Home Blog Page 782

Potpisan protokol o saradnji „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Program „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini” ušao je u drugu deceniju realizacije. JP „Vojvodinašume“ je zajedno sa još pet pokrajinskih sekretarijata, Pokretom gorana Vojvodine, društveno-odgovornim firmama i Univerzitetom, 28. januara 2020. godine, potpisalo Protokol o saradnji, čime su se sve institucije obavezale da će udruženim snagama, tokom aktuelnog projekta, raditi na tome da nam obrazovne ustanove, koje su uključene u akciju, budu što zelenije i čistije.

Ističući činjenicu da preduzeće podržava ovaj program, od njegovog samog početka, izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj dr Marko Marinković naglasio je važnost intenzivnog rada na obrazovanju najmlađih, kako bi im približili i pomogli da razumeju šumarsku struku kao jednu od privrednih grana koja značajno doprinosi kreiranju slike o „zelenoj“ Vojvodini. Marinković je istakao da će preduzeće, kao i do sada, pružati punu podršku ovom programu, kako kroz donacije sadnica tako i kroz održavanje edukativnih časova i poseta zaštićenim područjima.

Projektu ozelenjavanja škola priključila se, od ove godine, kao partner i Radio-televizija Vojvodine, koja će aktivno izveštavati javnost o sprovođenju programa.

Protokol o saradnji potpisalo je ukupno 16 partnera: pet pokrajinskih sekretarijata, Grad Novi Sad, Radio-televizija Vojvodine, JP „Vojvodinašumeˮ, Fabrika cementa ,,Lafarž“ iz Beočina, Svetska organizacija za zaštitu prirode – WWF, Udruženje „Čepom do osmehaˮ, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Pokreti gorana Novog Sada i Sremske Mitrovice, RECAN – fond za reciklažu limenki, kao i “Retro digital agency” – kreativna marketinška digitalna agencija.

Na ovogodišnjem konkursu prijavilo se 128 škola iz Vojvodine i one će, shodno ostvarenim rezultatima, adekvatno biti nagrađene tokom juna meseca.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Pet svetskih kompanija zainteresovano za izgradnju nuklearne elektrane u Bugarskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Natalya Letunova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Kako prenosi Nova ekonomija, kompanije koje se nalaze u užem izboru odobrenih strateških partnera za izgradnju nuklearne elektrane “Belene” u Bugarskoj su Kineska nacionalna nuklearna korporacija (CNNC), Atomenergoprom AD koji je deo Rosatoma, južnokorejska Hidro-nuklearna energija, Framatom SAS iz Francuske i američki Dženeral elektrik (General Electric).

Kompanije su pozvane da potpišu ugovor o poverljivosti podataka, nakon čega bi trebale da dobiju memorandum sa bugarskim vlastima.

Sledeći rok za podnošenje obavezujućih ponuda je 31. maj 2020. godine.

Oni će takođe imati pristup informativnoj sali Nacionalne električne kompanije EAD.

Framatom i Dženeral elektrik našli su su se u užem izboru nakon što su predložili da isporuče opremu za planiranu elektranu i organizuju finansiranje za nju, saopštilo je Ministarstvo energetike u decembru, kada je pozvalo kandidate da podnesu obavezujuće ponude.

Nuklearna elektrana “Belene” će se nalaziti u istoimenom gradu, na krajnjem severu zemlje, odnosno granici sa Rumunijom na Dunavu.

Njena izgradnja je otpočinjana i obustavljana više puta i traje od perioda komunizma u Bugarskoj.

U decembru 2016. godine, nakon međunarodne arbitraže, Bugarska je platila oko 600 miliona evra obeštećenja ruskom “Atomstroiekport” za opremu koju je kompanija proizvela za projekat i delimično isporučila tokom osamdesetih i devedesetih godsina. Oprema se sada čuva na mestu predviđenom za izgradnju elektrane.

Izvor: Nova ekonomija

Neverovatno otkriće – kako izgleda površina Sunca?

Photo: NSO/AURA/NSF

Verovatno ste jedni od mnogih koji se osećaju osetno bolje kada na nebeskom svodu nema oblaka koji bi zaustavili priliv pozitivnih vibracija Sunca ili onih koji uživaju u okruženju okupanom žutom svetlošću tokom tzv. zlatnog sata dana. Sunčevi zraci daleko se vide, ali uprkos tome što raspolažemo brojnim podacima o njegovoj veličini, obliku, udaljenosti i kretanju i što ga proučavamo dugi niz godina, tek nedavno smo dobili fotografije površine Sunca u izuzetno visokom kvalitetu – preciznije, pet puta višem u odnosu na prethodno napravljene. One pokazuju da je čak i izbliza prilično očaravajuće.

