Home Blog

Domaći pčelari odustaju od proizvodnje meda zbog uvezenih falsifikata koji drastično obaraju cenu

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Pčelarstvo je jedana od najozbiljnijih poljoprivrednih grana i ne treba je gledati isključivo kroz proizvodnju meda. Njena najveća korist je servis oprašivanja prirode, koji je vredan oko 566 miliona evra na godišnjem nivou, kaže za RTS  Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Živadinović, međutim, upozorava da uvozni falsifikati ugrožavaju opstanak domaćih pčelara.

Najveći problem u sektoru pčelarstva su falsifikati koji su oborili cenu pravog meda do te mere da mnogi napuštaju pčelarstvo.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović kaže da, u zavisnosti od vrste meda, pčelari često ne mogu da pokriju ni troškove proizvodnje.

– Do juče je cena bagremovog meda na otkupu bila na nivou proizvodne cene koja je otprilike 4,5 evra. Najniža proizvodna cena u Srbiji po kilogramu meda je 3,5 evra, ali ponavljam, to je vrlo individualno. Mi smo računali od 2011. do kraja 2023. godine da je proizvodnja meda poskupela 43 odsto. Sad je došlo do dodatnog poskupljenja od 12 odsto, jer sve poskupljuje neopravdano, svi koriste priliku, a otkupna cena meda ostaje ista – ukazuje Živadinović.

Pročitajte još:

Falsifikovani med uvozimo ali ga i sami “proizvodimo”

Živadinović upozorava da je tržište, pored domaćih falsifikata, sada preplavljeno i uvezenim čija se cena kreće od 1,3 evra za kilogram.

– To je 3 do 5 puta manje od proizvodne cene. To su međunarodni falsifikatori, takozvana međunarodna pčelarska mafija. Oni su pre nekoliko godina angaživali hemičare, kako bi zaobišli najmodernije metode utvrđivanja falsifikata – napominje Živadinović i napominje da će se protiv toga boriti uz pomoć evropske platforme. 

Evropska platforma za med

Uskoro se obeležavaju dve godine od osnivanja Evropskog pčelarskog saveza koji je osnovan u Beogradu. 

Živadinović je naveo da je Srbija imala laboratoriju za kontrolu kvaliteta hrane koja je koristila inventivnu metodu čiji je autor predložen za Nobelovu nagradu.

– Mi se na nivou Evropske unije borimo da rešimo problem. EU je prihvatila i napravila radnu grupu koja se zove ‘hani platform’ (honey platform) koja bi trebalo da do kraja ove godine dođe do metode za ispitivanje meda, zahvaljujući kojoj bi 100 odsto bili sigurni da je med pravi. To danas uopšte nije lak posao i to možete da utvrdite samo ako uradite čitav spektar posebnih analiza koje postoje i da se nadate da je falsifikator u nekom delu bio neoprezan – objašnjava za RTS predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Napomenuo je da je ta laboratorija na samom početku svog rada, za samo nekoliko dana na granici zaustavila oko 200 tona falsifikovanog meda.

Razlog za prestanak rada te laboratorije vidi u nečijem strahu. Smatra da nije toliko u pitanju strah od otkrića falsifikovanog meda, koliko u potencijalnim otkrićima falsifikatima rakija i vina.

Izvor: RTS

Slovenija jača obnovljive izvore: 45,4 miliona evra za solarne elektrane

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Vlada Slovenije je na današnjoj (4.02) dopisnoj sednici usvojila izmene Uredbe o samosnabevanju električnom energijom iz obnovljivih izvora, kako bi dodatno iskoristila prirodne potencijale.

U važeći Plan razvojnih programa za 2026–2029. uključeni su projekti tri solarne elektrane ukupne instalirane snage 39,22 MWh i vrednosti oko 45,4 miliona evra. 

Solarna elektrana Zlatoličje Formin imaće instaliranu snagu od 21,92 MWh i prosečnu godišnju proizvodnju električne energije od 24.093 MWh. Predviđena je ugradnja 37.160 solarnih modula na području hidroenergetskih objekata Zlatoličje i Formin. Projekat se provodi u okviru Fonda za modernizaciju, programa Evropske unije za podršku investicijama u modernizaciju energetskih sistema u periodu 2021–2030.

Ukupna vrednost projekta iznosi 21.687.902 evra, a završetak investicije predviđen je za februar 2028.

Pročitajte još:

Za novi projekat solarne elektrane Kanalski vrh, predviđena je ukupna instalirana snaga 7,3 MW, a predviđena godišnja proizvodnja 8.013 MWh. Ukupna vrednost projekta iznosi 21.687.902 evra,od čega je bespovratnih sredstava do 8.447.570 evra iz Fonda za modernizaciju.

Projekat će omogućiti investitoru Soške elektrane Nova Gorica  dodatno korištenje prirodnih potencijala u području obnovljivih izvora energije, te korištenje proizvedene solarne energije za potrebe fleksibilnosti proizvodnje i mrežnih usluga u povezivanju s hidroelektranom Avče i lancem hidroelektrana na reci Soči.

Izgradnja treće solarne elektrane predviđena je na zapadnom i središnjem delu zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Pobrežje s nazivnom snagom do 10 MW. Svrha ove investicije je prodaja i isporuka električne energije u mrežu, kao i povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ukupna vrednost projekta iznosi 9.593.350 evra, a rok završetka finansiranja projekta je 31. decemabr 2027. godine.

Jasna Dragojević

Hrvatska započela ispitivanje geotermalnog potencijala u Virovitici

Foto-illustracija: Pixabay (longdan91)

U Virovitici su započeli istražni radovi na geotermalnoj bušotini Virovitica GT-1, čiji je cilj ispitivanje potencijala geotermalne energije za potrebe grejanja.

Bušotina je planirana na dubini od oko 1.300 metara, gde će se tokom istraživanja analizirati geološke strukture sa mogućim ležištima geotermalne vode. Istražno područje nalazi se u središnjem delu Dravske depresije, koja se smatra jednim od perspektivnijih regiona za razvoj geotermalnih projekata.

