Home Blog Page 780

Poskupljenje goriva – od juna

Foto-ilustracija: Unsplash (Juan Fernandez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Rodgerson)

Početak meseca doneo je vest koja će obradovati vozače – povećanja akciza na gorivo biće odloženo.

Iako je poskupljenje prvobitno najavljeno za 1. februar, Vlada Srbije ga je odložila do 1. juna.

Novom odlukom, koja će zaživeti za manje od pola godine, akciza na benzin biće veća za 1,2 dinara, odnosno za 1,7 odsto, zbog usklađivanja iznosa akciza na goriva sa godišnjim prosekom cena tokom 2019.

Država će od toga imati prihod, po litri, za benzin 57,1 dinar, evrodizel 58,72, a tečni naftni gas 44,59 dinara.

Pored toga, najavljene su i posebne naknade za energetsku efikasnost, koje podrazumevaju zamenu vrata i prozora, kao i izolaciju zidova u zgradama, promene u ceni PDV-a, kao i obavezne državne rezerve.

S druge strane, epidemija koronavirusa u Kini dovela je do pojeftinjenja nafte.

Srbija je od januara ove godine druga po redu u regionu kad je reč o visini cene evrodizela, posle Albanije, dok je u Severnoj Makedoniji najjeftiniji. U Bosni i Hercegovini je benzin jeftiniji 20 dinara nego u Srbiji i iznosi 130,6 dinara.

Jelena Cvetić

Srbija u pripravnosti zbog koronavirusa – za sada nema razloga za brigu

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije Zlatibor Lončar izjavio je u sredu, 5. februara, da se zbog koronavirusa vodi evidencija svih putnika koji su doputovali iz Kine, ali i onih koji su imali presedanje iz tog pravca u nekim evropskim gradovima, pa su došli u Beograd.

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Lončar je objasnio da se tim putnicima posvećuje posebna pažnja, a da se svi ostali kontrolišu u zavisnosti od toga iz kojih zemalja dolaze.

Vodimo računa i o graničnim prelazima i u kontaktu smo sa svim ljudima koji prate tokove kretanja grupa koje su prešle granične prelaze jer trenutno u Srbiji borave razne delegacije, dodao je ministar.

On je poručio da nema potrebe da se naši građani pregledaju ako idu u neke druge zemlje iz Srbije, u kojoj nije detektovan nijedan slučaj koronavirusa.

Ministar je naglasio da je procedura utvrđivanja da li neko ima koronavirus krajnje jednostavna.

“Srbija je spremno dočekala ovo, mi smo od prvog momenta imali spremne regense i sve aparate koji su neophodni da ga utvrdimo. Utvrđujemo u roku od dva sata da li ga neko ima ili ne”, rekao je Lončar, dodajući da se uzima krv ili bris, kao i da Srbija imamo dogovore sa najreferentnijim labaratorijama u Evropi i svetu da proveri nalaze.

Prema njegovim rečima, nema potrebe ni da se svaki dan izlazi u javnost ako postoji neki sumnjivi slučaj, budući da bi to samo podiglo tenziju, a obično se nakon nekoliko sati analizom utvrdi da nije u pitanju koronavirus.

Ako neko misli da ima simptome koronavirusa, kako je dodao, na sajtu Ministarstva zdravlja i Instituta “Batut” nalazi se broj telefona putem kojeg mogu da se dobiju neophodne informacije.

Takođe, svako može da se javi najbližem institutu zdravlja. Ako neka osoba sumnja, a bila je u Kini ili ima simptome, dovoljan je jedan poziv i na njenu adresu će doći specijalizovana hitna pomoć, kojom će biti prevezena na preglede, naveo je ministar.

Pre nekoliko dana, na pitanje koliko će vremena biti potrebno da se napravi vakcina za ovaj virus, ministar je izjavio da se očekuje tokom narednih meseci.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Gljiva iz Černobilja pruža zaštitu od ultraljubičastog zračenja

Foto-ilustracija: Unsplash (timJ)
Foto: Wikipedia/Dr. Graham Beards

Još 1991. godine, odnosno 5 godina nakon katastrofalne eksplozije, u napuštenom i uništenom reaktoru nuklearne elektrane Černobilj, koji je bio preplavljen gama-zračenjem, pronađena je crna gljiva na zidovima. Zbunjeni time kako je gljiva mogla da preživi te ekstremne uslove, naučnici su počeli da proučavaju taj mikroorganizam, a ono što su otkrili ih je oduševilo.

Osim što je sposobna da preživi tako ekstremne uslove, naučnici su otkrili da ta gljiva zapravo raste i širi se prema izvoru zračenja, kao da je isti i privlači. Otkrili su i razlog – velike količine melanina u gljivama. Melanin je pigment koji kod ljudi kožu čini tamnijom. Ljudi svetlije puti imaju manje melanina u koži, a ljudi tamnije puti više. Kao što melanin štiti ljude od štetnog ultraljubičastog zračenja do određene granice, tako melanin toj gljivi omogućava preživljavanje i hranjenje ekstremnim zračenjem. Na isti način kao što biljke pretvaraju ugljen-dioksid i hlorofil u kiseonik i glukozu putem fotosinteze, tako ta gljiva radiosintezom pretvara štetno zračenje u energiju.

Upravo je radiosinteza zainteresovala naučnike koji su proučavali tu gljivu koja se zove Cryptococcus neoformans, a nad kojom eksperimente sprovodi NASA naučnik Kačuri Venkatesvaran. On veruje da se izvlačenjem njene moći upijanja zračenja i njenom reprodukcijom u obliku leka, može napraviti efikasno sredstvo zaštite protiv štetnog zračenja sunca, omogućiti pacijentima da bez bojazni obavljaju rendgenska snimanja i terapije zračenjem, a radnicima nuklearnih elektrana i pilotima da bez bojazni od izloženosti prekomernim dozama zračenja obavljaju svoj posao. Venkatesvaran smatra da bi sposobnost gljive za radiosintezu mogla da se iskoristi i za napajanje električnih uređaja i da bi to mogao biti i biološki odgovor na solarne panele, odnosno još jedan obnovljivi izvor energije.

Rezultati eksperimenata koji se sprovode na toj gljivici još službeno nisu objavljeni, ali bi mogli biti revolucionarni po pitanju ljudske zaštite od štetnih zračenja.

