem prošle godine, Evropska komisija Ursule fon der Lajen, predstavila je novi, ambiciozan Zeleni plan – “Green New Deal”, prema kojem će Evropa do 2050. biti „prvi klimatski neutralni kontinent na svetu“.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Englezi se voze autobusima koji prečišćavaju vazduh

Foto: Go Ahead Group
Foto: Go Ahead Group

Javni prevoz se preporučuje kao jedan od vidova održive mobilnosti zato što jedno vozilo može da preveze mnogo više osoba u odnosu na automobil. Negativni uticaj saobraćaja se dodatno smanjuje kroz elektrifikaciju voznog parka i korišćenje obnovljivih izvora za napajanje. Zahvaljujući inovativnom pronalasku kompanije Go Ahead, autobusi u Engleskoj od nedavno i sami doprinose poboljšanju kvaliteta vazduha filtrirajući ga.

Na krovovima ovih autobusa postavljen je sistem za prečišćavanje vazduha koji se sastoji od tri posebna ventilatora. Oni “usisavaju” sitne PM 10 čestice i prašinu i odvode ih na filtere.

Prevoznik je vozila najpre testirao u gradu Sautempton čiji se stanovnici voze njima još od prošle godine. Istraživanje je pokazalo da tokom 100 dana jedan autobus ukloni oko 65 g zagađujućih supstanci iz atmosfere, što je otprilike jednako masi teniske loptice, i da prečisti 3,2 miliona kubnih metara vazduha.

Kompanija je najavila širenje svoje čiste tehnologije na Brajton, Mančester, Njukasl, Oksford, Plejmout i Getvik.

Odeljenje za životnu sredinu, hranu i ruralnu ekonomiju DEFRA procenilo je da zagađenje vazduha u proseku skrati očekivani životni vek građana Ujedinjenog Kraljevstva za šest meseci, pa su čiste tehnologije fokusirane na rešavanje tog problema izuzetno važne.

Jelena Kozbašić

Albatrosi – ptice koje staju na put ilegalnom ribolovu

Foto: Wikipedia/Andrew Shiva
Foto: Wikipedia/Andrew Shiva

U šetomesečnom ispitivanju prilikom kojeg su, radi sprečavanja ilegalnog ribolova, ribarske brodove pratili albatrosi, naučnici su zaključili da ovi “kraljevi azura”, kako ih je nazvao francuski pesnik Šarl Bodler, mogu biti od velike pomoći.

Ilegalni ribolov predstavlja ozbiljan problem u okeanima. Prekomerni izlov i iskorišćavanje ribljih zaliha i lov ugroženih vrsta negativno utiču na morski ekositem. Stoga je potrebno pronaći novu metodu koja će uspešno suzbiti ove akcije i očuvati morsku sredinu.

Istraživanje je sprovedeno u Indijskom okeanu, između Južne Afrike i Novog Zelanda. Kako se tradicionalna metoda indentifikacije ilegalnog ribolova do sada nije pokazala uspešnom, pribeglo se inovativnom rešenju.

Metoda “Ocean Sentinel” zasniva se na tome da su životinje opremljene minijaturnim senzorima koji se koriste se za nadgledanje ribolova. Na taj način, dok albatrosi lete u potrazi za hranom, čak i u udaljenim i manje pristupačnim područjima moguće je zabeležiti kretanje brodova. Time postaje moguće presresti ribolovce bez dozvole u realnom vremenu, što je ranije bilo gotovo neizvodljivo.

Za sada, više od trećine otkrivenih brodova nije imalo obavezni sistem za automatsku indentifikaciju.

Albatrosi su jedni od najboljih morskih, odnosno okeanskih, letača koji najveći deo života provedu jedreći iznad hladnih voda subpolarne regije na južnoj polulopti, ali se često približavaju i evropskim obalama.

Stručnjaci smatraju da će prikupljanjem informacija o obimu ilegalnog ribolova borba protiv te pojave biti znatno uspešnija, što će doprineti očuvanju okeana. Istovremeno, ukoliko se tome bude pristupalo uz pomoć ovih velikih morskih ptica, na taj način će se bolje upoznati i albatrosi, što će doprineti i njihovoj zaštiti.

Jelena Cvetić

Švedska podržava Srbiju u oblasti zaštite životne sredine sa više od tri miliona evra

Foto: Ambasada Švedske/D. Mitrović

Švedska i Srbija imaju snažnu saradnju u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena. Fokus saradnje je podrška Srbiji za EU reforme u oblasti zaštite životne sredine – za zdravlje ljudi, čistije okruženje i održivu ekonomiju.

Foto: Ambasada Švedske/D. Mitrović

Ministar Goran Trivan i ambasador Švedske Jan Lundin juče su potpisali dva sporazuma o produžetku dva projekta. Osim toga, Švedska je nedavno sklopila još tri sporazuma za podršku projektima koji se odnose na reformu životne sredine i klimatskih promena u Srbiji. Ukupna vrednost ovih pet ugovora je 3,6 miliona evra. Švedska podržava Ministarstvo zaštite životne sredine u oblastima koje obuhvataju: čvrst otpad, otpadne vode, hemikalije, industrijske emisije, strateško finansiranje zaštite životne sredine, kao i učešće građana u odlučivanju o zaštiti životne sredine.

Dva sporazuma koja su sada potpisali ministar Trivan i ambasador Lundin odnose se na produžetak i dodatno finansiranje – Podrška razvoju infrastrukture u oblasti zaštite životne sredine (PEID) za finalizaciju pripremne tenderske dokumentacije za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu i Čačku i Upravljanje hemikalijama u Srbiji koji ima za cilj da poboljša digitalizaciju upravljanja hemikalijama i uskladi ih sa politikom EU. Više od hiljadu hemijskih kompanija u Srbiji danas koristi e-platformu koja je uspostavljena u okviru projekta. Nova faza daće posebnu važnost jačanju inspekcija upravljanja hemikalijama.

