Home Blog Page 777

Austrijska prestonica jedna od vodećih u borbi protiv klimatske krize

Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem januara 2020. bečka Gradska skupština jednoglasno je odlučila da će se grad Beč priključiti međunarodnom programu „Deep Demonstrations“, čiji je cilj umrežavanje gradova i regija radi dugoročnog postizanja klimatske neutralnosti. Inicijator ovog programa je mreža EIT Climate-KIC Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), a radi se o danas najvećoj mreži javno-privatnog partnerstva za ubrzavanje klimatskih inovacija u Evropi koja povezuje preko 360 partnera iz ekonomije, nauke i javnog sektora.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Beču je 2019. već uspostavljeno Veće za klimu i uveden poseban klimatski proračun. No svojim učešćem u programu „Deep Demonstrations“, čijim će sprovođenjem koordinirati bečko gradsko preduzeće za energetsko planiranje (MA 20), metropola se pridružila mreži od 15 evropskih gradova koji će tokom narednih 5 do 10 godina još intenzivnije raditi na razvoju i sprovođenju mera za zaštitu klime, i to s naglaskom na sledeća područja: urbana obnova i snabdevanje energijom, urbanističko planiranje i zelena infrastruktura, mobilnost, klimatski proračun, inovacije, ekonomija i participacija i socijalna pravda. Pri tom će se, pre svega, baviti merama za usporavanje klimatskih promena kao i merama za prilagođavanje na njihove posledice.

Bečka zamenica gradonačelnika i članica gradskog veća za zaštitu klime, Birdžit Hebajn, objasnila je da klimatska kriza ne prestaje pred državnim ili evropskim granicama pa je razmena iskustava među državama i gradovima zato posebno važna. Zbog toga joj je „drago što je Gradska skupština jednoglasno podržala učešće u ovom programu – zajedno s gradovima poput Madrida, Kopenhagena i Amsterdama“.

Program „Deep Demonstrations“ za početak će trajati od 1. januara do 31. decembra 2020. i omogući će gradu Beču da se s još više ambicije, inovativnosti i resursa suoči s klimatskim promenama i pripremi za nedavni „Zeleni plan“ Evropske komisije.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Sarajevski đaci pronašli način kako da uštede milione papira godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Christa Dodoo)

Sarajevsko javno preduzeće “Toplane” zainteresovano je za ideju učenika Treće gimnazije o novom modelu izdavanja računa, čime bi se napravile znatne uštede papira. Papir bi se kao prirodni resurs tako upotrebljavao racionalnije.

Foto-ilustracija: Unsplash (JJ Ying)

Dogovorili su da KJKP Toplane i Treća gimnazija potpišu Protokol o saradnji, a da učenici i profesori već praktično od sutra imaju pristup Centru za potrošače Toplana, kako bi testirali i usavršili svoj model pripreme računa, potvrdio je direktor “Toplana” Berin Alagić.

“Veoma smo zainteresovani da u saradnji s učenicima i Trećom gimnazijom što pre u praksi sprovedemo njihovu ideju o načinu izdavanja računa. Radi se o zaista izvrsnom projektu i mi u “Toplanama” smo spremni da ovu ideju pretvorimo u praksu što pre. Ovde se ne radi samo o tome da kao kompanija možemo da ostvarimo značajne uštede, već verujemo da kao javno preduzeće imamo obavezu da, gde god i kako god možemo, dajemo priliku našim mladim ljudima da razvijaju vlastite ideje i projekte. Pozivam i sve druge kompanije, naročito one iz javnog sektora da razmotre mogućnost primene modela izdavanja računa koji su osmislili učenici sarajevske Treće gimnazije”, izjavio je Alagić koji je posetio učenike Treće gimnazije.

Ovi učenici su osmislili novi model računa koji bi pri štampanju drastično umanjio upotrebu papira. Svi podaci koji se ponavljaju bi bili zapisani u QR kodu dostupnom potrošačima.

Predloženim rešenjem uštedelo bi se 9.579.910 papira formata A4 za godinu. Procena cene kupovine i štampanja ove količine papira dovodi do uštede budžeta Kantona Sarajevo u iznosu od 1.256.000 konvertabilnih maraka (oko 628.000 evra) na godišnjem nivou.

Izvor: Energetika.ba

Vrednost građevinskih radova u Srbiji veća za 35 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Burns)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Hamilton)

Vrednost izvedenih građevinskih radova na teritoriji Srbije u 2019. godini povećana je za 35 odsto u odnosu na 2018. godinu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

U četvrtom kvartalu zabeležen je rast vrednosti izvedenih građevinskih radova u odnosu na isti kvartal 2018. godine od 56,3 odsto, iskazan u stalnim cenama.

Time je ujedno premašena prethodna rekordna stopa rasta građevinarstva iz prethodnog, trećeg kvartala 2019, u kojem je vrednost izvedenih građevinskih radova povećana za 39,9 odsto, što je bila do sada najviša stopa rasta građevinarstva u jednom kvartalu od 2010. godine.