Foto: NSO/AURA/NSF

Fotografije su zabeležene teleskopom pod nazivom Danijel Inuje koji se nalazi na vrhu uspavanog vulkana Haleakala na Havajima (Sjedinjene Američke Države), višem od 3000 m, zato što tamošnji atmosferski uslovi i vremenske prilike pogoduju posmatranju svemira. Reč je o najmoćnijem solarnom teleskopu na svetu, a prema tvrdnjama Američke nacionalne fondacije za nauku (NSF), Danijel Inuje je obezbedio do sada najdetaljniji prikaz središnje zvezde Sunčevog sistema.

Domet teleskopa deluje još fascinantnije kada se u obzir uzme činjenica da prečnik Sunca iznosi 1,4 miliona kilometara, tj. da je ono 109 puta veće od Zemlje, kao i da je od nje udaljeno čak 149 miliona kilometara.

Na snimcima se vidi usijana, uzburkana plazmatična masa nalik ćelijama. One obavijaju sunce i u stvarnosti zauzimaju površinu otprilike jednaku površini Francuske (više od 600.000 km2).

Teleskop poseduje sistem od dva odgledala – jednog prečnika 4,24 m i drugog prečnika 0,65 m. S obzirom na to da prikuplja solarnu toplotu, za njegovo hlađenje je neophodan podzemni cevovod dugačak više od 11 km. Veće dimenzije ogledala nude veću rezoluciju fotografija, objasnio je naučnik Denis Overbaj.

Završetak radova na kupoli teleskopa i ozbiljnije studije se na ovom mestu očekuju tek u leto. Pomoću moćne tehnologije, stručnjaci će potecijalno odgonetnuti brojne misterije o Suncu – poput toga zašto je spoljašnji Sunčev omotač, tj. korona, milionima stepeni toplija u odnosu na njegovu površinu.

Iako su čak i objavljeni snimci probudili ogromnu pažnju javnosti, naučni krugovi smatraju da će Danijel Inuje tek u budućnosti dosegnuti stvarni vrhunac svojih kapaciteta. “Prve fotografije su tek početak. Solarni teleskop Inuje će tokom svog petogodišnjeg životnog veka prikupiti više informacija o našem Suncu nego što je prikupljeno od 1612. godine kada je Galileo Galilej prvi put uperio teleskop ka tom nebeskom telu”, istakao je Dejvid Bobolc, programski direktor za astronomiju u NSF.

Veruje se da će solarni teleskop sa Havaja takođe unaprediti razumevanje vremena u svemiru i da će omogućiti čovečanstvu da predvidi događaje koji bi mogli da imaju razoran uticaj na našu planetu.

Jelena Kozbašić

Aktivisti u Nemačkoj zauzeli elektranu na ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Trung Nguyen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wil Stewart)

Savezni kabinet nemačke vlade je 29. januara usvojio predlog zakona o smanjenju i ukidanju proizvodnje električne energije iz uglja, koji sadrži propise o smanjenju i prestanku proizvodnje električne energije iz uglja i lignita i poništavanju izdatih sertifikata o ugljen-dioksidu. Njime se propisuju visine naknada za potrošače električne energije u slučaju povećanja cena električne energije zbog ukidanja uglja, isplate naknada za prilagođavanje starijih radnika u sektoru uglja kako bi se olakšalo njihovo penzionisanje i promocije konverzije uglja u fleksibilnu i klimatski povoljniju proizvodnju električne energije.

Vlada Nemačke je u decembru prošle godine objavila novi paket mera za borbu protiv klimatskih promena vredan 54 milijarde evra, od kojih je više od 45 miliona evra planirano nameniti operatorima elektrana na ugalj, zaposlenima i regijama na koje će najviše uticati napuštanje uglja. Nemačko sporo napuštanje uglja predstavlja pretnju evropskim naporima za ublažavanje klimatskih promena, jer drugim članicama EU-a koje su zavisne od uglja, poput Mađarske, Poljske i baltičkih država, šalje signal da nemaju potrebu za ubrzanjem tog procesa.

Novi zakon ima za cilj postupno napuštanje uglja i to najkasnije do 2038. godine, a zatvaranje prvog postrojenja na ugalj predviđeno je za kraj godine. No, uprkos tome, ovog leta se u pokrajini Severna Rajna-Vestfalija na distribucijsku mrežu očekuje priključenje novog postrojenja “Datteln 4″, snage 1.100 MW, za koje se tvrdi da će „zagađivati manje od starijih postrojenja.” Nemačka ministarka životne sredine Svenja Šulce pozdravila je predlog novog zakona i naglasila da predstavlja „važan doprinos zaštiti klime.“

„Ovim zakonom šaljemo važan međunarodni signal i dokazujemo da industrijski visokorazvijena zemlja može da ostvari energetsku tranziciju i sa proizvodnje električne energije iz uglja pređe na obnovljive izvore energije i istovremeno stvori nove ekonomske izglede za regije u kojima je iskorišćavanje uglja još uvek važna grana ekonomije“, dodala je Schulze.