Foto: Ambasada Švedske/D. Mitrović

Ministar Trivan rekao je da je saradnja sa Švedskom u oblasti zaštite životne sredine veoma važna upravo zbog švedskih ekoloških dostignuća. ”Švedska je jedna od najvažnijih zemalja u svetu u postavljanju standarda životne sredine. Naša saradnja traje godinama, a  ovim sporazumima želimo da je nastavimo – izgradnja sistema prerade otpadnih voda je prvi prioritet ministarstva, a drugi sporazum se odnosi na hemikalije takođe je veoma važan za zdravlje”, rekao je ministar Trivan.

“EU i Vlada Švedske daju visok prioritet zaštiti i demokratiji životne sredine. EU paket za zaštitu životne sredine daje državama i građanima dobar pristup pouzdanim informacijama, jasne akcione planove koji se razvijaju da dostignu ekološke i zdravstvene standarde, kao i jasne transparentne podsticaje za investicije za zaštitu životne sredine”, rekao je ambasador Lundin.

Ostala tri nova projekta kojima je Švedska odlučila da podrži Srbiju odnose se na jačanje demokratije klimatskih promena i zaštite životne sredine. To su: Klimatski pametan izazov upravljanja bio-otpadom, koji će stimulisati investicije i razvoj poslovanja u zelenom otpadu i ublažiti klimatske promene, Klimatski pakt za uticaj koji će ojačati obrazovanje mladih u Srbiji o klimatskim promenama i Eko-sistem koji će ojačati civilno društvo i uticati na reforme i integraciju sa EU na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i učešće građana u odlučivanju o zaštiti životne sredine.

Foto: Ambasada Švedske/D. Mitrović

Švedska je godinama podržavala Srbiju u pripremi Poglavlja 27, a prošle nedelje Vlada Republike Srbije usvojila je Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 o zaštiti životne sredine i klimatskih promena.

Ambasador Lundin čestitao je Vladi Srbije na usvajanju EU Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27. ”To je važan korak u smeru dugoročnih reformi u sferi zaštite životne sredine i investicija u Srbiji. Švedska je najveći bilateralni donator za oblast zaštite životne sredine i klimatskih promena u Srbiji – sa godišnjom pomoći od oko tri miliona evra u grantovima, koja uključuje podršku na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i podršku civilnom društvu”, rekao je on.

Ukupno, Švedska pomaže Srbiji kroz bilateralnu razvojnu pomoć sa više od 14 miliona evra godišnje.

Izvor: Ambasada Švedske

Prva ekološki održiva zgrada u Mostaru se gradi zahvaljujući školarcima!

Foto-ilustracija: Pixabay

Abu Dabi, 100.000 dolara, prestižna nagrada, školarci i ideja ujedinjena u projekat. To bi bile prve asocijacije na priču koja počinje na Španskom trgu u Mostaru. Iz učionice prozora koji gleda na Šantićevu ulicu, krajičkom oka možete videti deo zgrade za koju su Ujedinjeni Arapski Emirati dali finu svotu novca. A dali su jer su učenici Koledža ujedinjenog sveta iz Mostara (UWC Mostar) imali najbolji projekt od stotinu prijavljenih.

Foto: Bljesak.info

Projekat za Mostar

Nagrada Zayed Sustainability Prize sada je u njihovim rukama, ali ne doživljavaju je tako. Ovi skromni, inteligentni, inovativni i nadavse inspirativni ljudi koji dolaze iz različitih delova sveta, kažu – nisu to uradili zbog sebe, nego svih građana Mostara. Projekat je za sve, za Mostar, za Bosnu i Hercegovinu, za Balkan.

“Hteli smo da napravimo prvu ekološki održivu zgradu u Mostaru. Ekološki održiva znači da redukuje sav negativni uticaj koji dolazi iz okruženja. To znači da će se kroz ovaj projekt, odnosno zelenu zgradu, maksimalno koristiti sunce kao energija, a znamo da će sunca uvek biti”, kaže na početku razgovora za Bljesak.info Džozef Najt iz Velike Britanije.

Ali Džozef nije jedini učenik koji je radio na ovom pobedničkom projektu. Među ukupno sedam članova tima su bile i njegove kolege Dejvid Basli iz Nemačke i Laura Karas iz Danske.

Pročitajte još:

Foto: Bljesak.info

Ekipa portala Bljesak.info ih je sve zatekla u učionici u kojoj su se i “rojile” ideje oko ovog dobitnog projekta. Iz te učionice ponosno gledaju preko ulice na zelenu zgradu koja se uveliko gradi.

“Mislim da je ovaj projekt poseban zbog mesta na kome se realizuje. Ako, na primer, odete u Nemačku i vidite ekološki održivu kuću, biće to samo jedna u nizu takvih kuća. Ali Mostar ima toliko potencijala, toliko sunca koje je odlično za solarne panele, ali malo ljudi to koristi. Mnogi su zainteresovani, ali nemaju dovoljno znanja i žele učiti o tome. Bitno je naglasiti da možete uštedeti i mnogo novca”, kazao je Dejvid koji nije očekivao ovu nagradu iako su vredno i naporno radili.

Nagradu nije očekivala ni Laura, koja kaže da je njihova aplikacija bila posebna jer predviđa i edukaciju, te radionice o održivosti.

“Bila sam jako iznenađena i ponosna kad smo dobili nagradu. Radili smo mnogo na projektu ali je u pitanju prestižna nagrada i 100.000 dolara nije nešto što dobijate svakodnevno i to je za nas velika stvar”, rekla je Laura, koja smatra da ovim projektom neće promenti svet – ali će, kako kaže nadahnuti druge da naprave dobre promene u svom životu.

Foto: Bljesak.info

Kako funkcioniše “zelena zgrada”?