Ubrzana realizacija i završetak velikih infrastrukturnih projekata, kao i povoljni uslovi za investiranje, omogućili su visoke stope rasta građevinarstva u prethodnih nekoliko godina (11,4 odsto u 2017, 13,9 odsto u 2018. i 35 odsto u 2019. godini), što je za rezultat imalo i povećanje učešća građevinarstva u BDP-u, sa 3,2 odsto u 2014. na više od pet odsto u 2019. godini.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture RS

Tehnologija na solarni pogon čuva nosoroge u Južnoj Africi od krivolovaca

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto-ilustracija: Unsplash (Keith Markilie)

Najveći nacionalni park Kruger u Južnoj Africi ima posebnu tehnologiju na solarni pogon koja služi zaštiti nosoroga. Mreža kamufliranih sistema radara, kamera i senzora razlikuje kretanje životinja i ljudi i lako može uočiti lovokradice, koje su primarni razlog postavljanja ovog mehanizma.

Kako je uvreženo verovanje da rog nosoroga donosi bogatstvo i ima lekovita svojstva, ova vrsta postala je izuzetno ugrožena.

Nacionalni parkovi privlače ogroman broj turista u Afriku, od čega kontinent ima veliku finansijsku korist. U Krugeru je 2018. godine zabeleženo čak 15 miliona posetilaca, koji su tu potrošili oko 8 milijardi dolara. Iste godine u ovom nacionalnom parku je ubijeno više od 400 nosoroga.

U istraživanjima vođenim 2016. i 2017. u ovom nacionalnom parku ostalo je ne više od 7.000 do 8.000 ovih životinja tipičnih za afrički kontinent. Oblast Nacionalnog parka Kruger obuhvata veliku površinu, čak 12.000 kvadratnih kilometara. Zato je teško održati životinje bezbednim, zbog čega se i pristupilo rešavanju problema pomoću takozvanog “Merkata poštanskih brojeva”. Sistem je dobio naziv po evropskim lutrijama sa poštanskim brojevima, što je bio izvor finansiranja ovog projekta i životinje merkat iz porodice mungosa koja prati neprijatelja stojeći na zadnjim nogama.

Veliku opasnost usled gubitaka životinja za nacionalne parkove Afrike predstavlja i verovatni ekonomski krah. Strahuju da, ukoliko pojedine divlje životinje nestanu, neće više privlačiti turiste koji dolaze u nacionalne parkove da bi ih videli u njihovom prirodnom staništu.

Ipak, “Merkat poštanskih brojeva” pravi osetnu razliku. Njega je 2016. godine pokrenuo Južnoafrički savet za naučna i industrijska istraživanja, Južnoafrički nacionalni parkovi i Fondacija za mir. Za nešto manje od dve godine otkako je postavljen, broj incidenata smanjen je za 80 odsto u neposrednoj okolini. Čuvari parka pomoću ove mreže bivaju upozoreni ukoliko infracrveni senzor zapazi neku osobu, odnosno lovokradicu, koje se najčešće pojavljuju noću.

Prednost je što se može i prenosti na lokacije na kojima su ovi džinovski biljojedi posebno ugroženi, a razmatra se i širenje njegove upotrebe.

Jelena Cvetić

Dani energetike krajem meseca u Novom Sadu!

Foto: Novosadski sajam

Međunarodni dani energetike i investicija biće održani 26. i 27. februara na Novosadskom sajmu. Tokom dva dana posetioce očekuje plenarna sesija „Srbija – deo Evropskog zelenog dogovora“, osam panela na kojima će se govoriti o najaktuelnijim temama, kao i sesija posvećena kvalitetu vazduha.

Foto: Novosadski sajam

Značaj manifestacije potvrđuje i prisustvo predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Delegacije Evropske unije u Srbiji, Delegacije Evropske komisije, Programa UN za razvoj, Ambasade Velike Britanije u Srbiji, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Grada Novog Sada, USAID-a, Stalne konferencije gradova i opština, Evropske banke za obnovu i razvoj, Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije…

Uz domaće stručnjake, među govornicima će biti i eksperti iz Španije, Velike Britanije i Hrvatske, koji će pričati i o praksi i iskustvu sa obnovljivim izvorima energije, mogućnostima finansiranja, korišćenju brzorastućih energetskih zasada, energetskoj efikasnosti u građevinarstvu i drugim aktuelnim temama.

Svoja iskustva će prezentovati i Fond za energetsku učinkovitost u Hrvatskoj, dok će projekte predstaviti i Green Mile Team/Udruženje biogas – Srbija, Udruženje toplana Srbije, Institut za nuklearne nauke Vinča i Fakultet tehničkih nauka Novi Sad.