Ta gljiva je za čoveka vrlo opasna i uzrokuje gljivičnu bolest koja se zove kriptokokoza. Cryptococcus neoformans nalazi se svuda, pa i na tlu, gde obično dospeva izmetom golubova. Od kriptokokoze najčešće obolevaju osobe s oslabljenim imunitetom, npr. bolesnici zaraženi HIV-om, oni koji uzimaju kortikosteroide, osobe s presađenim organima i oboleli od sarkoidoze. Čovek se može zaraziti udisanjem gljive, ali ona retko izazove upalu pluća, već obično uzrokuje upalu moždanih ćelija i mozga, kao i upale različitih unutrašnjih organa, kao i kriptokokozu kože.

Izvor: Bljesak.info

Kako će kineski rudnik zlata uticati na građane Bora?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Kako prenosi Nova ekonomija, Građanima Bora i okolnih sela juče je predstavljena Studija uticaja na životnu sredinu budućeg rudnika zlata i bakra Čukaru Peki.

Prezentacija i javna rasprava održani su juče u 12 časova u sali Gradske uprave grada Bora.

Nova ekonomija je ranije objavila da studija navodi da će u kineskom rudniku Čukari Peki biti zaposleno 1205 radnika, ali će ovaj rudnik imati i negativne efekte koji će za posledicu imati zagađenje životne sredine.

U studiji se navodi da kompanija “Rakita Exploratation” čiji je krajnji vlasnik kineska kompanija “Zijin Mining”, planira da otvori rudnik bakra podzemne eksploatacije Čukaru Peki, sa svim pratećim objektima za preradu i transport rude i odlaganje jalovišta. Zijin je vlasnik i obližnjeg Rudarsko-topioničarskog basena Bor (RTB Bor).

Ležište bakra i zlata Čukaru Peki nalazi se u istočnoj Srbiji, pet kilometara južno od Bora. Procenjena količina rude u Gornjoj zoni ležišta iznosi 46,15 Mt, sa srednjim sadržajem bakra u rudi 2,71 odsto i prosečnim sadržajem zlata od 1,7 g/t.

Rudnik će pokrivati površinu od oko 1.014,99 ha zemljišta, a planira se kupovina dodatnih 243 ha. Takođe, 8 domaćinstva, sa 23 člana, bila su ili će biti fizički raseljena.

Negativni efekti u svim fazama eksploatacije rudnika koji će se javiti u manjoj ili većoj meri su trajno uništavanje zemljišta nakon formiranja jalovišta, promena pejzaža i uništavanje ekosistema na površini iznad ležišta, emisija prašine i gasova, uticaj rudarskog otpada na tlo, kao i na i podzemne i površinske vode.

Ono što je važno za lokalno stanovništvo, u studiji se podvlači da je vlasnik ležišta, kineska kompanija  “Zijin Mining” odustala od prethodno planirane metode otkopavanja “podetažnog zarušavanja”, koja je ekološki vrlo štetna.

Kako se navodi, odabrane su druge dve metode otkopavanja Gornje zone ležišta Čukaru Peki, i to metoda otkopavanja u horizontalnim pojasima sa zapunjavanjem otkopanog prostora i kombinovana metoda.

Navodi se i da je pre godinu dana narodni poslanik iz Bora i nekadašnji inženjer u RTB Bor Branislav Mihajlović uputio Ministarstvu zaštite životne sredine dopis u kojem upozorava na ekološke opasnosti po lokalno stanovništvo ukoliko kineska kompanija ostane pri metodi otkopanja “podetažnog zarušavanja”.

“Primena ove metode otkopavanja izaziva zarušavanje površine terena iznad zone otkopavanja u velikom obimu, kako po zahvaćenoj površini terena, tako i po dubini. Te promene su trajnog karaktera i ne mogu se sanirati”, napisao je Mihajlović resornom ministarstvu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Brechtl)

Piše i da su tokom planiranja projekta obavljeni razgovori sa lokalnim stanovništvom koje je reklo da razume važnost rudarstva za ekonomiju regiona, ali je potrebno staviit veći naglasak na zaštitu životne sredine.

Meštani sela Oštrelj i Slatina ukazali su na loš kvalitet vazduha, zagađenje zemljišta i zdravstvene probleme u proteklom periodu kao posledice obližnjeg RTB Bora.

Stanovništvo se plaši sličnih ekoloških i zdravstvenih problema povezanih s predloženim novim rudarskim projektima kao što je Čukaru Peki. Oni su se požalili i da nemaju dovoljno informacija o budućem rudniku zbog čega je preporučeno bolje informisanje lokalnog stanovništva tokom svih faza razvoja rudnika.

Izvor: Nova ekonomija

IKEA otvara najodrživiju prodavnicu u Beču

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Beč uskoro dobija najodrživiju IKEA prodavnicu na svetu. Ovaj prodajni objekat biće potpuno prilagođen navikama savremenih kupaca.

Smeštena u glavnoj trgovačkoj ulici austrijske prestonice “Mariahilferstrasse”, sedmospratna zgrada će biti povezana sa železničkom stanicom, a kompanija će kupcima obezbediti i parking za bicikle, ali ne i za automobile, a sve sa ciljem podsticanja održive mobilnosti.

U zvaničnoj prezentaciji projekta savetuje se da se potrošači, kada dolaze u novu zelenu IKEA prodavnicu, okrenu korišćenju javnog prevoza, vožnji bicikla ili pešačenju. Smatra se da za građane Beča to ni neće predstavljati problem, s obzirom na to da malo ko koristi motorna vozila u samom centru grada i da čak i gradske vlasti ohrabruju Bečlije da kroz čistije vidove transporta smanje svoj ugljenični otisak.

Bečka IKEA biće zaodenuta u zeleno ruho. Pored biljaka zasađenih po fasadama, planirana je i krovna bašta sa 160 stabala na zgradi. Zanimljivo je da će ona biti dostupna građanima i van radnih sati. Drveće će igrati ulogu u hlađenju i grejanju objekta, ali će se pozitivno odraziti i na mikroklimu.

U zgradi prodavnice nalaziće se i hostel, a mušterijama će na raspolaganju biti i raznovrsna ponuda hrane.

Cilj arhitekata bio je da stvore opušten prostor u kome će uživati čitava zajednica.

Otvaranje prodavnice najavljeno je za jesen 2021. godine.

Jelena Cvetić

Prirodi su neophodni superheroji Zelembaći!

