Home Blog Page 778

Kako se zakasnelo (ne)usvajanje Nacionalnog plana za smanjenje emisija odražava na kvalitet vazduha?

Foto-ilustracija: Pixabay

U svetlu skorašnjeg donošenja Nacionalnog plana za smanjenje emisija (NERP) i prethodnog “ukora” Energetske zajednice zbog nepotpune implementacije Direktive o velikim ložištima u Srbiji, ali i sveprisutne višemesečne zabrinutosti ljudi usled lošeg kvaliteta vazduha, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) juče je organizovao konferenciju za novinare s pitanjem “Kako zakasnelo (ne)usvajanje NERP-a utiče na zagađenje vazduha?”. Ispred RERI-ja, odgovor na temu pokušali su da daju programski direktor Mirko Popović i predsednik Upravnog odbora Jovan Rajić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije je 30. januara 2020. godine usvojila NERP, koji treba da doprinese smanjenju aerozagađenja, dve godine nakon krajnjeg roka za njegovu primenu, Popović je istakao na samom početku, navodeći to kao prvi razlog za održavanje konferencije.

“Drugi razlog koji današnji razgovor čini zanimljivim je to što je Sekretarijat Energetske zajednice polovinom januara pokrenuo postupak protiv Republike Srbije zbog toga što se nije blagovremeno usaglasila sa Direktivom o velikim ložištima čiji je NERP deo”, napomenuo je on.

Popović je dodao da je treći razlog skupa to što su nekoliko meseci unazad vidljive posledice velikog zagađenja vazduha i podsetio na kontroverze o tome da li velika termoenergetska postrojenja doprinose tom problemu koje su prisutne u javnosti. “Direktiva o velikim ložištima je u Evropskoj uniji doneta kako bi doprinela značajnom smanjenju zagađenja iz postrojenja instalisane snage veće od 50 MW”, nastavio je on.

“RERI insistira na odgovornosti vlasti. Smatramo da tu ne sme da bude dileme, niti kompromisa. Ne možemo se pogađati hoćemo li primenjivati zakone ili nećemo. Verujemo da vladavina prava počiva na poštovanju propisa i da za njihovo nepoštovanje mora da postoji odgovornost. Mi tu odgovornost u ovom trenutku ne vidimo”, objasnio je programski direktor neprofitne nevladine organizacije i zapitao se ko je od nosilaca javnih funkcija odgovoran za (ne)sprovođenje Direktive.

“Kvalitet vazduha koji danas udišemo je direktni rezultat neprimenjivanja NERP-a u 2018. i najverovatnije 2019. godini, odnosno izostanka odgovornosti za njegovo kršenje. Koliko je vazduh nižeg kvaliteta ne mogu da kvantifikujem zato što nisam stručan za to, niti baratam tim podacima, ali ono što je sigurno jeste da bi zagađenje svakako bilo manje da su emisije bile manje”, izričit je predsednik Upravnog odbora Instituta.

“NERP predstavlja našu međunarodnu obavezu. Ustavom Republike Srbije je nedvosmisleno propisano da međunarodni, ratifikovani sporazumi i samim tim odredbe koje iz njih proizilaze imaju pravnu suprematiju u odnosu na sve domaće propise – kako na zakone, tako i na niže pravne akte”, kazao je Rajić, po struci advokat.

Ni Popović ni Rajić se ne slažu sa medijskim izveštavanjem o usvajanju propisa kojeg, prema njihovim navodima, mnogi novinari opisuju “unapređenim”.

Razlog tome leži u manjkavosti u formi, sadržini i proceduri uvođenja plana u javno-politički sistem koje je uočio stručni tim RERI-ja. Takođe, veruju da njegovo donošenje ne može da se smatra “hitnom” merom za smanjenje zagađenja vazduha – pre svega, zbog toga što je trebalo da se implementuje davnih dana.

Jelena Kozbašić

Niš dobija prihvatilište za pse do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Lauren Kay)

Skupština Grada Niša usvojila je Plan detaljne regulacije kojim je predviđeno da na zemljištu kod niškog Kazneno-popravnog zavoda bude izgrađeno prihvatilište za pse. Naredni koraci su papirologija, ali ukoliko sve prođe bez većih problema, član gradskog veća Bratislav Vučković očekuje da novi dom za pse lutalice bude gotov do kraja ove godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (毛 祥)

Na ulicama Niša, u gotovo svim delovima grada, redovno se mogu videti čopori pasa lutalica. Južne vesti konstantno dobijaju pritužbe na njih i rad institucija u ovim slučajevima, a odgovor nadležne Zoohigijene je da ih hvataju, čipuju, sterilišu i vraćaju na lokaciju, jer tako nalaže zakon. Jedno od predviđenih rešenja je i azil, ali u Nišu postoje samo privatni, koji su i sami često na udaru raznih službi.

Kako kaže Vučković, rešenje je na pomolu, ali od same izgradnje, koja nije preterano zahtevna, dele ih podela nadležnosti, odobrenja, planovi, projekat i građevinska dozvola

“Skupština Grada je sredinom decembra usvojila Plan detaljne regulacije koji definište urbanističke uslove tog prostora. Prvi sledeći koraci su imovinsko-pravna priprema, odnosno informacije o lokaciji, pa ćemo najverovatnije naredne nedelje imati sastanak, kako bismo krenuli u imovinsko-pravnu pripremu i da se krene sa izradom planskih dokumenata. To je projekat prihvatilišta i izvori finansiranja, da li će investitor biti Ministarstvo pravde, jer je njihov KPZ ili će biti Grad Niš, to jest Mediana”, objašnjava Vučković.