Velika stvar za Mostar i jeste ovakva zgrada koja maksimalno koristi prirodu i smanjuje negativan uticaj na okruženje. Što tačno znači zelena zgrada i kako je predviđeno da funkcionira objasnio je za Bljesak.info Džozef Najt.

“Predvideli smo da se na krov zgrade stave solarni paneli što će omogućavati zagrevanje vode, jer je predviđeno da oko 40 ljudi živi u toj novoj rezidenciji ‘Šantić’. Oni se tuširaju svaki dan – što znači da nam treba mnogo tople vode. Kako bi se voda zagrejala treba nam energija, koju smo obezbedili kroz solarne panele”, objašnjava Džozef, a njegov kolega Dejvid dodaje da žele da nauče građane kako da žive u ekološki održivom okruženju. ”Želimo da ponudimo radionice i da to bude, osim teorijske, i praktična nastava u rezidenciji ‘Šantić’. Da vide kroz merne jedinice kolika je npr. zagađenost vazduha i slično. Mi ne želimo da slušate nas nego nauku, zato što ona raspolaže činjenicama i naučnici tačno znaju što se treba uraditi”, objašnjava Dejvid.

Slušajući nauku, ovi mladi ljudi danas s ponosom gledaju gradnju zgrade koju su sami osmislili i za koju su dobili vrednu nagradu. Ekipu Bljeska su sproveli hodnicima, stepenicama i dvorištem zelene zgrade koja će bit putokaz mnogima koji žele učiti o ekološkoj održivosti i kako na najbolji način iskoristiti sunce, smanjiti zagađenje vazduha i vode, te uštedeti novac.

Foto: Bljesak.info

Rezidencija “Šantić” za sve građane

“Mnogi ljudi u Mostaru su zainteresovani za zagađenje vazduha i vode i oni žele nešto učiniti po pitanju životne sredine, ali nemaju dovoljno znanja – a ova zgrada može biti odličan temelj za početak”, kaže Džozef, a njegova koleginica Laura dodaje da je najbitnije obrazovati ljude o temi značajnoj za celi svet.

“Zanimanje za ovu temu raste pa je bitno da širimo ideje i inicijative koje imamo širom sveta, jer mi ovim projektom i znanjem ne investiramo u Bosnu i Hercegovinu, Balkan i Mostar – nego celi svet. Poenta je širenje znanja i ideja”, istakla je Laura.

Naučiti sve o energetskoj efikasnosti, ekološkoj održivosti i koje su dobrobiti toga, glavni je cilj ovog projekta pretočenog u rezidenciju “Šantić”.

Đaci teže tome da “zelena zgrada” bude stub budućih ekološki održivih i energetski efikasnih projekata u Mostaru.

Tim Koledža ujedinjenog sveta jedini je tim koji je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na ovom prestižnom događaju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Osnovan je 2006. i jedan je od 18 koledža unutar UWC pokreta s jedinstvenom misijom doprinosa razvoju postkonfliktnog društva. U četrnaest godina rada u Bosni i Hercegovini, s učenicima iz skoro 90 država sveta, Koledž je jedna od najboljih International Baccalaureate škola u svetu, te pokretač brojnih humanitarnih i kulturnih manifestacija i događaja u gradu Mostaru i šire. Koledž svoje đake uči da cene različitosti, istovremeno promovišući jednakost, toleranciju i kritičko razmišljanje.

Izvor: Bljesak.info

Predlog mera za smanjenje aerozagađenja u Nišu

Foto: Wikipedia/Plamen Agov
Foto-ilustracija: Pixabay

Kratkoročne mere zaštite građana:

  • Uspostavljanje registra emitera i katastra aerozagađenja radi donošenja dugoročnih i efikasnih mera radi podizanja kvaliteta vazduha;
  • Izrada plana kvaliteta vazduha aglomeracije Niš;
  • Redovno, tačno i blagovremeno informisanje građane o kvalitetu vazduha u gradu;
  • Zaštita osetljivih kategorija stanovništva, ali i zdravih osoba. Redovno informisanje građana o dozvoljenim aktivnostima stanovništva i zdravstveni saveti u danima kada je visoko zagađenje vazduha. Neophodno je da institucije na gradskom i nacionalnom nivou daju jasne i precizne uputstva putem dostupnih sredstava javnog informisanja o dozvoljenim aktivnostima starijih osoba, trudnica, dece, osoba koje pate od hroničnih plućnih ili srčanih oboljenja, ali i zdravih osoba.
  • U danima ekstremnog zagađenja vazduha efikasnije regulisanje saobraćaja u saradnji sa upravom Saobraćajne i Komunalne policije, čime bi se ostvario bolji i brži protok u centralnoj gradskoj zoni;
  • Efikasnije regulisanje saobraćaja i brzi protok vozila na raskrsnicama i saobraćajnicama (merači protoka vozila, merači aerozagađenja i tajmeri na svetlosnim signalizacijama – semaforima, kao indikatori uspešnosti mera);
  • Uvođenje besplatanog parkinga za električna i hibridna vozila;
  • Unapređenje biciklističkog prevoza na području grada;
  • Kao prioritet u urbanom razvitku voditi računa o dozvoljenoj spratnosti i ne dozvoliti gradnju u najgušće naseljenim, centralnim delovim grada;
  • Izrada PGR zelenih površina za pet opština na teritoriji Grada Niša;
  • Pored saobraćajnica obezbediti postojanje zaštitnog zelenog pojasa;
  • Stalni inspekcijski nadzor i stalna kontrola svih zagađivača na teritoriji grada;
  • Pojačana kontrola ložišta industrijskih emitera u skladu sa Zakonom.