Foto: Avantura Zelembaća

Privučena zavodljivom moći prirode, čistotom dečjih osmeha i beskrajnom harizmom Ane Svilar, idejnog tvorca “Avanture Zelembaća”, htela sam da saznam više o edukativnim radionicama za klince koje organizuje.

Foto: Avantura Zelembaća

“Ideja o prenošenju znanja o zaštiti životne sredine je nastala veoma spontano”, otkriva mi Ana na početku našeg razgovora i dodaje da je pre više od tri godine na poziv vaspitačica održala predavanje povodom Dana planete Zemlje u vrtiću svog sina. Uzbuđena zbog rada sa najmlađima, u trenutku je stvorila alter-ego i od master inženjera zaštite životne sredine pretvorila se u superheroja Zelembaća. “Tako je sve počelo. Počela je priča o tome kako Zelembać svojim supermoćima štiti životnu sredinu”, objašnjava mi. Opčinjeni bezazlenom i dobroćudnom “prevarom”, njeni učenici su takođe poželeli da budu slični njoj – branitelji prirode. Toplina njihovog entuzijazma je nešto što se pamti čitav život, objašnjava Ana svoj poriv da predavanje u vrtiću preraste u dalekosežniju akciju s jasnom misli vodiljom “Filozofiraj zeleno!”.

“Isti koncept superheroja sam primenila na radionicama na Radmilovcu, Oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta, i u Centru za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju ‘Mali Dunav’. Reakcije su opet bile pozitivne. Posle toga je sve istorija. Okupila sam kolege, napisali smo projekat i konkurisali za Superste program, koji je dao prvo finansiranje aktivnosti”, priseća se Ana začetaka “Avanture Zelembaća” i svoje početne motivacije i optimizma, “težim da dalje poduhvate nosim na istim krilima zato što duboko verujem da je osvešćivanje mališana dugoročna investicija i da će jednog dana doneti rezultate koji prevazilaze naša očekivanja.”

“Edukaciju smo nazvali ‘Avantura Zelembaća’ zato što deci pružamo znanja o vrednostima na njima prijemčiv način. Kao zeleni heroji, oni vide sopstvenu ulogu i zadatak, možda i bolje i odgovornije nego odrasli. Nadamo se da ćemo probuditi neke nove modele razmišljanja i ponašanja kod budućih doktora, mašinaca, elektrotehničara, pekara, dizajnera, novinara, umetnika…”, nastavlja moja sagovornica.

Foto: Avantura Zelembaća

Za svojevrsni “transfer znanja” o okruženju mesto nije presudno, sve dok dominira zelena boja. “Uvek smo se držali otvorenog terena, ali smo se posebno vezali za Arboretum Šumarskog fakulteta, gde nam je i sada baza”, ističe Ana. Ponosna je na svoj tim od 17 ljudi – apsolvenata ili svršenih studenata ekologije, šumarstva i biologije. Spaja ih zajedničko uverenje da je perspektiva “Avanture Zelembaća” – blistava, a krivicu za propuštene prilike snosi sama Ana zbog, kako ona to kaže, ličnih ograničenja.  “Od prošle godine ne mogu da učestvujem aktivno u realizaciji projekta. Samo još malo da se ubrzam i imaćemo pravu ‘zelenu gerilu’ u Srbiji”, ubedljiva je ona.

Bez obzira na Anin ponos na “Avanturu Zelembaća”, suština je, prema njenim tvrdnjama, mnogo šira. “Mi čuvamo Zemlju jer ona pripada generacijama koje tek dolaze i naša je obaveza da je svojim naslednicima ostavimo u što boljem stanju. Zdrava životna sredina je pravo naše dečice. Ona su sastavni deo prirode i priroda im je neophodna bez obzira na to da li su rođena u ruralnim ili urbanim područjima. Svako zdravo odrastanje podrazumeva i osluškivanje i posmatranje svih prirodnih pojava i odnosa”, konstatuje uz poruku da je na nama starijima da usmeravamo one mlađe ka pravilnim odnosima ka živom svetu. A kako ona i ostatak njene ekipe avanturista to čine?

Foto: Avantura Zelembaća

“Imamo nekoliko tema koje obrađujemo. Trudimo se da ih obuhvatimo sve i da prilagodimo komunikaciju uzrastu publike. Akcenat je na zagađenju, počevši od otopljavanja lednika i stvaranja gasova sa efektom staklene bašte. Pričamo o ozonskom omotaču, koje su nuspojave, kako i zašto se naša planeta zagreva, kako raste nivo vode – sve se to objasni tako da klinci usvoje ta znanja. Posle prelazimo na staništa, na čitav biodiverzitet, koji je izuzetno zapostavljena grana ekološke nauke. Govorimo o ugroženim vrstama i uzrocima zašto su neke neka staništa i vrste ugroženi. Koliko god mi bili ekološki osvešćeni, svakako nećemo moći da sprečimo izumiranje pojedinih vrsta, jer je to evolucija, ali je poenta da mi ne naškodimo njenom toku. Pričamo o tome kako ljudi mogu da utiču na očuvanje staništa, kako tehnologije utiču na životnu sredinu i kroz to provlačimo priču o reciklaži. Na kraju, kao zaključak dajemo odgovor na pitanja šta je nauka, zašto je bitno da istražujemo i da pravimo nova zelena rešenja. Obuhvatamo i nove čiste energije. Sami povezuju činjenice kako, na primer, fosilna goriva štete životu na Zemlji. Onda se pitaju na koji način da spreče upotrebu tih istih energenata. Na kraju dolaze do zaključka – korišćenjem obnovljivih izvora energije – sunca, vetra, vode. Deca imaju neverovatne zamisli – ukoliko bih imala neodređenu količinu novca, iskoristila bih ga za proučavanje zelene filozofije sa malcima. Vrlo pragmatično razmišljaju, njih ne sputava razmišljanje o sredstvima, kadru… Njima je jedino važan cilj – poboljšanje života na planeti. Umesto da i mi tako, kao oni, usko gledamo, mi se zaustavimo negde kod ekonomske krize”, naglašava Ana.

“Ako govorimo o donjoj granici kada deca treba da se obrazuju, moj odgovor je ODMAH! Učite ih dok su maleni da vole životinje, biljke, da osete pojave, promene, odnose… Naučite ih da razumeju prirodu kako bi je voleli, a kada je budu voleli, oni će je i čuvati”, podučava me – a i vas – prvi superheroj Zelembać.

