Sve više istraživanja potvrđuje štetne posledice zagađenja vazduha na razvoj dečjeg mozga, naročito tokom trudnoće i ranog detinjstva. Najnovija studija Barselonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) pokazala je da deca koja su bila izložena višim nivoima zagađenja u ranom i srednjem detinjstvu imaju slabije veze između ključnih regija mozga.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Environment International, ukazuje na smanjenu funkcionalnu povezanost unutar i između određenih moždanih mreža koje igraju ključnu ulogu u različitim kognitivnim procesima, poput mišljenja, opažanja i kontrole pokreta. Nalazi ove studije u skladu su sa prethodnim istraživanjima koja sugerišu da aerozagađenje može narušiti funkcionalnu organizaciju mozga kod dece. Ipak, mehanizmi putem kojih se to dešava još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Studija je obuhvatila podatke 3.626 dece iz Roterdama (Holandija) i stepen zagađenja vazduha u njihovom okruženju uključujući čestice PM2.5 i PM10, azot-dioksid (NO₂) i azotne okside (NOₓ).
Deca su zatim podvrgnuta snimanju mozga u stanju mirovanja (bez obavljanja zadatka) u dva perioda: oko 10. godine života i ponovo u proseku sa 14 godina. Istraživači su analizirali uticaj zagađenja u dva vremenska okvira: od rođenja do treće godine i u godini pre snimanja mozga.
Pročitajte još:
- Sa širenjem OIE raste i broj dalekovoda – da li će to uticati na naše zdravlje?
- Zagađen vazduh je opasniji po zdravlje nego što smo mislili
- Evropski univerziteti pokreću obuku budućih lekara o uticaju klimatskih promena na zdravlje
Rezultati pokazuju da je veća izloženost zagađenju od rođenja do treće godine života povezana sa slabijom povezanošću između centara zaduženih za pažnju, motornu koordinaciju i auditivnu obradu. Takođe, veća izloženost PM10 česticama u godini pre snimanja bila je povezana sa smanjenom funkcionalnom povezanošću između mreža odgovornih za prepoznavanje spoljašnjih stimulansa, introspekciju i svest o sebi.
„Ovo je jedna od prvih studija koja istražuje kako zagađenje vazduha utiče na moždane veze u stanju mirovanja, koristeći višestruka snimanja mozga velike grupe dece od rođenja”, izjavila je Mišel Kusters, glavna autorka studije.
Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ove veze potvrdile i kako bi se razumeo njihov tačan uticaj na razvoj mozga, kažu stručnjaci.
Energetski portal