Na osnovu dobijenih stručnih i proverenih podataka biće procenjene mogućnosti korišćenja geotermalne energije kao lokalno dostupnog obnovljivog izvora, prvenstveno za sistem centralizovanog grejanja. Ovakav pristup mogao bi dugoročno da doprinese smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, nižim emisijama gasova staklene bašte i stabilnijim troškovima energije za građane.

Pročitajte još:

Projekat se realizuje na istražnom prostoru geotermalne vode Virovitica 2, koji obuhvata teritoriju Grada Virovitice i Opštine Lukač, a nosilac istraživanja je Agencija za ugljovodonike.

Kako je istakao državni sekretar Vedran Špehar, u prethodnom periodu Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo privrede obezbedili su modele finansiranja za kapitalno zahtevne geotermalne projekte. 

Kroz aktivnosti Agencije za ugljovodonike već je potvrđen značajan geotermalni potencijal na više lokacija širom Hrvatske, uz stopostotnu uspešnost istraživanja, zahvaljujući sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok su naredne faze podržane kroz Program konkurentnost i kohezija.

Energetski portal

Italija i Srbija jačaju ekonomsko partnerstvo: Konfindustrija Srbija održala svoju svečanu skupštinu

Foto: Goran Zlatković

Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji – Konfindustrija Srbija, održala je  svoju četrnaestu Svečanu skupštinu, u rezidenciji ambasadora Italije u Beogradu, uz prisustvo velikog broja zvanica, predstavnika Vlade Republike Srbije, italijanskih i srpskih kompanija članica.

Pod sloganom „Partnerstvo za otpornost”, Konfindustrija Srbija, koja danas okuplja više od 215 kompanija članica u Srbiji, osvrnula se na rezultate ostvarene u prethodnoj godini i predstavila viziju budućeg razvoja i aktivnosti, zasnovanu na pristupu „od potreba kompanija ka politikama, od industrije ka institucijama”, sa fokusom na regionalno povezivanje kroz infrastrukturu i ESG.

– Udruženje deluje kao kao referentna tačka industrijskog dijaloga u regionu, kroz svoju ulogu u Konfindustriji Est Europa (federaciji regionalnih predstavništava Konfindustrije u 9 zemalja), kao i kroz funkciju Generalnog sekretarijata CEBAC-a (Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji). Tokom protekle godine obeležene globalnim i regionalnim neizvesnostima, poseban akcenat stavljen je na transport, logistiku i infrastrukturne koridore, kao i na ESG transformaciju koja direktno utiče na konkurentnost, otpornost lanaca snabdevanja i pristup kapitalu – istaknuto je na skupu.

Centralni deo večeri posvećen je ceremoniji uručenja godišnje nagrade koja nosi naziv po jednom od osnivača Konfindustrije u Srbiji – „Franko Delneri”, i dodeljuje se već četvrtu godinu zaredom kompanijama članicama koje su se istakle u primeni ESG standarda.

Romano Rosi, predsednik Konfindustrije Srbija pozdravio je prisutne i istakao da u ekonomskom i geopolitičkom okruženju koje se neprestano menja, Skupština Konfindustrije Srbija predstavlja značajnu priliku za otvoren dijalog između privrede, institucija i drugih relevantnih aktera, u cilju jačanja saradnje, unapređenja sinergija i promocije održivih i otpornih modela razvoja.

Pročitajte još:

– Partnerstvo Italije i Srbije potvrđuje se kao ključni strateški resurs, koji omogućava uspešno suočavanje sa aktuelnim i budućim izazovima, pretvarajući ih u prilike za zajednički rast – naglasio je predsednik Rosi.

Luka Gori, ambasador Italije u Republici Srbiji izjavio je  prilikom otvaranja skupa da Skupština Konfindustrije Srbija predstavlja dragocenu priliku da se čuje glas naših kompanija i da se dodatno ojača ekonomski dijalog između Italije i Srbije.

– Ambasada Italije, Konfindustrija Srbija i čitav Sistem Italija već su za 2026. godinu pripremili bogat i sadržajan program ekonomskih i naučnih događaja (među kojima je i Forum Inovacija), usmeren na pripreme za Expo 2027 u Beogradu – rekao je Gori.

Prisutnima se obratila i Jagoda Lazarević, ministarka unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Republike Srbije.

– Godinu koja je iza nas pamtićemo po onome što je predstavljalo test za mnoge ekonomije – kako biti otporan u uslovima ekstremnih šokova, kako eksternih, tako i internih. Srbija, kao jedna mala ekonomija, možda velika iz vizure Zapadnog Balkana, ali mala u evropskom i globalnom kontekstu, pokazala je u prethodnom periodu visok stepen otpornosti, onda kada to nije uspevalo većima od nas. Nastavljamo tim putem i u ovoj godini, verujući da ono što radimo – proširivanje tržišta za kompanije u Srbiji – donosi korist svima, pa i italijanskim kompanijama koje posluju u Srbiji i koje su prve, među stranim investitorima, prepoznale značaj sporazuma o slobodnoj trgovini. To je i moja poruka italijanskim kompanijama koje posluju ovde, posebno onima izvozno orijentisanim – Srbija će nastaviti da širi tržišta i obezbeđivaće preferencijalni pristup – istakla je ministarka Lazarević.

Nakon zvaničnih obraćanja usledila je ceremonija dodele nagrada „Franko Delneri” za ESG izvrsnost. U kategoriji velikih preduzeća, nagrada je uručena kompaniji Delta Holding, dok je u kategoriji malih i srednjih preduzeća, nagradu dobila kompanija Structura concept.