Foto: Facebook (screenshot)

Međutim, to mišljenje ne dele aktivisti iz inicijativa “Ende Gelände” i “DeCOALonize” koji su novi zakon o smanjenju i ukidanju proizvodnje električne energije iz uglja nazvali „katastrofalnim“ i pozvali na „trenutno ukidanje uglja.“ U nedelju ujutru 150 aktivista ovih organizacija blokiralo je elektranu “Datteln 4”, kao i dve dizalice koje se koriste za umetanje uglja na transportne trake. Ovom akcijom protestvovali su protiv novog zakona, ali i protiv kršenja ljudskih prava u područjima vađenja uglja u Kolumbiji i Rusiji.

„Danas smo zauzeli postrojenje “Datteln 4” kako bismo političarima i grupi “Uniper” jasno i glasno poručili da nećemo tolerisati puštanje u pogon nove elektrane na ugalj, planirano u 2020. godini. Zakon o uglju je katastrofa kojom se krećemo prema svetu toplijem za 4-6 stepeni. Borićemo se protiv ovog postrojenja kao što smo se ranije borili za Hambeker šumu“, izjavila je glasnogovornica inicijative  “Ende Gelände”, Ketrin Henberger.

Inicijativa “Ende Gelände” se od 2015. godine specijalizovala za organizaciju masovnih akcija građanske neposlušnosti i svake godine mobilizuje na hiljade uglavnom mladih ljudi, za svoje spektakularne blokade elektrana na ugalj. „Ende Gelände“ se smatra delom međunarodnog pokreta za klimatsku pravdu, a svoj zahtev za napuštanje uglja, o kojem se danas široko raspravlja u medijima i civilnom društvu, inicijativa je uspešno nametnula u roku od tri godine.

Izvor: S.F./Ekovjesnik  

Podgorički park obuhvatiće površinu od 10.000 m2

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Podgorica će uskoro dobiti Podgorički park. Izgradnja Podgoričkog parka obuhvataće rekonstrukciju zelenih površina u Ulici Jovana Tomaševića od Visećeg mosta do mosta Milenijum.

Radovi su već počeli, pa je sa površine između mosta Milenijum i Moskovskog mosta uklonjeno nefunkcionalno i nebezbedno dečije igralište koje će biti zamenjeno novim parkovskim sadržajima i oplemenjeno novim sadnim materijalom.

Šarm stare dame protkan biljkama karakterističnim za ovo podneblje oživeće Podgoricu na jedan sasvim drugačiji način. Sadnjom autohtonih vrsta bele i crne murve, šipka, smokve, džanja i bagrema radiće se na tome da se u ovom parku dočara duh nekih prošlih vremena upletenih u moderno doba.

Pročitajte još:

Raprostranjen na preko 10.000 m² park će biti uređen u rustičnom stilu savremenog dizajna. Šetne staze biće urađene od rizle, klupe će biti postavljene oko starih sadnica u prirodnom stilu, a biće i napravljena mirna, romantična oaza sa koje će se pružati pogled na dva najlepša mosta u gradu – Milenijum i Moskovski. Na ovom mestu je planirana ugradnja klupa na kojima će ljubitelji Podgorice i prirode moći da odmaraju i uživaju u pogledu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Kako e-uprava čuva drveće?

Foto-ilustracija: Unsplash (Glenn Carstens-Peters)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

U Srbiji je trenutno pokrivenost internetom oko 60 odsto, a cilj je da u naredne tri godine 100 odsto građana i privrednika ima pristup internetu, jer je to danas jedno od osnovnih ljudskih prava, izjavila je premijerka Ana Brnabić. Najavila je da će u martu biti raspisan konkurs kako bi se internet uveo u 600 naselja u Srbiji i omogućilo njegovo korišćenje za 90.000 domaćinstava.

Na otvaranju skupa “Digitalna saradnja: transformacija vlada”, Ana Brnabić je rekla da je pušten u rad novi portal e-uprave i poručila da je digitalizacija i transformacija javne uprave velika šansa za korenitu reformu.”Srbija je potpuno posvećena digitalizaciji i prošli smo zaista težak put u poslednje tri godine, ali smo mnogo uradili”, poručila je Brnabićeva i navela da je Srbija u poslednje tri godine od zemlje koja nije imala ni osnovne registre u elektronskom obliku postala zemlja u kojoj se najveći broj informacija među organima razmenjuje elektronski.