Uključenih strana je mnogo: Kazneno popravni zavod, JKP Mediana, sekretarijati za investicije, planiranje i izgradnju, te zaštitu životne sredine. Svi oni bi trebalo da se sastanu naredne nedelje, najavljuje Vučković, kako bi se krenulo sa procedurom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)

“Ako dobijemo podršku Ministarstva pravde, s obzirom na to da su već takvu podršku dali Sremskoj Mitrovici i da nema razloga da nama uskrate, ja računam da ćemo u ovoj godini završiti. Ne bi trebalo da budu tu neki veliki građevinski radovi, imovinski se to lako reši. Imamo samo nedumicu ko će biti nosilac aktivnosti Ministarstvo pravde ili lokalna samouprava”, kaže Vučković.

Još jedna nerešena stvar je dinamički plan, kojim bi se odredilo ko će biti investitor, ko finansijer, a ko upravljač prihvatilišta za koje je planirano da ima mesta za oko 450 pasa, ali sa tendencijom da se proširi.

Izvor: Južne vesti

Veliki dugovi u elektrodistribuciji u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) naredila je “Elektrodistribuciji Pale” da bez odlaganja izmiri zaostala dugovanja po osnovu prikupljene naknade za obnovljive izvore energije, te da ubuduće redovno izmiruje obaveze po ovom osnovu, saznaje portal CAPITAL.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Prema raspoloživim podacima, na nivou Elektroprivrede Republike Srpske proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora se duguje oko 15 miliona marka.

RERS takođe traži da se bez odlaganja obezbede pogodnosti za postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije a koja se priključuju na elektro mrežu.

“’Elektrodistribucija Pale’ u roku od 30 dana treba izvršiti povrat uplaćenih sredstava po osnovu izdavanja elektroenergetskih saglasnosti za ona proizvodna postrojenja koja su od 2016. godine ostvarila pravo na podsticaj i o tome obavestiti Regulatornu komisiju”, navodi se u rešenju RERS-a.

Inače, ovo je samo jedna od brojnih nepravilnosti uočenih u kontroli ovog elektrodistributivnog preduzeća kojoj ono podleže kao korisnik dozvole za distribuciju i snabdevanje električnom energijom.

Kontrolom je utvrđeno da “Elektrodistribucija Pale” nema precizne podatke o brojilima na kojima je istekao rok važenja verifikacionog žiga. Takođe, ovo preduzeće nije imalo ni plan sa dinamikom zamene žigova pa je od RERS-a dobilo rok od 30 dana da isti sačini i krene u taj posao.

Podsjećamo, obaveza distributera je da održava, vrši zamjenu i verifikaciju (pregled i žigosanje) mernih uređaja u skladu sa propisima jer se u suprotnom merilo za koje je istekao rok važnosti verifikacije ne sme upotrebljavati.

Da nešto u ovom ogranku ERS-a ne štima govori i to da su Regulatornoj komisiji za energetiku dostavili različite podatke o distributivnim gubicima za 2018. godinu.

RERS od “Elektrodistribucije Pale” traži i trogodišnji plan mera za smanjenje gubitaka električne energije u distributivnoj mreži, te plan razvoja distributivne mreže, koji, kako saznajemo, tek treba da se izradi.

Komisija traži i da se na internet stranici preduzeća objave godišnji izveštaji o kvalitetu snabdevanja i da se uspostavi besplatna telefonska linija za pozive krajnjih kupaca.

Od paljanskog preduzeća traži se da čvrsto primenjuje poslovnu politiku i da onim potrošačima koji na vreme ne izmiruju svoje obaveze, obustavi isporuku struje.

“Time bi se obezbedila ravnopravnost svih krajnjih kupaca po kategorijama potrošnje”, ocenjuju u RERS-u.

Brojne preporuke su upućene kako bi se osigurala finansijska stabilnost pa se zahteva vođenje starosne strukture potraživanja i analiza verovatnoće naplate gde se traži procena nenaplativih potraživanja.

Inače, “Elektrodistribucija Pale” je imala pravo da u pisanoj formi podnese komentare na zaključke i preporuke proistekle iz kontrole, ali to nije učinila.

Izvor: Capital.ba

U Parizu kazne i do nekoliko hiljada evra za remećenje komunalnog reda

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Kagan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jeff Frenette)

Vruća tema opštinskih izbora u Parizu su novčane kazne za prekršioce komunalnog reda.

Tokom proteklog petogodišnjeg mandata pariska gradska uprava na čelu s Ana Idalgo uložila je ogromne napore kako bi grad prilagodila potrebama savremenog gradskog stanovništva i ga u što većoj meri zaštitila od klimatskih promena.

Javni prostor grada se intenzivno ozelenjuje i namenjuje različitim skupinama građana, školska dvorišta i brojne asfaltirane površine pretvaraju se u zelene oaze, planira se sadnja urbanih šuma, uvode nove i proširuju postojeće pešačke zone, a izgrađena je i impresivna biciklistička infrastruktura.

Ana Idalgo za svoj potencijalni drugi mandat nudi nastavak preobražaj francuskog glavnog grada i obećava „ekološki i objedinjeni projekat koji će ljude i njihovu okolinu staviti u središte svega“.