Dugoročne mere za unapređenje kvaliteta vazduha i zaštite građana:

  • Poboljšanje javnog transporta i smanjenje automobilskog saobraćaja. Kako je saobraćaj jedan od najvećih izvora zagađenja, potrebno je prilagoditi saobraćajnu infrastrukturu javnom prevozu i raditi na smanjenju korišćenja automobilskog saobraćaja u gradu.
  • Podrška Merama toplifikacije JKP „Gradska toplana“ Niš kroz niz aktivnosti kao što su:

– Nastavak iskorenjivanja mazutnih kotlarnica (ubrzo toplana „Čair“);

– Povezivanje javnih objekata na sistem daljinskog grejanja;

– Smanjenje visine naknade za priključak i besplatan priključak za zgrade koje su na udaljenosti manjoj od 50 m od mesta mogućeg priključenja na magistralni toplovod uz uslov da investitor obezbedi ugradnju toplotne podstanice, odnosno da grad obezbedi subvencionisanje priključnog toplovoda;

– Izrada i usvajanje Programa toplifikacije;

– Izrada studija za korišćenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji toplotne energije;

– Izgradnja mreža toplifikacije u novim naseljima

  • Uprošćavanje regulative za priključenje domaćinstava na distributivnu mrežu prirodnog gasa;
  • Intenziviranje aktivnosti na gašenju kotlarnica javnih zgrada koje koriste fosilna goriva kroz niz mera kao što su:
Foto-ilustracija: Pixabay

– Izgradnja toplovoda za priključenje objekata;

– Izrada projektno – tehničke dokumentacije za rekonstrukciju objekata sa zamenom načina grejanja;

– Izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji javnih objekata;

– Izrada, usvajanje i sprovođenje Programa energetske efikasnosti grada Niša;

– Priprema i realizacija Projekta javno-privatnog partnerstva za rekonstrukciju 30 škola i vrtića. Predviđenom dinamikom se očekuje početak radova tokom 2021. godine;

– Pregovaranje sa predstavnicima javnih zgrada u nadležnosti republike o hitnom priključenju na toplovodnu mrežu JKP „Gradska toplana“ Niš;

  • Sprovođenje Programa sufinansiranja mera unapređenja energetske efikasnosti stambenih zgrada – uz podršku Svetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj obezbediće se izrada Programa čime će se utvrditi detalji, a zatim i realizacija ovog Programa. Predviđenom dinamikom se očekuje početak radova tokom 2021. godine;
  • Uključivanje javnosti u izradi i izrada, usvajanje i sprovođenje dugoročnih strategija iz oblasti lokalne energetike – kroz aktivnosti izrade Akcionog plana održivog razvoja energetike i smanjenja uticaja na klimatske promene 2030 i Mape puta energetske tranzicije 2050;
  • Pošumljavanje i ozelenjavanje grada. Količina zelenila u gradu osetno utiče na kvalitet vazduha i ceo ekosistem. Sprovesti plan masovne sadnje drveća, povećanja zelenih površina, kao i postavljanja vertikalnih zelenih zidova i stimulisati gradnju zelenih zgrada;
  • Unaprediti monitoring kvaliteta vazduha grada Niša u sklopu lokalne mreže mernih stanica, nabavkom opreme i definisanje novih mernih mesta za merenje nivoa zagađujućih materija u vazduhu;
  • Uspostavljanje ekoloških standara gradskog saobraćaja (električni motori ili hibridni pogon na gas);
    Izrada plana ozeljavanja grada i studije izvodljivosti pošumljavanja;
  • Uvođenje obaveznog čišćenja dimnjaka i individualnih ložišta po evropskim standardima;
  • Edukacija građana za zdrave stilove života; o značaju ozeljenjavanja i održavanja zelenih površina, kao i o urbanoj poljoprivredi i o energentima za potrošače i individualna domaćinstva.

Izvor: Grad Niš

Otkrivena nova vrsta ptice za faunu Srbije

Na Dunavu kod Banoštora, u blizini Parka prirode Begečka jama, pronađena je nova vrsta ptice za faunu Srbije. Istraživači Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su tokom zimskog popisa ptica vodenih staništa sa broda Dijana u vlasništvu JP „Vojvodinašume“ pronašli i snimili jednog žutokljunog morskog gnjurca (Gavia adamsii).

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

U poslednjih 200 godina, koliko se prate divlje ptice na području Srbije, pouzdano su zabeležene i dokumentovane 362 vrste, pokazuju podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

„Broj istraživača i ljubitelja ptica kod nas poslednjih godina vidno se povećava, te stoga dolaze i rezultati. Iako su naše ptice relativno dobro istražene pronađeno je 10 novih vrsta ptica za područje Srbije u poslednjih pet godina – no to nije lak zadatak. Želja svakog posmatrača ptica je da pronađe nešto nesvakidašnje i novo, ali je potrebno mnogo sreće i provedenog vremena u prirodi da se to dogodi i zabeleži“, kaže Marko Šćiban, rukovodilac zimskog popisa ptica vodenih staništa.

Žutokljuni morski gnjurci gnezde se u dalekim tundrama severne Azije i Severne Amerike. Celokupna svetska populacija broji između 11.000 – 21.000 odraslih jedinki, što ovu vrstu svrstava u malobrojne i retke. U zimskom periodu zadržavaju se u priobalju severnih mora, a izuzetno retko pojavljuju se na kopnenim vodama u Evropi. Ovaj retki gost sa severa je i ugrožena vrsta čija populacija značajno opada zbog nelegalnog lova i krivolova.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Nemci ne žele fabriku Teslinih električnih vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Tchompalov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Tchompalov)

Kada je automobilski koncern Tesla najavio izgradnju pogona nedaleko od Berlina, vest je lepo dočekana od strane lokalnog stanovništva i predstavnika vlasti, ali sada su se pojavili i prvi glasovi protiv.

Objava šefa uprave kompanije Tesla Ilona Maska da će svoju evropsku gigafabriku za proizvodnju prestižnih električnih automobila sagraditi u Grinhajdeu, mestu jugoistočno od Berlina, iznenadila je mnoge.