Naglasila je da e-uprava takođe štiti životnu sredinu i računica pokazuje da smo uštedeli oko 103 miliona listova A4 papira, što je 517 tona papira i tako sačuvano više od 10.000 stabala.

Takođe je navela da je broj razmenjenih dokumenata dostigao 8 miliona što, kako je objasnila, znači da 8 miliona građana ili privrednika nije moralo da obilazi šaltere i donosi “na noge” papire, kao što je ranije bio običaj.

“Od zemlje u kojoj je svaki državni organ i lokalna samouprava čuvala dokumenta u sobicama došli smo do države koja ima najmoderniji Data centar gde čuvamo podatke građana na sigurnom, a gradimo još jedan u Kragujevcu“, kaže Brnabićeva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Hanaoka)

Brnabićeva je najavila da će u 2020. godini biti omogućen elektronski upis dece u vrtiće, kao i elektronski upis u osnovne i srednje škole. Podsetila je da je uveden e-Dnevnik, e-Repcept, e-Katastar, e-inspektor, elektronsko plaćanje poreza, elektronska prijava sezonskih radnika, e-Pravosuđe…

Navela je da je počela izgradnja prvog digitalnog koridora – Moravskog koridora koji će, kaže, omogućiti građanima i privredi u lokalnim samoupravama kao što su Čačak, Trstenik, Kruševac da imaju internet jednakog ili boljeg kvaliteta nego u Beogradu ili Novom Sadu.

U Beogradu su predstavnici Ujedinjenih nacija, među kojima je i Vinčenco Akvaro, koji vodi digitalizaciju vlada pri UN, predstavnici Estonije, zemlje koja je prepoznata kao lider u digitalizaciji, predstavnici Nemačke, Austrije, Švajcarske, Koreje, ali i predstavnici Albanije i Severne Makedonije, zemalja koje sa Srbijom učestvuju u takozvanoj “mini Šengen” inicijativi.

Izvor: RTS

Veliki broj mrtvih koala nakon seče drveća eukaliptusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Mélody P)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annika)

Desetine koala pronađene su mrtve ili povređene na plantaži drveća u Australiji, zbog čega su vlasti pokrenule istragu.

Drveće eukaliptusa, važno stanište koala, posečeno je u decembru, posle čega je na plantaži u saveznoj državi Viktorija na jugoistoku Australije ostalo svega nekoliko izolovanih grupa stabala, prenosi BBC.

Neke koale su uginule od gladi na preostalom drveću, dok su druge, očigledno, ubili buldožeri.

Oko 80 preživelih koala premešteno je sa plantaže i stavljeno pod specijalni nadzor.

U požarima koji su prethodnih meseci opustošili delove Australije stradale su desetine hiljada koala, koje su u Australiji na listi “ranjivih” vrsta. Grupa za zaštitu životne sredine “Prijatelji Zemlje Australija” saopštila je da je posle decembarske seče drveća bilo izveštaja o stotinama koala koje gladuju. Ta grupa je navela da su ljudi “očigledno bili svedoci kasapljenja mrtvih koala buldožerima”.

Ministarstvo za životnu sredinu Australije navelo je da će istražiti incident.

Lokalna meštanka Helen Oukli u sredu je prva digla uzbunu i objavila na Fejsbuku da je videla mrtve koale na plantaži: “Mrtve koale leže tamo. Ubijene majke i njihove male bebe. Australija treba da se stidi zbog ovoga. Potrebna nam je pomoć”, rekla je Oukli.

Grupa “Životinje Australija” saopštila je da je poslala ekipe na plantažu kako bi “spasila koliko god je moguće tih vrednih životinja”.

Za sada nije poznato koja kompanija stoji iza seče eukaliptusa, dodaje BBC.

Izvor: Zelena Srbija

U Boru počeo sa radom sajt posvećen sigurnosti u saobraćaju

Foto-ilustracija: Pixabay

Svesni problema stradanja učesnika u saobraćaju i činjenice da je u proteklih 35 godina u saobraćajnim nezgodama u Srbiji život izgubilo 40.000 ljudi, GIS udruženje Srbije je pokrenulo novu internet stranicu posvećen problemu bezbednosti u saobraćaju na teritoriji Republike Srbije www.sigurnestaze.com. Internet stranica sigurnih staza ima za cilj da sa stručnog stanovišta rasvetli fenomen saobraćajne nezgode i kroz edukativan karakter podigne svest o bezbednosti u saobraćaju, pružajući neophodne informacije i statističke pokazatelje kroz video materijale, uzroke i posledice saobraćajnih nezgoda.

Foto-ilustracija: Pixabay

U posebnom delu sajta nalaze se veb i mobilna aplikacija (www.bor.sigurnestaze.com), koje omogućavaju pregled, unos i izmenu podataka u blizini osnovnih i srednjih škola od strane građana, čime se pruža mogućnost svim učesnicima u saobraćaju da obeleže lokacije na karti, dodaju fotografije, postave opis i daju svoje predloge u cilju poboljšanja bezbednosti u saobraćaju na teritoriji grada Bora.