Krajem prošle nedelje Idalgo je detaljno predstavila svoj program te je, osim mnogih predloga o kojima se već uveliko raspravlja u poslednje vreme, najavila i neke nove poteze. Neki od njih odnose se na otvaranje kanala Sent Martin za kupanje do 2024. godine (uz ranije realizovane programe) po uzoru na “Bassin de la Villette”. Posle preuređenja sedam velikih trgova francuske metropole, njihovog ozelenjavanja i prilagođavanja klimatskim promenama, Idalgo namerava da preuredi još osam pariskih trgova, kao i Jelisejska polja, kako bi se „pešacima omogućila sigurnost i sloboda kretanja“.

Upravljanje čistoćom u svakom okrugu

Često kritikovana zbog svojih nedovoljnih napora usmerenih na rešavanje nečistoće pariskih ulica, gradonačelnica Idalgo predlaže imenovanje „upravnika čistoće u svakom okrugu koji će u saradnji s gradskom upravom i građanima doneti poseban akcijski plan za svaku ulicu“. Francuski mediji ističu kako ovaj predlog podseća na predlog njenog protivnika Benžamina Žrivoa koji želi sa imenuje 1.000 „upravnika ulica“ kako bi se u Parizu osigurala čistoća.

150 evra za bacanje opuška

Foto-ilustracija: Unsplash (John Towner)

Kako bi se stalo na kraj nečistoći pariskih ulica, Ana Idalgo namerava da utiče na izmenu zakona kako bi kao gradonačelnica mogla da poveća iznose novčanih kazni za neodgovorno ponašanje građana. „Želimo da povisimo novčanu kaznu za neodgovorno bacanje opušaka cigareta i ostalog otpada na 150 evra (trenutno se naplaćuje iznos od 68 evra), zatim da uvedemo novčanu kaznu u visini od 300 evra za obavljanje nužde na javnom mestu, 500 evra za nepropisno odlaganje kabastog otpada i nekoliko hiljada evra za nepropisno oglašavanje”, objasnila je Idalgo.

Kandidat LREM-a Benžamin Žrivo obrušio se na svoju protivkandidatkinju tvrdnjom kako je „definitivno otuđena od svojih sugrađana i ne prepoznaje njihove stvarne potrebe“. „Njen nerealan izborni program predstavlja dodatni trošak u visini od 6 milijardi evra, što će svako domaćinstvo godišnje koštati gotovo hiljadu evra više“, rekao je Žrivo.

Izvor: S.F. Ekovjesnik

Sombor omogućava brže rešavanje komunalnih problema pomoću aplikacije

Foto: Wikipedia
Foto: Grad Sombor

Gradska uprava grada Sombora veliku pažnju poklanja elektronskim uslugama kako bi građanima omogućila lakšu, bržu i efikasniju komunikaciju sa gradskim strukturama bez nepotrebnog trošenja vremena. Radi se o internet aplikaciji „Prijavi komunalni problem“, tako da građani nepropisno parkiranje, napušteno vozilo, divlje deponije, oštećene kontejnere, oštećene klupe ili neki drugi problem, mogu prijaviti i uz pomoć aplikacije.

Putem aplikacije “Prijavi komunalni problem” stanovnici svih naseljenih mesta na teritoriji grada Sombora su u prilici da na jednostavan i brz način prijave komunalni problem bilo koje kategorije. Na ovaj način omogućava se stalna komunikacija sa građanima i rešavanje problema uz njihovu pomoć, a izbegavaju se procedure i papirologija koje su građanima komplikovane i zamorne.

Uz pomoć ove aplikacije građani imaju mogućnost da brzo i jednostavno prijave komunalni problem na teritoriji grada Sombora i to jednostavnim korišćenjem vlastitih pametnih mobilnih telefona.

Foto: Grad Sombor

Nakon što se poseti adresa www.prijavi.rs (ili skenira QR kod), popune osnovne podaci o problemu, na licu mesta fotografiše se određeni komunalni problem i prosledi prijava, a nadležne gradske službe ga rešavaju u najkraćem mogućem roku. Aplikacija koristi (ukoliko to korisnik dozvoli) GPS pomoću kojeg se određuje tačna lokacija na kojoj se određeni problem nalazi, a u cilju da bi nadležne gradske službe mogle da ga reše u najkraćem mogućem roku. Lokacija korisnika, odnosno lokacija komunalnog problema pomoću GPS nije obavezujuća. Ukoliko korisnik ne želi da aktivira lokaciju na svom telefonu poželjno je da u polje „Opis problema“ navede lokaciju, jer u suprotnom bez lokacije komunalnog problema rešavanje istog je otežano, odnosno onemogućeno. Korisnik nije dužan da aplikaciji dozvoli korišćenje lokacije uređaja.

Aplikaciju građani mogu koristiti i kao anonimni korisnici, odnosno bez obaveze ostavljanja svoje imejl adrese i imena i prezimena.

Kao grad koji razvija nove modele i načine komunikacije sa građanima, pozivaju sve savesne građane da aktivno koriste aplikaciju „Prijavi komunalni problem“ i na taj način pomognu da se grad učini još lepšim i uređenijim.

Izvor: Grad Sombor

Severna Koreja i dalje razvija nuklearni program

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Random Institute)

Severna Koreja je tokom prošle godine nastavila da razvija nuklearni program i balističke rakete, čime je prekršila sankcije Ujedinjenih nacija, navodi se u poverljivom izveštaju UN-a u koji je Rojters imao uvid.

