Home Blog Page 4

BMW postavlja novi klimatski cilj: veliko smanjenje emisija do 2035.

Foto: BMW Group

BMW Grupa je definisala novu prekretnicu za 2035. godinu u smanjenju emisija CO₂ na putu ka neto nultoj emisiji. Kompanija planira smanjiti svoje emisije CO₂ za najmanje 60 miliona metričkih tona u odnosu na nivoe iz 2019. godine, što predstavlja dodatno smanjenje od oko 20 miliona tona u odnosu na postojeći cilj za 2030.

Do sada je cilj bio smanjiti najmanje 40 miliona metričkih tona CO₂ u celom životnom ciklusu do 2030. godine u poređenju s 2019. Nova prekretnica za 2035. je logičan sledeći korak ka naprednoj dekarbonizaciji.

U postizanju ovih ciljeva ključna je upotreba obnovljivih izvora energije, povećano korištenje sekundarnih sirovina, poboljšanje efikasnosti u fazi korištenja, kao i inovacije u proizvodima i procesima.

Iz BMW najavljuju da će sve veći deo voznog parka činiti električna vozila, kao i da uvode inovacije u proizvodima i procesima, uključujući šestu generaciju baterijske tehnologije (Gen6).

— Globalna potražnja kupaca za električnim vozilima sama po sebi neće biti dovoljna za postizanje ciljeva smanjenja CO₂ postavljenih za 2030. i 2035. Zato se sveobuhvatni pristup smanjenju CO₂ odnosi na celi životni ciklus vozila, bez obzira na vrstu pogona — saopšteno je iz BMW.

Pročitajte još:

Kompanija od 2020. svu električnu energiju iz eksternih izvora za sve fabrike širom sveta nabavlja isključivo iz obnovljivih izvora. Kontinuirano rade i na zameni fosilnih goriva, pa je nova fabrika u Mađarskoj prva  BMW-ova fabrika koja u redovnom radu proizvodi vozila bez upotrebe fosilnih goriva poput nafte i gasa.

Kako bi smanjila emisije CO₂ tokom korištenja vozila, BMW Grupa provodi dodatne mere efikasnosti kroz program BMW EfficientDynamics i ubrzanu elektrifikaciju svoje flote. Efikasnost se poboljšava u svim podsistemima vozila – od pogona i aerodinamike do guma – bez obzira na vrstu pogona. Primer toga je novi BMW iX3, koji troši do 20 odsto manje energije u odnosu na prethodni model.

Ostvarenje novih klimatskih ciljeva zavisi i od spoljnjih faktora, poput proizvodnje čelika s manjim emisijama, širenja infrastrukture za punjenje, napretka cirkularne ekonomije i razvoja tehnologije baterijskih ćelija. Zato BMW Grupa ulaže u strateške inicijative, uključujući jačanje vlastitih kapaciteta u centrima za baterijske ćelije i projekte cirkularne ekonomije.

Energetski portal

Usvojena su tri nova zakona koja uređuju sektor nafte i gasa

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - OpenAI

Narodna skupština usvojila je tri nova zakona koji uređuju sektor nafte i gasa, a koji će – kako se navodi, doprineti većoj sigurnosti, kvalitetu i pouzdanosti snabdevanja domaćeg tržišta, kao i usaglašavanju sa propisima Evropske unije. Reč je o Zakonu o nafti, Zakonu o gasu i Zakonu o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, sektor nafte ima ključnu ulogu u energetskoj bezbednosti Srbije.

– Bez obzira na to sa kakvim se izazovima suočavamo usled globalnih kriza i geopolitičkih tenzija, naš zadatak je da obezbedimo dovoljno energenata za domaće tržište i stvorimo uslove za efikasnije funkcionisanje energetskog sistema – istakla je ministarka. Dodala je da će novi zakoni jasnije definisati uloge i obaveze svih aktera u sektoru, kako bi svako, radeći svoj deo posla, doprineo očuvanju energetske sigurnosti u koordinaciji sa Vladom i Ministarstvom.

Pročitajte još:

Zakon o nafti objedinio je u jedinstven zakon sve odredbe koje su dosad bile uređene kroz nekoliko zakona i niz podzakonskih akata. Zakon definiše i nivo operativnih rezervi naftnih derivata i drugih energenata koje su dužni da obezbede proizvođači i trgovci derivatima, proizvođači toplotne i električne energije, kao i proizvođači toplotne energije iz prirodnog gasa.

Kada je reč o donošenju posebnog Zakona o gasu, posebna pažnja posvećena je obezbeđivanju sigurnosti snabdevanja, uključujući i mere koje se preduzimaju u slučaju poremećaja u radu transportnog ili distributivnog sistema ili poremećaja na tržištu. Pored toga, uređuje i postupak sertifikacije operatora skladišta prirodnog gasa kod Agencije za energetiku, čime je nacrt u potpunosti usaglašen sa regulativom EU u delu skladištenja prirodnog gasa. Usvajanje zakona doprineće i usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa regulatornim okvirom EU, kao i saradnji zemalja u regionu u slučaju krize u snabdevanju.

Donošenjem Zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa, odredbe vezane za oblast obaveznih rezervi, koje su trenutno uređene kroz više zakona i podzakonskih akata, takođe će biti prenete u jedinstven zakon koji će jasno urediti prava i obaveze svih učesnika u formiranju i održavanju obaveznih rezervi.

Energetski portal

OTP banka podržava konkurentnost i održivi rast MSP sektora uz SME Go Green kreditnu liniju EBRD-a i EU od 10 miliona evra

Foto: OTP Banka

Proces zelene tranzicije uveliko traje u svim privrednim granama, a sve više vidimo da je prisutan i u sektoru malih i srednjih preduzeća koji su okosnica svake ekonomije. Međutim, taj put nije jednostavan, iziskuje brojne resurse i zahteva strateški pristup. Postavlja se pitanje koje korake je potrebno preduzeti uz sigurnost da ste na pravom putu? Tu nastupa OTP banka Srbija kao prirodan partner koja ne nudi samo finansiranje, već i podršku na svakom koraku, jer kao najveći kreditor u Srbiji ima direktan uvid u potrebe privatnog sektora, razume izazove sa kojima se suočavaju kompanije i pronalazi rešenja od obostranog interesa.