Foto: Novosadski sajam

Među izlagačima će biti Conseko DOO, Elektrogrejanje DOO, Srbijagas, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Opština Vrbas, Gradska uprava za privredu, Grad Novi Sad, a na Danima energetike učestvuju i lokalne samouprave Niša, Priboja, Kragujevca, kao i Sarajevo (Bosna i Hercegovina) i Križevci (Hrvatska).

Grad partner Međunarodnih dana energetike je Novi Sad. Radno vreme prvog dana, 26. februara, je od 10 do 18 časova, dok je drugog dana od 10 do 14.30. Ulaz je besplatan za posetioce.

Izvor: Novosadski sajam

WWF se protivi izgradnji malih hidroelektrana u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) je juče, 11. februara, saopštila da ne podržava izgradnju malih hidroelektrana u Srbiji i da se zalaže za održivo korišćenje obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chad Madden)

“Treba zaustaviti podsticaje za sve vrste malih hidroelektrana, te na taj način ograničiti njihovo nekontrolisano širenje i uništavanje reka”, navodi se u saopštenju WWF povodom pisanja nekih beogradskih medija da ta organizacija podržava izgradnju malih hidroelektrana.

“Sadašnja politika podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora odgovara isključivo investitorima u male hodroelektrane, značajno ograničavajući proizvodnju iz drugih obnovljivih izvora, poput sunca i vetra”, piše u saopštenju WWF.

“Štaviše, što je manja instalisana snaga postrojenja, to je veća podsticajna otkupna cena struje, čime se dodatno povećava pritisak na reke, jer je investitorima u interesu da sagrade što više postrojenja manje instalisane snage. To često podrazumeva stavljanje nebrojenih kilometara reka u cevi”, ukazala je Nataša Milivojević iz WWF Adrije.

Podsetila je da je 95 odsto sagrađenih malih hidroelektrana snage manje od jednog megavata.

Sistem podsticaja za izgradnju malih hidroelektrana, po oceni WWF, pravi direktnu finansijsku štetu građanima.

Po studiji WWF Adrije, 2017. i 2018. godine na račune vlasnika malih hidroelektrana isplaćeno je gotovo 30 miliona evra, a kad se tome dodaju porezi, infrastrukturni troškovi i priključivanje na mrežu, građani Srbije bili su u gubitku 15,5 miliona evra.

Taj gubitak ne uključuje štete po prirodu i lokalne zajednice izazvane uništavanjem reka.

“Sve analize pokazuju da je doprinos malih hidroelektrana energetskoj stabilnosti Srbije zanemarljiv jer postojeće u proseku proizvode manje od 0,8 odsto ukupne električne energije, a kada bi se izgradile sve koje su planirane, taj iznos ne bi premašio 3 odsto. Zauzvrat, hiljade kilometara reka bilo bi izgubljeno”, rekla je Nataša Milivojević.

Istakla je da je WWF Vladi Srbije predložio da se iz Uredbe o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora trajno ukinu podsticaji za male hidroelektrane i povećaju kvote za druge obnovljive izvore energije poput vetra ili sunca.

Time bi se jasno ukazalo da strateški prioriteti Srbije je očuvanje biodiverziteta i zaštita vodenih resursa, navodi se u saopštenju WWF.

Izvor: Zelena Srbija

Pobednik se danas vraća na Beogradsku tvrđavu

Foto: Wikipedia/Janos Guljas

Kao deo završnih radova na rekonstrukciji i restauraciji spomenika Pobednik na Beogradskoj tvrđavi, od 12. do 14. februara predviđeno je vraćanje bronzane figure iz ateljea vajara Zorana Kuzmanovića i postavljanje na postament, saopšteno je iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda.

Foto: Wikipedia/Pudelek

U sredu, 12. februara, predviđeno je vraćanje skulpture na Beogradsku tvrđavu, plato Gornjeg grada.

U četvrtak, 13. februara, bronzana skulptura biće izložena na platou oko spomenika za sve posetioce Beogradske tvrđave od 10 do 16 sati, kada će biti moguć pristup svim zainteresovanim medijima i građanima.

U petak, 14. februara, planirano je postavljanje bronzane skulpture na postament. Ovi radovi počeće u 11 sati, a planirano je da se skulptura postavi do 13 časova. Gornji grad Beogradske tvrđave će toga dana biti zatvoren od 6 do 13 sati.

Spomenik Pobednik podignut je 1928. na Gornjem gradu Beogradske tvrđave povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta. Radovi na rekonstrukciji i restauraciji počeli su 2. septembra prošle godine. Skulptura je demontirana 10. oktobra, kada je odneta u atelje vajara Zorana Kuzmanovića. U međuvremenu su završeni radovi na statičkoj sanaciji temelja spomenika i konzervatorsko-restauratorski radovi na stubu i postamentu. Krajnji rok za završetak svih radova je početak marta.