Grinhajde je mesto sa oko 8.000 stanovnika, tipično za saveznu pokrajinu Brandenburg, koja okružuje nemačku metropolu Berlin sa jezerima, rekama, šumama i livadama.

Duh provincije bivše Istočne Nemačke u Grinhajdeu vidljiv je na svakom koraku.

Gigafabrika kao ekološko rešenje

Protivnika industrijalizacije prigradske idile bilo je i na samom početku, ali čini se da su oni sada preuzeli inicijativu.

Uostalom, mnogo je lakše mobilisati ljude protiv gradnje fabrike, nego za gradnju.

Izgradnja bi trebalo da počne već ove godine. Ali pre toga bi trebalo raščistiti teren i obezbediti dovoljno prostora za izgradnju, što bi u ovom slučaju značili poseći 300 hektara šume.

Zagovornici izgradnje smatraju da je vremenski plan ambiciozan, ali ne i neostvariv.

“Moramo da mislimo na dugoročni značaj izgradnje gigafabrike, da ne mislimo samo regionalno već šire. A za posečena stabla će se sigurno pronaći neko rešenje”, kaže za “Deutsche Welle” jedan od lokalnih zagovornika izgradnje Tesline fabrike.

Kultura “nedobrodošlice”

I ostali zagovornici podržavaju izgradnju, ali imaju šire ekološko objašnjenje. “Bilo bi loše kada bi Grinhajde poslao poruku ‘Niste dobrodošli’. Istina je da će se poseći nekoliko stabala, ali koliko bi stabala bilo uništeno kad se ne bi proizvodili karbon-neutralni automobili poput Teslinih”, kaže jedan od njih.

Protivnicima izgradnje ti argumenti su suviše tanki. Njima posebno smeta to što lokalne vlasti koje slave zbog dolaska Tesle, nastoje da umanje vrednost šume koja bi trebalo da bude žrtvovana.

“Problem je to što vlasti pokušavaju da nas ubede da je šuma koja bi trebalo da bude posečena ‘bezvredna crnogorična šuma’. Ali samo crnogorična stabla sa svojim dubokim korenjem i mogu da prežive u ovom peskovitom tlu tokom sušnih perioda”, kaže jedan od protivnika izgradnje fabrike.

Drugom smeta nemačko licemerje kada je u pitanju zaštita životne sredine. “To je tipično: mi ukazujemo na uništavanje šuma u Brazilu, a istovremeno žrtvujemo netaknutu šumu zbog industrijalizacije“, kaže on i pita se zašto nije bila predložena izgradnja negde južnije u Brandenburgu, tamo gde ima mnogo napuštenih rudnika i gde ljudi ionako vape za poslom.

Osetljivo pitanje vode

Foto: Wikipedia/Lienhard Schulz

Ipak, najviše uzbuđuje činjenica da bi gigafabrika trebalo da se gradi u vodozaštitnom području.

Prema nekim informacijama, u Tesli planiraju da na području fabrike izbuše sopstveni bunar kako bi pokrili ogromne potrebe proizvodnje.

Prema drugim informacijama, odustali su od te namere i planiraju da dovode vodu iz drugih izvora što bi, kažu kritičari, onda prouzrokovalo probleme s podzemnim vodama.

Voda ostaje škakljiva tema. “Ako zaista budu izgradili svoj bunar, onda će nivo naših jezera drastično opasti”, kaže jedan zabrinuti protivnik i dodaje da je to dokaz koliko lokalne vlasti ne brinu za pitku vodu.

Druge pak brinu otpadne vode. “Tu se planiraju talionica i lakirnica, a možda i proizvodnja akumulatora. To je mnogo opasnih otpadnih materija i teško je zamisliti šta bi bilo s podzemnim vodama u slučaju neke nesreće”, napominju protivnici.

Nedostatak infrastrukture

Treći argument protivnika gradnje je navodni nedostatak infrastrukture u malom Grinhajdeu.

“Da budemo iskreni, Grinhajde nije spreman za gigafabriku. Ulice su uske, a za izgradnju nekog novog stambenog prostora nema mesta”, kaže jedan od protivnika.

Njegova supruga ne prihvata ni argument da će nova fabrika doneti i nova radna mesta.

“Ljudi koji ovde žive rade u Berlinu. Mi ovde nemamo problema s radnim mestima”, kaže ona.

Tesla će ionako da zapošljava stručnjake koji će dolaziti iz drugih delova Nemačke, jer ih ovde nema. “Dakle, nikakve koristi za Grinhajde”, zaključuje.

Strasti su se smirile nakon što je šef “Tesle” Elon Mask preko Tvitera poručio da njegovoj fabrici neće biti potrebno ni približno onoliko vode koliko to protivnici tvrde.

A što se tiče šume, ona će biti samo jednim delom posečena. Pritom se, ukazuje Mask, ne radi o kvalitetnoj istorijskoj šumi, već o crnogorici koja je posađena za potrebe papirne industrije u bivšoj Istočnoj Nemačkoj.

Od vikenda se u Grinhajdeu više ne protestuje – ali verovatno samo do dolaska prvih bagera.

Demonstracije protivnika pokušala je da instrumentalizuje populistička Alternativa za Nemačku (AfD), ali njihov predstavnik je, kako prenose agencije, oteran.

Izvor: RTS

Razvoj mreže elektropunjača

Photo: Energetski portal/Zana Sisic
Foto: Iz privatne arhive Dragana Buače

Prema podacima koji pristižu iz javnih preduzeća i privatnih kompanija, u Srbiji se povećava broj isporučenih i ugrađenih punjača za električna vozila. Ako se ovaj trend rasta u sektoru elektromobilnosti nastavi, postepeno će se i naša zemlja približiti evropskim državama koje su već daleko odmakle u razvoju mreže punjača i broju električnih vozila na putevima.