Foto: OTP Banka

U okviru dugogodišnje saradnje sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), OTP banka kroz EBRD SME GoGreen program pruža podršku malim i srednjim preduzećima koja upravo teže strategiji održivosti, podizanju energetske efikasnosti i jačanju svoje konkurentnosti u zemlji i Evropskoj uniji. Naime, ova kreditna linija je deo programa Evropske unije za podršku maloj i srednjoj privredi, pri čemu EU obezbeđuje bespovratna sredstva i tehničku podršku kako bi MSP olakšala zelenu i održivu tranziciju.

EBRD SME GoGreen program podrazumeva fond od 10 miliona evra, usmeren na projekte MSP-a koji doprinose bržem i efikasnijem usvajanju zelenih tehnologija, zaštiti životne sredine i održivom razvoju. Apliciranjem za finansiranje iz ove kreditne linije kod OTP banke otvarate nove mogućnosti za razvoj svog poslovanja uz mogućnost povraćaja dela investicije kroz programe podrške i subvencije čime ulaganja u zelene tehnologije postaju još isplativija.

Uz finansijsku podršku, EBRD, EU i OTP banka obezbeđuju i stručne savete u vidu konsultantske podrške partnera koji imaju znanje i iskustvo da pomognu u odabiru najefikasnijih rešenja za vaš projekat koji će dugoročno doneti najviše koristi. Tako ulaganje u energetski efikasnu opremu ili tehnologiju postaje korak ka stvaranju stabilnog, održivog i otpornog poslovnog modela.

Zašto je ovaj program važan za srpsku privredu?

U Srbiji, mala i srednja preduzeća obezbeđuju dve trećine radnih mesta u zemlji, a svaka promena koja pomaže njima direktno utiče i na razvoj čitave ekonomije. Mnoga od ovih preduzeća se u praksi suočavaju sa istim izazovima: kako modernizovati opremu, unaprediti proizvodne procese ili uvesti zelene tehnologije, a da to finansijski ne bude opterećenje. Upravo tu podršku donosi program SME GoGreen, koji je na osnovu ugovora između EBRD-a i OTP banke Srbija usmeren na investicije u modernizaciju tehnologije, povećanje energetske efikasnosti i jačanje konkurentnosti domaćih firmi, klijenata OTP banke.

Kako funkcioniše SME GoGreen program?

OTP banka kroz kreditnu liniju u okviru EBRD SME GoGreen raspolaže sa 10 miliona evra koje klijenti banke mogu iskoristiti za različite vrste investicija uključujući obnovljive izvore energije, novu industrijsku opremu, novu poljoprivrednu mehanizaciju, nove tehnologije, bezbednost radnika i proizvoda, ali i digitalna rešenja koja povećavaju preciznost, sigurnost i produktivnost. Od ukupnog iznosa kreditne linije, za žene koje su većinski vlasnici i/ ili direktorke u firmama predviđeno je 25 odsto sredstava iz ove linije, čime se strateški podržavaju žene u biznisu.

Proces apliciranja je dizajniran tako da bude efikasan, brz i transparentan za klijenta, a sličan je onom za standardne kreditne proizvode OTP banke uz dodatno sagledavanje da li je plasman podoban za finansiranje iz EBRD sredstava. Ova procena se sprovodi u saradnji sa EBRD konsultantima koji utvrđuju da li projekat ispunjava kriterijume „zelenog ulaganja“ u skladu sa EBRD standardima.

Važno je znati

U okviru SME GoGreen-a, firme koje uspešno realizuju investicione projekte ostvaruju pravo na povraćaj sredstava koje finansira EU. Konkretno, do 10 odsto vrednosti kredita ako je ulaganje u zelene tehnologije i energetsku efikasnost ili do 15 odsto za projekte koji se odnose na obnovljive izvore energije i agro-biznis.

OTP banka je strateški opredeljena da bude lider zelene tranzicije u Srbiji kroz konkretne inicijative, održive proizvode i aktivno sprovođenje ESG principa u svim segmentima poslovanja. Upravo ovaj pristup prepoznat je i na međunarodnom nivou: renomirani magazin Euromoney proglasio je ove godine OTP banku za Najbolju ESG banku u Srbiji.

Jer, zelena tranzicija predstavlja uslov dugoročnog rasta, a svaki korak u tom pravcu, donosi korist pojedinačnom biznisu i zajednici u celini.

OTP Banka

Rafinerija Pančevo zaustavlja proizvodnju zbog sankcija NIS-u, snabdevanje tržišta za sada stabilno

Foto: NIS

Rafinerija nafte u Pančevu od 2.12. ušla je u postupak potpunog zaustavljanja proizvodnje, pošto je kompanija NIS ostala bez dovoljne količine sirove nafte za preradu, objavljeno je u zvaničnom saopštenju. Do prekida u isporukama došlo je usled američkih sankcija koje su deo ograničenja uvedenih prema kompaniji od strane Ministarstva finansija SAD.

Proces gašenja postrojenja sprovodi se po procedurama koje se primenjuju tokom planiranih remonta, uz kontrolisano smanjivanje kapaciteta i pridržavanje ekoloških i bezbednosnih propisa.

Iz NIS-a poručuju da rafinerijska oprema ostaje u režimu pripravnosti kako bi bila spremna za ponovni start čim se obezbedi nova količina sirove nafte.

Iako je prerada obustavljena, kompanija tvrdi da domaće tržište neće osetiti poremećaje u snabdevanju, jer su ranije formirane zalihe dovoljne da pokriju tekuće potrebe.

Ipak, iako zaliha ima, korišćenje istih kratkoročno je rešenje, jer je uvek znak povećanog rizika. Rezerve nisu predviđene za održavanje normalnog režima, već za premošćavanje kratkih prekida u snabdevanju, tako da ako obustava prerade potraje, zalihe se prirodno troše brže nego što se obnavljaju, što povećava mogućnost nestašica, rasta cena ili hitnog uvoza goriva pod nepovoljnijim uslovima. Snabdevanje iz zaliha takođe znači da tržište ostaje potpuno zavisno od njihove veličine i tempa potrošnje, u takvim situacijama dovoljan je jedan logistički poremećaj da se stabilnost tržišta naruši.