Foto: Avantura Zelembaća

Ana ima razumevanja za društvenu situaciju u našoj državi i misli da u očuvanju prirodnog okruženja dosta kaskamo zato što se već decenijama borimo s efektima ratova. Pokazatelj toga je i činjenica da sistem formalnog obrazovanja ne uključuje dovoljno zaštitu životne sredine, te održivi razvoj, kao nov društveni poredak. Savetuje da se oni u sistem uključe i horizontalno i vertikalno, i kao specifična oblast obrazovanja i kroz sve druge oblasti, bilo da su utemeljene na društvenim ili prirodnim naukama.

Odrasli predstavljaju kamen spoticanja, napominje sagovornica, zato što već imaju formirane potrošačke i životne navike i trebalo bi ih dodatno motivisati da bi ih voljno promenili – navodeći primer da i dalje učimo da u prodavnicu nosimo ceger. Potrebni su empirijski primeri kako i kako svaka pojedinačna osoba može da sopstveni doprinos promeni dosadašnjih tendencija zagađenja, a samim tim i stvaranje kritične mase nosilaca promene svesti. “Trenutno smo veoma daleko od toga zbog nedostatka finansijskih sredstava, kao i niskog standarda i dnevnih briga koje muče stanovništvo”, zaključuje i osvrće se na primer skandinavskih naroda koji su u tom smislu u znantno povoljnijem položaju pa prave i veće iskorake. Međutim, nekada upravo njeni đaci-Zelembaći na svoje ukućane prenesu pozitivne prakse ophođenja prema prirodi.

“Ono što je ljudska civilizacija uradila u poslednjem veku, sa svim posledicama po našu planetu, najveća je pretnja nama samima. Reverzija trenutnog zagađenja je jako težak i dug proces, ali za nas koji se bavimo zaštitom životne sredine – to je dostižno. Ukoliko je svaki pojedinac sposoban da smanji svoj negativni uticaj, bez ugrožavanja osnovih životnih potreba, onda je to moguće učiniti i u okviru zajednica i na kraju čitave populacije. Moj zadatak jeste da ljudima pomognem da shvate značaj promene navika u korist zaštite životne sredine, koje će dugoročno doprineti. Čak ni velikim sistemskim rešenjima se ne dolazi do rezultata tako brzo kao kada bi se svaki pojedinac tokom svog životnog veka pobrinuo da svoj tzv. dug Zemlji prolongira tako da on bude pozitivan. Ovom prilikom pozivam sve ljude dobre volje da se mom timu i meni pridruže u toj misiji”, završava svoj izlaganje Ana.

Nadam se da sam širenjem glasa o “Avanturi Zelembaća” u svom krajnjem bilansu zaduženja planeti neutralisala barem pokoju iskorišćenu plastičnu slamčicu. Sada sam svakako prešla na one od bambusa! Rečima poznatog fudbalera, oprostite mi moju ružnu prošlost :)

Jelena Kozbašić


Kreditna linija od 25 miliona evra za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Credit Agricole banka u Srbiji potpisala je Ugovor o kreditu s Nemačkom razvojnom bankom KfW za finansiranje projekata za razvoj energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije u iznosu od 25 miliona evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Preduzetnici, mala i srednja preduzeća i poljoprivredna gazdinstva imaće priliku da kroz tu kreditnu liniju dobiju deo bespovratnih sredstava, kao i besplatnu pomoć tehničkih konsultanata koji ocenjuju izvodljivost i isplativost projekta, saopštila je Credit Agricole banka.

Poduhvat je u skladu globalnom strategijom banke u čijem je fokusu ekološki aspekt i društvena odgovornost. S tim na umu, Credit Agricole organizuje i sadnje drveća i čišćenje otpada s planina.

Korisnici pozajmica moći će da ulože sredtsva za unapređenje sistema grejanja i hlađenja, energetski efikasnog osvetljenja, voznih parkova i nabavku mašina sa smanjenom emisijom ugljen-dioksida.

Ova kreditna linija od 25 miliona evra predstavlja nastavak uspešne saradnje sa KfW – Nemačkom razvojnom bankom u podršci finansiranja projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kojima se ostvaruje ušteda primarne energije od minimum 20 odsto ili smanjenje emisije CO2 od minimum 20 odsto. Klijent ima pravo na bespovratna sredsta u iznosu od 10 odsto za projekte obnovljivih izvora energije, odnosno od 5 do 10 odsto za ostale projekte, u zavisnosti od ostvarenog efekta energetske efikasnosti nakon realizacije investicije.

Pravo da apliciraju za bespovratna sredstva imaju preduzetnici, zadruge, registrovana poljoprivredna gazdinstva sa aktivnim statusom i pravna lica, koja imaju do 250 zaposlenih i godišnji promet do 50 miliona eura, posmatrano na konsolidovanoj osnovi po zvaničnim finansijskim izveštajima za poslednju završenu fiskalnu godinu.

Klijentima se sredstva odobravanju na maksimalni rok do 7 godina, sa grejs periodom do 12 meseci, pri čemu je maksimalan iznos kredita za projekte energetske efikasnosti do 1.000.000 evra, dok je za projekte obnovljivih izvora energije do 3.000.000 evra.

Da bi se ovakav kredit realizovao, potrebno da je da se klijent obrati banci i podnese zahtev za finansiranje pre ulaska u investiciju. Ukoliko investicija podrazumeva zamenu postojeće opreme enegetski efikasnijom, potrebno je dostaviti dokumentaciju o novoj opremi koja se kupuje, kao i staroj koja planira da se otuđi, kako bi se utvrdilo da li se zamenom opreme ostvaruje smanjenje emisije CO2 ili smanjenje potrošnje primarne energije za minimum 20 odsto. Predmet finansiranja može biti kupovina nove mehanizacije (traktori, kombajni, itd.), opreme (kotlovi na biomasu, sušare na biomasu, solarni paneli, kompresori za hladnjače, inkubatorske stanice, itd.), vozila za poslovne svrhe (kombi vozila, kamioni, autobusi i druga komercijalna vozila), koja će zameniti staru mehanizaciju/opremu/vozila i obezbediti smanjenje potrošnje energije ili smanjenje emisije CO2 za minimum 20 odsto.