Foto: Goran Zlatković

– Zahvaljujemo se na nagradi za primenu ESG kriterijuma, koja potvrđuje da su održivost i odgovornost sastavni deo naše strategije. Smatramo da su ovakvi konkursi izuzetno značajni jer doprinose jačanju svesti o važnosti ESG tema u poslovnoj zajednici. Posebnu vrednost ovom priznanju daje podrška renomirane sertifikacione kuće Bureau Veritas u izboru laureata. Ova nagrada pripada svim našim zaposlenima i partnerima koji svakodnevno doprinose pozitivnim promenama. Nastavljamo da gradimo poslovanje koje stvara vrednost za društvo, zajednicu i buduće generacije – izjavila je Tijana Koprivica, direktor za održivo poslovanje u kompaniji Delta Holding.

Slobodan Mihajlović, menadžer za razvoj u kompaniji Structura Concept, istakao je da nagrada Franko Delneri, koju Konfindustria u saradnji sa sertifikacionom kućom Bureau Veritas dodeljuje, ima poseban značaj za kompaniju Structura Concept jer predstavlja priznanje za dugogodišnji, pionirski, sistemski trud u primeni ESG standarda u građevinskoj industriji.

– Ona potvrđuje kontinuiranu obuku zaposlenih i doslednu primenu ESG principa u svim fazama poslovanja: od projektovanja i izgradnje, preko izbora materijala, do energetske efikasnosti i održavanja objekata. Ovo priznanje predstavlja i snažan podstrek za Structura Concept za dalje unapređenje i širenje ESG standarda u građevinskoj industriji Srbije i regiona – istakao je Mihajlović.

Na Svečanoj skupština, Konfindustrija Srbija još jednom je potvrdila svoju ulogu ključnog aktera u jačanju ekonomskih veza između Italije i Srbije, stvaranju novih prilika za saradnju i unapređenju zajedničke evropske perspektive.

Energetski portal

HIP-Petrohemija u Pančevu počinje ponovo pokretanje postrojenja

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

U HIP-Petrohemiji u Pančevu započete su predstartne aktivnosti kako bi se ponovo uspostavio rad proizvodnih postrojenja, a početak rada planiran je od 5. februara, navodi se u saopštenju.

Prema informacijama iz kompanije, pokretanje Petrohemije sprovodi se planiranom dinamikom, uz poštovanje internih procedura. Reč je o restartu nakon približno dva meseca zastoja, do kojeg je došlo posle obustave rada Rafinerije nafte Pančevo, od koje Petrohemija zavisi u snabdevanju ključnim sirovinama.

Građani u okolini fabrike u narednim danima mogu primetiti pojave koje su karakteristične za start postrojenja. U fabrici Etilen, tokom startnih aktivnosti uobičajeni su pojačana buka, dim i intenzivan plamen na baklji. Kako je navedeno, ove pojave mogu biti izraženije u periodu od 5. do 8. februara i predstavljaju deo standardnog procesa bezbednog pokretanja proizvodnje.

U Elemiru, u Fabrici sintetičkog kaučuka, start postrojenja planiran je kasnije – očekuje se posle 16. februara, nakon završetka potrebnih priprema.

Tokom obustave rada u Petrohemiji su, prema saopštenju, izvedene planirane remontne aktivnosti, sa ciljem da se nakon ponovnog starta obezbedi pouzdaniji i stabilniji rad postrojenja.

Iz kompanije navode i da će dinamika proizvodnje u narednom periodu zavisiti od količine primarnog benzina koji stiže iz Rafinerije nafte Pančevo, kao i od dugoročno održivog rešenja koje bi omogućilo nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije NIS, što je važno za kontinuitet snabdevanja i planiranje rada Petrohemije.

Energetski portal

Gde je najmanje energetski ranjivih domaćinstava u EU

Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Finska spada među zemlje s najnižim stepenom energetske ranjivosti u EU. Prema podacima Eurostata, samo 2,7 odsto domaćinstava u ovoj zemlji ima poteškoća s obezbeđivanjem adekvatnog grejanja.

U 2024. godini, 9,2 odsto stanovništva EU nije bilo u mogućnosti adekvatno zagrejati svoj dom. U poređenju s 2023. godinom, to predstavlja poboljšanje od 1,4 procentna poena.

Pročitajte još:

Najveći procenat ljudi koji nisu mogli adekvatno grejati svoje domove zabeleženi su u Bugarskoj i Grčkoj (po 19 odsto), zatim u Litvaniji (18 odsto) i Španiji (17,5 odsto).

Suprotno tome, Finska (2,7 odsto), Poljska i Slovenija (po 3,3 odsto), te Estonija i Luksemburg (po 3,6 odsto) prijavile su najniže udele.

Energetski portal

ECA upozorava: EU u opasnosti zbog nedostatka ključnih sirovina za zelenu tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)

Evropska unija suočava se sa ozbiljnim poteškoćama u obezbeđivanju ključnih sirovina potrebnih za ostvarenje svojih energetskih i klimatskih ciljeva – glavni je zaključak najnovijeg izveštaja Evropskog revizorskog suda (ECA). Prema revizorima, mere EU za diversifikaciju uvoza još uvek ne daju opipljive rezultate, domaća proizvodnja nailazi na brojna uska grla, a kapaciteti za reciklažu daleko su od potrebnih nivoa. Zbog toga mnogi projekti koje Unija podržava rizikuju da neće biti završeni na vreme.

Prelazak na obnovljive izvore energije zahteva ogromne količine opreme – od baterija, preko vetroturbina, do solarnih panela – za čiju proizvodnju su ključni litijum, nikal, kobalt, bakar i elementi retkih zemalja. Međutim, većina tih sirovina dolazi iz svega nekoliko zemalja van EU, pre svega Kine, Turske i Čilea, što Uniju čini izrazito ranjivom.

Kako bi smanjila zavisnost, EU je 2024. usvojila Akt o kritičnim sirovinama, kojim je definisano 26 minerala presudnih za energetsku tranziciju. Ipak, prema ECA, taj akt postavlja samo neobavezujuće ciljeve, pri čemu nije jasno na koji su način određeni nivoi koje bi EU trebalo da dostigne do 2030. godine.