Energetski portal

Požarevac raspisao javni poziv za subvencije za energetsku sanaciju domaćinstava u 2025. godini

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Grad Požarevac raspisao je javni poziv za sufinansiranje mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stanovima za 2025. godinu, u okviru petogodišnjeg projekta Ministarstva rudarstva i energetike i Svetske banke „Čista energija i energetska efikasnost za građane“. Subvencije se realizuju kroz dodelu bespovratnih sredstava domaćinstvima na teritoriji lokalnih samouprava i gradskih opština sa kojima je Ministarstvo zaključilo ugovor o sufinansiranju Programa energetske sanacije, a javne pozive raspisuju jedinice lokalne samouprave.

Program se u Požarevcu uspešno sprovodi već četiri godine, a novina u ovogodišnjem pozivu jeste to što su po prvi put posebno obuhvaćeni korisnici iz socijalno ranjivih kategorija, za koje su obezbeđena dodatna, povoljnija bespovratna sredstva za sprovođenje mera energetske efikasnosti. U kategoriji ostalih građana Grad Požarevac i Ministarstvo rudarstva i energetike izdvojili su ukupno 16.400.000 dinara bespovratnih sredstava, navodi se na sajtu Grada Požarevca.

Pravo učešća na javnom pozivu imaju građani koji ispunjavaju uslove da je objekat za koji konkurišu legalan, da je podnosilac prijave vlasnik objekta ili korisnik objekta sa prijavljenim boravkom na toj adresi uz pisanu saglasnost vlasnika, kao i da u tom objektu stanuje tokom cele godine. Na javni poziv ne mogu da se prijave stambene zajednice, niti se sredstva odobravaju za energetsku sanaciju poslovnog ili bilo kog drugog nestambenog prostora. Takođe, sredstva se neće odobravati za zamenu postojećih grejača prostora (kotao i peć) na biomasu novim kotlovima ili pećima na biomasu (pelet, briket, sečka).

Javnim pozivom obuhvaćene su sledeće mere energetske sanacije: zamena postojeće spoljne stolarije, postavljanje termičke izolacije spoljašnjih zidova, termička izolacija ispod krovnog pokrivača, zamena postojećih grejača – kotlova ili peći na gas ili biomasu, ugradnja toplotnih pumpi, zamena ili ugradnja nove cevne mreže grejnih tela i pratećeg pribora, kao i ugradnja solarnih kolektora i solarnih panela.

Rok prijave

Prijave se mogu podnositi počev od 22. decembra 2025. godine, na pisarnici Gradske uprave Grada Požarevca ili preporučenom poštom. Krajnji rok za prijem prijava socijalno ranjivih kategorija građana je 45 dana od početka roka za prijavu, dok je rok za prijem prijava ostalih građana do utroška sredstava, a najkasnije 45 dana od početka roka za prijavu.

Pročitajte još:

Način prijave

Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti, sa jasno naznačenom kategorijom i punom adresom pošiljaoca na poleđini, uz napomenu „NE OTVARATI“.Uz prijavu je potrebno dostaviti prijavni obrazac, koji se može preuzeti na sajtu grada Požarevca ili u pisarnici Gradske uprave, kao i predračun radova jednog od ponuđenih dobavljača sa sajta grada za radove koje domaćinstvo želi da sprovede. Deo obavezne dokumentacije je i račun za električnu energiju iz prethodnog perioda, kojim se dokazuje da potrošnja nije bila manja od 80 kilovat-sati mesečno, i to za svaki mesec u proteklih godinu dana, a ne samo za jedan mesec. Potrebno je priložiti i očitanu ličnu kartu, kao i kopiju dokaza o vlasništvu i legalnosti objekta. Kompletna dokumentacija se dostavlja u zatvorenoj koverti, uz odgovarajuću oznaku kategorije: za socijalno ranjive kategorije sa naznakom „Prijava za javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji grada Požarevca za 2025. godinu – kategorija socijalno ranjivih građana, NE OTVARATI“, odnosno za ostale građane sa naznakom „Prijava za javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji grada Požarevca za 2025. godinu – ostali građani, NE OTVARATI“.

Socijalno ugroženim domaćinstvima biće na raspolaganju dodatna bespovratna sredstva namenjena upravo ovoj kategoriji stanovništva, a mogu konkurisati za jednu pojedinačnu meru energetske sanacije. Pravo da učestvuju u programu imaju domaćinstva koja imaju status ugroženog kupca energije, kao i ona u kojima član domaćinstva ostvaruje pravo na novčanu socijalnu pomoć, prima najnižu penziju, ima status invalida rada 2. ili 3. kategorije ili u kojima živi dete sa invaliditetom. Ministarstvo rudarstva i energetike za ovu kategoriju učestvuje sa do 90 odsto vrednosti investicije, dok preostalih 10 odsto obezbeđuje korisnik. Maksimalan iznos bespovratnih sredstava za zamenu prozora i vrata na porodičnim kućama za socijalno ranjive kategorije iznosi 306.000 dinara, za kotlove na pelet 262.000 dinara, dok za stolariju u stanovima maksimalni iznos iznosi 270.000 dinara.

Maksimalna sredstva

Za svaku meru energetske sanacije propisana su ograničena maksimalna sredstva podsticaja, a krajnji korisnik je dužan da obezbedi razliku do pune vrednosti investicije. Kada je reč o subvencijama za ostale građane, oni mogu konkurisati za najviše dve pojedinačne mere od ponuđenih. Moguće su različite kombinacije, na primer zamena prozora i vrata uz ugradnju kotla na pelet ili na gas. Maksimalni iznos subvencije za prozore i vrata iznosi 170.000 dinara, za kotao na gas 95.000 dinara, za kotao na pelet 140.000 dinara. Za fasadu je ove godine predviđen maksimalan iznos subvencije od 320.000 dinara, dok je prethodne godine iznosio 300.000 dinara. Povećan je i iznos subvencije za ugradnju solarnih panela, sa prošlogodišnjih 420.000 na 440.000 dinara.