Kroz promovisanje Geografskog informacionog sistema (GIS) kao efikasnog alata za prikupljanje podataka, prostorno-atributivne pretrage i načine vizuelizacije prostornih podataka u vidu interaktivnih internet mapa i uspostavljanjem registra saobraćajne signalizacije u blizini obrazovnih ustanova, stvaraju se neophodni uslovi za opšte poboljšanje bezbednosti u saobraćaju, kako đaka, tako i svih učesnika u saobraćaju.

Kompletan metodološki prilaz ovom kompleksnom problemu, kreiran za potrebe projekta sigurnih staza, može se primeniti na sve gradove i opštine u Republici Srbiji.

Foto: GIS udruženje Srbije

Izrada sajta predstavlja nastavak realizovanog projekta GIS udruženja Srbije “Sigurne staze i putanje kretanja učenika osnovnih i srednjih škola u Boru”, koji je podržan u okviru projekta “Otvoreni podaci – otvorene mogućnosti” Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu, uz podršku Svetske banke i Fonda za dobru upravu Ujedinjenog Kraljevstva. Projekat sigurnih staza predstavlja pionirski projekat u Srbiji u oblasti bezbednosti dece i mladih u saobraćaju. Na osnovu pojedinačnih analiza za svaku školu o kritičnim tačkama i lokacijama i ukrštanjem podataka o saobraćajnim nezgodama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije sa Portala otvorenih podataka (www.data.gov.rs), koje su se desile u poslednjih pet godina sa saobraćajnom infrastrukturom i signalizacijom grada Bora, izrađen je digitalni model sigurnih staza i putanja kretanja učenika.

Izvor: GIS udruženje Srbije

Objavljen Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Ministarstvo zaštite životne sredine je 31. januara 2020. godine objavilo Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sugar Bee)

Opšti cilj javnog konkursa je zaštita i unapređenje životne sredine u okviru sledećih tema i oblasti:

  • zaštita prirode – ekološka mreža i zaštićena područja;
  • ekološko preduzetništvo – cirkularna ekonomija;
  • građanski aktivizam – primena zakona iz domena zaštite životne sredine, upravljanja otpadom i otpadnim vodama, strateške procene i procene uticaja na životnu sredinu, zaštite od zagađenja vazduha i zaštite od buke;
  • klimatske promene – ublažavanje klimatskih promena (smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte) i/ili prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove.

Rok za podnošenje prijava je 20 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa na internet stranici Ministarstva, odnosno zaključno sa 20. februarom 2020. godine.

Više informacija pogledajte ovde.

Da li će Amerika odustati od upotrebe fosilnih goriva?

Foto-ilustracija: Unsplash (Joseph Barrientos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Stackpoole)

Ovonedeljni izveštaj koji je objavila Američka agencija za energetiku pokazuje da će se emisije ugljen-dioksida koje potiču od upotrebe fosilnih goriva u Sjedinjenim Američkim Državama smanjiti tokom ove decenije, ali će se ponovo povećati od 2030. godine.

Agencija je uzela u obzir parametre koju pokazuju trenutna ekonomska kretanja i politiku energetske industrije u SAD-u. Postoji šansa da se emisije ugljen-dioksida smanje za samo 4 odsto do 2050. godine u Americi.

To je potpuno suprotno od preporuka Ujedinjenih nacija prema kojem bi države morale da preduzmu drastične mere kako bi se globalno zagrevanje sa svim svojim posledicama usporilo.

Glavnu prepreku predstavlja ekonomski, odnosno industrijski rast, što će uticati na porast potražnje energije, odnosno, potrebu za fosilnim gorivima.

Fosilna goriva, uključujući ugalj, naftu i gasa, sada čine oko 65 odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte u SAD-u. Izveštaj ukazuje na mogućnost da će potražnja za energijom nadmašiti korišćenje obnovljivih izvora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Fineas Anton)

Zabeležen je pad upotrebe uglja, što je predstavljalo ključan faktor u smanjenju emisija štetnih materija tokom 2019. godine. Ugalj stvara najveće količine ugljen-dioksida od svih fosilnih goriva. Gledano od 2005. godine, SAD su uspešno smanjile emisije ugljenika za 0,9 odsto. Ipak, taj broj treba utrostručiti u narednih 6 godina kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma.

Ujedinjene nacije upozoravaju da zemlje koje su potpisale Pariski sporazum moraju da pojačaju svoje napore kako bi ispunile obaveze vezane za smanjenje emisija gasova sa efetkom staklene bašte. Globalne temperature već su porasle za 1 stepen, te bi dosezanje praga od 1,5 stepeni moglo da se ostvari već do 2030. godine.