– Bez kritičnih sirovina neće biti energetske tranzicije, konkurentnosti ni strateške autonomije. Nažalost, zavisni smo od svega nekoliko zemalja van EU. EU mora ubrzati svoje napore kako bi smanjla ovu ranjivost – upozorila je Keit Pentus-Rosimannus, članica Suda zadužena za reviziju.

Pročitajte još:

Iako EU nastoji da diversifikuje nabavku sirovina, rezultati su ograničeni. U poslednjih pet godina sklopljeno je 14 strateških partnerstava u oblasti sirovina, ali se uvoz iz tih partnerskih država smanjio za oko polovinu analiziranih sirovina. Neki ključni pregovori – poput sporazuma sa SAD – obustavljeni su 2024, dok pojedini veliki sporazumi i dalje čekaju ratifikaciju.

Domaća proizvodnja spora i nedovoljna

EU želi da do 2030. obezbedi 10 odsto sopstvenih potreba iz domaćih rudnika i 40 odsto preradi unutar Unije. Međutim, istraživanja potencijalnih nalazišta su spora, a razvoj rudarskih projekata može potrajati i do 20 godina. Istovremeno, postojeći prerađivački kapaciteti zatvaraju se zbog visokih cena energije, što dodatno ugrožava industrijsku konkurentnost.

Revizori upozoravaju na „začarani krug”: nedostatak dostupnih sirovina otežava pokretanje projekata, što umanjuje motive za povećanje domaće proizvodnje – i tako u krug.

Na aktuelnom listu EU nalaze se 34 kritične sirovine, od kojih je 26 neophodno za tehnologije obnovljive energije, a 17 se smatra strateškim sirovinama. Kako se EU obavezala da će do 2030. smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto, a do 2050. postići klimatsku neutralnost, obezbeđivanje stabilnog pristupa ovim sirovinama biće presudno.

Energetski portal

Severna Makedonija objavila plan za 2026. godinu: oko 4,42 GW novih proizvodnih kapaciteta

Foto-ilustracija: Unsplash (dimitar-stevcev)

Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih resursa predstavilo je Godišnji plan izgradnje energetskih objekata za 2026. godinu, koji objedinjeno prikazuje projekte za koje su investitori podneli inicijative nakon javnog poziva iz septembra 2025. godine (rok za prijavu bio je 1. oktobar 2025), u skladu sa Zakonom o energetici.

Prema podacima Ministarstva, pristigle su ukupno 284 inicijative. Nakon selekcije i evaluacije, formirana je rang-lista, a prihvaćeno je 67 inicijativa za izgradnju novih objekata za proizvodnju električne energije instalisane snage veće ili jednake 1 MW.

Koji su projekti ušli u plan

U prihvaćenim inicijativama dominiraju solarne elektrane, uz vetroelektrane i jednu gasnu kogeneraciju:

  • 59 fotonaponskih elektrana ukupne instalisane snage 3.014,103 MW, uz procenjenu investiciju 2.109.872.100 evra

  • 7 vetroelektrana ukupnog kapaciteta 907,7 MW, uz procenjenu investiciju 1.180.010.000 evra

  • 1 kogeneraciona gasna elektrana instalisane snage 495 MW, uz procenjenu investiciju 445.500.000 evra

Ukupno, plan obuhvata 4.416,803 MW novih proizvodnih kapaciteta, uz procenjenu vrednost investicija od 3.735.382.100 evra.

Pročitajte još:

Skladištenje električne energije

Plan snažno naglašava skladišta električne energije kao element stabilnosti i fleksibilnosti elektroenergetskog sistema (snaga skladišta se iskazuje u MW, a „zapremina“ energije koju mogu da čuvaju u MWh).

Predviđeno je ukupno 96 postrojenja za skladištenje, i to:

  • 77 integrisanih skladišta (u okviru postojećih ili novih elektrana): 1.389,68 MW i 3.465,96 MWh

  • 19 izolovanih skladišta (samostalna): 637,518 MW i 1.494,746 MWh

Zbirno, skladišta iz plana imaju 2.027,198 MW ukupne snage i 4.960,706 MWh kapaciteta, uz procenjenu investiciju od 1.984.282.400 evra.

Uključeni i projekti lokalnih samouprava

Pored velikih investitorskih inicijativa, plan obuhvata i 56 energetskih objekata iz opštinskih energetskih planova koje je podnelo sedam lokalnih samouprava: Makedonski Brod, Lozovo, Debrca, Kavadarci, Kumanovo, Brvenica i Kočani.

U tom segmentu planirane su:

  • fotonaponske elektrane ukupne snage 51,8795 MW

  • kao i 61 postrojenje za skladištenje ukupne snage 27,6792 MW i kapaciteta 117,56 MWh

Ministarstvo navodi i da plan uključuje preliminarne analize mreže i tržišta iz nacrta Integralne studije.

Energetski portal

Rezultati poslovanja NIS grupe za 2025. godinu – smanjena zaduženost prema bankama

Foto-ilustracija: Unsplash (nicholas-cappello)

NIS grupa je saopštila da je tokom 2025. godine obezbedila uredno snabdevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima i očuvala socijalnu stabilnost zaposlenih, iako je poslovala u izuzetno složenim uslovima, pre svega pod uticajem sankcija Ministarstva finansija SAD.

Prema podacima kompanije, u razvojne projekte u svim oblastima biznisa uloženo je 28,1 milijardu dinara. NIS navodi da je, pored aktivnosti u istraživanju i proizvodnji nafte i gasa, nastavio razvoj maloprodajne mreže u Srbiji, kao i program izgradnje solarnih elektrana na objektima kompanije.