Izvor: Grad Beograd

Španija ima najveću površinu pod organskom proizvodnjom u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Anne Preble)

Ukupna površina pod organskom proizvodnjom u Evropskoj uniji u 2018. godini iznosila je 13,4 miliona hektara, što odgovara 7,5 odsto ukupne iskorišćene poljoprivredne površine. To predstavlja rast od 34 odsto u razdoblju od 2012. do 2018. godine, objavio je Evrostat.

Foto-ilustracija: Unsplash (LuAnn Hunt)

Među državama članicama EU, zemlje sa najvećim udelom površina pod organskom proizvodnjom u 2018. godini bile su Austrija (24,1 odsto ukupnog iskorišćenog poljoprivrednog područja), Estonija (20,6 odsto) i Švedska (20,3 odsto), a slede ih Italija (15,2 odsto), Češka (14,8 odsto), Letonija (14,5 odsto), Finska (13,1 odsto) i Slovenija (10,0 odsto).

Prema objavljenim podacima, evropski prosek je iznosio 7,5 odsto.

U ostalim zemljama članicama EU udeo područja pod organskom proizvodnjom bio je ispod 10 odsto, a najmanji udeo zabeležen je na Malti (0,4 odsto), u Rumuniji (2,4 odsto), Bugarskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji (svaka sa po 2,6 odsto).

Ukupna organska površina zbir je “prelaznog razdoblja” i “sertifikovane oblasti”. Pre nego što se neko područje može overiti kao “organsko”, ono mora proći postupak prelaza, što može potrajati 2-3 godine, zavisno od useva, navode u saopštenju.

Samo su dve zemlje u razdoblju od 2012. do 2018. beležile smanjenje organske poljoprivredne površine, a to su Velika Britanija, za nešto više od petine i Poljska, za više od četvrtine.

Španija je imala najveću ukupnu poljoprivrednu površinu pod organskim uzgojem u 2018., ukupno 2,2 miliona hektara i udelom u ukupnoj organskoj poljoprivrednoj površini u EU od 16,7 odsto. Slede je Francuska sa 2 miliona hektara i udelom od 15,1 odsto. Treće mesto pripada Italiji sa 1,95 miliona hektara i udelom u evropskoj organskoj poljoprivrednoj površini od 14,6 odsto, pokazuje Evrostatov izveštaj.

Izvor: Agroklub

Zašto je zagrebačka skupština odbacila gradonačelnikove izmene Generalnog urbanističkog plana?

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je želeo da u prestonici Hrvatske izgradi “Grad u Gradu” na površini od gotovo 1,1 milion kvadratnih metara. Projekat je opisivao kao “zagrebački Menhetn”. Ipak, na put su mu stali odbornici Gradske skupštine koji su na jučerašnjoj sednici odbacili Bandićev predlog izmena Generalnog urbanističkog plana (GUP).

Foto-ilustracija: Pixabay

Predložene izmene su izazvale protivljenje opozicije, stručnjaka i javnosti, te su se 6. februara pred zgradom Skupštine prethodnih dana okupili i nezadovoljni Zagrepčani. Između ostalog, zahtevali su i obustavljanje rasprodaje prirodnog pojasa i javnog prostora na obali reke Save. Protest su organizovala udruženja Zelena akcija, Pravo na grad, Zagreb te zove i Siger zbog, prema sopstvenim tvrdnjama, “Bandićeve otimačine grada”. Prema mišljenju protestanata, prikladan naziv za izmenjeni GUP jeste – Generalni urbanistički promašaj.

Kao jedna od problematičnih tačaka “Grada u Gradu” se navodi upravo prenamena zelenih površina u građevinsko zemljište i ignorisanje struke. Protivnici smatraju da je reč o megalomanskom poduhvatu neusklađenom s prostornim planom.

Glasanje Skupštine Grada Zagreba donelo je razrešenje – od ukupno 49 odbornika, GUP je podržalo njih 18, a usprotivilo mu se njih 31. Donošenje konačne odluke trajalo je danima zbog niza odlaganja i pauza.

Gradonačelnik Bandić je prošle godine u Dubaiju potpisao navodno neobavezujući Memorandum o razumevanju između Grada Zagreba i kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o sprovođenju projekta “Zagreb City”. Eagle Hills je kod nas poznat kao investitor Beograda na vodi.

GUP je izazvao negativne reakcije odmah nakon samog čina predstavljanja. Najpre su udruženja arhitekata i urbanista upozorila da nije sporan samo planirani kompleks Menhetn na Savi kojim je predviđena podizanje stambeno-poslovnog naselja na mestu Velesajma i Hipodroma, već i znatno povećanje gradnje u gradskoj četvrti Donji Grad. Građani su vlast zasuli sa više od 30.000 primedbi na taj dokument, a u jednom trenutku čak 10.000 ljudi je izašlo na ulice kako bi izrazilo svoje neslaganje sa planom.