Među renomiranim proizvođačima elektropunjača, ali i rešenjima koja digitalno objedinjuju povezivanje i kontrolu mreže elektropunjača, ističe se kompanija Schneider Electric. Ova kompanija razvija povezane tehnologije i rešenja za upravljanje energijom i procesima na bezbedan, pouzdan, efikasan i održiv način, a upravo su rešenja u elektromobilnosti oblast gde Schneider Electric može mnogo da pruži.

U Srbiji, kompanija je prisutna od 1997. godine, a u bogatom portfoliju proizvoda i rešenja, njihovi punjači čine važan segment razvoja elektromobilnosti na našem tržištu. Koliko ima punjača pod njihovim brendom EVlink na parkinzima i ulicama širom Evrope i kod nas, pitali smo Dragana Buaču, direktora prodaje za komercijalne i industrijske objekte u kompaniji Schneider Electric Srbija.

EP: Možete li da povučete paralelu između položaja Schneider Electric u Francuskoj, i širom Evrope, sa onim koji trenutno imate na Balkanu i Srbiji?

Dragan Buača: Francuska je jedna od najrazvijenijih evropskih zemalja u ovoj oblasti. Činjenica je da su organizacije u Francuskoj, kao što su pošta, taksi i dostavne službe, javni prevoz i ostala komunalna preduzeća koja poseduju velike flote vozila prepoznale prednosti upotrebe električnih vozila. Istraživanja govore da su prelaskom na upotrebu električnih vozila u mogućnosti da smanje operativne troškove i troškove održavanja do čak 50 odsto.

To je dalo podstrek i privatnim vlasnicima električnih automobila da instaliraju punjače za sopstvene potrebe u privatnim garažama, a gradske službe ih postavljaju na javnim površinama i komercijalnim parkinzima. U većim gradovima su razvijeni čitavi sistemi za iznajmljivanje električnih vozila. Danas u Evropi postoji oko 100.000 punktova za punjenje električnih vozila. Čak 76 odsto od ukupnog broja je koncentrisano u samo četiri zemlje Evropske unije: u Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Rekordna godina u prodaji električnih automobila u svetu bila je 2016, a procene su da će do 2025. godine svaki šesti automobil prodat u svetu biti na električni pogon. Procenjuje se da će to uticati da do tada broj elektropunjača u Evropi dosegne 2 miliona komada. Kada govorimo o Srbiji i Crnoj Gori, do sada je ugrađeno oko 100 elektropunjača.

EP: Kad je reč o eksploataciji elektropunjača, da li možemo primeniti iskustva iz Evrope na razvoj mreže punjača u Srbiji?

Dragan Buača: Ekspanzija prodaje električnih automobila u Evropi povlači i potrebu za ugradnjom elektropunjača. Na primeru Norveške najbolje se vidi koliko je taj trend snažan. U toj zemlji su vozila na električni pogon činila više od 30 odsto svih prodatih automobila u 2018. godini. U Norveškoj planiraju da do 2025. godine potpuno obustave prodaju vozila sa unutrašnjim sagorevanjem, kako bi se što više smanjilo zagađenje vazduha kao i emisija ugljen-dioksida.

To vreme neminovno dolazi i kod nas. Sveobuhvatno inovativno rešenje koje je Schneider Electric razvio za potrebe optimizacije i upravljanje mrežom instaliranih elekropunjača se zove EcoStruxure i to je jedno od rešenja koje svakako možemo očekivati da uskoro bude primenjeno u našem regionu.

EP: Koliko su kompanije u našoj zemlji prepoznale potencijal u razvoju elektromobilnosti?

Dragan Buača: U prethodne dve godine primetno je povećano interesovanje kompanija za ugradnju elektropunjača. Kompanije iz javnog sektora ali i privatne kompanije sve češće ugrađuju punjače na svojim parkinzima i u garažama.

EP: Šta kompanije navode kao osnovni motiv za uvođenje elektromobilnosti u svoje poslovanje?

Dragan Buača: Pre svega, motivi su ekološka svest i potreba za zaštitom životne sredine. Sa druge strane, tu je i želja investitora da korisnici koji voze automobile na električni pogon imaju pun komfor i mogućnost da dopune svoja vozila prilikom boravka u objektima investitora.

EP: Kako podići svesti o korišćenju novih tehnologija uključujući i elektromobilnost koja predstavlja takođe jedan od načina da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte?

Dragan Buača: Naš tim je u svakodnevnom kontaktu sa klijentima. Trudimo se da što je više moguće promovišemo potrebu za korišćenjem vozila na električni pogon kroz seminare, konferencije, prezentacije i na druge načine. Važan vid podizanja svesti o neophodnosti zaštite životne sredine, samim tim i upotrebe vozila na električni pogon, predstavljaju i tekstovi poput ovog u specijalizovanim magazinima i na portalima. Svakako su i potreba za optimizacijom potrošnje u upotrebi električne energije i izazovi da proizvedena energija bude zelena, što se dobija ugradnjom solarnih panela u kombinaciji sa elektropunjačima, neki od bitnih razloga zbog koga se investitori odlučuju da budu ekološki odgovorni.

Foto: Energetski portal/Žana Šišić

EP: Osim tri ugrađena punjača, u drugom turnusu je planirano da se ugradi još punjača na parkingu kompanije ZF u Pančevu. Koliko ste zadovoljni ovom saradnjom i kako očekujete da se ova saradnja odrazi na druge kompanije?

Dragan Buača: U drugoj polovini ove godine izvršena je dogradnja i proširenje fabrike ZF u Pančevu i isporučeno je i ugrađeno 6 novih elektropunjača na parkinzima kompanije. Mi smo vrlo zadovoljni i ponosni na ovu saradnju, kako sa investitorom, tako i sa kompanijom MT-KOMEX, koja je naš specijalizovani partner za integraciju elektropunjača. Posebno je interesantno rešenje gde je iznad parking mesta postavljena nadstrešnica sa solarnim panelima preko kojih se pune baterije elektropunjača, tako da energija kojom se pune električni automobili na ovom parkingu 100 odsto zelena.