Ukoliko se radi o ulaganju u projekte obnovljivih izvora energije (biogasne i solarne elektrane) ili ostalih ulaganja kojima se ostvaruje efekat energetske efikasnosti (poput izolacije objekata, zamene osvetljenja, rekonstrukcije sistema grejanja, itd.), potrebno je da klijent dostavi banci biznis plan na osnovu kog se utvrđuje da li se realizacijom ulaganja ostvaruje efekat smanjenja emisije CO2 ili smanjenja potrošnje primarne energije za minimum 20 odsto. Nakon realizacije investicije, konsultanti KfW-a vrše evaluaciju projekta i potvrđuju da li je projekat realizovan u skladu sa KfW uslovima, nakon čega se klijentu isplaćuje grant.

Izvor: Credit Agricole

 

Folskavgenov “čist” automobil sa 80 odsto nižim emisijama gasova

Foto: YouTube (screenshot)

 

Foto: YouTube (screenshot)

Najpopularniji Folksvagenov automobil Golf sada ima i svog eko predstavnika.

Naime, Golf 8 ima TDI model, koji je zaista “čist” i ne zagađuje životnu sredinu. Ispunjava Euro 6d norme, ne zbog samog rada motora, već zbog inovativnog sistema filtriranja gasova koje ispušta.

Novi motor EA288 TDI koncepta ima specifičan način tretiranja gasova. Ovaj proces je potpuno inovativan jer se filtracija izduvnih gasova odvija kroz tri sistema.

Tehnologija zvana Twin-Dosing radi s jednakom efikasnošću kao dva katalizatora selektivne redukcije tako da se emisija gasova smanjuje za 80 odsto.

Pročitajte još:

Euro 6d norma za laka putnička i komercijalna vozila na snazi je od početka ove godine.

Jelena Cvetić

Privredna komora Vojvodina oboležila 101 godinu postojanja

Foto: PKV (M. Erdelji)

U okviru svečanosti povodom obeležavanja 101. godišnjice postojanja i rada Privredne komore Vojvodine, juče su u Privrednoj komori Vojvodine najuspešnijim privrednicima sa teritorije AP Vojvodine uručene 57. Godišnje nagrade Privredne komore Vojvodine „Kosta Mirosavljević“, za istaknuta privredna ostvarenja, uspešno poslovanje i postignute vrhunske rezultate u oblasti poljoprivrede, industrije i usluga u 2019. godini.

Foto: PKV (M. Erdelji)

Ovogodišnji laureati Privredne komore Vojvodine su kompanija „ENTERIJER JANKOVIĆ DOO“, iz Novog Sada za uspešno poslovanje i postignute vrhunske rezultate u oblasti industrije; Opšta zemljoradnička zadruga „ŽUNJI-SILAK“, iz Temerina za uspešno poslovanje i postignute vrhunske rezultate u oblasti poljoprivrede; kompanija „NAFTACHEM DOO“, iz Sremske Kamenice za uspešno poslovanje i postignute vrhunske rezultate u oblasti usluga; privrednica godine je Tatjana Filipović, „DOO DAK COMERC“ iz Novog Sada, a privrednik godine je Goran Jevtić, „DOO ENERGY NET“, iz Kaća.

„Cilj jedinstvenog komorskog sistema u Srbiji jeste da za svoje članice predstavlja mesto na kojem mogu dobiti punu podršku i konkretnu pomoć. Privredna komora Vojvodine neguje poslovni ambijent gde na dnevnom nivou dolazi do razmene kontakata, iskustva i ideja, a mi se trudimo da i prilikom neformalnih, svečanih okupljanja, stavimo biznis u prvi plan“, rekao je predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević.

On je dodao da uspeh pokazuju i sledeći podaci, koji su kako je rekao, rezultat zajedničkog rada svih – Republičke i Pokrajinske vlade, Privredne komore Srbije, odnosno jedinstvenog komorskog sistema i privrednika.

„Proteklu godinu, u privrednom smislu, obeležili su sledeći podaci:  spoljnotrgovinska razmena vojvođanskog regiona, za celu 2019. godinu, veća je za oko sedam odsto u odnosu na godinu pre i iznosi 13 milijardi evra; vojvođanska privreda je ostvarila više od trećine ukupnog izvoza Republike Srbije, tačnije, ostvaren je izvoz robe i usluga u vrednosti od šest milijardi evra, što čini povećanje od 8,6 odsto; pokrivenost izvoza uvozom je takođe poboljšana u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 90 odsto“, rekao je Vučurević.

Tom prilikom, potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević čestitao je Privrednoj komori Vojvodine 101. rođendan i istakao da je ova institucija kuća privrednika u Pokrajini. Dodao je da  su privrednici pre 101 godine osetili potrebu da formiraju svoju krovnu organizaciju.

Foto: PKV (M. Erdelji)

„I danas, 101 godinu od osnivanja PKV kakvu je danas znamo, ključne reči jesu povezanost i zajedništvo čime se u svom radu rukovodi i Pokrajinska vlada. To govore i privredna kretanja u 2019. godini, koja su pozitivna i nastavak su privrednih kretanja iz ranijih godina, to govori i rast BDP kada se sumiraju rezultati u 2019. godini koji će iznositi negde oko četiri procenta, to govori i porast spoljnotrgovinske razmene, pad stope nezaposlenosti. Svi ti pokazatelji govore u prilog tezi da ovaj način upravljanja javnim sredstvima, realizujući investicije, je sa republičkom vladom, lokalnim samoupravama zapravo ključ uspeha i nećemo ga menjati ni u narednim godinama“, rekao je Milićević.

Prisutnima se u ime laureata obratio generalni direktor kompanije „Enterijer Janković“ iz Novog Sada Božo Janković koji se zahvalio Privrednoj komori Vojvodine na dodeljenoj nagradi.

„Mislim da treba više da se cene ljudi koji neumorno rade, koji se svakodnevno bore sa problemima i imaju ovakve rezultate. Ja sam jako zadovoljan što je PKV podigla to na jedan viši nivo i na neki način, dala priznanje proverenim i dobrim kompanijama u svom biznisu“, rekao je Božo Janković.