Jelena Kozbašić

Budite učesnik revolucije u transportu!

Photo: Energetski portal

Pobornici „ozelenjavanja“ saobraćajnog sektora trude se da što manje budu za volanom. Zato oni pešače, voze bicikle, koriste javni prevoz i jezde u električnom vozilu. Elektromobili, tiho poput motora koji ih pokreću, osvajaju ulice brojnih gradova. Kako bi kretanje na električnu energiju bilo izvodljivo, razvoj infrastrukture za punjenje bi trebalo da prati povećanje broja takvih vozila na putevima.

Foto: Energetski portal

Jedna od prvih kompanija na srpskom tržištu koja se odazvala pozivu na svojevrsnu elektrorevoluciju i iskorak ka budućnosti bila je beogradska kompanija MT-KOMEX. Na njenom sajtu elektropunjaci.com pronaći ćete odgovore na pitanja kao što su: „koji je elektropunjač pogodan za moj dom?“, „kako da odaberem elektropunjač koji odgovara zahtevima mog preduzeća?“ i „gde u Srbiji i regionu da napunim moj automobil?“.

Ponuda kućnih i javnih elektropunjača

U prodavnici na sajtu elektropunjaci.com na raspolaganju vam je ukupno 12 kućnih punjača, kao i 17 javnih, idealnih za ugradnju na parkiralištima, na benzinskim pumpama, u tržnim i poslovnim centrima, na autoputevima i koridorima i na privatnim parkinzima.

Snaga dostupnih elektropunjača za vaš dom kreće se u rasponu od 3,7 kW do 22 kW, a onih za komercijalnu upotrebu od 7 kW do 50 kW. Oni mogu biti zidni i samostojeći.

Što se tiče brzine punjenja, u njihovoj trenutnoj ponudi su srednje brzi i brzi punjači, a kompanija najavljuje da će svoju prodavnicu uskoro proširiti i sa ultra brzim koji čuvene Tesla automobile napune u roku od 5 do 10 minuta.

U toku je i akcija pa pojedine elektropunjače možete da nabavite po sniženim cenama.

Poslovni portfolio stručnjaka sa ovog sajta se temelji na višegodišnjem iskustvu, tokom kog su ugradili više od sto punjača, te iskoristite priliku da zajedno sa njima „skrojite“ punjačku stanicu prema svojim potrebama i mogućnostima.

Pre vas, njima su se sa istim zahtevom obratili Hjundai, tržni centar Ada, Britiš motors, ABB, robna kuća IKEA, ZF, hotel Hilton, javne garaže Obilićev venac i Pionirski park i mnogi drugi.

Na parkingu prodajnog salona ovlašćenog distributera Hjundaija u Beogradu nedavno je „osvanuo“ ABB-ov model sa sajta elektropunjaci.com. Instalateri su moć uređaja stavili na test. Punjač ga je uspešno položio nakon samo 15 minuta rada – toliko vremena mu je trebalo da automobil pripremi za put sa punim kapacitetom baterije. Ukoliko vam ovaj „rezultat“ ne deluje fascinantno, stavite ga u komparativnu perspektivu! Koliki postotak baterije svog mobilnog telefona napunite za četvrtinu sata? Znatno manji od 100 odsto, zar ne?

S obzirom na to da je u garaži prestoničkog tržnog centra Ada postavljeno čak 16 ABB-ovih punjača, pojedinačne snage 22 kW, sigurni ste da ćete na adresi Radnička 9 imati osigurano mesto za punjenje svog četvorotočkaša.

Foto: Energetski portal/Žana Šišić

Na Zrenjaninskom putu, u predstavništvu Britiš motorsa, vozače elektromobila očekuje ABB-ov model snage 50 kW.

U slučaju da ste se u vozilu na elektropogon zaputili autoputem E-75 ka centralnoj i južnoj Srbiji, i potencijalno dalje ka Grčkoj, značiće vam informacija da je robna kuća IKEA u prodavnici na sajtu elektropunjaci.com nabavila dva punjača marke Šnajder elektrik i postavila ih na svom parkiralištu.

MT-KOMEX je u fabričkom pogonu proizvođača auto-delova ZF u Pančevu pod krovom solarne nadstrešnice udružio svoja dva polja delovanja, obnovljive izvore energije i elektromobilnost. Sedamdeset dva panela na nadstrešnici formiraju malu solarnu elektranu ukupne snage 19,44 kW. Ona proizvodi električnu energiju za napajanje tri elektropunjača i sopstvenu potrošnju ZF-a.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Prilika za studente da učestvuju u izboru inovativnih projekata za finansiranje!

Foto-ilustracija: Pixabay

Fond za inovacionu delatnost poziva studente završnih godina osnovnih studija i studente master studija da se prijave za prisustvovanje u finalnoj fazi procesa izbora inovativnih projekata za finansiranje.