Pored toga, Amerika je prva država koja odustaje od sporazuma. Zvanično obaveštenje predali su Ujedinjenim nacijama prošle jeseni i povlačenje će biti formalno okončano u novembru.

Jelena Cvetić

Ulaganje od 190 miliona dinara za rekonstrukciju Gradskog stadiona u Zrenjaninu

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić i predsednik Pokrajinske vlade AP Vojvodine Igor Mirović potpisali su juče u Novom Sadu ugovor o dodeli sredstava Gradu Zrenjaninu u iznosu od 190 miliona dinara, za realizaciju II faze rekonstrukcije Gradskog stadiona u Karađorđevom parku. Grad Zrenjanin učestvovaće u sufinansiranju projekta sa još 34 miliona dinara.

Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine donela je odluku da se Gradu Zrenjaninu opredele ta sredstva na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje projekata u oblasti razvoja sporta na teritoriji AP Vojvodine. Ovaj projekat je predsednik Pokrajinske vlade ocenio kao jedan od značajnijih u novom investicionom ciklusu koji pokreće AP Vojvodina u 2020. godini i izrazio očekivanja da će rekonstruisani stadion u Zrenjaninu iznedriti nove sportske asove i doprineti razvoju sporta ne samo u našem gradu, nego i šire.

Predsednik Pokrajinske vlade Mirović uručio je ugovore predstavnicima 22 lokalne samouprave u AP Vojvodini za finansiranje i sufinansiranje 23 projekta u oblastima vodoprivrede i zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, saobraćajne infrastrukture, energetske efikasnosti, predškolskog i osnovnog obrazovanja i vaspitanja i u oblasti razvoja sporta, u ukupnom iznosu od 3,9 milijardi dinara.

Kako je najavljivano nakon završetka prve faze rekonstrukcije Gradskog stadiona u Zrenjaninu, druga faza obuhvatiće zamenu fudbalskog terena, proširenje tribina, renoviranje svlačionica, postavljanje drugog nivoa rasvete na stubovima do projektovanih 48 svetiljki na svakom, ali i uređenje okoline stadiona i proširenje parking prostora.

Završetkom svih planiranih radova, Gradski stadion u Zrenjaninu ispunjavaće uslove za održavanje međunarodnih atletskih takmičenja i za odigravanje superligaških mečeva u fudbalu, a grad će ponovo dobiti sportski objekat kakav zaslužuje i kakvim se može ponositi.

Izvor: Grad Zrenjanin

Plan održive urbane mobilnosti olakšaće kretanje kroz Beograd

Foto-ilustracija: Unsplash (Tim Gouw)
Foto: Grad Beograd

Plan održive urbane mobilnosti u periodu od 2020. do 2030. godine doneće niz konkretnih mera čijom će realizacijom Beograd obezbediti bolje funkcionisanje saobraćaja, smanjenje emisije štetnih gasova, adekvatnu zaštitu životne sredine, kao i podsticanje ljudi da koriste javni prevoz, voze bicikle ili pešače, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić nakon radionice koju je organizovala Radna grupa za izradu plana održive urbane mobilnosti.

Sastanku su prisustvovali glavni gradski urbanista Marko Stojčić i sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović.

Radojičić je podsetio na to da Beograd spada u grupu velikih gradova sa trendom povećanja broja stanovnika, ali i vozila, što ovu temu čini izuzetno važnom za srpsku prestonicu.

“Danas smo razgovarali o merama za brzo delovanje, sa čijom realizacijom možemo da počnemo nakon usvajanja plana koje se očekuje tokom tekuće godine. Reč je o kratkoročnim merama koje će građanima omogućiti brže i lakše kretanje kroz grad i koje će ih ohrabriti da menjaju navike u saobraćaju”, rekao je Radojičić.

Prema njegovim rečima, neke od konkretnih mera biće razvoj biciklističke mreže – staza, traka i parkirališta u ulicama Ustaničkoj, Surčinskoj, Mirijevskom bulevaru i Višnjičkoj ulici.

“Kratkoročne mere podrazumevaju uređenje pešačkih i biciklističkih staza u okviru postojećih zelenih površina, parkova, šuma i zaštićenih područja – Topčider, Volgina ulica, od Milana Rakića do Marijane Gregoran, izgradnja trotoara u Surčinskoj ulici, ali i uređenje i upravljanje saobraćajnim površinama u bolničkim kompleksima. Primera radi, u „krugu” Kliničkog centra Srbije razmatra se uvođenje „Vrabac servisa” i proširenje zone sa naplatom parkiranja u režimu „plave zone”. Implementacija ovih mera će takođe morati da bude praćena i postoji oko 40 indikatora koji bi trebali da daju odgovor na kvalitet urađenog posla”, zaključio je gradonačelnik.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paolo Chiabrando)

Osim kratkoročnih mera koje će biti preduzete, planom se predlažu i mere za čije je sprovođenje potrebno više vremena.