Finansijski pokazatelji, kako se navodi, bili su pod pritiskom više faktora. Prosečna cena nafte tipa Brent u 2025. iznosila je 69,1 dolar po barelu, što je 14 odsto niže u odnosu na 2024. godinu. Na rezultat su, prema saopštenju, uticale i skupe zalihe nafte, računovodstveni efekat obezvređenja aktiva u Bugarskoj i Rumuniji, kao i poslovanje HIP-Petrohemije, koja je u 2025. zabeležila gubitak od 10,27 milijardi dinara.

U takvom okruženju NIS grupa je zadržala EBITDA (pokazatelj operativne profitabilnosti -dobit pre kamata, poreza i amortizacije) na pozitivnom nivou od 22,2 milijarde dinara, dok je godinu završila sa neto gubitkom od 5,6 milijardi dinara.

Kompanija je navela i da su obračunate obaveze po osnovu poreza i drugih javnih prihoda u 2025. iznosile 207 milijardi dinara, dok je na ime dividende za 2024. godinu izdvojeno 4.595.042.072 dinara (u bruto iznosu). Zaduženost prema bankama smanjena je za 29 odsto u odnosu na 2024. godinu i na dan 31. decembra 2025. iznosila je 396,3 miliona evra.

U 2025. godini proizvedeno je 1,124 miliona uslovnih tona nafte i gasa (zbirni prikaz proizvodnje nafte i gasa u jednoj brojci). Ukupan obim prerade sirove nafte i poluproizvoda iznosio je 3,095 miliona tona, a ukupan promet naftnih derivata 3,023 miliona tona.

NIS je saopštio i da je nastavio ulaganja u društveno odgovorne programe. U okviru ciklusa „Zajednici zajedno“ za 2025. odabrana su 24 projekta u 13 partnerskih gradova i opština širom Srbije, za koje je kompanija izdvojila 144,5 miliona dinara.

Energetski portal

Objavljen kalendar svih poljoprivrednih podsticaja za 2026. godinu

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je kalendar svih podsticaja za 2026. godinu, čime je poljoprivrednicima omogućeno da unapred znaju kada mogu da očekuju pojedine mere podrške – od premija za mleko i osnovnih podsticaja u biljnoj proizvodnji, do mera u stočarstvu, organskoj proizvodnji i investicija u mehanizaciju, opremu i preradu.

Osim informativne uloge, kalendar predstavlja alat koji unosi red u sistem podsticaja i smanjuje neizvesnost koja je godinama bila jedan od najvećih problema u agraru, navodi se na sajtu Ministarstva.

Javni pozivi vremenski su raspoređeni tokom cele godine, tako da prate proizvodne cikluse i omogućavaju ravnomerno korišćenje mera, bez nagomilavanja zahteva i dodatnih pritisaka na administraciju.

Kalendar je dostupan ovde

Energetski portal

Baterijski kapacitet za skladištenje energije u Evropi premašuje 250 GWh

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

Sistemi za skladištenje energije u baterijama (BESS) dvadeset godina unazad, otkako SolarPower Europe vodi evidenciju, beleže kontinuirane rekorde. U 2025. godini Evropska unija instalirala je 27,1 GWh novih kapaciteta.

Nemačka i Italija zadržale su vodeću poziciju na tržištu baterijskog skladištenja, dok je Bugarska postala najbrže rastuće tržište. Na četvrtom i petom mestu našle su se Holandija i Španija. Prag za ulazak u vrh značajno je porastao — dostizanje GWh više više nije dovoljno, a povezivanje značajnih količina mrežnih baterija postalo je neophodno.

Evropska komisija je u martu 2025. godine usvojila listu od 47 strateških projekata sa ciljem jačanja evropskih lanaca vrednosti sirovina i diverzifikacije izvora snabdevanja, u skladu sa Aktom o kritičnim sirovinama (CRMA). Postavljen je cilj da do 2030. godine evropska eksploatacija, prerada i reciklaža strateških sirovina zadovolje 10 odsto, 40 odsto i 25 odsto potreba EU, redom. Od ukupnog broja, 70 odsto projekata usmereno je na sirovine za baterije.

Evropska unija i dalje značajno zavisi od globalnih tržišta za snabdevanje metalima potrebnim za proizvodnju baterijskih ćelija. Prema podacima Evropske komisije, 2023. godine EU je uvezla gotovo 80 odsto primarnih sirovina za baterije i više od 60 odsto prerađenih materijala. Kada je u pitanju rafinisani litijum, ključna hemijska komponenta svih baterija, zavisnost je potpuna.

Pročitajte još:

Na kraju 2025. godine, Evropa je raspolagala sa ukupno 252 GWh godišnjeg kapaciteta proizvodnje baterijskih ćelija, od čega je 80 odsto namenjeno električnim vozilima. Sa svega 1 GWh u 2017. godini, proizvodnja baterijskih ćelija u Evropi porasla je na više od 250 GWh danas, uz investicije od oko 33 milijarde evra u fabrike baterija. Ipak, mnogi proizvođači odlažu ili otkazuju planove širenja zbog neizvesnosti oko buduće profitabilnosti, a troškovi proizvodnje u Evropi i dalje su oko 50 odsto viši nego u Kini, dok je ekosistem lanca snabdevanja relativno slab, navodi SolarPower Europe.

Većina proizvođača i dalje uvozi ćelije iz Azije i u Evropi obavlja samo završno sklapanje, iako neki koriste ćelije iz domaće proizvodnje ili kroz partnerstva. Samo 16 odsto evropskih proizvođača specijalizovano je za BESS, dok pojedini startapovi daju drugi život baterijama iz električnih vozila.

Nemačka ima najveći broj proizvođača baterijskih sistema u Evropi — 43 aktivne kompanije. Za ovom zemljom idu Poljska i Mađarska, dok su ostali proizvođači raspoređeni u još 20 zemalja. Od procenjenih 10 kompanija aktivnih 2010. godine, proizvodnja baterijskih sistema u Evropi porasla je osam puta u poslednjih 16 godina.