Foto: Fond za inovacionu delatnost

Odabrani studenti će dobiti priliku da se upoznaju sa radom Fonda za inovacionu delatnost i da prisustvuju prezentacijama projekata koji su uvršteni u uži izbor, kao i diskusijama članova nezavisne Ekspertske komisije koja donosi konačnu odluku o finansiranju. Tokom intenzivnih sastanaka, studenti će imati prilike da se upoznaju sa  procesima odlučivanja, načinom rada investicionih panela, kao i načinom donošenja odluka o finansiranju, odnosno o ulaganju u visokorizične poduhvate.

Radni jezik je engleski.

Studenti koji žele da se prijave potrebno je da:

  • Pokažu visoku motivisanost za sticanje znanja i praktičnog iskustva;
  • Budu student poslednje godine osnovnih akademskih studija ili student master programa;
  • Imaju prosek ocena od 8 ili više (na programu koji trenutno pohađa, odnosno na prethodnom nivou studiranja za studente prve godine master studija);
  • Imaju odlično znanje engleskog jezika.

Rok za dostavljanje prijava je 1. mart 2020. godine. Najbolje ocenjeni kandidati na osnovu dostavljene dokumentacije biće pozvani na intervju. Nakon obavljenih intervjua, kandidati će biti obavešteni o konačnoj odluci. Jedinstvenu priliku za sticanje iskustva u ovoj oblasti imaće do 2 kandidata.

Više informacija pročitajte OVDE.

Izvor: Fond za inovacionu delatnost

Hrvatska u vodosnabdevanje ulaže više od 260 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Kazuky Akayashi)

Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinansiranje za projekat „Sistem odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pitomača“ potpisani su prošle nedelje.

Reč je o projektu vrednom više od 262 miliona kuna (34 miliona evra). Veći deo, 71 odsto prihvatljivih troškova odnosno 149 milijuna kuna (19,4 miliona evra) osigurano je u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“ Preostalih 60 milijuna kuna (7,8 miliona evra) osiguraće Ministarstvo zaštite okoline i energetike, Hrvatske vode i Opština Pitomača.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

„Ovo je najbolji mogući način da se iskoriste evropska sredstva i poveća kvalitetu života građana“ rekao je ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić prilikom potpisivanja ugovora.

Generali direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istakao je kako će nakon realizacije ovoga projekta na sistem vodosnabdevanja biti priključeno 85 odsto stanovništva, a na sistem odvodnje 86 odsto stanovništva. „Nismo zaboravili ni na uređaj za prečišćavanje otpadnih voda koji će biti nadograđen na drugi stepen prečišćavanja kapaciteta za 9.000 stanovnika.“

Realizacijom ovoga projekta na području Opštine Pitomača, tj. naselja Pitomača, Otrovanec, Dinjevac, Grabrovnica, Kladare i Stari Gradac biće omogućen priključak za 1.650 domaćinstava na sistem vodosnabdevanja i 2.068 priprema za priključke na sistem odvodnje.

„Ovo je najveća investicija u istoriji Opštine Pitomača“, rekao je načelnik Željko Grgačić i dodao: “s pripremama za ovaj projekat počeli smo još 2010. godine i upravo smo zato izuzetno srećni što smo došli do potpisivanja Ugovora koji će povećati efikasnost i pouzdanost sistema javne odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda“.

Uključujući ovaj projekat do sada su potpisani Ugovori za 54 vodokomunalna projekta. „Radovi u sklopu ovih projekata vredni su više od 22 milijarde kuna (oko 268 miliona evra). To je bez sumnje sjajan signal za građevinski sektor u Republici Hrvatskoj“, zaključio je ministar Ćorić.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Subotica će imati najmoderniju bolnicu u Srbiji

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Subotička bolnica, čije su pojedine zgrade stare i po 150 godina, ove godine će biti pretvorena u moderni zdravstveni objekat. Rekonstrukcija će biti finansirana preko Kancelarije za javna ulaganja, a kako je najavljeno koštaće oko 20 miliona evra.

Zvaničnici Grada Subotice i Opšte bolnice Subotica najavili su početak rekonstrukcije Opšte bolnice u Subotici, koja godišnje izvrši 260.000 pregleda, procenjenu na oko 20 miliona evra.

U intervjuu za Subotičke novine direktor bolnice, Slobodan Puškar, izneo je više detalja.

“Tokom prethodnih godinu i po dana sredstvima Pokrajinske vlade u iznosu od 22 miliona i grada Subotice u iznosu od 4 miliona dinara najavljen je projekat kompletne rekonstrukcije Opšte bolnice Subotica. U najskorije vreme očekujemo da se od strane Kancelarije za javno ulaganje RS opredele neophodna sredstva a zatim sprovede postupak javne nabavke za rekonstrukciju”, rekao je direktor bolnice Slobodan Puškar u intervjuu za Subotičke novine, prenosi portal Subotica.com.”