Pored prijave za pojedinačne mere, građanima su na raspolaganju i paketi mera sa većim udelom bespovratnih sredstava – osnovni, standardni i napredni paket. Osnovni paket podrazumeva kombinaciju dve ili tri mere iz grupe zamene prozora i vrata, postavljanja fasadne termičke izolacije i izolacije krova, pri čemu bespovratna sredstva mogu iznositi do 55 odsto ukupne vrednosti investicije. Standardni paket obuhvata navedene mere u kombinaciji sa ugradnjom grejnih uređaja, poput kotla na pelet ili toplotne pumpe, uz učešće grada i Ministarstva do 60 odsto vrednosti investicije. Napredni paket predviđa da se ovim merama pridoda i ugradnja solarnih kolektora za grejanje vode ili solarnih panela za proizvodnju električne energije, čime se udeo bespovratnih sredstava povećava do 65 odsto. Konkursna dokumentacija za sve pakete dostupna je na sajtu Grada Požarevca i u pisarnici Gradske uprave.

Posebno je važno istaći ovogodišnju pogodnost za građane koji po pozivu iz 2024. godine nisu ostvarili pravo na subvenciju zbog utroška sredstava, a podneli su uredne i potpune prijave – oni sada imaju prednost u postupku, ukoliko podnesu prijavu počev od 22. decembra 2025. godine.

Za socijalno ugrožene građane uvedeno je dodatno pravilo – svi koji se budu prijavili i ispunjavaju uslove javnog poziva dobiće bespovratna sredstva, bez obzira na ukupni iznos sredstava opredeljenih za subvencije u toj jedinici lokalne samouprave ili gradskoj opštini.

Sve detalje možete pogledati OVDE.

Energetski portal

Belgija trajno ugasila reaktor Doel 2 nakon 50 godina rada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jairu Ollennu)

Nuklearna elektrana Doel u Flandriji ušla je u novu fazu nakon trajnog isključenja svog drugog bloka, koji je posle pola veka rada završio proizvodnju električne energije. Gašenje reaktora Doel 2 sprovedeno je u skladu sa belgijskom politikom postepenog napuštanja nuklearne energije, kojom su već zatvorena četiri reaktora do sada. Operaciju su nadgledali stručnjaci Federalne agencije za nuklearnu kontrolu (FANC). Reaktor pod pritiskom (PWR) snage 445 MWe sada prelazi u fazu dekontaminacije i priprema za demontažu. Gorivo će biti istovareno iz reaktora i odloženo u bazen za hlađenje, pre nego što bude transportovano u privremeno skladište.

Politika postepenog ukidanja nuklearne energije

Belgijski savez­ni zakon je od 2003. godine predvideo je postepeno gašenje svih sedam nuklearnih reaktora u zemlji. Prema toj politici, Doel 1 i Doel 2 prvobitno je trebalo da budu isključeni 2015. godine, na svoju 40. godišnjicu. Međutim, zakon je izmenjen 2013. i 2015. godine, što je omogućilo produženje rada za dodatnih deset godina, navodi World Nuclear News.

Doel 1 je isključen iz upotrebe u februaru ove godine, Doel 3 zatvoren je u septembru 2022, Tihange 2 krajem januara 2023, a Tihange 1 isključen je 30. septembra ove godine.

Pročitajte još:

Prema prvobitnoj odluci, i poslednja dva belgijska reaktora – Doel 4 i Tihange 3 – trebalo je da budu zatvorena tokom prošle godine. Međutim, nakon početka sukoba u Ukrajini i pogoršanja energetske sigurnosti, belgijska vlada i kompanija Electrabel započeli su pregovore o produženju rada ova dva bloka.

Sporazum je postignut u decembru, kojim se omogućava njihov rad do 2035. godine, uz uravnoteženu raspodelu rizika između države i operatera.

U maju ove godine belgijski parlament velikom većinom glasova ukinuo je ključne odredbe zakona iz 2003. godine kojima je bilo predviđeno potpuno napuštanje nuklearne energije i zabrana izgradnje novih nuklearnih kapaciteta.

Regulator FANC apelovao je da se tokom aktuelnog zakonodavnog mandata donese jasna odluka o eventualnom produženju rada reaktora Doel 4 i Tihange 3 nakon 2035. godine, kako bi se bezbednosne analize i pripreme mogle započeti na vreme.

Energetski portal

Prvi bilateralni ekosistem za primenu EPR modela u sektoru pneumatika u Srbiji

Foto-illustracija: Unsplash (Benjamin Brunner)

U okviru konferencije Future-Proof Industry: inovacije, partnerstva i održivi rast, koja je održana u Privrednoj komori Srbije (PKS), predstavnici Udruženja italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbije, italijanske kompanije Innovando i PKS-a, razmenili su Memorandum o razumevanju. Ovime je označen početak formiranja prvog bilateralnog ekosistema za primenu EPR modela (Extended Producer Responsibility) u sektoru pneumatika u Srbiji.

EPR ili proširena odgovornost proizvođača, jeste evropski model upravljanja otpadom, koji od proizvođača traži odgovornost za njihove proizvode tokom celog životnog ciklusa. To uključuje sakupljanje, reciklažu i odlaganje otpada kada proizvod nije u upotrebi. EPR ima za cilj da podrži razvoj dizajna održivijih proizvoda.

Foto: EP

Kako je istaknuto na konferenciji, konkurentnost domaće privrede zavisiće od brzine kojom će se efikasno uskladiti sa evropskim ESG standardima i zelenim propisima. Zbog toga je pokretanje srpsko-italijanskog EPR ekosistema važan korak prema modernijem, odgovornijem i globalno konkurentnom industrijskom razvoju.

Mihailo Vesović, zamenik predsednika Privredne komore Srbije, govoreći o važnosti ubrzanog prilagođavanja domaće industrije evropskim standardima, istakao je da su emisije u pojedinim sektorima više u odnosu na proseke EU. Tom prilikom je podsetio i na uvođenje evropskom CBAM mehanizma, koji dodatno motiviše brže usklađivanje.