Privredna komora Vojvodine godišnje nagrade dodeljuje u dobroj nameri i na temeljnim principima ustanovljenim pre više od pola veka, kao izraz priznanja postignutim rezultatima, te kao podsticaj za nova ostvarenja. Na godišnjem nivou, ova nagrada ističe pojedince i privredna društva, koji svojim radom i izuzetnim rezultatima, društveno odgovornim ponašanjem i stiču pravo da budu dobitnici i nosioci ovog ozbiljnog i reprezentativnog priznanja, u čijem je nazivu utkano ime utemeljivača tradicije Privredne komore Vojvodine. Kosta Mirosavljević jedan je od osnivača i dugogodišnji predsednik prethodnice PKV – Trgovinsko-industrijske i zanatske komore u Novom Sadu, neumoran privredni delatnik, vizionar i,  između ostalog, osnivač Srpske čestičarske (deoničarske) zadruge, iz koje je nastala Srpska trgovačka banka, dugogodišnji ugledni član uprave Centralnog kreditnog zavoda, pokretač i osnivač Novosadske produktne i efektne berze, istaknut član i potpredsednik Matice srpske, Saveza zemljoradničkih zadruga i Udruženja trgovaca i industrijalaca, te gradonačelnik Novog Sada krajem tridesetih godina HH stoleća, odlikovano ordenom Svetog Save i kraljevskim ordenom Belog orla.

Izvor: PKV

Otvoreno reciklažno dvorište za e-otpad u Sarajevu!

Foto: ZEOS eko-sistem
Foto: ZEOS eko-sistem

ZEOS eko-sistem je do sada uspostavio 104 mesta za preuzimanje e-otpada od toga je ukupno 32 ulična kontejnera, 107 komada zelenog nameštaja u tržnim centrima, 26 reciklažnih dvorišta kod sakupljača u 35 opština Federacije Bosne i Hercegovine, a sve lokacije insfrastrukture za odlaganje e-otpada su dostupne putem naše web stranice www.zeos.ba.

S obzirom na to da su ulični kontejneri i zeleni nameštaj namenjeni za odlaganje aparata manjih dimenzija, kao što su mali kućni aparati, IT oprema, alati, razni instrumenti i električne igračke, pojavila se potreba za uređenjem novog mesta za  preuzimanje e-otpada većih dimenzija, kao što su veš mašine, šporeti, frižideri, TV-monitori i sijalice, te je ZEOS eko-sistem otvorio reciklažno dvorište u Kantonu Sarajevo.

Ono je vizuelno prilagođeno i lokacijski pristupačno građanima, a sav otpad koji se prikupi kroz njihov sistem biće propisno zbrinut u državi i inostranstvu. Građani ovde mogu predati i aparate manjih dimenzija.

Foto: ZEOS eko-sistem

ZEOS eko-sistem je do sada zbrinuo više od 10.000 tona e-otpada. Prvo su preduzeće u Bosni i Hercegovini koje je izvezlo više od 130.000 komada otpadnih sijalica, opasnih po zdravlje i okolinu ljudi zbog žive koje sadrže u sebi. Izvezli su i više od 4.000 komada rashladnih uređaja i više 1.200 TV monitora.

Uređenje reciklažnog dvorišta je nastavak uspešne saradnje između firme C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo koja je lider u oblasti upravljanja otpadom u regiionu i operatera ZEOS eko-sistem.

Zajednički projekat ima za cilj jačanje društvene svesti o odgovornom zbrinjavanju otpada i posledično podizanja svesti o obavezi pravilnog odlaganja električnog i elektronskog otpada.

Foto: ZEOS eko-sistem

Adresa i radno vreme

Adresa reciklažnog dvorišta je Džemala Bijedića 144, a radno vreme je od ponedeljka do subote u terminu od 07.30 do 16.00.

E-otpad predstavlja ozbiljan problem, zato što iz godine u godinu njegova količina raste velikom brzinom. Očekuje se da će se do 2021. godine čovečanstvo proizvesti 52 miliona tona ove vrste smeća, odnosno 6,8 kg po stanovniku na svetskom nivou.

Izvor: ZEOS eko-sistem

Za obnovu fasada u centru Subotice 247 miliona dinara

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Za projekat unapređenja turističkih potencijala kroz obnovu fasada zgrada koje se nalaze na turističkoj ruti secesije – Art nouveau u Subotici, Uprava za kapitalna ulaganja dodelila je 200 miliona dinara, dok će Grad projekat podržati sa još 47 miliona dinara.

Projektom su obuhvaćene zgrade na adresi Korzo 4, Branislava Nušića 2 i Trg republike 2, a koje se nalaze u okviru kulturno-istorijske celine gradskog jezgra Subotice, proglašene 1986. godine rešenjem Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica i utvrđene za nepokretno kulturno dobro od velikog značaja 1991. godine. Zbog lošeg stanja u kojem se nalaze, planirana je sanacija, rekonstrukcija i restauracija uličnih fasada i krovova ove tri zgrade koje okružuju Narodno pozorište.

Jednu od najlepših i najraskošnijih fasada svakako poseduje zgrada na adresi Korzo 4. Objekat u stilu mađarske secesije projektovali su Marcel Komor i Deže Jakab za potrebe Subotičke trgovačke banke, a veoma bogatim i raznovrsnim ukrasima na fasadi, prikazali su širok dijapazon narodnih motiva. Najpoznatiji od njih svakako su čuvene devojke koje, naslonjene na ruke, posmatraju prolaznike, kao i velika košnica koja predstavlja simbol bankarstva, štednje i radinosti.

Zgradu Najamne palate na adresi Branislava Nušića 2, projektovao je arhitekta Pal Vadas na zahtev Grada, a u njoj su bili smešteni luksuzni stanovi koje je Gradski senat izdavao i tako ubirao najamninu. Dugi niz godina u objektu je radila i Gradska štamparija, dok prizemlje ove zgrade Subotičani vezuju za čuvenu poslastičarnicu “Ravel”. Zanimljivost ovog objekta, koji je rađen u geometrijskoj varijanti bečke secesije, ogleda se u jedva primetnoj dekoraciji, poput medaljona plavo-crvene boje sa likovima labudova i ptica.

Foto: Subotica.com

U najgorem stanju nalazi se fasada zgrade na adresi Trg republike 2. Sagrađena po projektu Alfreda Hajoša u stilu bečke secesije, ova zgrada je prepoznatljiva po svojoj ovalnoj osnovi i velikoj polukružnoj fasadi. Višegodišnjim propadanjem i neodržavanjem, njena lepota je narušena, a u poslednje vreme nisu retki ni slučajevi obrušavanja krova i delova fasade, zbog čega joj je rekonstrukcija neophodna.