Puškar je takođe precizirao kakve radove podrazumeva najveća investicija u zdravstvo u Srbiji koja će trajati dve godine.

“Glavna bolnička zgrada stara pet decenija i dvadesetak starih objekata u dvorištu, pretrpeće potpunu izmenu. I sada će, napokon, biti rekonstruisani i opremljeni prema standardima najrazvijenih bolnica u svetu. Izgradiće se nova vodovodna i kanalizaciona mreža, putna infrastruktura, sistemi za hlađenje i grejanje objekata. Sobe će biti jednokrevetne i dvokrevetne, i svaka će imati svoj sanitarni čvor i biće povezane na centralnu klimatizaciju sa najmodernijim sistemima za prečišćavanje vazduha, a svaki bolesnički krevet biće opremljen svim sistemima neophodnim za lečenje pacijenata. Udvostručićemo broj liftova za pacijente, a uvešćemo nove „tehničke” liftove za transport hrane, sanitetskog materijala, veša…”

Naveo je i glavne ciljeve ove obnove: “Jedan od prioriteta bio je i funkcionalno razdvajanje hospitalnog dela bolnice (mesta gde su pacijenata stacionirani) i polikliničkog dela bolnice kroz koji dnevno prolazi više hiljada ljudi. Ambulante, u kojima se godišnje uradi 260.000 pregleda i preko 3 miliona ispitivanja, biće prostranije, dobro osvetljene sa novim sistemom zakazivanja i pozivanja pacijenata. Planirano je da se svi objekti povežu odgovarajućim zatvorenim koridorima koji će omogućiti komunikaciju između bolničkih objekata u svim vremenskim uslovima. Broj hirurških sala sa sadašnjih 5 biće povećan na 8, što će povećati broj i operativnih intervencija. Izolacija zgrada doprineće podizanju energetske efikasnosti. Rekonstrukcijom putne infrastrukture omogućiće se nesmetan prolaz vozilima Hitne pomoći, u slučaju potrebe i vatrogasnim vozilima, a istovremeno obezbediće se dovoljan broj uređenih parking mesta za zaposlene pacijente.”

Foto: Subotica.com

Objasnio je kakav će uticaj obnova bolnice imati na pacijente Severnobačkog okruga i kako će prostor izgledati kada rekonstrukcija bude kompletno završene.

“Opšta bolnica Subotica će nakon rekonstrukcije biti najmodernija bolnica u Srbiji. To će doneti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i udobnost pacijenata će biti na nivou svetskih bolnica. Novim konceptom prijema pacijenata, hospitalizacije, lečenja omogućiće se skraćivanje vremena ležanja u bolnici, skraćivanje vremena za izvođenje neophodnih dijagnostičkih i terapijskih procedura i samim tim povećati kapacitet rada bolnice. Nabavkom nove opreme lečenje pacijenata obavljaće se po najvišim standardima i prema svim preporukama dobre kliničke prakse.”

Komentarisao je i šta će biti prioriteti pri ulaganjima Grada Subotice u bolnicu.

“Centar za vantelesnu oplodnju u Opštoj bolnici Subotica, koji je realizovan uz veliku pomoć AP Vojvodine i grada Subotica otvoren je 6. februara. Kroz aktivnosti grada Subotice i gradonačelnika Bogdana Labana, kao i do sada, pružaće se stalna podrška funkcionisanja bolnice, a sve sa zajedničkim ciljem što boljeg zdravstvenog zbrinjavanja stanovnika Severno-bačkog okruga.”

Izvor: Subotica.com

Kredit od 100 miliona evra za Srbija Voz

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitrii Vaccinium)

Kako prenosi Nova ekonomija, predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo je ukaz kojim se potvrđuje državna garancija za kredit vredan do 100 miliona evra koji od Evropske banke za obnovu i razvoj uzima Srbija Voz.

Foto-ilustracija: Unsplash (Indrajeet Choudhary)

EBRD je obezbedio ovaj novac Srbija Vozu za nabavku približno 18 „novih elektromotornih garnitura”, navodi se u ugovoru koji je objavljen u Službenom glasniku zajedno sa ukazom predsednika.

Zajam će biti raspoloživ do 15. novembra 2023. godine, a očekivani rok za završetak projekta je 31. januar 2024. godine.

Otplaćivaće se u 22 jednake polugodišnje rate, pri čemu je prvi datum otplate glavnice 15. novembar 2023. godine, a poslednji 15. maj 2034. godine.

Kamatna stopa će biti jednaka referentnoj kamatnoj stopi (šestomesečni EURIBOR), uvećanoj za fiksnu maržu od 1 odsto, uz mogućnost da se kamatna stopa fiksira, ako se proceni da je to povoljnija opcija sa stanovišta upravljanja javnim dugom.