“Jedan od problema sa kojim se pešaci u Beogradu susreću jeste nedostatak uređenih površina za njihovo kretanje, odnosno trotoara. Planom održive urbane mobilnosti predviđaju se mere čijom će primenom to biti promenjeno. Veliki je to posao, a mere iz ovog plana nam pružaju odličnu osnovu”, dodao je gradonačelnik Radojičić.

On je istakao da Grad Beograd nastoji da što više radi na zaštiti životne sredine, jer u vreme klimatskih promena, kako je rekao, moramo pronaći adekvatan odgovor na konstantno povećanje potrošnje energenata, kao i sve druge faktore koji utiču na povećano zagađenje.

Izvor: Grad Beograd

U svetu sve važnije, a u BiH zanemarene – gde nestaju močvare?

Foto: Michel Gunther WWF

WWF Adria, svetska organizacija za zaštitu prirode, je uoči obeležavanja Svetskog dana močvara, u Sarajevu organizovala konferenciju za medije. S obzirom na to da je 2020. godina posvećena očuvanju biološke raznolikosti, to je i tema ovogodišnjeg dana močvara kojom se želi skrenuti pažnja na iznimnu važnost močvarnih staništa za prirodu i ljude.

Foto: Andrija Vrdoljak

I dok se u jeku klimatske krize, tresetišta močvare, bare i ostala vlažna staništa prepoznaju kao bitan faktor u smanjenju zagađenja, povećanju sigurnosti od suša i ublažavanju posledica klimatskih promena, u Bosni i Hercegovini ona se i dalje sustavno devastiraju i isušuju. Takav je slučaj i sa Hutovim blatom i Livanjskim poljem, dva jedinstvena prirodna fenomena od iznimnog nacionalnog, ali i međunarodnog značaja, koji nestaju pod pritiskom razvoja hidroelektrana i zahvata na njihovim vodotokovima.

„Bosna i Hercegovina potpisnica je Ramsarske konvencije o zaštiti močvarnih staništa čime se obvezala na svom teritoriju identificirati i zaštititi močvarna staništa od međunarodne važnosti. Do danas su prepoznata svega tri takva staništa u Bosni i Hecegovini – Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje. Unatoč tome, sva tri područja ugrožena su i svakim danom sve više nestaju. Nadležne vlasti kontinuirano propuštaju djelovati kako bi zaustavili degradaciju ovih područja, dopuštajući nastavljanje procesa koji su do toga doveli. Pri tom se javnim poduzećima poput Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, čija je neodrživa delatnost glavni uzrok nestanka Hutova blata, dopušta da nastave s takvim radom, bez insistiranja na sprovođenju mera ublažavanja posledica po prirodu, na što ih obvezuje zakon Bosne i Hercegovine“, objašnjava Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

Foto: Andrija Vrdoljak

Dugo su ova područja bila zanemarivana u Bosni i Hercegovini, i od strane javnosti i od strane vlasti, što je pogodovalo njihovoj devastaciji. Stoga je iznimno važno da pre svega lokalno stanovništvo, ali i nadležne vlasti, prepoznaju njihovu važnost za osiguravanje stabilnosti u neizvesnim vremenima koja su ispred nas, a koja će biti obeležena klimatskim promenama. Isto tako, potrebno je prepoznati i potencijal močvarnih područja za razvoj lokalnih zajednica u vidu održivog ekološkog i rekreativnog turizma.

„Danas smo sve svesniji važnosti koje močvare imaju za sav živi svet na Zemlji. Davno su prestale biti izvori bolesti i zaraza te je vreme da prihvatimo činjenicu kako od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa svi imamo korist. I priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje ovih staništa ključ je za očuvanje biološke raznolikosti, razvoj lokalnih potencijala i stabilnost planeta“, zaključuje Danijel Lončar iz WWF Adrije.

Izvor: WWF Adria

Beč teži da bude ugljenično neutralna metropola – kako planira da ostvari taj cilj?

Foto: Eurocomm-PR/Regina Huegli

Paket od 50 mera trebao bi glavni grad Austrije učiniti uspešnim “klimatskim primerom” za druge gradove i CO2 neutralnom metropolom.

Foto: Eurocomm-PR/Regina Huegli

“Beč je već godinama primer ekološko osveštenog grada. Ovim programom želimo pokazati da se Beč već duže vreme bavi zaštitom klime i da su preduzete brojne mere”, rekao je gradonačelnik Beča Majkl Ludvig.