Svakako da je kompanija ZF kao jedan od svetskih lidera u razvoju rešenja za mobilnost u budućnosti (eng. solutions for the mobility of the future) odličan primer i ostalim kompanijama za podizanje ekološke sveti i promociju potrebe za upotrebom električnih vozila i ugradnju elektropunjača u Srbiji.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala Zeleni izumi, decembar 2019. – februar 2020.

Koalicija 27: “Prosečno prekomerno zagađen vazduh je i dalje – prekomerno zagađen vazduh”

Foto: Beogradska otvorena škola

Koalicija 27 izražava zabrinutost povodom rezultata prvog sastanka Radne grupe za zaštitu vazduha u Republici Srbiji, održanog 21. januara 2020. godine i saopštenja koje je Vlada Republike Srbije izdala tim povodom. Smatramo da plan Vlade Republike Srbije umanjuje značaj problema zagađenja vazduha i da predložene mere nisu u skladu sa zvaničnim podacima institucija Republike Srbije o samom zagađenju vazduha, navode članovi Koalicije 27.

Foto: Beogradska otvorena škola

Radna grupa je građanima poručila da nema razloga za zabrinutost povodom trenutnog stanja, jer je koncentracija čestica blizu prosečnim vrednostima za ovo doba godine, ali nije objasnila da to i dalje znači da je vazduh u Srbiji prekomerno zagađen.

Kada se uporede podaci Agencije za zaštitu životne sredine za 2016, 2017. i 2018. godinu, uočava se trend pogoršanja kvaliteta vazduha, koji kod nosioca javnih ovlašćenja, a pre svega Vlade Republike Srbije, treba da izazove zabrinutost.

U periodu od oktobra do decembra prethodne godine, prekoračenja dnevnih graničnih vrednosti PM 10 čestica su zabeležena na gotovo svim stanicama Agencije za zaštitu životne sredine na kojima se meri koncentracija ove zagađujuće materije. Valjevo i Kosjerić prednjače u broju dana sa prekomernim zagađenjem u periodu od oktobra do decembra: vazduh je bio prekomerno zagađen 57 dana u Valjevu i 54 dana u Kosjeriću, dok je u Beogradu vazduh bio prekomerno zagađen do 29 dana (Novi Beograd). Dozvoljeni broj dana sa prekoračenjem dnevne vrednosti PM 10 na mernom mestu je 35, podseća Koalicija 27.

Prekomerno zagađenje vazduha nastavilo se i u januaru 2020. i zabeleženo je na većini stanica kojima se vrši merenje PM 10 čestica. U gradovima poput Užica i Valjeva prosečne dnevne koncentracije PM 10 čestica su samo jedan do dva dana bile ispod zakonom propisane granice od 50 mg/m3 za period od 24 sata. Rekordne vrednosti koncentracija PM 10 čestica, deset i više puta veće od dozvoljene dnevne granične vrednosti, zabeležene su u Smederevu, Užicu i Pančevu.

Sama činjenica da je vazduh u zimskim mesecima u istoj meri prekomerno zagađen kao i prethodnih godina upravo predstavlja razlog za zabrinutost, jer ukazuje da nadležni organi i institucije nisu učinili ništa da to stanje poprave.

Zabrinjavajuća je konstatacija da nema razloga za zabrinutost trenutnim stanjem, naročito ako se u vidu imaju podaci Svetske zdravstvene organizacije, prema kojima usled zagađenja unutrašnjeg i ambijentalnog vazduha godišnje prevremeno umre gotovo 11.500 građana Srbije, kao i da troškovi povezani sa lečenjem zdravstvenih posledica zagađenja vazduha u Srbiji dostižu i do 33 odsto BDP-a. Izveštaj Evropske agencije za zaštitu životne sredine pokazuje da se Srbija nalazi na vrhu liste zemalja po broju izgubljenih godina života na 100.000 građana. Poređenja radi, građani Srbije izgube 11 puta više godina života usled zagađenja vazduha od građana Norveške. Zagađenje vazduha u Srbiji itekako treba da izaziva zabrinutost, kako građana tako i nosioca javnih ovlašćenja koji imaju odgovornost da ovaj problem rešavaju.

Brigu dalje izaziva i odabir mera za smanjenje zagađenja vazduha u Srbiji koje predviđaju subvencije za kupovinu elektro i hibridnih vozila, iako ne postoje zvanični podaci koji bi opravdali takvu meru. Podsećamo da zvanični podaci Agencije za zaštitu životne sredine ukazuju da su najveći izvor PM 10 i PM 2.5 čestica toplane snage manje od 50 MW i individualna ložišta, dok sektor saobraćaja povećanoj koncentraciji ovih čestica doprinosi sa svega 6 odsto. Kada se govori o individualnim ložištima kao najznačajnijim izvorima čestičnog zagađenja, značajno je da se istakne i da se većina građana, koji imaju individualna ložišta kao izvor energije za grejanje, nalazi u stanju energetskog siromaštva, i da bi merama subvencionisanja trebalo obuhvatiti pre svega ovu grupu građana. Podaci Republičkog zavoda za statistiku i druga istraživanja pokazuju da:

  • gotovo 60 odsto domaćinstava u Srbiji koristi čvrsta goriva za grejanje, a više od 50 odsto domaćinstava poseduje šporete čija je efikasnost manja od 40 odsto;

  • gotovo 90 odsto najsiromašnijih građana greje se upravo na čvrsta goriva;  

  • 39 odsto domaćinstava u Srbiji u toku zime greje samo jednu sobu.

Uzevši ove podatke u obzir, jasno je da mera subvencionisanja kupovine privatnih električnih i hibridnih vozila javnim novcem nije adekvatna mera koja će otkloniti uzrok zagađenja vazduha, tvrdi Koalicija 27.