Energetski portal

Močvare su ugroženije od šuma: koliko ih ima zaštićenih u regionu

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Butler)

Svake godine, 2. februara, Svetski dan močvara okuplja ljude širom sveta kako bi proslavili i zaštitili vrednost ovih vitalnih ekosistema, koji ne samo da podržavaju biodiverzitet i regulaciju vodnih resursa, već su i od naročitog značaja za očuvanje kulturne baštine lokalnih zajednica.

U 2026. godini tema obeležavanja Međunarodnog dana zaštite močvara je „Močvare i tradicionalna znanja: Slavljenje kulturne baštine”, istražuje duboko ukorenjene veze između močvara i kulturnih praksi, tradicija i sistema znanja zajednica širom sveta.

Iako pokrivaju samo oko 6 odsto kopnene površine Zemlje, 40 odsto svih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u močvarama.  Biodiverzitet močvara je važan za naše zdravlje, snabdevanje hranom, turizam i radna mesta. Močvare su vitalne za ljude, druge ekosisteme i klimu, pružajući osnovne ekosistemske usluge, poput regulacije vode, uključujući kontrolu poplava i pročišćavanje vode. Više od milijardu ljudi širom sveta zavisi od močvara, što je otprilike jedan od osam ljudi na Zemlji.

– Močvare nestaju tri puta brže od šuma i predstavljaju najugroženiji ekosistem na Zemlji. U samo 50 godina – od 1970. – izgubljeno je 35 odsto svetskih močvara. Ljudske aktivnosti koje dovode do gubitka močvara uključuju isušivanje i zatrpavanje radi poljoprivrede i gradnje, zagađenje, prekomerni ribolov i eksploataciju resursa, invazivne vrste i klimatske promene –  navode iz UN.

Pročitajte još:

Iz ove međunarodne organizacije ističu da se močvare pogrešno smatraju beskorisnim prostorom, jer su važan izvor poslova, prihoda i osnovnih ekosistemskih usluga. Glavni izazov je promeniti svest i podstaći vlade i zajednice da im daju prioritet i štite ih.

Stanje u regionu

Prema podacima službene baze podataka o močvarama od međunarodnog značaja pod Ramsar konvencijom BiH ima tri takva područja s ukupno 57.000 hektara, a to su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.

Srbija ima više Ramsar močvara, sa zbirnom površinom od preko 130.000 hektara. Neki od najznačajnijih su Vlasina, Labudovo oko, Đerdap, Slanovo Kopovo i druge.

Crna Gora, kao potpisnica Ramsar konvencije od 2006. godine, danas ima više Ramsar područja koja su ne samo važna staništa za biljke i životinje, već i prostori bogati kulturnim i istorijskim vrednostima, uključujući močvare Skadarskog jezera, Ulcinjsku solanu i Tivatska solila.

Hrvatska, potpisnica Ramsar konvencije od 1991. godine, ima pet močvarnih područja uvrštenih na Ramsar listu: Kopački rit, Lonjsko polje, Ribnjaci Crna Mlaka, delta reke Neretve i Vransko jezero. Ova područja čine mrežu međunarodno zaštićenih močvara, važnih za biodiverzitet, ptice vodarice i ekosistemske usluge.

Energetski portal

Postavljen temelj za klimatski otporniju poljoprivredu u Srbiji uz podršku EU i FAO

Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Klimatske promene građani sve češće osećaju kroz više temperature, nagle promene vremena i sve češće nepogode. Poljoprivrednici su, s druge strane, svakodnevno u neposrednom kontaktu sa zemljom i promene prepoznaju kroz slabije prinose uzrokovane sve nepredvidivijim uslovima. Upravo zato su nova znanja i veštine ključni za prilagođavanje, a oni ostaju trajno na raspolaganju nakon još jednog uspešno završenog projekta Evropske unije u ovoj oblasti.

Projekat Jačanje otpornosti sektora poljoprivrede na elementarne nepogode, koji je u Republici Srbiji realizovala Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), uz finansijsku podršku Evropske unije, zvanično je završen nakon pet godina intenzivnog rada na jačanju kapaciteta, politika i praksi u oblasti klimatski otporne poljoprivrede.

Poseban fokus bio je na demonstraciji mera klimatski pametne poljoprivrede. U 16 opština širom Srbije i u tri naučno-istraživačka instituta uspostavljena su demo polja, na kojima je više od 35 klimatski pametnih praksi prikazano u realnim uslovima proizvodnje.

Ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat naglasio je 29. januara tokom završne konferencije, da je zajedničkim radom ostvaren vidljiv napredak.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan de Jonge)

Zajedno smo naporno radili kako bismo poljoprivredu učinili otpornijom na elementarne nepogode. Sa sigurnošću i uz izvesnu dozu ponosa možemo reći da je poljoprivreda u Srbiji danas bolje pripremljena i otpornija. Ovo je jedno od mnogih važnih dostignuća ovog projekta – rekao je Bekerat.

Projekat je sprovođen u bliskoj saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lokalnim samoupravama, poljoprivrednim savetodavnim službama, obrazovnim institucijama i poljoprivrednicima širom Srbije. Osmišljen je kao odgovor na sve izraženije posledice klimatskih promena i elementarnih nepogoda, koje predstavljaju jedan od najvećih izazova za poljoprivrednu proizvodnju.

Danas se nalazimo na kraju projekta koji je započeo u martu 2021. godine. Tokom proteklih godina, uz podršku sredstava iz fondova Evropske unije, FAO je radio posvećeno na jednom od najvažnijih ciljeva za budućnost poljoprivrede u našoj zemlji – stvaranju poljoprivrede koja je otporna na klimatske promeneistakao je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić.

Kao jedan od važnih aspekata projekta istaknuta je integracija upravljanja rizicima od katastrofa (DRM) i klimatski pametne poljoprivrede (CSA) u javne politike, institucionalne okvire i praksu na terenu; a projekat je doprineo i sistemskom jačanju otpornosti poljoprivrednog sektora.