Važan deo puta do grada koji će biti CO2 neutralan je “inteligentno umrežavanje” područja električne i toplotne energije, saobraćaja i odvoza otpada. Stoga će sa za širenje obnovljivih izvora energije odvojiti 1,2 milijarde eura, uključujući izgradnju novih fotonaponskih elektrana, solarnih sistema na krovovima javnih zgrada, te izgradnju vetroelektrana.

Pored toga, Beč sprovodi “pametne” projekte, poput korišćenja otpadne toplote iz glavnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za ekološko grejanje 106.000 domaćinstava.

Planira se i širenje postojeće mreže javnog prevoza. Kako bi se prepolovio broj putničkih automobila do 2030. godine, Beč također planira razviti mrežu izvan gradskih granica, i to na Donju Austriju.

Širenje mreže punjača za električne automobile u gradu trebalo bi da poveća i udeo elektromobilnosti u gradu. Očekuje se da će se stanice za punjenje u Beču udvostručiti na 2.000.

Ubuduće će, pored javnog prevoza, i bečka taksi vozila u velikoj meri biti električna.

Izvor: Eurocomm-PR

Atomska banja zapala za oko i čuvenom časopisu “Gardijan” kao savršena destinacija za odmor!

Foto-ilustracija: Pixabay

Čuveni britanski časopis “Gardijan” je nedavno objavio listu najboljih 10 mesta za odmor u istočnoj Evropi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Autor teksta Tristan Ruterford smatra da upravo u ovom geografskom regionu, od Češke do Ukrajine, turisti mogu da pronađu zdravstvene usluge visokog kvaliteta i neobičnosti – po povoljnim cenama. Među njegovim preporukama našla se i jedna srpska banja nadomak Čačka.

Srbiju je opisao kao zemlju “istačkanu” odmaralištima. Posetioce je uputio na sva mesta koja u svom imenu imaju reč “banja”, od Vrnjačke do Novopazarske, koje su prema Tristanovim tvrdnjama među najjeftinijim u Evropi. Konkurenciju je ipak oduvala Atomska banja sa svojim tradicijom dugom 2.000 godina.

Prema njegovom mišljenju, hidroterpija je posebno primamljiva. Vode bogate sumporom i natrijumom čine kupače blistavim. Pored toga, Tristan savetuje da probate i masaže, limfnu drenažu i elektroterapiju, a dodatnu dozu zdravlja neće vam “ubrizgati” medicinsko osoblje, već okruženje – šume belog jasena, lipe, hrasta i bresta.

Kada je reč o ostatku ovog područja, Tristan je uživao u Istarskim toplicama u Hrvatskoj i u spa-gradu Dudince u Slovačkoj.

Na spisak je uvrstio i Banjisht (Severna Makedonija), Bükfürdő (Mađarska), Truskavets (Ukrajina), Baile Herculane (Rumunija), Sanatorium Ozerny (Belorusija), Karlova Studánka (Češka) i Cieplice (Poljska).

Jelena Kozbašić

Kod Bileće će se graditi solarna elektrana na 133 hektara!

Foto-ilustracija: Pixabay

Vuk Hamović, najveći trgovac električnom energijom u regionu, planira da u selu Skrobotno kod Bileće izgradi ogromnu solarnu elektranu čije bi se fotonaponske ćelije prostirale na 133 hektara, saznaje portal CAPITAL.

Foto-ilustracija: Pixabay

Instalisana snaga ovog energetskog postrojenja biće 60 MW, a procenjena godišnja proizvodnja 84 GWh.

Kako saznaje portal CAPITAL, Vlada Republike Srpske je na zahtev Hamovićevog preduzeća “EFT International Investments Holding Limited”, na sednici održanoj 16. januara, ove godine donela Odluku o pokretanju postupka dodele koncesije.

“Ovlašćuje se Ministarstvo energetike i rudarstva da pripremi dokumentaciju za javno nadmetanje i u saradnji sa Komisijom za koncesije Republike Srpske sprovede postupak dodele koncesije u skladu sa zakonom”, navodi se u odluci Vlade.

Hamović u Republici Srpskoj, prema napisima na portalu CAPITAL, ima dva preduzeća koja svake godine obrću stotine miliona maraka kroz proizvodnju i izvoz električne energije.

Jedno je rudnik i termoelektrana “Stanari” kod Doboja koje je u 2018. godini imalo prihode od 196 miliona maraka i dobit od nepunih 40 miliona konvertibilnih maraka (oko 20,5 miliona evra). Drugi poslovni subjekat je EFT Bileća koja je od međunarodne trgovine električnom energijom u 2018. godini sa inkasirala 91,2 miliona konvertibilnih marki (oko 47 miliona evra).

Autor: Dragan Tovilović

Izvor: CAPITAL