Za revitalizaciju fasada, izvođenje konzervatorsko-restauratorskih i građevinsko-zanatskih radova, kao i za angažovanje stručnog i konzervatorskog nadzora, Uprava za kapitalna ulaganja dodelila je 200 miliona dinara, dok će Grad projekat podržati sa još 47 miliona dinara.

Izvor: Subotica.com

Iza nas je najtopliji januar ikada zabeležen

Foto-ilustracija: Unsplash (Freestocks.org)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kristine Tanne)

Januar 2020. bio je najtopliji mesec januar na planeti, i bio je za nijansu topliji od istog meseca 2016, saopštila je juče evropska služba za klimatske promene Kopernikus.

Posle rekordno tople decenije, završene sa 2019. godinom koja je bila druga najtoplija registrovana na planeti, od 2020. se počinje sa istim trendom.

Prosečna temperatura u januaru prešla je za 0,03 stepena Celzijusa temperaturu iz januara 2016, koji je bio najtopliji prvi mesec u godini do sada zabeležen i bio je za 0,77 stepeni Celzijusa topliji od meseca januara iz referentnog perioda 1981-2010, navodi se u saopštenju Kopernikusa.

Većina zona u svetu su beležile temperature više od prosečnih. Tako je u Evropi temperatura bila 3,1 stepen Celzijusa viša od proseka za referentni period 1981-2010. U delu severoistočne Evrope, Skandinaviji i delu Rusije razlika je čak prešla šest stepeni Celzijusa više nego u periodu od 1981. do 2020.

Prema Kopernikusu pet najtoplijih godina su sve bile pet poslednjih godina, kada je temperatura porasla između 1,1 i 1,2 stepena Celzijusa iznad temperature u predindustrijskoj eri. Decenija između 2010. i 2020 je takođe bila najtoplija od početka merenja.

Zbog emisija gasova sa efektom staklene bašte nastale kao posledica ljudskih aktivnosti planeta je već jedan stepen Celzijusa toplija nego u predindustrijskoj eri, što ima razorne posledice širom sveta, kao one što su obeležile 2019. godinu, izuzetno jake požare u Australiji ili periode velike vrućine tokom leta na severnoj hemisferi.

Sadašnjim tempom planeta bi mogla da dobije do četiri ili pet stepena Celzijusa do kraja veka. Pariski sporazum iz 2015. predviđa da se zagrevanje ograniči na između dva i 1,5 stepen Celzijusa, međutim čak iako oko 200 zemalja potpisnica sporazuma poštuju svoje preuzete obaveze za smanjenje gasa sa efektom staklene bašte, zagrevanje bi moglo da pređe tri stepena Celzijusa.

Izvor: Zelena Srbija

Dubrovnik dobija novu zelenu oazu na Babinom Kuku

Foto-ilustracija: Unsplash (Inera Isović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)

Na vrhu Babinog Kuka u Dubrovniku uskoro započinju radovi na izgradnji novog sportsko-rekreativnog parka s dečjim i sportskim igralištem i platformama za trening i fitnes na otvorenom.

Odabrani izvođač radova “Alfaplan građenje” otpočeo je posao juče, 4. februara, od kada počinje da teče ugovoreni rok od 75 dana za izvođenje.

Sportsko-rekreativni park na vrhu Babinog Kuka koncipiran je u četiri jedinice, s tim da jedinicu A čini dečje igralište sa zonama za decu do 6 i za decu iznad 6 godina koje je takođe opremljeno spravama za decu s poteškoćama u razvoju.

Jedinice B i C čini plato za fitnes na otvorenom, odnosno igralište za mali fudbal i košarku, dok je na jedinici D smešten plato za trening na otvorenom (street workout). Na zapadnoj strani, izvan ograde igrališta, nalazi se klupa-tribina. Osim prostora parka, biće uređena i staza do parka, kao i prostor za odlaganje otpada i autobusko stajalište.

Projekat je izradio “TLO STUDIO”, za nadzor je zadužen “Bation inženjering”, dok vrednost radova ukupno iznosi 2.871.591 kuna s PDV-om (oko 260.000 evra).

Realizacijom ove investicije u društvenu infrastrukturu namenjenu sportu i rekreaciji, građani svih starosnih dobi s područja Babinog Kuka dobiće novu zelenu zonu za aktivno provođenje vremena.

Izvor: Grad Dubrovnik

Beograd izdvaja 520 miliona dinara za reciklažu otpada

Foto: JKP "Gradska čistoća"
Foto: JKP “Gradska čistoća”

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić obišao je juče, 4. februara, veliki reciklažni centar JKP „Gradska čistoća“ na Adi Huji, u kome je na poslovima separacije otpada zaposleno 50 radnika. Radojičić je tom prilikom najavio povećana ulaganja Grada kada je reciklaža u pitanju i rekao da je cilj da svaka od 17 beogradskih opština ima po jednan reciklažni centar.

“Radi se ručno, odvaja se papir, karton, staklo, plastika, metal… Odvojeni otpad se presuje i odlazi u dalju proceduru reciklaže. Važno je da otpad koji se tretira na ovaj način može da se koristi za cirkularnu ekonomiju i da se tako dođe do novca za zaštitu životne sredine ili unapređenje rada reciklažnih ostrva. Na taj način tokom prošle godine JKP ‘Gradska čistoća’ je zaradila četiri miliona evra, ali i pored toga nema sumnje da ima mesta za napredak. Dolaskom u reciklažni centar želimo da pokažemo građanima način na koji se reciklirani otpad dalje tretira, a ujedno da im damo potpunu informaciju kako bi bili sigurni da odvajanje otpada pruža višestruke benefite”, rekao je Radojičić.

Prema njegovim rečima, tokom prošle godine zabeleženo je povećanje od 20 odsto kada je u pitanju ukupna količina recikliranog otpada u Beogradu, uz ulaganje od 495 miliona dinara za unapređenje ove oblasti.

“Ove godine za istu svrhu planirano je 520 miliona dinara, a trebalo bi napomenuti da je u planu i postavljanje dodatnih 640 reciklažnih zvona, od kojih bi 240 bilo za staklo, a 400 za odlaganje kartona, plastike i metala. Takođe, spremno je 25.000 novih plavih kanti za separaciju otpada, a biće postavljeno i 300 podzemnih kontejnera za odlaganje reciklabilnog otpada. Sve to, naravno, nije dovoljno, budući da želimo brojku od 30.000 kontejnera, kako bi svi građani imali mogućnost za recikliranje otpada. U razvijenijim zemljama to je uobičajeno i važno je da svi zajedno uložimo napor da krenemo istim putem”, istakao je gradonačelnik.