Pročitajte još:

Oko 1.600 poljoprivrednika imalo je priliku da se direktno upozna sa merama za smanjenje rizika od suša, poplava, mraza i drugih klimatskih ekstrema. Projekat je značajno doprineo i razvoju ljudskih kapaciteta – obučeno je oko 80 zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, oko 80 predstavnika iz 23 lokalne samouprave, više od 400 poljoprivrednih savetodavaca, kao i više od 300 učenika i nastavnika srednjih poljoprivrednih škola, čime su principi klimatske otpornosti integrisani na svim nivoima.

U okviru projekta uveden je i izborni predmet Klimatske promene u poljoprivredi u srednje poljoprivredne škole. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i mladih, kao ključnih nosilaca budućeg razvoja poljoprivrede i ruralnih područja.

Završetkom ovog projekta Srbija je napravila značajan korak ka modernijoj, održivijoj i klimatski otpornijoj poljoprivredi, usklađenoj sa ciljevima Evropske unije i Evropskog zelenog dogovora. Postignuti rezultati i naučene lekcije predstavljaju čvrstu osnovu za dalja ulaganja u otpornost poljoprivrede i dugoročnu prehrambenu sigurnost.

Podrška Evropske unije poljoprivredi i ruralnom razvoju u Srbiji vredna je više od 230 miliona evra od 2000. godine do danas. Sredstva se koriste za povećanje konkurentnosti gazdinstava, preduzeća i prerađivačkih kapaciteta kroz IPARD program, dobrobit i kontrolu bolesti životinja, održavanje zemljišta u dobrom stanju, uspostavljanje nacionalnih referentnih laboratorija, osiguranje ukupne bezbednosti hrane, usklađivanje poljoprivredne politike i za pripremu javne uprave za primenu standarda EU.

Izvor: EU u Srbiji

Severno more kao “rezervoar” čiste energije: dogovor o 100 GW zajedničkog vetra na moru

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Ujedinjeno Kraljevstvo i više evropskih država dogovorili su novi okvir saradnje kojim žele da ubrzaju izgradnju vetroelektrana na moru i jače povežu elektroenergetske sisteme zemalja oko Severnog mora. Sporazum, nazvan Hamburška deklaracija, potpisan je 26. januara na samitu u Hamburgu, a cilj je da se u narednim decenijama obezbedi 100 GW kapaciteta kroz zajedničke prekogranične projekte vetra na moru, navodi se u saopštenju Vlade UK.

Suština projekta je da zemlje Severnog mora ne razvijaju samo svoje pojedinačne vetroparkove, već da deo novih postrojenja i prateće infrastrukture grade kao zajedničke projekte, uz usaglašavanje planiranja i finansiranja. 

Ključna novina u deklaraciji su takozvana „hibridna offshore postrojenja“. To su vetroelektrane na moru koje nisu povezane samo sa jednom državom, već su kablovima i interkonektorima direktno povezane sa više zemalja. U praksi, to znači da struja proizvedena na moru može da se šalje tamo gde je najpotrebnija, a mreža postaje fleksibilnija i otpornija.

Pročitajte još:

Pored samih vetroparkova, deklaracija gura i razvoj povezane offshore mreže – dogovore o prekograničnim projektima prenosa električne energije, uz zajedničko planiranje, modele podele troškova i tržišna pravila koja bi trebalo da ubrzaju realizaciju. Kao konkretan korak, UK navodi potpisivanje izjave o namerama sa Nemačkom, Norveškom, Danskom i Holandijom radi otključavanja ovakvih projekata.

U britanskom saopštenju se ovaj proces opisuje kao plan da se Severno more pretvori u najveći svetski „rezervoar čiste energije“. Ujedno se podseća da su zemlje regiona ranije postavile cilj od 300 GW offshore vetra do 2050. godine, a sada se prvi put precizira da će se 100 GW ostvarivati kroz zajedničke projekte.

UK u tom okviru ističe i sopstveni doprinos, a prema navodima vlade, najnovija britanska aukcija obezbedila je 8,4 GW novih projekata vetra na moru, što se predstavlja kao dodatni podsticaj za širu evropsku saradnju. 

Energetski portal

Reciklažni solarni kontejner – Inovacija iz Banja Luke

Foto: Centar za mehatroniku i tehničke nauke

Plastični otpad postao je jedan od najvećih ekoloških izazova savremenog doba. Ogromne količine plastike završavaju na deponijama, gde se razgrađuju stotinama godina i oslobađaju štetne hemikalije u tlo i vodu, a pri tome ugrožavaju životinjski svet i ulaze u lanac ishrane čoveka u vidu mikroplastike. Razvijene zemlje dosta pažnje posvećuju ovom problemu i imaju moderne centre za sortiranje i preradu, što omogućava da se najveći deo otpada ponovo iskoristi.

Da i region može biti uzor u ovoj oblasti, pokazuje inovacija iz Banja Luke, gde je u okviru Centra za mehatroniku i tehničke nauke osmišljen i izrađen kontejner za reciklažu, koji će biti napajan energijom sunca.

Foto: Centar za mehatroniku i tehničke nauke

Inovacija nazvana Green Bin već je „proputovala” regionom, pa je u Ohridu na međunarodnom takmičenju Balkan Green Ideas, koje je održano u novembru, osvojila 1. mesto za BiH i proglašena za jednu od četiri najbolje ideje među šest zemalja Zapadnog Balkana. Predstavljena je i u okviru trodnevnog startap kampa CampUP 2025 u Banja Luci, gde je takođe pobedila. Projekat bi trebalo da bude predstavljen i na takmičenju „Innovation Competition Serbia”, a očekuju se rezultati i u okviru takmičenja „Regional butterfly innovation award”.

Marko Glišić, student smera mehatronika na Univerzitetu u Banja Luci i predsednik Centra za mehatroniku i tehničke nauke, kaže za Magazin Energetskog portala da prototip ovog kontejnera razvijaju oko šest meseci.