U izveštaju Ujedinjenih nacija se takođe navodi da je Severna Koreja protivpravno uvozila rafiniranu naftu i izvozila ugalj u vrednosti od 370 miliona dolara zahvaljujući kineskim baržama, prenosi Rojters. Podatke o izvozu Severne Koreje nezavisnim posmatračima sankcija dostavila je neimenovana država članica Ujedinjenih nacija.

“Demokratska Narodna Republika Koreja se nije uzdržala od svojih protivpravnih nuklearnih programa i razvijanja balističkih projektila, što je protivno rezolucijama Saveta bezbednosti”, navedeno je u izveštaju nezavisnih posmatrača Saveta bezbednosti.

Prema navodima u izveštaju, 2,8 miliona tona uglja je sa severnokorejskih brodova prebacivano na lokalne kineske barže koje su ugalj dalje prevozile u luke u zalivu Hanžu i na reci Jangce u Kini.

Dodaje se da je Severna Koreja u kineske luke izvezla najmanje milion tona peska u vrednosti od 22 miliona dolara.

Kina, koja je saveznik Severne Koreje, više puta je navela da se pridržava sankcija koje su uvele Ujedinjene nacije.

Rusija i Kina su izrazile zabrinutost da sankcije nanose štetu civilima u Severnoj Koreji i nadaju se da će ukidanje određenih zabrana pomoći u prevazilaženju zastoja pregovora između Vašingtona i Pjongjanga.

Vlasti Severne Koreje su navele da više nisu u obavezi da obustave nukelarne probe i testiranje projektila zbog toga što Sjedinjene Države nisu bile spremne da pokažu fleksibilnost u vezi sa “brutalnim i nehumanim sankcijama”. U izveštaju se ističe kako sankcije nisu usmerene protiv civila u Severnoj Koreji, ali da su sankcije imale nenameran uticaj na humanitarnu situaciju u zemlji.

Kako se navodi u izveštaju, Severna Koreja je 2019. godine lansirala 25 projektila u okviru testiranja, uključujući i nove tipove kratkodometnih raketa i podvodnih balističkih projektila.

Severna Koreja je pod sankcijama Ujedinjnih nacija od 2006. godine. Od tada je Savet bezbednosti dodatno pooštravao uslove sankcija kako bi smanjio finansiranje za nuklearne programe Pjongjanga.

Izvor: RTS

U Narodnoj skupštini održana javna rasprava o kvalitetu vazduha

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Javna rasprava o kvalitetu vazduha u Srbiji pokazuje da smo na putu društvenog konsenzusa o životnoj sredini, ali zdrav život i životno okruženje nisu mogući ukoliko svako od nas svojim ličnim odnosom i promenom navika ne učestvuje u tom značajnom procesu, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan juče, 10. februara, na javnom slušanju Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine.

Ministar je ukazao na brojne uzroke zagađenja vazduha i narušavanja kvaliteta životne sredine, ocenjujući da je javni diskurs o kvalitetu vazduha pokazao dovoljno naraslu kritičku svest javnosti da bi zaštita životne sredine dobila visoki društveni značaj koji joj pripada. Goran Trivan je ukratko upoznao prisutne sa merama Ministarstva za poboljšanje kvaliteta vazduha koje su u toku, kao i sa dugoročnim merama koje će biti realizovane u narednom periodu. Pored zakonodavnog okvira, od velikog značaja je precizno utvrđivanje kvaliteta vazduha, zbog čega će Ministarstvo u ovoj godini izdvojiti još 25 miliona dinara za nabavku mernih stanica, pored već izdvojenih sredstava koja su upotrebljena za nabavku mernih stanica u Novom Pazaru i Vršcu, istakao je ministar. Protekle godine Ministarstvo je podržalo projekte lokalnih samouprava na osnovu kojih je pošumljeno 280 hektara, a ove godine će dodeliti još 41 milion dinara, čime će se obezbediti nove površine pod šumom u Srbiji. U pripremi je propis na osnovu kojeg će biti omogućena dodela subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila što je paradigma volje države da investira u saobraćaj, rekao je Trivan i najavio da će Ministarstvo, imajući u vidu predloge i inicijative zainteresovanih građana i asocijacija, razmotriti mogućnosti za uvođenje olakšica onima koji bi se opredelili za vozila na gas.

Kako je naglasio ministar Trivan, potrebno je ugraditi zaštite životne sredine u sve sektorske politike, i ekološke principe primenjivati i kroz redukciju saobraćaja, zatvaranja individualnih ložišta i priključivanje domaćinstava na sistem daljinskog grejanja, kontrolu i ograničenje industrijske emisije, urbanizam, i druge mere, a zbog složenosti ovih pitanja, njihovo rešavanje kroz rad komisije Vlade Republike Srbije je pravi put, jer Ministarstvo zaštite životne sredine u ovom procesu ne može biti samo.

Maja Gojković, predsednica Odbora za zaštitu životne sredine NS RS i predsednica Narodne skupštine, rekla je da je javno slušanje Odbora koje je inicirala neformalna Zelena poslanička grupa, okupilo predstavnike relevantnih institucija za životnu sredinu, kako bi zajedno potražili odgovore na pitanja od interesa za sve građane Srbije. Kako je istakla, država ulaže u životnu sredinu, i navela primer EPS-a koji je uložio više od 475,6 miliona evra u ove projekte, ali je Odbor spreman i da radi na daljem poboljšanju zakonodavnog okvira, gde je u izgledu usvajanje više značajnih zakonskih propisa.