Pored sredstava zajma, EBRD će odobriti i bespovratna sredstva tehničke saradnje za angažovanje „renomiranih konsultanata”.

Ugovor je potpisan 31. oktobra 2019. godine, a Skupština Srbije donela je zakon kojim se ugovor potvrđuje 3. februara 2020.

Izvor: Nova ekonomija

Energetska zajednica apeluje da obustavimo subvencionisanje uglja za proizvodnju električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska zajednica je još jednom pozvala nadležne institucije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severenoj Makedoniji, Ukrajini i Crnoj Gori, kao i na Kosovu, da pažljivo razmotre politiku subvencionisanja termoelektrana na ugalj.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako Sekretarijat Energetske zajednice navodi u svom saopštenju, oni su u junu prošle godine objavili studiju o direktnim i skrivenim subvencijama kojima su pomenute države članice finansijski pomagale sektor uglja od 2015. do 2017. godine.

Države Zapadnog Balkana su tokom posmatranog vremenskog perioda direktno subvencionisale iskopavanje i sagorevanje uglja sa čak 504 miliona evra.

Srbija se u sprovedenom istraživanju istakla kao predvodnica – u direktnim subvencijama za sektor uglja je izdvojila čak 299,35 miliona evra, ili gotovo 100 miliona evra godišnje – što je najveći iznos u regionu. To je gotovo tri puta više u poređenju sa finansiranjem obnovljivih izora energije od 2015. do 2017. godine – ukupno 102,4 miliona evra.

U 2017. godini, prema saznanjima Energetske zajednice, Srbija je kroz direktne subvencije ugalj novčano podržala sa 84,37 miliona evra, a indirektno sa 574,38 miliona evra – ukupno 659 miliona evra.

Najveću korist od subvencija je imalo Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica”, a povrh toga Vlada Srbije je takođe otpisala stare dugove Elektroprivrede Srbije i pružila podršku u obliku garancija za  uzimanje kredita za izgradnju novog bloka Termoelektrane Kostolac B3 i ugradnju filtera na druge termoelektrane.

Takva praksa se kosi sa Ugovorom o Energetskoj zajednici u kom stoji da je subvencionisanje zabranjeno zato što bi državna pomoć mogla da naruši konkurenciju tako što bi pojedinačni izvor energije stekao neopravdanu prednost nad ostalima. Ovo bi se negativno odrazilo i na prekograničnu trgovinu energijom. S obzirom na to da se finansijska sredstva usmeravaju na jedno od fosilnih goriva, istovremeno se i sprečava tranziciju prema održivom i efikasnom energetskom sistemu.

Podsećamo, Energetska zajednica je prošlog meseca našim vlastima uputila pismo zbog nepotpune implementacije Direktive o velikim ložištima.

Ova međunarodna organizacija je osnovana 25. oktobra 2005. godine u Atini, sa ciljem proširenja unutrašnjeg tržišta energije Evrope na region Jugoistočne Evrope i crnomorski region.

Jelena Kozbašić

Prošle godine u Evropi prodato duplo više elektromobila nego 2018.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jannes Glas)

Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, prošle godine je prodato dvostruko više električnih automobila nego 2018. godine. U godini ranije stanovnici Evropske unije su kupili 300.498 elektromobila, a 2019. godine su vozni park obogatili sa njih 459.387, što je skok od 52,9 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

U poslednjem kvartalu 2019. godine se naročito smanjila potražnja za automobilima na dizel, i to na samo 29,5 odsto registrovanih novih automobila, dok su benzinci činili 57,3 odsto tržišta, a vozila na alternativni pogon 13, 2 odsto.

Posmatrano u periodu od oktobra do decembra 2019. godine, broj dizel automobila registrovanih širom Evropske unije smanjio se za 3,7 odsto.

Ipak, potražnja za dizel motorima je porasla u Nemačkoj (za 4,3 odsto) i Francuskoj (za 7,3 odsto) koje predstavljaju dva najveća tržišta automobila. Za dizelaše su zainteresovani i Belgijanci (+17,7 odsto), Slovenci (+18,2 odsto), Mađari (18,4 odsto), Šveđani (+30,5 odsto) i Rumuni (+31,1 odsto).

Broj prodatih hibridnih vozila je takođe porastao. Evropljani su tokom 2019. godine kupili čak 465.000 hibrida.

Prodaja benzinaca najviše je skočila u Italiji, ali i zemljama srednje Evrope.

Najveći udeo vozila na alternativni pogon u Evropskoj uniji čine hibridi. Drugi tipovi koji su zastupljeni na evropskim putevima su vozila na etanol, tečni naftni gas ili prirodni gas, a njihov broj na tržištu se takođe uvećava. Broj registracija takvih modela je u poslednjoj četvrtini skočio za 28 odsto, na 58.768 vozila. Za njih se najradije opredeljuju Italijani, sa ukupno 41.905 registrovanih komada.

Jelena Cvetić