Kompanija Innovando podržava proizvođače pneumatika i širi industrijski sektor kroz unapređenje servisa za sakupljanje otpada, razvoj digitalnih i AI sistema za praćenje i merenje CO₂ emisija tokom čitavog procesa i drugih tehnologija. 

– Mogu vam dati primer sa proizvođačima pneumatika, konkretno sa kompanijom Michelin. Sa njima smo razvili jedan sistem (bilo je još partnera na projektu) za praćenje pneumatika na kraju životnog veka, koji smo ove godine predstavili u Bolonji. Osim što pratite digitalnu dokumentaciju, vi ih fizički pratite i RFID tagovima i QR kodovima. To je više eksperimentalna studija, na kojoj je insistirao Michelin jer je želeo da vidi kako bi to u budućnosti moglo da izgleda. Zašto je to važno? Zato što materijale koje sakupite, odnosno pneumatike, možete da reciklirate. Ako izvršite separaciju materijala, oni će se kasnije lakše reciklirati – rekla je Cveta Majtanović, direktorka za održivi razvoj kompanija Innovando i Rubber Conversion.

– Kao Innovando, pre desetak godina smo investirali u kompaniju Rubber Conversion, odnosno mi smo je pokrenuli. To je patentirana tehnologija za devulkanizaciju gume. Ideja je bila da zatvorimo krug, da omogućimo proizvođačima pneumatika da taj materijal ponovo iskoriste na cirkularan način, da se ne spaljuje već da se vraća u proces – dodala je Majtanović.

Romano Rosi, predsednik Konfindustrije Srbija, rekao je da je tokom poslednje tri godine Konfindustrija realizovala intenzivan program radionica i konferencija posvećenih ESG temama, ulažući vreme, stručno znanje i značajne resurse.

 – To je bio zahtevan izazov, jer je kulturološka promena koja se očekuje od kompanija duboka i ne dešava se odmah. Ipak, naš kontinuitet i posvećenost zasnovani su na uverenju da održivost, inovacije i društvena odgovornost nisu samo regulatorna obaveza, već ključni pokretači dugoročne konkurentnosti – rekao je Rosi.

Ova konferencija predstavlja treće godišnje izdanje zajedničke ESG inicijative koju organizuju Udruženje italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbije i Privredna komora Srbije. Njena svrha je da pruži uvid u ključne trendove koji oblikuju savremeni industrijski razvoj, kao i da razmotri izazove i mogućnosti u oblasti inovacija, tehnološkog napretka i ESG praksi. Ovi procesi sve snažnije utiču na globalne lance snabdevanja i dugoročni rast kompanija.

Energetski portal

Čačak dobija „Moravski lisnik” – novu zelenu oazu i savremeni gradski park

Foto: JP „Gradac” Čačak

Čačak će uskoro dobiti novi park površine 56,18 hektara – savremenu zelenu oazu i rekreativni centar koji će povezati prirodu, sport, kulturu i društveni život grada. Urbanistički projekat za gradski park Moravski lisnik izradilo je Javno preduzeće Gradac Čačak, a park će se nalaziti na desnoj obali Zapadne Morave, između Sportskog centra Mladost i izvorišta vodosnabdevanja u Beljini.

Kako je navedeno na sajtu JP Gradac, koncept parka predstavlja spoj multifunkcionalnog, inkluzivnog i ekološki održivog javnog prostora koji objedinjuje rekreaciju, odmor, edukaciju i očuvanje prirodnog ambijenta u blizini gradskog jezgra.

Idejno rešenje zasnovano je na organskoj formi stilizovanog lista – simbola života i obnove – oko kojeg se razvijaju glavna parkovska avenija, rečne promenade, brojne pešačke i biciklističke staze, kao i tematske celine raspoređene po celom prostoru.

Sadržaji su planirani tako da odgovore na potrebe različitih korisnika: dece, mladih, porodica, starijih sugrađana, osoba sa posebnim potrebama, rekreativaca i ljubitelja prirode. Ovakva struktura podržava principe inkluzivnosti, održivosti i savremenog pejzažnog dizajna.

Novi koncept obuhvata:

  • zone za odmor, rekreaciju i dečju igru,
  • šumske i pejzažne celine, jezero i vodene ambijente,
  • prostore za kulturne sadržaje, izložbe i edukaciju,
  • pristupačne zone za osobe sa posebnim potrebama,
  • delove namenjene starijim sugrađanima,
  • vidikovce, viseće staze, uređene rečne obale i druge sadržaje.

Park Moravski lisnik zamišljen je kao jedinstveni spoj urbanog života i prirodnog okruženja, sa ciljem da podigne kvalitet života građana, unapredi turistički potencijal i doprinese održivom razvoju Čačka.

Energetski portal

Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova u Subotici

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)

Grad Subotica objavio je javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova za 2025. godinu, u okviru projekta „Čista energija i energetska efikasnost za građane“. Poziv je raspisan na osnovu člana 19. Pravilnika o sufinansiranju mera energetske sanacije, a cilj je unapređenje energetske efikasnosti domaćinstava kroz širok spektar radova i opreme.

Program se sprovodi u saradnji sa privrednim subjektima koji su registrovani za proizvodnju, pružanje usluga i izvođenje radova na energetskoj sanaciji stambenih objekata.

Mere koje se sufinansiraju

Javni poziv obuhvata deset kategorija mera energetske efikasnosti:

1. Zamena spoljne stolarije

Obuhvata zamenu prozora, vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača, kao i prateće radove (demontaža, montaža, obrada zidova, odvoz stare stolarije).
Minimalni U-koeficijenti:

  • U ≤ 1.3 W/m²K za kompletan prozor, ostakljenje i profil

  • U ≤ 1.6 W/m²K za vrata ka negrejanim prostorima
    (Odstupanja su moguća ako zahtevaju uslovi Zavoda za zaštitu spomenika kulture.)

2. Termička izolacija spoljašnjih zidova i podova prema tlu

  • Minimalna debljina izolacije: 10 cm, osim u slučaju tehničke nemogućnosti.