– Moja majka je kao projekt-menadžer predložila da se ispred Centra za mehatroniku i tehničke nauke osmisli inicijativa za mlade, koju sprovodi Institut KULT u saradnji sa EU, kojom bi ukazali na problem sve većeg plastičnog otpada i ponudili rešenje istog. Otac, inače elektroenergetičar po struci, predložio je reciklažni kontejner koji bi na licu mesta usitnjavao plastične flaše i tako višestruko smanjio zapreminu otpada, smanjujući logističke troškove. Daljom razradom ideje reciklažni kontejner je dobio napajanje putem solarnog panela i tako postao nezavisan od infrastrukture, sa ekološki prihvatljivim načinom za pogon mehanizma za mlevenje jer koristi obnovljive izvore energije – priča nam Glišić.

U FOKUSU:

Način funkcionisanja Green Bina

Konstrukcija kontejnera urađena je od čeličnih cevi 40×40 mm i 20×20 mm, obložena kompozitnim aluminijumom, dok je donji deo ujedno i otvor za izbacivanje otpada i prostor za upumpavanje argon gasa.

Poklopac je ujedno i nosač solarnih panela koji se može okretati radi optimalnog prikupljanja solarne energije.

Pražnjenje se vrši podizanjem kontejnera za noseću kuku ili pomoću bočnih šipki kao na klasičnom kontejneru. Mehanizam za usitnjavanje i akumulator za skladištenje električne energije nalaze se pričvršćeni i osigurani unutar konstrukcije.

Green Bin funkcioniše potpuno autonomno zahvaljujući solarnom napajanju.

– Korisnik ubacuje plastične flaše, a šreder ih usitnjava i time smanjuje zapreminu otpada nekoliko puta. Tako se smanjuje broj odvoza otpada i troškovi komunalnih preduzeća, dok se prikupljeni materijal može dalje koristiti za reciklažu. Neprijatan miris raznih tečnosti iz flaša bi se neutralizovao dodavanjem argon gasa u sam otpadni prostor. On je teži od kiseonika i samim tim bi sprečavao dalje procese sadržaja iz flaša, a neprijatni mirisi bi ostali zarobljeni unutar prostora sa argonom. Prilikom ubacivanja flaša u otvor za usitnjavanje, korisnici ne bi osetili nikakav neprijatan miris – objašnjava Glišić.

Pored smanjenja troškova voluminoznog plastičnog otpada, upotreba ovakvog kontejnera podstiče cirkularnu ekonomiju i istovremeno promovišu usklađenost sa evropskim standardima u oblasti ekologije i održivog razvoja.

Predstavljanje

Projekat Green Bin je prvo prepoznao i podržao Institut za mlade KULT iz Sarajeva. Upravo kroz tu inicijativu ostvarena je saradnja sa Srednjom tehničkom školom u Banja Luci, koja je pokazala interesovanje i obezbedila prostor za postavljanje reciklažnog kontejnera, koje bi trebalo da bude do kraja decembra.

Ovaj izum je u procesu patentiranja, a plan je u skorije vreme proširiti ga i na problem otpadnog papira, stakla i metala. Glišić očekuje da će promocija projekta na sajmovima i takmičenjima dovesti i do potencijalnih investitora.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Slovenija više nego utrostručila kapacitete solarnih elektrana za četiri godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Adriano)

Tokom prethodne četiri godine Slovenija je više nego utrostručila kapacitete solarnih elektrana, dostigavši 1.571 MW instaliranog kapaciteta krajem 2025. godine.

Kako je navedeno na sajtu Vlade Slovenije, u prošloj godini podneto je gotovo 4.440 zahteva za saglasnost za priključenje postrojenja za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, što predstavlja rast od 26 odsto u odnosu na 2024. godinu. To ukazuje na rast poverenja u isplativost ovakvih investicija.

Na javnim pozivima za dodelu bespovratnih sredstava za ulaganja u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i u skladišta energije u kombinaciji sa proizvodnjom, otvorenim do decembra 2025. godine, za sufinansiranje je odabrano više od 4.000 projekata.

Ovim projektima pridružuju se i solarne elektrane na javnim zgradama i parking prostorima, koje se finansiraju kroz konkurs Ministarstva za životnu sredinu, klimu i energiju Slovenije (MOPE) za period 2023–2026 i koje će obezbediti oko 50 MW novih kapaciteta. Ukupno, to znači najmanje 400 MW novih solarnih elektrana sa potvrđenim sufinansiranjem, koje će biti završene u naredne dve godine.

Od kraja 2022. godine, kada je na snagu stupio Pravilnik o tehničkim zahtevima za priključenje i rad utičnih proizvodnih postrojenja na obnovljive izvore energije, registrovano je gotovo 940 balkonskih solarnih elektrana, ukupne snage 602,5 kW.

Pročitajte još:

Pored toga, prethodne godine realizovan je i prvi pilot-projekat agrofotonapona, koji objedinjuje proizvodnju hrane i električne energije iz sunca na istom poljoprivrednom zemljištu.

Sistem deljenja električne energije (energy sharing) predstavlja važnu novinu koja omogućava korisnicima da dele električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz solarnih elektrana i skladišta energije.

Sredstva za nove investitore biće dostupna i tokom 2026. godine. Otvoren je konkurs MOPE za sufinansiranje solarnih elektrana snage veće od 1 MW, kao i drugi javni pozivi.

U martu 2026. godine planirano je i otvaranje javnog poziva za pravna lica za solarne elektrane snage za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe do 1 MW.

Novi Zakon o podsticanju korišćenja obnovljivih izvora energije, usvojen krajem 2025. godine, predviđa uvođenje nove, sveobuhvatne šeme podrške za obnovljive izvore energije, koja će obuhvatiti investicione i operativne podsticaje, a sprovodiće je Borzen – operater tržišta električne energije u Sloveniji.

Energetski portal