Radojičić je dodao da ćemo na taj način poboljšati kvalitet životne sredine, a grad će, kako je rekao, sigurno biti lepši i uredniji.

“Osim čvrstog otpada, važna tema je i tretman otpadnih voda, jer će uz mere za smanjenje aerozagađenja i korišćenja prihvatljivijih izvora energije, životna sredina u Beogradu biti značajno zaštićenija. Takođe, značajno je i rešavanje problema divljih deponija, a deo rešenja je sigurno projekat fabrike za preradu otpada u Vinči“, zaključio je Radojičić.

Foto: JKP “Gradska čistoća”

Direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić je rekao da je reciklaža jedna od najvažnijih oblasti poslovanja preduzeća.

“Tako će biti i u tekućoj godini, zahvaljujući pomoći koju kroz Sekretarijat za zaštitu životne sredine dobijamo od Grada Beograda. Ulažemo novac u podzemne kontejnere i kante za individualna domaćinstva, tako da imamo prostora za dalji napredak u oblasti reciklaže. To je jedini način da sačuvamo planetu i da imamo zdraviju životnu sredinu u našoj neposrednoj okolini”, rekao je Popadić.

Izvor: JKP “Gradska čistoća”

Francuska i Nemačka zabranjuju okrutnu praksu – mlevenje živih pilića

Foto-ilustracija: Unsplash (Karim Manjra)
Foto-ilustracija: Unsplash (Designer Viet Nam)

Francuska i Nemačka zabraniće ubijanje muških pilića mlevenjem dok su još živi jer takvu praksu smatraju krajnje okrutnom.

Naime, u industriji proizvodnje jaja, nakon što se pile izleže, zavisno od toga da li je muškog ili ženskog pola, ide na dalju “obradu”. U slučaju da je pile žensko, ono će kroz skoro vreme postati koka nosilja, najčešće u kaveznom uzgoju. U slučaju da je muško – ne služi ničemu.

Proizvođaču je beskorisno jer ne može da snese jaje, niti da se podgoji, a najjeftiniji način da ih se reši je taj da ih baci. Ipak, pre toga ga moraju usmrtiti. U industriji proizvodnje jaja to se najčešće rešava tako što se tek izlegli pilići stavljaju u mašinu koja ih melje na živo.

Živinarska industrija pokrenula je uzgoj hibrida pilića kako za proizvodnju mesa tako i za proizvodnju jaja pa jednostavno nije bilo potrebe za držanjem hibrida mužjaka. Pilići se odmah nakon što se izlegu iz jaja proveravaju i muški se odvajaju za mlevenje.

Smatra se da u zemljama Evropske unije desetine miliona pilića okončaju život na ovakav način.

Umesto mlevenja, u Švajcarskoj koriste CO2

Švajcarska je ovu praksu ukinula u jesen prošle, 2019. godine i tako postala pionir u zaštiti peradi u odnosu na druge zemlje članice EU. Umesto mlevenjem, u Švajcarskoj muške piliće usmrćuju ugljen-dioksidom.

U toj se zemlji svake godine ubije oko tri miliona muških pilića.

Treba spomenuti da osim mlevenjem i gušenjem ugljen-dioksidom, postoji još jedna metoda ubijanja muških pilića – “lomljenje vrata”. Ni kod jedne ni kod druge se ne koriste anestetici.

Britanski borci za prava životinja takođe traže da se takve prakse zabrane i u toj zemlji.

U Francuskoj i Nemačkoj plan je da se zabrani mlevenje muških pilića do kraja 2021. godine. Na zabrani su radili Didier Guilaum, francuski ministar poljoprivrede i njegova nemačka koleginica, ministarka Julija Klokner.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

“Vreme je da završimo s mlevenjem pilića. Francuska i Nemačka trebale bi biti evropski predvodnici kada je reč o ovom problemu”, izjavio je Guilaum.

Trenutno ne postoji metoda za određivanje pola pileta pre nego što se izleže, a Francuzi smatraju kako pre svega treba otkriti takvu tehniku. To bi omogućilo proizvođačima da unište jaje pre nego što se pilići izlegu.

Francuski ministar poljoprivrede izjavio je i kako do 2021. godine očekuje zabranu kastracije prasića bez anestetika. “To je pitanje dobrobiti životinja, ali i uzgajivača. Ne znam za one koji žele da im neko zlostavlja životinje. Oni vole životinje”, zaključio je.

Izvor: Agroklub

Sarajevo ulaže 50.000 evra za radove na tunelu

Foto-ilustracija: Unsplash (Florian van Duyn)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Jerez)

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka i direktor Direkcije za puteve Kantona Sarajevo Selmir Kovač potpisali su Sporazum o izvođenju radova na održavanju tunela Ciglane.

Pomenutim sporazumom predviđeno je 100.000 konvertibilnih maraka (50.000 evra) za projektovanje i izvođenje radova na tunelu u sarajevskom naselju Ciglane.

“Tunel Ciglane, koji se nalazi na veoma frekventnoj saobraćajnici, je u lošem stanju. Zato smo odlučili da ovaj projekat finansiramo u celosti. Sredstva su obezbeđena u Budžetu Grada za ovu godinu, a sve u cilju poboljšanja uslova odvijanja saobraćaja i kako bi se povećala sigurnost pešaka”, istakao je Skaka.

U narednom periodu Grad će pristupiti izradi projektne dokumentacije i izvršiti izbor najpovoljnijeg izvođača, a Direkcija za puteve KS pružiti potrebnu tehničku i stručnu pomoć.

Radovi će podrazumevati čišćenje i sanaciju zidova tunela, kao i njihovo premazivanje specijalnom bojom. Predviđena je i modernizacija rasvete, tako što će se stara i dotrajala zameniti LED rasvetnim telima koja troše manje električne energije, a istovremeno daju bolji efekat osvetljenja i imaju duži vek trajanja od standardne.

U planu je i sanacija vertikalne i horizontalne signalizacije, a biće postavljena i reflektirajuća tela na kolovozu u tunelu.

Izvor: Grad Sarajevo