3. Termička izolacija ispod krovnog pokrivača ili tavanične ploče

  • Minimalna debljina izolacije iznad grejanog prostora: 20 cm.

4. Zamena postojećeg grejača prostora novim, efikasnim kotlom na prirodni gas

  • Minimalni stepen korisnosti kotla: 90%

  • Kotel mora imati propisane sigurnosne funkcije i automatsku regulaciju.

5. Zamena postojećeg grejača efikasnim kotlom na biomasu

  • Goriva: drveni pelet, briket, sečka

  • Minimalni stepen korisnosti: 85%

6. Ugradnja toplotnih pumpi

Podržava se nabavka i instalacija različitih tipova toplotnih pumpi.

7. Zamena ili ugradnja nove cevne mreže i grejnih tela

Obuhvata cevi, radijatore i prateći pribor.

8. Ugradnja solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode

9. Ugradnja solarnih panela za proizvodnju električne energije

  • Obuhvata panele, prateću instalaciju, tehničku dokumentaciju i dvosmerni merni uređaj

  • Snaga sistema: do maksimalno 10,8 kW ili do odobrene snage mernog mesta

10. Izrada tehničke dokumentacije

Obuhvata projekte i elaborate neophodne prema Zakonu o planiranju i izgradnji za sprovođenje mera 2), 4), 5) i 6).

Prijave će se primati sve do utroška raspoloživih sredstava, najkasnije do 22. januara 2026. godine.

Sve detalje Javnog poziva, kao i maksimalni iznosi bespovratnih sredstava po merama energetske efikasnosti, uslovi za dodelu, i sve druge informacije, pogledajte OVDE.

Energetski portal

Fudžicu razvio sistem za merenje plavog ugljenika

Foto-ilustracija: Pixabay/StockSnap

Nova tehnologija koja omogućava brzo i precizno merenje i verifikaciju plavog ugljenika, tj. ugljenika kojeg apsorbuju i pohranjuju morski i obalni ekosistemi iz morskih algi i morskih trava, doprineće obnovi i očuvanju livada morskih trava. Ova inovacija je deo istraživanja i razvoja Fudžicu (Fujitsu) u tehnologiji digitalnog blizanca okeana, značajno ubrzava proces certifikacije plavih ugljeničnih kredita, ključne inicijative u dekarbonizaciji i očuvanju morske životne sredine.

Sistem može da izmeri površine veće od jednog hektara za oko 30 minuta, a tehnologija je validirana za merenje i prepoznavanje plavog ugljenika sa preciznošću većom od 85 odsto. Efikasnost tehnologije potvrđena je dobijanjem certifikata sa 95 odsto akreditacijom, što potvrđuje pouzdanost merenja.

U saradnji s japanskim lokalnim vlastima i kompanijama, Fudžicu će promovisati upotrebu tehnologije u obnovi i očuvanju livada morskih trava.

Pročitajte još:

Osim toga najavili su proširenje primena tehnologije na inspekcije morskih objekata, poput offshore vetroelektrana, što se očekuje da će doprineti dekarbonizaciji, kao i ekološkim pregledima pre i nakon morskih građevinskih radova.

Napredovanjem tehnologije digitalnog blizanca okeana i izgradnjom partnerstava s kompanijama, lokalnim vlastima i organizacijama koje se bave ugljeničnom neutralnošću i očuvanjem biodiverziteta, Fudžicu teži ostvariti projekte koji balansiraju očuvanje životne sredine i ekonomski rast do 2027. godine.

Ova tehnologija omogućava dronovima automatsko prikupljanje podvodnih podataka stabilno i efikasno, čak i u jakim strujama. Kombinuje morsku ekologiju i AI za precizno prepoznavanje vrsta i pokrivenosti (gustoće) kolonija algi i morskih trava sa preciznošću većom od 85 odsto, čak i u mutnoj vodi.

Omogućava prethodnu proveru mera obnove i očuvanja predviđanjem višestrukih uticaja ljudskih intervencija i simbiotskih odnosa s drugim ekosistemima.

Korištenjem ovih tehnologija, Fudžicu je izgradio kompletan sistem za podršku sticanju plavih ugljeničnih kredita, a tehnologija je već upotrebljena u moru Uva.

Jasna Dragojević

Javna rasprava u Crnoj Gori: razvoj zelenog vodonika

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Crnoj Gori je u toku javna rasprava koju je raspisalo Ministarstvo energetike i rudarstva o Nacrtu Programa razvoja zelenog vodonika sa akcionim planom za period 2026–2028. Rasprava obuhvata i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu. Poziv za učešće upućen je organima, organizacijama, udruženjima i građanima, kako bi dali svoje sugestije i doprineli kvalitetu dokumenta. Tokom rasprave, 8. decembra biće održan i okrugli sto.

Cilj programa je uspostavljanje jasnog pravnog, institucionalnog i investicionog okvira za razvoj i primenu zelenog vodonika, koji se smatra ključnim stubom energetske tranzicije.

Kako se navodi u Nacrtu Programa, iako trenutni uslovi u Crnoj Gori nisu idealni za brzu implementaciju vodonika, zemlja ima značajan potencijal, posebno zahvaljujući obnovljivim izvorima energije. Program predviđa pilot projekte do 2030, investicije od 127 do 212 miliona evra do 2050. i ukupne troškove od 381 do 635 miliona evra.

Pročitajte još:

Kada je reč o analizi potencijala primene zelenog vodonika u Crnoj Gori, ekonomija ove zemlje beleži rast u turizmu, industriji, saobraćaju, trgovini i šumarstvu, a kao kandidat za EU zemlja mora da uskladi regulative i razvije sistemski pristup vodoničnoj ekonomiji. Iako postoji značajan solarni, hidro i vetro potencijal, kao prepreke se ističu nedostatak infrastrukture, kapaciteta mreže i vodosnabdevanja.

Kratkoročni ciljevi Programa uključuju izradu regulatornog okvira, finansijske podsticaje i realizaciju pilot projekata, dok srednjoročni uključuju planiranje razvoja javno-privatnih partnerstava i jačanje istraživanja i obrazovanja. Dugoročno, cilj je proizvodnja vodonika iz do 15 odsto obnovljivih izvora uz vodeću ulogu privatnog sektora.