Saopštenje završava pozivajući članove Radne grupe za zaštitu vazduha u Republici Srbiji da mere za smanjenje zagađenja vazduha definišu u skladu sa zvaničnim dostupnim podacima o izvorima zagađenja, kao i da se u ocenjivanju kvaliteta vazduha i informisanju javnosti oslanjaju na važeće propise – Zakon o zaštiti vazduha i prateće podzakonske akte, kao i Zakon o javnom informisanju i medijima, koji istinito, nepristrasno, pravovremeno i potpuno informisanje svih građana Republike Srbije prepoznaje kao javni interes.

Prosečno prekomerno zagađen vazduh je i dalje – prekomerno zagađen vazduh.

Izvor: Koalicija 27

Skup Evropske parking asocijacije u septembru u Beogradu

Foto: Grad Beograd/Predrag Mitić
Foto: Grad Beograd/Predrag Mitić

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić je zajedno sa predsednikom Evropske parking asocijacije Lorensom Banermanom obišao garažu „Obilićev venac”, koja je prošle godine dobila prvu nagradu u kategoriji „Najbolje rekonstruisane garaže” na konkursu ove organizacije. Vesić je tom prilikom podsetio da je EPA najveća organizacija u Evropi i da obuhvata parkirališta iz više desetina zemalja, te da je „Parking servis” deo tog velikog sistema kao jedino preduzeće iz zemlje van Evropske unije.

Zamenik gradonačelnika je najavio da će se u septembru u Beogradu održati Generalna skupština Evropske parking asocijacije.

“To će biti velika čast i priznanje za naš glavni grad, jer će ljudi iz čitave Evrope koji se bave ovim poslom doći kod nas. Garaža ‘Obilićev venac’ prva je ‘zelena’ garaža u Evropi i jedna od sedamnaest u svetu. Garaža ima sopstvene solarne panele, zahvaljujući kojima se koristi energija Sunca, kao i šest elektropunjača, a ugrađeni su potpuno ekološki materijali”, rekao je Vesić, podsećajući da svi koji se ovde parkiraju nadalje mogu besplatno da koriste bicikle.

Vesić je ocenio da su ova garaža i predstojeći skup dokazi da držimo korak sa svetom, ali deo puta za rešavanje problema zagađenja.

Zamenik gradonačelnika je podsetio na to da je garaža izgrađena 2017. godine, te da će ih po uzoru na nju biti još u gradu. On je precizirao da osim ove, i garaža na Zelenom vencu takođe ima elektropunjače, te da će jedna od 43 najavljene ekološke mere biti izgradnja još sedamnaest punjača za električne automobile.

“Pripremaju se i dodatne pogodnosti, kao što je besplatno parkiranje za ovu vrstu vozila, kako bi se pospešilo njihovo korišćenje, a smanjilo korišćenje vozila na dizel, pogotovo onih sa starim motorima”, najavio je Vesić.

Foto: Grad Beograd/Predrag Mitić

On je gostima izrazio zahvalnost, dodajući da ćemo zasigurno biti dobri domaćini skupa, i pozvao ih da Beograd posete i turistički.

Banerman, koji je doputovao u našu prestonicu sa 12 članova Upravnog odbora Evropske parking asocijacije, naveo je da je nagrada koju je ova javna garaža dobila veoma važna za čitavu državu i za sve sugrađane, kako bi razumeli da imaju jedno od odličnih rešenja za parkiranje.

“Na Generalnoj skupštini Evropske parking asocijacije okupiće se predstavnici iz 22 zemlje. Doći će ljudi koji slično razmišljaju i koji će razmeniti ideje o tome kako bi trebalo da izgleda razvoj parkinga u narednom periodu”, rekao je Banerman i dodao da smatra da Beograd daje veoma važne inicijative u ovoj oblasti.

Čestitao je Beogradu i poručio da se sada svakako očekuje da ljudi iz čitavog sveta dođu u posetu, sa željom da vide ovaj objekat.

Garaža „Obilićev venac” je sa još 40 garaža bila u konkureniciji za najbolje rekonstruisanu garažu, a 2018. godine dobila je i „Parksmart” sertifikat i na taj način postala prva „zelena” garaža u Evropi.

Događaju je prisustvovao predsednik Udruženja parkirališta Srbije Radenko Vuković.

Izvor: Grad Beograd

Subvencionisanje poljoprivrede u Somboru

Foto-ilustracija: Pixabay

Agrobiznis centar za ruralni razvoj i razvoj poljoprivredne proizvodnje u saradnji sa Gradom Somborom raspisao je Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za subvencionisanje poljoprivredne proizvodnje i unapređenje funkcionisanja individualnih poljoprivrednih gazdinstava na teritoriji grada Sombora za 2020. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Za realizaciju Konkursa predviđen je ukupan iznos od 5.000.000.00 dinara sa PDV-om. Sredstva za podršku investicija  prema  Konkursu  dodeljuju se bespovratno. Bespovratna sredstva za podršku investicija po ovom konkursu utvrđuju se u iznosu do 100 odsto od ukupne vrednosti.

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi do 250.000,00 dinara sa PDV-om. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi je 50.000,00 dinara sa PDV-om.

Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava imaju fizička lica – nosioci registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva u aktivnom statusu sa teritorije Grada Sombora.

Obrazac prijave se podnosi od 27. januara do 12. februara 2020. godine, u prostorijama ABC, Laze Kostića 5, svakog radnog dana od 8 do 15 časova.

Više informacija, način prijave i potrebne obrasce možete pogledati OVDE.

Dodatne informacije možete dobiti lično u Agrobiznis centru od 8 do 15 časova, Laze Kostića br. 5 u Somboru,  ili putem mejla office@agrobizniscentar.rs.

Izvor: Grad Sombor