Energetski sektor jedan je od najznačajnijih za stanje životne sredine i kvalitet vazduha, zbog čega energetske kompanije ulažu velika sredstva u ovu oblast, rekao je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić u svom obraćanju. Antić je naglasio da emisije polutanata iz termoelektrana nisu učestvovale u poslednjem talasu pogoršanja kvaliteta vazduha, ali da u ovom sektoru, pored poboljšanja koja su evidentna, mora da se radi na postrojenjima za odsumporavanje, što je projekat koji zahteva velika sredstva i dugo vreme realizacije od 35 meseci. On je, između ostalog, naveo da su u toku projekti na modernizaciji postojećih kapaciteta vredni 475 miliona evra, da se nastavlja sa merenjem energetskog miksa, i radi ozbiljno na gasifikacije Sbije, na šta je do sada uloženo više od 500 miliona evra.

Grad Beograd je u odgovoru na pogoršanje kvaliteta vazduha utvrdio plan za smanjenje zagađenja koji obuhvata 43 mere koje će biti sprovedene u narednih pet godina, rekao je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda. Među brojnim merama, on je najavio početak izgradnje metroa za kraj ove godine, uvođenje rečnog prevoza, stimulisanje vozača električnih i hibridnih vozila uvođenjem još 17 elektropunjača i besplatnim parkiranjem u garažama, podsticaj „zelenoj“ gradnji, itd.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ambasador Misije OEBS-a u Srbiji Andrea Oricio naglasio je značaj učešća građana u realizaciji politika na zaštiti životne sredine, i uspostavljanja dijaloga koji će doprineti jačanju svesti o značaju zdrave životne sredine.

Stručni osvrt na problem zagađenja vazduha izneli su eminentni stručnjaci, Milenko Jovanović iz Agencije za zaštitu životne sredine, Uroš Rakić iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ i prof. dr Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Popunjena sala i brojna pitanja prisutnih ukazali su na veliki značaj i visoku zainteresovanost javnosti za ovu temu, a nakon svih izlaganja i diskusije, nametnulo se opšte uverenje da je za kvalitet vazduha presudno da mere koje budu preduzimane pokažu očekivane rezultate, kako bi omogućili narednim pokoljenjima da udišu čist vazduh.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Italija zaustavlja ilegalni izvoz otpada u Maleziju

Foto-ilustracija: Unsplash (Hoan Ho)

Vlada Italije tražila je da se zaustavi ilegalni izvoz plastičnog otpada u Maleziju. Italija je šesti najveći izvoznik plastičnog otpada u ovu zemlju jugoistočne Azije.

Kina je 2017. godine sprovela zabranu unošenja otpada iz drugih zemalja i od tada je uvoz u Maleziju porastao.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bas Emmen)

Nedavno je sprovedeno istraživanje o negativnom uticaju na životnu sredinu i zdravlje zemlje koja već dugo predstavlja “svetsku deponiju” i rezultati su naveli mnoge zemlje da odustanu od ove prakse. Pritom predstavnici Grinpisa u Italiji otkrili su da su gotovo polovinu otpada koji je od januara do septembra prošle godine ova zemlja poslala Maleziji primile kompanije koje ne posluju legalno.

Zakon Evropske unije predviđa da članice mogu da izvoze plastičan otpad u zemlje van EU samo ukoliko je recikliran, a kompanije koje se bave reciklažom moraju da se pridržavaju svih evropskih standarda.

Najavljeno je i da će oni koji se bave ilegalnom trgovinom plastikom snosiće posledice.

Veliki problem predstavlja nedostatak kapaciteta za reciklažu zemalja koje primaju otpad. Kao posledica, javlja se i odbacivanje i paljenje velikog dela plastike, što zagađuje vazduh i zemljište. Primetan je i povećan broj respiratornih problema u mestima u kojima se nalaze ilegalne fabrike u kojima se plastični otpad tretira na ovaj način.

Ujedinjene nacije su nakon Bazelske konvencije sklopile sporazum kojem je cilj da ograniči isporuke plastike koja se ne može reciklirati za siromašne zemlje.

Od 2021. godine zemlje izvoznice moraće da dobiju saglasnost vlada zemalja koje primaju kontaminirani, mešani ili reciklirani plastični otpad.

Iako proizvođači plastičnog otpada snose odgovornost gde će taj otpad na kraju završiti, ukoliko prime dokument na kojem se potvrđuje da je otpad recikliran, biće pravno bezbedni, što dodatno otežava posao “ulaska u trag” ilegalnom transportu plastičnog otpada.

Jelena Cvetić

 

Pretnja Evropi – oluja Kjara

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Oluja Kjara, koja je ime dobila po meteorološkoj stanici, sa obilnim padavinama i jakim udarima vetra i do 145 km/h je juče, 9. februara, pogodila Veliku Britaniju, a zatim se proširila i na Nemačku, Holandiju i Francusku, a proširila se prema Belgiji, Danskoj i Skandinaviji.

Mnogi gradovi u Britaniji, Nemačkoj i Francuskoj su poplavljeni i bez struje, a zbog potpunog poremećaja u saobraćaju, britanske vlasti su izdale upozorenje građanima da ne napuštaju domove. Letovi u ovim zemljama su otkazani, a bilo je kašnjenja i u pomorskom i železničkom saobraćaju, te je došlo do zatvaranja linija.

U Britaniji je ovo najjača zabeležena oluja u poslednjih 7 godina.

Foto: YouTube (screenshot)

Za sada je nekoliko ljudi povređeno, a ima i stradalih u Poljskoj, Sloveniji i Švedskoj i na jugu Engleske. Više od 20.000 domaćinstava u Britaniji je bez struje i oko 50.000 u Nemačkoj, u kojoj je oluja dobila naziv Sabina. U mnogim gradovima škole su zatvorene  i saobraćaj je u potpunosti obustavljen.