Tranzicija ka vodoniku treba da doprinese dekarbonizaciji energetike, industrije, saobraćaja i turizma, razvoju infrastrukture, inovacijama i kadrovima, kao i otvaranju novih poslovnih prilika u lancu vrednosti vodonika.

Ceo dokument dostupan je ovde

Energetski portal

Seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse”

energetski pasoš
Foto-ilustracija: Pixabay (OpenClipart-Vectors)

Privredna komora Srbije, uz podršku Fondacije Heinrich Böll, organizuje seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse”, koji će se održati u petak, 5. decembra 2025. godine, u prostorijama PKS na adresi Terazije 8/1.

Cilj seminara je da blagovremeno informiše predstavnike privrede, upravnike zgrada, institucije javne namene i sve zainteresovane strane o novim obavezama koje proističu iz aktuelnih propisa o energetskim svojstvima zgrada. Energetski pasoš, kao zvanični dokument o energetskim karakteristikama objekta, pruža jasnu sliku o njegovoj efikasnosti i budućim potrebama za ulaganja. Reč je o dokumentu koji je obavezan od 2009. godine za nove objekte i za obimnija renoviranja, a najnovije izmene Zakona o planiranju i izgradnji predviđaju da će u narednim godinama sve zgrade – bez obzira na starost i namenu – morati da poseduju energetski pasoš.

Program seminara obuhvata i pregled dostupnih finansijskih instrumenata za unapređenje energetske efikasnosti, ulogu lokalne samouprave, kao i primere dobre prakse.

Broj mesta je ograničen na 30 učesnika, te je potrebno blagovremeno potvrditi prisustvo.

Kontakt osoba za prijavu i dodatne informacije: ivana.putnik@pks.rs

Program seminara ENERGETSKI PASOŠ ZGRADE – OD ZAKONA DO PRAKSE 5.12.2025. PKS, Terazije 8

Energetski portal

Profesor Lukić: „Pitanje NIS-a je intenziviranje igre nerava“

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Velimir Lukić, rekao je za RTS da je pitanje NIS-a geopolitičko i spoljno-političko i da će odluka OFAK-a o ovoj kompaniji imati implikacije i na druge ruske kompanije iz energetskog sektora, koje se nalaze pod sličnim sankcijama. Činjenica je da će rezerve početi da se prazne, a što se tiče uvoza, očekujem da će se povećati, kaže Lukić.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Velimir Lukić, rekao je da je u vezi sa NIS-om jedina stvar koja je izvesna – neizvesnost.

„Činjenice koje mogu da prelome situaciju u datom trenutku jesu one koje mogu da prezentuju američki advokati kompanije NIS. Oni mogu da dostave podrobne informacije i dokaze o tome kako napreduje proces pregovaranja“, naveo je Lukić.

Prema njegovim rečima, OFAK će odlučivati, a što se tiče naše države, „mi smo učinili sve što je u našoj moći“.

„Pitanje NIS-a je specifično spoljno-političko i geopolitičko pitanje, jer onako kako bude presuđeno od strane OFAK-a u ovoj konkretnoj situaciji, to će imati implikacije na odluke o drugim ruskim kompanijama iz energetskog sektora, koje se nalaze pod istim ili sličnim sankcijama“, rekao je profesor.

Dodao je da, ako napravite jedan presedan ovde ili odlučite na neki određeni način, onda se postavlja pitanje kako ćete u drugim situacijama da odlučujete, a pitanje Lukoila je jedno od povezanih pitanja.

Na pitanje šta će se dogoditi ako rafinerija stane, Lukić kaže da imamo „intenziviranje igre nerava“.

„Rekao bih da ono što treba da posmatramo jesu naše rezerve naftnih derivata. Činjenica je da će one početi da se troše i prazne. Za očekivati je da potrošnja više-manje ostane stabilna, a što se tiče uvoza, zbog toga što će postojati nepodmirena tražnja, očekujem da će se povećavati po određenoj stopi u narednom periodu“, objasnio je Lukić.

Pročitajte još:

„Profit koji je imao NIS sada će da se preseli negde drugo“

Kako je rekao, glavna posledica je činjenica da će se profit koji je NIS ostvarivao i rafinerija sada preseliti negde na neko drugo mesto, najverovatnije u neke rafinerije u okruženju.

Govoreći o tome da li je ruski partner spreman da izađe iz vlasništva NIS-a, kaže da je ruski partner rezigniran zbog svega što se dešava od oktobra meseca pa nadalje.

„Ovo nije nova situacija, jer on u svom najbližem okruženju ima mnoštvo ruskih kompanija koje se nalaze u sličnom problemu. One se nalaze pod blokadom, pod sankcijama, i oni dobro znaju da je ruska država recipročno reagovala blokadom kompanija, odnosno blokadom imovine stranih, zapadnih kompanija, na blokadu imovine svojih kompanija koje se nalaze u inostranstvu“, kaže Lukić.

Međutim, sa druge strane, ovo je, kako kaže, sasvim nova teritorija za našu državu.

Ko bi bio najbolji partner u NIS-u

„Država će sigurno ostati vlasnik, pitanje je da li će to biti manjinski ili većinski vlasnik, ali kakav god vlasnik da bude, našoj državi je neophodan partner. Naša država nema resurse – ni ljudske, ni prirodne – a nema ni tehnologiju koja može da prati dalji razvoj u naftnom sektoru i energetici. Pitanje je vremena kada će nam opet biti potreban partner“, rekao je Lukić.

Na pitanje kakva bi bila procedura preuzimanja NIS-a, Lukić odgovara da postoji mnogo staza kojima možemo ići.

„Preuzimanje može biti prijateljsko ili neprijateljsko. Prijateljsko preuzimanje postoji kada između partnera postoji saglasnost, volja i niz karakterističnih, utabanih koraka. To preuzimanje je brže ukoliko se radi o transformaciji manjinskog akcionara u većinskog“, rekao je Lukić.

Pored sankcija NIS-u, imamo i sankcije Lukoilu.