Oluja je tokom noći na nekim mestima prešla u mećavu i sneg.

Do kraja dana se očekuju udari vetra i do 140km/h u planinskim predelima na jugu Nemačke, kao i olujni vetrovi u Norveškoj i Švedskoj, zbog čega su na otkazane brojne utakmice, sportski događaji i druga planirana dešavanja.

Jelena Cvetić

Rekonstrukcija javne rasvete u Podgorici u vrednosti od 40.000 evra

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

U okviru investicionog održavanja javne rasvete, predviđene su rekonstrukcije objekata javne rasvete na više lokacija MZ Bloka V i VI.

Radovi su realizovani u Ulici Meše Selimovića (sa obližnjim parkingom), gde je ugrađeno 16 LED svetiljki i 16 pešačkih svetiljki i na taj način je osvetljena i pešačka staza. U Ulici Vijenci Danila Kiša, takođe sa obližnjim parkingom, montirano je 6 reflektora i postavljeno 6 svetiljki, a u Ulici Đoka Miraševića postavljeno je 13 LED svetiljki. Posebno se ističe da su završeni radovi na dečjem igralištu u blizini vrtića “Suncokrili”, gde je ugrađen novi stub javne rasvete, svetiljka i 6 reflektora, čime je stvoren prijatan i bezbedan ambijent za građane, naročito najmlađe. Na teritoriji MZ Blok V i VI, izvršeno je čišćenje, farbanje i zaštita na preko 100 stubova javne rasvete, odnosno, ofarbani su stubovi na pešačkoj stazi u Ulici Velimira Terzića i Ulici Blaža Jovanovića, kao i u Ulici Meše Selimovića, Ulici Đoka Miraševića i drugim lokacijama na teritoriji ovih MZ.

Ukupna vrednost radova na navedenim lokacijama iznosila je oko 40.000 evra.

Ekipe Komunalnih usluga završile su izvođenje radova i na rekonstrukciji dela Ulice Oktobarske revolucije (na potezu od Ulice kralja Nikole do Ulice bratstva i jedinstva). U tom delu saobraćajnice zamenjeno je 8 starih svetiljki sa novim LED svetiljkama, postavljen je novi stub javne rasvete sa svetiljkom, a kao što je i gore navedeno, izvršeno je čišćenje, zaštita i farbanje metalnih stubova javne rasvete. Vrednost radova u Ulici Oktobarske revolucije iznosila je oko 7.000 evra.

Posebno je važno to što zamenom postojećih svetiljki sa novim LED svetiljkama, pored energetske efikasnosti, u smislu smanjenja potrošnje električne energije, sa aspekta zaštite životne sredine se utiče i na smanjenje emisije čestica ugljen-dioksida, a time i na smanjenje zagađenosti vazduha.

Komunalne usluge će i u narednom periodu nastaviti sa farbanjem stubova i zamenom svetiljki, što će doprineti lepšem izgledu grada, povećanju sigurnosti učesnika u saobraćaju, kao i povećanju stepena energetske efikasnosti i ekoloških normi.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Na Antarktiku nikada toplije – izmereno 18,3 Celzijusovih stepeni

Photo-illustration: Unsplash (James Eades)

Argentinska istraživačka stanica Esperanca je 6. februara zabeležila rekordno visoku temperaturu na Antarktiku, ali se još čeka zvanična potvrda Komiteta zaduženog za arhivu vremenskih i klimatskih ekstrema, saopštila je Svetska meteorološka organizacija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bryan Goff)

Stručnjaci su izmerili 18,3 Celzijusova stepena čime je navodno oboren prethodni maksimum koji je iznosio 17,5 Celzijusovih stepeni i koji je postavljen 24. marta 2015. godine. Poređenja radi, ista temperatura je tog dana bila najviša dnevna i u San Dijegu u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Razlika je ta što kalifornijski grad karakteriše mediteranska klima, a Zemljin južni pol – ledena.

Kada je reč o čitavom antarktičkom regionu, živa na termometru je najviše skočila u januaru 1982. godine na ostrvu Signi, dostignuvši 19,8 Celzijusovih stepeni.

Antarktičko poluostrvo je najseverniji deo kopna Antarktika i gotovo jedini deo tog kontinenta koji leži van Antarktičkog polarnog kruga. Ipak, ono je jedno od područja naše planete koja se najbrže zagrevaju – u poslednjih 50 godina, temperatura je porasla za 3 Celzijusova stepena.

Količina leda koja se godišnje gubi na Antarktiku se u periodu od 1979. do 2017. godine povećala šest puta što posledično doprinosu porastu nivoa okeana. Najveći uzročnik topljenja predstavlja topla okeanska voda.

Antarktik se proteže na 14 miliona kvadratnih kilometara, a za njega su uobičajeni hladni, vetroviti i suvi vremenski uslovi. Prosečna godišnja temperatura se kreće između -10 Celzijusovih stepeni na obalama i -60 Celzijusovih stepeni u unutrašnjosti kontinenta. Ukoliko bi se antarktička ledena ploča, debljine 4,8 km istopila, nivo okeana bi porastao za oko 60 metara.

Jelena Kozbašić

Novi bilten za poljoprivrednike – IPARD na dlanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Carter)

IPARD upravljačko telo počelo je sa izdavanjem mesečnih pregleda vesti koje se tiču ovog paketa pretpristupne pomoći u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Prvi u nizu biltena “IPARD na dlanu” pogledajte OVDE.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maarten van den Heuvel)

IPARD je instrument Evropske unije za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju koji je namenjen zemljama kandidatima radi olakšavanja tranzicionog perioda, kao i osnaživanja poljoprivrednika za što bolji plasman proizvoda na zajedničko evropsko tržište. Takođe, IPARD predstavlja i odličnu pripremu poljoprivrednika za korišćenje značajno većih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj koji će im biti na raspolaganju članstvom u Evropskoj uniji. Sredstva iz IPARD fonda namenjena su za nabavku opreme i mehanizacije, izgradnju i rekonstrukciju objekata u poljoprivredi, kao i ruralni razvoj, ali suštinski ova ulaganja pre svega treba da doprinesu  dostizanju evropskih standarda u oblasti higijene i bezbednosti hrane, dobrobiti životinja i zaštite životne sredine.

“IPARD na dlanu” je bilten nastao sa željom IPARD Upravljačkog tela Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da sve zainteresovane strane, direktno ili indirektno uključene u IPARD II Program, svakog meseca informiše o aktuelnim događajima, najavama, pozivima i pravilima koja se odnose na njegovo sprovođenje u Srbiji. Ideja je da se dodatno približe mogućnosti krajnjim korisnicima i otklonimo predrasude o tome da je pristup ovom fondu težak, a ispunjenost uslova „nemoguća misija“, navodi se u biltenu.

U 2020. godini se očekuje raspisivanje poziva u ukupnom iznosu višem od 6,5 milijardi dinara.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Pljuskovi u Australiji donose spas, ali i nove probleme

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Seßler)

Četvorodnevni pljusak koji je zadesio australijsku istočnu obalu, nakon nekoliko meseci borbe sa šumskim požarima i godinom suše, doneo je olakšanje, ali takođe i štetu od oluje i prognoze da ludom vremenu nije došao kraj. Ovaj vikend-pljusak najveći je neprekidni period padavina u Sidneju i okolnim područjima u poslednjih 30 godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Manuel Meurisse)

Ugasio je neke šumske požare i napunio osiromašena akumulacija jezera duž Novog Južnog Velsa, najnaseljenije australijske savezne države. Neka ruralna područja primila su više kiše proteklih dana nego tokom celokupne protekle godine – iznenađujući i brz preokret od šumskih požara koji su ubili 33 osobe i opustošili velike delove istočne obale.

“Neverovatno je kako miris kiše može uticati na stanje kod ljudi”, rekao je za Rojters Ben Šilds, gradonačelnik grada Duba, koji se nalazi u unutrašnjosti zemlje. Kao i mnogi drugi ruralni gradovi, Dubbo je bio pogođen peščanim olujama i ograničenim izvorima vode nakon trogodišnje suše.

Znakovi upozorenja od požara gotovo su poplavljeni u nekim područjima, dok je zbog pljuskova na desetine hiljada domaćinstava ostalo bez struje, izbio je haos na putevima u Sidneju i zatvorene su škole početkom nedelje, prenosi Hina.

Izvor: Bljesak.info

Kruševac osvojio evropsko priznanje u oblasti održive urbane mobilnosti

Foto-ilustracija: Kruševac

Svake godine CIVITAS mreža evropskih gradova dodeljuje nagrade gradovima, koji su postigli dobre rezultate u oblasti održive urbane mobilnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine su izabrani najbolji u četiri kategorije: za najambiciozniju inicijativu (primena inovativne mere); uključenje građana i zainteresovanih strana; posvećenost održivoj urbanoj mobilnosti kroz učešće u aktivnostima CIVITAS mreže i za transformaciju grada u prijatnije okruženje za život.

Osim nagrade „Transformacija“, čijeg pobednika je izabrao Politički savetodavni odbor CIVITAS-a, sve pobednike je birao petočlani žiri, sastavljen od uglednih lokalnih političara i renomiranih stručnjaka za mobilnost.

Ukrajinski grad Vinica je osvojio prvo mesto u kategoriji „najambicioznija inicijativa“ za projekat rekonstrukcije starih tramvaja i pretvaranje u efikasnija i modernija vozila. Ovim projektom grad je uspeo da smanji potrošnju električne energije za tramvajski prevoz za 40 odsto i smanji emisiju CO2.

Belgijski grad Antverpen je prvo mesto osvojio u kategoriji „uključenje građana i zainteresovanih strana“ za paket mera, koji uključuje javno-privatnu saradnju, pametnu upotrebu podataka i progresivnu komunikaciju sa javnošću. Kroz svoj brend „Smart Ways to Antwerp“ utiče na podizanje svesti, podržava razvoj inovativnih rešenja za mobilnost i podstiče stvarne promene u saobraćajnim navikama.

Prestonica Švedske, Stokholm je trijumfovao u kategoriji „posvećenost održivoj urbanoj mobilnosti kroz učešće u aktivnostima CIVITAS mreže“, s obzirom na to da su još od 2002.godine uključeni kroz projekat TRENDSETTER, a od tada konstantno rade na unapređenju mobilnosti i trenutno su deo projekta  ECCENTRIC. Imaju velike pomake u primeni vozila sa niskom emisijom gasova, infrastrukturi za punjenje električnih vozila i dosta su unapredili infrastrukturu za bezbedno kretanje pešaka i biciklista. Sve ove aktivnosti su deo gradskog „paketa mera za čistu mobilnost“.

Nemački grad Bremen je poneo nagradu u kategoriji „Transformacija“ nakon impresivnih napora za smanjenje korišćenja privatnih automobila, kroz usluge iznajmljivanja automobila i integrisanim javnim prevozom. Još 2009. godine, Bremen je, prvi u svetu, usvojio Akcioni plan za uslugu iznajmljivanja automobila, a po podacima 80 odsto korisnika ove usluge, ne poseduje svoj auto. Bremen je takođe postao pravi biciklistički grad. Prema rezultatima straživanja Nemačke biciklističke federacije iz 2019. godine, ovo je najprikladniji nemački grad za bicikliste, s obzirom na to da ima mrežu biciklističkih traka i staza i više od 4.000 bezbednih biciklističkih parking mesta.

U ovoj jakoj konkurenciji evropskih gradova, Kruševac je osvojio drugo mesto u tri kategorije: posvećenost održivoj urbanoj mobilnosti kroz učešće u aktivnostima CIVITAS mreže; uključenje građana i zainteresovanih strana  i za transformaciju grada u prijatnije okruženje za život.

Izvor: Grad Kruševac

Rijeka – prvi grad u Hrvatskoj sa sistemskim upravljanjem energijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Gradu Rijeci službeno su uručeni sertifikati ISO50001:2018 kojima je uspostavljen sistem upravljanja energijom u dve upravne zgrade Grada. U sistem su za sada uključene upravne zgrade Grada Rijeke na adresama Korzo 16 i Titov trg 3, kao značajni potrošači energije koja se najvećim delom koristi za klimatizaciju, kancelarijsku opremu i grejanje.

Grad Rijeka je, zajedno sa Zadrom, Velikom Goricom i Osijekom, među prvim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj koje uvode sistemsko upravljanje energijom prema normi ISO50001:2018, koje se sprovodi u okviru projekta Compete4SECAP čija je ukupna vrednost 13.298.000 kuna (1,8 miliona evra). Projekat se finansira iz Evropskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020, a hrvatski partner je udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja).

Grad Rijeka sprovodi aktivnosti nadogradnje na postojeće obaveze predviđene Zakonom o energetskoj efikasnosti, a to su, pre svega, donošenje lokalne politike sistemskog upravljanja energijom, uspostavljanje energetskih (EE) timova, kao i praćenje i izveštavanje o potrošnji električne i toplotne energije i vode putem ISGE aplikacije.  Uz to se planiraju i sprovode netehničke mere, kao što su edukacija u cilju promene ponašanja zaposlenih i bolja regulacija potrošnje energije u zgradama kroz automatizaciju ili unapređenje procedura.

Prema dosadašnjim iskustvima procenjuje se da će se u zgradama uštedeti od 5 do 10 odsto ukupne potrošnje energije nakon potpune primene sistema. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i Tajana Jukić Neznanović, viša savetnica gradonačelnika i specijalistica za energetiku, u petak 7. februara održali su konferenciju za medije i predstavili dosadašnje aktivnosti Grada Rijeka na dobijanju standarda sistemskog upravljanja energijom ISO50001:2018.

Izvor: Ekovjesnik

Norveška ima nove klimatske ciljeve

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)
Foto-ilustracija: Unsplash (Febiyan)

Norveška je povećala svoje obaveze u zaštiti klime najavom cilja da svoju emisiju gasova sa efektom staklene bašte smanji za “najmanje” 50 odsto ili čak 55 odsto, što su pozdravili zaštitnici životne sredine.

Ova nordijska zemlja koja nije članica Evropske unije ali je usko povezana s njom, prethodno se obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisiju štetnih gasova za najmanje 40 odsto u odnosu na 1990. godinu.

“Norveška je prva zapadna zemlja (…) koja je Ujedinjenim nacijama objavila pojačane klimatske ciljeve”, izjavio je u petak ministar za klimu i životnu sredinu Sveinung Rotevatn i istakao da je najnovija odluka “važan je korak ka zelenoj tranziciji”.

Norveška je najveći proizvođač nafte i gasa u Zapadnoj Evropi, a može se pohvaliti najvećom koncentracijom električnih automobila na svetu u poređenju s brojem stanovnika.

Međutim, uprkos nedavnom blagom padu emisije zagađujućih gasova, oni su 2018. godine i dalje bili iznad nivoa iz 1990. godine za 1,1 odsto, pokazuju zvanične statistike.

Desničarska vlada pri objavljivanju novog plana smanjenja zagađenja vazduha nije objasnila odnos između stvarnog smanjenja na norveškoj teritoriji i upotrebe “mehanizama kompenzacije” plaćanja za zagađivanje.

Pariski sporazum, čiji je cilj ograničenje globalnog zagrevanja na maksimalno plus 2 stepena Celzijusa u poređenju s preindustrijskom erom, predviđa da zemlje potpisnice ažuriraju svoje klimatske ciljeve svakih 5 godina.

Samo Surinam, Maršalova ostrva, Čile, Mongolija i Moldavija do sada su podneli ili predložili nove ciljeve.

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Stewart)

Oslo kaže da se nada da će Evropska unija krenuti za njim.

U svom projektu “Zeleni dogovor”, nova predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, takođe se zalaže za smanjenje emisije gsova od 50 do 55 odsto.

Nekoliko nevladinih organizacija pozdravilo je norvešku najavu. To je “važan signal za globalnu mobilizaciju za klimu”, ocenio je norveški ogranak organizacije “Prijatelji Zemlje”.

Izvor: Zelena Srbija