Lukić ocenjuje da evropsko naftno tržište u ovom trenutku deluje dosta otvoreno, kao tržište na kome će se pojaviti neki novi igrači.

„Meni se čini da kompanije iz Evroazijskog regiona, pogotovo sa Bliskog istoka, izuzetno galopirajuće napreduju ka Istočnoj Evropi“, rekao je Lukić.

Nadležni u državi kažu da imamo rezerve za dva do tri meseca, ali postoje i ograničavajući faktori.

„Za sada mislim da naftne kompanije u Srbiji koje nisu pod sankcijama mogu da zaključuju ugovore o isporuci sa različitim kompanijama. To nije sporno. Ono što je sporno jeste kako logistički, odnosno da li će rokovi isporuke koji su predviđeni u tim ugovorima biti ispoštovani, jer mnogo je drugačija stvar kada imate transport železnicom, kada imate rečnim putem ili čak drumom, u odnosu na to kada imate jedan naftovod“, objasnio je Lukić.

O daljim očekivanjima kaže da se cena nafte na svetskom tržištu nalazi u određenom padu, što znači da ponude ima, količine ima, one su tu i raspoložive.

„Pre bih rekao da je sada pitanje logistike i ono sa čime smo već navikli da se suočavamo – to su ti uski lanci snabdevanja“, zaključio je Lukić.

Izvor: RTS

U Hrvatskoj 8.000 prijava za sufinansiranje solarnih elektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske je tokom ove godine, kroz dva poziva vredna 28 miliona evra, finansirao fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za sopstvenu potrošnju i za 2024. i 2025. godinu.

Nakon što je zaprimljeno više od 8.000 prijava građana, danas će biti zatvorena oba javna poziva za ugradnju fotonaponskih elektrana na porodičnim kućama.

Na javni poziv za sufinansiranje elektrana ugrađenih tokom 2024. godine Fond je ukupno zaprimio oko 2.300 zahteva, dok je sufinansiranje za elektrane ugrađene u 2025. godini zatražilo 5.700 građana.

Pročitajte još:

Prijavljeni čiji zahtevi budu pozitivno ocenjeni i unutar raspoloživih sredstava, ostvariće pravo na sufinansiranje 600 evra pokilovatu instalirane snage fotonaponske elektrane, odnosno do 50 odsto plaćene investicije.

U protekle dve godine Fond je sufinansirao oko 5.600 fotonaponskih elektrana, a ovogodišnji javni pozivi dodatno će povećati taj broj.

— Takve investicije građanima omogućuju značajno smanjenje troškova energije, veću energetsku nezavisnost, te pridonose ciljevima dekarbonizacije i promovisanju obnovljivih izvora energije. Fond planira nastaviti s finansiranjem ovakvih programa i u narednim godinama,u skladu sa acionalnim energetskim i klimatskim strategijama — navode iz Fonda.

Energetski portal

Najveći svetski vetroenergetski zmaj od 5.000 m² poleteo u Kini

Photo-illustration: Unsplash (Kenrick Mills)

U severnoj Kini, u autonomnoj oblasti Unutrašnje Mongolije, nedavno je poleteo najveći svetski vetroenergetski zmaj na velikim visinama, površine 5.000 m², kojeg je razvila kompanija China Energy Engineering Corporation.

Kako prenose svetski mediji, u toku svakog ciklusnog rada koji traje 20 minuta, zmaj se podiže na visinu od 500 do 3.000 metara i vraća, proizvodeći blizu 500 kilovat-časova električne energije. Na godišnjem nivou, uz normalne radne i vremenske uslove, mogao bi da proizvede do 10 miliona kilovat-časova.

Sistem funkcioniše tako što zmaj koristi snažne i stabilne vetrove na velikim visinama, koji su jači nego oni blizu zemlje. Sajla povezana sa zmajem prenosi pokret na generator na zemlji, koji pretvara kinetičku energiju u električnu. Tokom rada, zemljišna vitla navijaju sajlu brzinom od 50–60 kilometara na čas, podižući i spuštajući zmaja.

 

Vetroenergetski zmaj izgledom podseća na veliki padobran.

Kao glavne prednosti ovakve proizvodnje energije iz vetra, u odnosu na kopnene vetroturbine, ističe se smanjenje korišćenja zemljišta i materijala, uz potencijalni pad troškova proizvodnje električne energije do 30 odsto.

Energetski portal

MT-KOMEX gradi solarnu elektranu u Novom Bečeju

Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX nastavlja sa širenjem mreže solarnih projekata širom Srbije — ovog puta u Novom Bečeju, gde je započeta izgradnja moderne solarne elektrane B4M Solutions za investitora B2 Solar Masters d. o. o.

Na parceli površine osam hektara gradi se elektrana ukupne instalisane snage 6,7 MWp i snage priključenja 5 MW, sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 8.703,5 MWh. Trenutno je u toku montaža potkonstrukcije, a završetak radova planiran je za početak naredne godine.

Ova solarna elektrana sa potpunom predajom električne energije u distributivni sistem predstavlja još jedan primer uspešne realizacije projekata koji doprinose energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji Srbije.

U FOKUSU:

Na površini od osam hektara biće postavljeno 10.368 fotonaponskih panela pojedinačne snage 650 Wp, renomiranog proizvođača AIKO Solar, dok će za pretvaranje jednosmerne u naizmeničnu struju biti zaduženo 18 Huawei invertora tipa SUN2000-330KTL-H1, nominalne snage po 330 kW. Sistem uključuje i transformatorsku stanicu 20/0,8 kV, kao i niz komponenti koje obezbeđuju bezbedan i efikasan rad elektrane.

Zahvaljujući povoljnom solarnom potencijalu opštine Novi Bečej, gde godišnja energija sunčevog zračenja iznosi između 1.400 kWh/m² i 1500 kWh/m², očekuje se da će elektrana ostvarivati odlične rezultate u proizvodnji čiste energije.

Projekat u Novom Bečeju još jednom potvrđuje posvećenost kompanije MT-KOMEX razvoju održivih energetskih rešenja i podršci investitorima na putu ka energetskoj nezavisnosti i zelenijoj budućnosti Srbije.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA