Home Blog Page 775

Kazna za ostavljanje životinje na ulici u Italiji iznosi 10.000 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Krista Mangulsone)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathaniel Bowman)

U Italiji veoma brinu o dobrobiti životinja, a kazne za bilo koji vid zlostavljanja i napuštanja životinje su izuzetno velike.

Naime, ukoliko ostavite životinju na ulici, kazna iznosi 10.000 evra ili godinu dana zatvora.

Takođe, ako je neko zainteresovan da usvoji psa ili mačku iz azila, neophodno je da prvo pokaže da je sposoban da o se o ljubimcu adekvatno stara.

Postoje i brojne radionice, obuke i predavanja na kojima Italijani uče na koji način da vode brigu o životinjama. Pored toga, deca se od najranijeg uzrasta vaspitavaju da vole životinje i da se prema njima odgovorno odnose.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Vincent)

Kazne za zlostavljanje, ali i odbijanje pomoći životinji su takođe veoma velike, nezavisno od toga da li je u pitanju sopstveni ili tuđi ljubimac ili pak životinja sa ulice.

Po zakonu, neophodno je pomoći povređenoj životinji na putu, odnosno pozvati nadležne ili odvesti do najbližeg veterinara.

U Torinu postoji još jedan neobičan zakon koji nalaže da se pas mora šetati tri puta na dan! Ukoliko se vlasnik ne pridržava tog zakona, preti mu kazna od 500 evra.

Pooštravanje zakona koji štite životinje je posebno aktuelno od 2005. godine. Mnogi gradovi tada su počeli da sprovode oštru politiku prema nasilju nad životinjama, među kojima je i menjanje boje krzna naših četvoronožnih prijatelja.

Jelena Cvetić

 

Uvoz voća i povrća u BiH gotovo duplo veći od izvoza

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Loša godina, slab rod i nedovoljna podrška vlasti, domaće proizvođače voća i povrća učinila je nekonkurentnim cenom i količinama, što je dovelo do ogromnog pada izvoza i rasta uvoza voća i povrća u Bosnu i Hercegovinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandr Podvalny)

Uvoz voća i povrća u Bosni i Hercegovini je skoro duplo veći od izvoza, što pokazuje da domaći voćari i povrtlari polako gube bitku sa inostranim tržištem.

Samo u 2019. godini, ukupno je uvezeno 316,8 miliona konvertibilnih maraka (158,4 miliona evra) voća i povrća.

Za uvoz povrća izdvojeno je 107,3 miliona maraka (53,6 miona evra), dok je vrednost uvoza voća iznosila 209,5 miliona konvertibilnih maraka (104, 7 miliona evra).

Tokom 2018. godine, uvoz je bio nešto manji, pa je ukupna vrednost uvoza vredela 275 miliona konvertibilnih maraka (137,5 miliona evra), od čega je je za voće izdvojeno 186,5 miliona KM (93,3 miliona evra), dok je povrća uvezeno za 88,4 miliona KM (44 miliona evra).

Izvoz voća i povrća sa prostora Bosne i Hercegovine na inostrano tržište je bio skoro duplo manji u odnosu na uvoz. U 2019. godini ukupno izvezeno 167 miliona KM vrednosti (83,5 miliona evra), od čega je izvezeno 122 miliona KM (61 milion evra) voća, a povrća 44,4 miliona KM (22,2 miliona evra).

Ni godinu ranije nije bila bolja situacija, pa se 2018. godine izvezlo ukupno 160,4 miliona KM (80,2 miliona evra), pri čemu je voća izvezeno 123,5 miliona KM (61,8 miliona evra), a povrća 36,9 miliona KM (18,5 miliona evra).

Predsednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoje Dojčinović istakao je da domaći proizvođači ne mogu da pariraju ponudi inostranog tržišta, ni po ceni, a ni po količini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Wendt)

„Kada pogledate u marketima, tržnicama i pijacama možete da primetite da se već sada vidi razlika u ceni između naših proizvoda i uvoznih. Oni po mnogo nižoj ceni prodaju svoje voće i povrće. Pre svega, u njihovim zemljama su mnogo veće subvencije, država više ulaže u ovu granu privrede, te su samim tim u boljoj poziciji od nas“, rekao je Dojčinović za portal Capital.

Dodaje da vlast u BiH veoma malo obraća pažnju na voćare i povrtlare i da razvoj ove privredne grane stagnira već par godina, te da se samo prošle godine odjavilo dosta voćara, što znači da će biti i manja proizvodnja.

Kada je u pitanju izvoz, Dojčinović ističe da izvoza ima, ali da ipak postoje otežavajuće okolnosti, poput carina koje plaćaju prilikom plasiranja proizvoda na inostrano tržište, što zemlje u regionu plaćaju za svoje proizvođače.

Autor:  Dragana Eremija

Izvor: Capital.ba

Da li biste nosili patike od – smeća?

Foto: Najki

Proizvođač sportske opreme Najki je prošle nedelje izbacio na tržište kolekciju patika inspirisanu životom na Marsu pod nazivom “Spejs Hipi”.

Foto: Najki

Ova planeta poslužila je kao izvorište ideje za Najkijeve dizajnere zbog tamošnje oskudice u resursima – a sudeći po tome da i Zemlja svake godine sve ranije ulazi u ekološki dug, ni mi Zemljani nismo ni u šta boljoj poziciji u poređenju sa Marsovcima.

Upravo zbog prethodno pomenutog, četiri nova Najkijeva modela su izrađena od smeća.

Spoljašnjost patika pravi se od posebnog tekstila napravljenog od recikliranih plastičnih flaša.

Negativni uticaj proizvodnje na životnu sredinu je dodatno smanjen kroz upotrebu fabričkih otpadaka za penu u unutrašnjosti, čime su emisije ugljen-dioksida prepolovljene u poređenju sa proizvodnjom istih delova u drugim Najkijevim modelima.

Sve inovacije i tehnologije neophodne za nastanak “hipika iz svemira” čine da kolekcija ima nikada niži ugljenični otisak, tvrdi kompanija.

Reč je o ekskluzivnoj liniji proizvoda, ali bi ona u budućnosti ona mogla da postane standard. Cene još nisu objavljene.

Ko god je kao klinac nosio Rudo obuću, verovatno ima strah da je lepota obuće žrtvovana zarad korisnosti – ali to u slučaju “Spejs Hipija” nije tako. Uverite se i sami!

Jelena Kozbašić

Polarni medvedi – manje leda, manje kilograma, manje mladunaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Polarni medvedi su jedna od životinjskih vrsta koja je najviše pogođena klimatskim promenama. Zato su često predstavljeni i kao simbol posledica globalnog zagrevanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arseny Togulev)

Njihovi životi su oformljeni na ledu i on im je potreban za svaki aspekt opstanka: za lov, za odmor, za raznožavanje i kretanje. Topljenje leda im menja ritam za lov na foke i razmnožavanje.

Prema nedavnim istraživanjima, primećeno je kako su polarni medvedi sve mršaviji i kako imaju sve manje mladunaca.

Pored toga, smatra se da proučavajući kakav efekat topljenje leda ima na njih, možemo saznati više o tome kako će uticati na druge vrste, ako se ta tendencija nastavi ovim tempom.

Medvedi u vodama Arktika nastanjuju “sezonsku” ledenu zonu, odnosno oblast u kojoj se led tokom leta otopi i ostaje samo voda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Laura Dewilde)

Praćeni su i medvedi na zapadnoj obali Grenlanda, i to u dva navrata. Prvi put je obuhvaćen period od 1991. do 1997, a zatim od 2009. do 2015. godine.

Medvedi su se tokom drugog proučavanja više kretali po kopnu, odnosno proveli su 30 dana više na kopnu nego devedesetih godina. Ipak, i led se sada topi brže i pre proleća.

Što više vremena da provode na kopnu, na šta su sada prinuđeni, polarni medvedi postaju sve mršaviji, jer nedostatak morskog leda im onemogućava lov na foke, njihovu osnovnu hranu. Tada se oni oslanjaju na zalihe masti u organizmu, kako bi preživeli.

Nedostatak leda ima veliki uticaj i na mladunce. Primećeno je da su ženke polarnih medveda imale više mladunaca u leglu, odnosno tipično dva u leglu, dok je bilo više leda i kada se led topio u kasnijem delu godine. Ukoliko se tako nastavi, može doći i do drastičnog smanjenja populacije vrste.

Glad navodi medvede da se kreću ka ljudskim staništima u potrazi za hranom, što ih dovodi u dodatnu opasnost.

Bliži se i Međunarodni dan polarnih medveda koji se obeležava 27. februara.

Jelena Cvetić

Pariske podzemne garaže pretvorene su u farme organskog povrća

Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)
Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)

Podzemne garaže u Parizu, koje su zbog sve manje automobila na ulicama francuske prestonice ostale prazne, dva mlada preduzetnika pretvorila su u idealna mesta za uzgajanje organskog povrća.

Žan-Noel Gerc i Teo Šampanja već dve godine uspešno vode organsku farmu u pariskom podzemlju, sa koje svakodnevno isporučuju 200 kilograma proizvoda lokalnim radnjama.

Na 3.500 kvadratnih metara ispod zemlje, u nekadašnjoj garaži u četvrti Šapel, Gerc i Šampapnja uzgajaju pečurke bukovače i šitake i zeleno bilje.

Gerc je prvo svoju ideju pokušao da realizuje u Strazburu, ali tamošnje stanovništvo nije bilo rado da se odrekne svojih garaža.

Zbog toga su odlučili da odgovore na pozive iz Pariza, gde su prazne garaže postale mesto okupljanje zavisnika i narko-dilera. Osnovali su startap kompaniju Sajkloponiks (Cycloponics) i sada u tim prostorima prave organsku hranu.

Kompanija zapošljava oko 15 ljudi, a u svom voznom parku ima 20 teretnih bicikala.

Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)

Zahvaljujući svojim posebnim veštinama, Gerc, inženjer specijalizovan za termotehniku, i Šampanja, agronom, uspevaju da obezbede sve potrebne uslove za rast biljaka. Sve je tačno proračunato – obezbeđuje se vlažnost vazduha, endivije rastu u mraku, a pečurke dobijaju LED osvetljenje.

“Potrebni su nam vrlo precizni toplotni uslovi da suzbijemo bolesti i uzgajamo organsko povrće. Tako da se na parkingu uglavnom sve svodi na klimatski inženjering. Morate da stvarate jesen sve vreme: puno vlažnosti, ali i pojačanu ventilaciju”, objašnjava Gerc.

Garaže imaju i neke prednosti nad krečnjačkim pećinama gde se obično uzgajaju pečurke, jer se u tim podzemnim prostorima može obezbediti stalna kontrola vremenskih uslova i bolja toplotna stabilnost. Zbog toga se organsko povrće ne uzgaja na prvom, nego na drugom nivou podzemne garaže, gde nema uticaja visokih ili veoma niskih spoljnih temperatura.

Takođe je manja opasnost od parazita i insekata i veća otpornost na klimatske promene.

Veliki broj nekorišćenih garaža omogućava im da šire svoje poslovanje u Parizu, ali dobijaju ponude i iz drugih evropskih prestonica.

Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)

U Parizu, kao i u mnogim evropskim gradovima, ljudi više nemaju automobile, ima previše parkinga, posebno u najsiromašnijim četvrtima. “Ali posetili smo i nekorišćene parkinge na Jelisejskim poljima. Bilo bi moguće uraditi nešto s tim”, izjavio je Gerc.

Njihov projekat je već izazvao interesovanje drugih evropskih gradova, ali kompanija “Sajkloponiks” za sada planira da proširi poslovanje u Francuskoj i da nastavi s organskom proizvodnjom u gradovima Bordo i Lion.

“Pravili bismo i mnoge druge stvari, ali propisi u organskoj proizvodnji su veoma striktni. Španija, na primer, sigurno ne želi da Holandija može da uzgaja jagode“, kaže Gerc.

Izvor: Euractiv.rs

Ubrzano gašenje kotlarnica u školama u Beogradu

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević, zajedno sa sekretarkom za zaštitu životne sredine Ivanom Vilotijević i podsekretarom za obrazovanje i dečju zaštitu Igorom Raičevićem, obišao je OŠ „Filip Višnjić” na Karaburmi, koja je priključena na sistem daljinskog grejanja. Kako je tom prilikom Nikodijević precizirao, ovo je samo jedna u nizu individualnih kotlarnica koje se gase u gradu i koje su radile ili na mazut ili na neka druga ekološki neprihvatljiva goriva.

“Postoji odluka i strategija Beograda za gašenje svih individualnih kotlarnica u objektima javne namene. Od devedesetih godina suočavamo se s velikim problemom, zbog čega je ugašeno više od 1.300 individualnih ložišta. Naš posao jeste da se nađe alternativno rešenje, te da se objekti javne namene priključe na daljinski sistem grejanja ili na gas. Cilj je da se u narednih nekoliko godina sve škole po tom pitanju dovedu u red”, rekao je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Nažalost, precizirao je Nikodijević, u Beogradu postoji više od tri stotine hiljada objekata koji imaju individualna ložišta, a koja su ekološki neprihvatljiva.

“Grad Beograd nastavlja svoju politiku u ovom segmentu još od 2012. godine, kada je doneta strategija gašenja svih tih kotlarnica”, naveo je Nikodijević, najavljujući da će već za desetak dana isti posao biti završen na još jednom školskom objektu u Rakovici.

Tempo gašenja kotlarnica je ubrzan, naročito u školama, dodao je predsednik Skupštine grada. Godišnje se ugasi njih sedam ili osam, dok je ranije to bilo u svega jednoj ili dve škole godišnje. Deo te strategije, dodao je on, jeste i da se građanima omogući priključenje na gas ili toplodalekovode, a kada mreža bude „razvučena” po čitavom gradu, onda će to biti i obaveza svih domaćinstava.

“Plan je da se izgradi još 306 kilometara toplovodne mreže i oko 250 kilometara gasovoda, kako bi građani imali mogućnost priključenja na njih. To će u budućnosti biti standard u Beogradu”, istakao je Nikodijević.

Imajući na umu da je to duži proces, ove godine u budžetu su izdvojena sredstva, pre svega za čišćenje dimnjaka i postavljanje filtera u individualnim kotlarnicama, za šta je opredeljeno oko 15 miliona evra, kazao je Nikodijević.

“Ove godine počinje i izgradnja toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd, vrednosti oko 190 miliona evra, koji treba da omogući da toplu vodu koja se iz termoelektrane ispušta u Savu, preusmerimo u toplanu na Novom Beogradu. Na taj način potreba za uvozom gasa smanjila bi se za 30 odsto. Osim toga, gradi se i toplodalekovod Vinča – Konjarnik, u kojem će se voda zagrevati na gas koji će se dobijati procesom sekundarne separacije otpada iz spalionice u Vinči, čime ćemo omogućiti kvalitetno grejanje i značajnu uštedu. Strategija o zaštiti prirodne okoline koju smo usvojili, polako se ostvaruje. Za nju je potrebno određeno vreme, ali postoje stručni ljudi s kojima ćemo na kraju uspeti da ostvarimo zacrtane ciljeve”, istakao je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Govoreći o uređenju OŠ „Filip Višnjić”, Nikodijević je najavio da će se ova škola, zbog prostranog zelenog pojasa, naći u projektu Sekretarijata za zaštitu životne sredine za uređivanje zelenih površina u školama.

Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević istakla je da je Grad Beograd od 2012. godine do danas uložio 300 miliona dinara za potrebe gašenja kotlarnica, i podsetila na to da je u projekat priključenja ove škole uloženo 11,6 miliona dinara.

“Radovi se sprovode po planskom aktu za kvalitet vazduha, koji sadrži akcioni plan, i ispunjen je 90 odsto. Neke stvari su van domena sekretarijata i škole, ali saradnjom se mogu naći nova rešenja za bolju životnu sredinu, prvenstveno za decu koja su naša budućnost. Velika obaveza je i prenošenje informacija deci, koja će to preneti roditeljima, da ukoliko postoji mogućnost, nađu ekološki prihvatljivo gorivo za grejanje”, rekla je Ivana Vilotijević i pohvalila ovu školu u kojoj postoji ekološka radionica, selekcija otpada i visokoekološko obrazovanje.

Direktorka Osnovne škole „Filip Višnjić” zahvalila je nadležnim gradskim sekretarijatima na sprovedenom projektu priključenja na daljinski sistem grejanja i izrazila nadu da će i najavljeni projekat ozelenjavanja školskog dvorišta takođe biti uskoro realizovan.

Izvor: Grad Beograd

Evropska komisija poziva Hrvatsku da preda izveštaje o povećanju energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Cody Black)

Evropska komisija je odlučila da pokrene postupak zbog povrede protiv Hrvatske uputivši joj službenu opomenu zbog neispunjavanja obaveza izveštavanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske efikasnosti.

Hrvatska još nije podnela svoje godišnje izveštaje o napretku za 2019. propisano Direktivom o energetskoj efikasnosti (2012/27/EU), za koje je rok bio 30. april 2019.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Bez tog izveštaja, Evropska komisija ne može da proceni napredak pojedinih država članica, odnosno država članica u celini u ostvarivanju ciljeva povećanja energetske efikasnosti u Evropskoj uniji za 2020. godinu.

Nepotpuna slika o stanju onemogućuje Evropskoj uniji da prema potrebi prilagodi svoju politiku i mere za postizanje zajedničkih ciljeva u pogledu energetske efikasnosti, koji su ključni u borbi protiv klimatskih promena. Hrvatska ima rok od dva meseca da odgovori Komisiji; u protivnom Komisija može da odluči da joj uputi obrazloženo mišljenje.

Izvor: Evropska komisija

Gde mladi inovatori iz Srbije mogu pronaći podršku za ideje usmerene na održivi razvoj?

Foto: Startit

U beogradskom Startit centru je održan javni događaj tokom kojeg je predstavljen program koji ima za cilj da pomogne mladim ljudima iz Srbije da postanu pioniri promena u oblastima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i drugih sličnih oblasti, tako što će razvijati svoje inovativne ideje i transformisati ih u uspešne biznise.

Foto: Startit

Na događaju je Marko Sćepanović prisutnima ispričao svoju motivišujuću preduzetničku priču i podelio izazove koji su ga pratili tokom osnivanja i rada na svoja dva startapa Ono Bikes i oDo Ride približivši tako publici svet preduzetništva, a nakon toga je Aleksandar Arnaut kordinator programa za razvoj preduzetništva u Startitu predstavio Danube Energy+ program koji će podržati i pružiti znanja mladim ljudima iz Srbije da se bave preduzetništvom i rade na svojim idejama iz oblasti održivih izvora energije, energetske efikasnosti i ostalih povezanih oblasti.

U pitanju je pre-akceleratorski program namenjen studentima i mladim inovatorima koji su tek na početku svog preduzetničkog puta. Polaznici će tokom četiri nedelje trajanja programa dobiti osnovna biznis znanja i imati priliku da zajedno sa mentorima i stručnjacima iz industrije rade na razvijanju svojih inovativnih ideja.

Ovaj program je deo Danube Energy+ projekta koji se istovremeno pored Srbije sprovodi i u još osam zemalja Evrope i u okviru koga će učesnici imati priliku da razmenjuju znanja i iskustva sa svojim vršnjacima iz ostalih zemalja.

Program će se održavati dva puta nedeljeno u popodnevnim časovima, i trajaće četriri nedelje tokom kraja marta i početka aprila. Učesnici će na kraju programa imati priliku da svoje ideje predstavljaju na otvorenom događaju pred publikom i investitorima.

Učešće na programu je potpuno besplatno, a zainteresovani se mogu prijaviti do 28. februara putem ovog linka: https://www.f6s.com/energybyseeictserbia/apply.

Izvor: Startit

Kako inovativni anti-solarni panel proizvodi električnu energiju u mraku?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)

Kalifornijski naučnici razvijaju prototip solarnog panela koji će raditi po obrnutom principu u odnosu na one na koje smo navikli i koji će stvarati energiju – u mraku. Stručnjaci sa tamošnjeg univerziteta objasnili su kako su osmislili takozvani anti-solarni panel.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)

Regularne ćelije “hvataju” energiju Sunca koja putuje ka našoj planeti, a američki izum zaustavlja energiju koja putuje u obrnutom pravcu. Njihove suprotnosti za generisanje struje koriste toplotu koja isijava sa površine Zemlje kada se smrači.

Polazište Amerikanaca bila je misao da smo upotrebom ćelija na Sunčevu energiju trenutno ograničeni na snabdevanje električnom energijom isključivo tokom dana i predaju viška u elektromrežu, a niko ne želi da ostane bez struje onog trenutka kada Sunce zađe.

Prvobitni modeli anti-solarnih panela u idealnim uslovima emitovali su 50 W električne energije po kvadratnom metru, što je jedna četvrtina ukupne proizvodnje uobičajenih solarnih ćelija.

Anti-solarni paneli su i dalje u fazi testiranja i ne zna se kada će ugledati “toplotu noći”. Uređaji bi, pak, radili i danju ukoliko ne bi bili izloženi direktnom zračenju Sunca ili usmereni na drugu stranu.

Jelena Kozbašić

Rusija zainteresovana za proizvodnju lokomotiva na gas u Srbiji

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, sastala se juče, 13. februara, sa prvim zamenikom generalnog direktora „Ruskih železnica“ Sergejom Pavlovim i sa njim, u prisustvu ambasadora Ruske Federacije u Beogradu Aleksandra Bocan Harčenka, razgovarala o tekućim i budućim infrastrukturnim projektima u železničkom saobraćaju.

Mihajlovićeva je tom prilikom istakla da je RŽD jedna od najboljih svetskih kompanija koja izvodi radove na najtežem i najvećem projektu u ovom delu Evrope – izgradnji brze pruge od Beograda do Budimpešte, te da će se krajem sledeće godine od Beograda do Novog Sada voziti 200 km/h.

„Sa Rusijom smo razgovarali i o novim projektima, pre svega o nastavku rekonstrukcije barske pruge od Valjeva do Vrbnice i izgradnji jedinstvenog dispečerskog centra. Očekujemo da prilikom posete generalnog direktora RŽD u aprilu potpišemo sporazum o rekonstrukciji pruge, ali i položimo kapsulu i obeležimo početak radova na izgradnji ovog dispečerskog centra“, rekla je ona.

Potpredsednica Vlade rekla je da je ponosna na podršku Ruske Federacije i dodala da RŽD razmatra predlog da u Srbiji napravi zajedničku kompaniju za lokomotive na gas, što bi bilo od velikog značaja za našu privredu.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Sergej Pavlov dodao je da se radovi na deonici brze pruge od Stare Pazove do Novog Sada izvode po ugovorenoj dinamici i da je ona deo saobraćajnog koridora kojim će vozovi ići 200 kilometara na sat.

„Pored aktuelnih projekata, danas smo razgovarali i o novim aktivnostima, pre svega barskoj pruzi i jedinstvenom dispečerskom centru. Mi u Srbiji na gradilištima imamo 1.500 radnika i srećni smo što sa svojim srpskim kolegama možemo da podelimo znanje i iskustvo“, rekao je Pavlov.

Ambasador Bocan Harčenko zahvalio je potpredsednici Vlade i ministarstvu na dobroj sveobuhvatnoj saradnji i podršci, što je izuzetno važno za uspešnu implementaciju projekata.

„Ponosni smo što su „Ruske železnice“ deo razvoja Srbije i realizacije projekata u vašoj zemlji. Razvoj infrastrukture je ključan za integraciju Srbije u Evropu, siguran sam da ćemo i dalje pospešivati saradnju u oblasti infrastrukturnih projekata“, rekao je on.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Uskoro najmoderniji obrazovni centar za upravljanje energijom u Beču

Foto: kub a/ Karl und Bremhorst Architekten
Foto: MA 18/ C. Fürthner

Od 2013. godine bečko istraživačko društvo „Aspern Smart City Research“ (ASCR) u novom naselju Jezerski grad Aspern razvija rešenja za budućnost energetike u gradskim sredinama na osnovu obnovljive energije.

Rezultati do kojih se došlo istraživanjem biće uvršteni u fazu planiranja i izgradnje obrazovnog centra „Aspern Nord“. Do jula 2021. godine biće podignut najmoderniji obrazovni centar na polju upravljanja energijom.

Energetski koncept obuhvata zagrevanje, ventilaciju, hlađenje i mernu tehniku. Ono što je posebno su polja zemljanih sondi. Ti prenosioci toplote iz zemlje mogu pomoću tečnosti koja prenosi toplotu da tokom zime iz zemlje povuku toplotu, a leti hladnoću i da putem toplotne pumpe obezbeđuju tokom cele godine prijatnu klimu u prostorijama. Sve to funkcioniše bez klasičnih radijatora – aktiviranjem betonskog jezgra. Za regulisanje temperature koristi se materijal koji može da apsorbuje toplotu i da je ponovo zrači.

Foto: kub a/Karl und Bremhorst Architekten

Istraživački centar u okviru Jezerskog grada Aspern sastoji se od sveobuhvatnog inteligentnog elektrodistributivnog sistema, jedne stambene zgrade, obrazovnog centra, studentskog doma, poslovne zgrade kao i tehnološkog centra.

Najveći evropski inovativni istraživački projekat ASCR je veoma tražen i posećen od strane inostranih gostiju. Godišnje ovaj centar poseti oko 1.100 zainteresovanih. Brojne delegacije iz Rusije, Švedske, Nemačke, Francuske, Brazila i Srbije posetile su ovaj centar.

Izvor: Eurocomm-PR

Evropska komisija traži od Rumunije da zaustavi nezakonitu seču drveća

Foto-ilustracija: Unsplash (Calin Stan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Mocan)

Evropska komisija poziva Rumuniju da pravilno sprovede Uredbu EU-a o drvu (EUTR), koja sprečava drvna preduzeća da proizvode i stavljaju na tržište Evropske unije proizvode od nezakonito posečenih stabala. U slučaju Rumunije nacionalna tela ne uspevaju da efikasno provere subjekte i primene odgovarajuće sankcije. Nedoslednosti u nacionalnom zakonodavstvu ne omogućuju rumunskim nadležnim telima da proveravaju velike količine nezakonito posečenog drveća.

Osim toga, Komisija je utvrdila da rumunska nadležna tela upravljaju šumama, što uključuje i odobravanje seče, bez prethodne procene uticaja na zaštićena staništa u skladu s Direktivom o staništima i Direktivom o strateškoj proceni uticaja na okolinu.

Nadalje, postoje nedostaci u mogućnosti pristupa javnosti informacijama o životnoj sredini u planovima upravljanja šumama. Komisija je utvrdila i da su izgubljena zaštićena šumska staništa unutar zaštićenih područja mreže Natura 2000, čime se krše Direktiva o staništima i Direktiva o pticama.

Zato je Komisija odlučila da uputi službenu opomenu Rumuniji, koja ima rok od mesec dana da preduzme odgovarajuće mere kako bi uklonila nedostatke koje je Komisija utvrdila. U protivnom Komisija može rumunskim telima uputiti obrazloženo mišljenje.

Izvor: Evropska komisija

Prijavite se za program za mlade inovatore Danube Energy+ do 28. februara!

Foto: Startit

Danube Energy+ pomaže mladim inovatorima da svoje ideje pretvore u uspešne startap kompanije. Cilj projekta je da stvori optimalno okruženje koje će podržati mlade inovatore da postanu pioniri promena u oblastima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i drugih sličnih oblasti, pokrećući visoko inovativne startapove u dunavskoj regiji.

Foto: Startit

Šta je Danube Energy+

U pitanju je pre-akceleratorski program namenjen mladim inovatorima koji su tek na početku svog preduzetničkog puta. Polaznici će tokom četiri nedelje trajanja programa dobiti osnovna biznis znanja i imati priliku da zajedno sa mentorima i stručnjacima iz industrije rade na razvijanju svojih inovativnih ideja.

Program će se održavati dva puta nedeljeno u popodnevnim časovima, i trajaće četiri nedelje tokom marta i aprila. Učesnici će na kraju programa imati priliku da svoje ideje predstavljaju na otvorenom događaju pred publikom i investitorima.

Kome je program namenjen

Program je namenjen svim mladim inovatorima mlađim od 35 godina koji žele da rade na rešavanju izazova iz oblasti povezanih sa obnovljivim izvorima energije i energetske efikasnosti. Dovoljno je da zainteresovani imaju ideju koju bi želeli da razvijaju ili da znaju koji problem iz navedenih oblasti bi želeli da reše.

Prijave

Prijave za program su otvorene do 28. februara, a zainteresovani se mogu prijaviti putem ovog linka.

Za pitanja i podršku nam se možete se obratiti Startitu putem mejla preduzetnistvo@startit.rs.

Izvor: Startit

Otvorene prijave za akciju ozelenjavanja Beograda “Uredimo zajedno”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Birdie Shawker)

Grad Beograd i JKP „Zelenilo-Beograd“ i ove godine, sedmi put zaredom, organizuju akciju „Uredimo zajedno“.

O tome koliko je interesovanje građana da se aktivno uključe u uređenje svog okruženja govori podatak da je u prethodnim godinama, na ovaj način, uređeno je preko 1200 lokacija na teritoriji deset gradskih opština. Broj lokacija koje Stambene zajednice prijavljuju za ovu akciju je iz godine u godinu sve veći.

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

Stambene zajednice mogu prijaviti predloge za ozelenjavanje i uređenje svog stambenog naselja „Zelenilu-Beograd“ koje će obezbediti sav potreban biljni i dendro materijal, parkovski mobilijar, lopate, rukavice, farbu, četke i ostala sredstva potrebna da se posao obavi kvalitetno, na zadovoljstvo učesnika u ovoj akciji.

Prijava za akciju vrši se pisanim putem, preko fza prijavu. Popunjena prijava može se poslati na mejl adresu: info@zelenilo.rs ili na adresu JKP „Zelenilo-Beograd“, Beograd, Centar za informisanje, Mali Kalemegdan br. 8, 11000 Beograd, sa naznakom – za akciju „Uredimo zajedno“. Prijavljivanje traje od 7. do 21. februara.

Na sajtu „Zelenila-Beograd“ sugrađani mogu pogledati i Protokol o saradnji na realizaciji akcije “Uredimo zajedno”, koji će biti potpisan sa stanarima, a koji podrazumeva da će nakon završetka radova na unapređenju stanja zelene površine stanari nastaviti da se o njoj staraju sa pažnjom dobrog domaćina.

Realizacija akcije obuhvatiće više faza: prvo, stambene zajednice prijavljuju vrstu i sadržinu radova u pogledu uređenja i ozelenjavanja, kao i površinu na kojoj će ti radovi biti izvedeni. U okviru akcije moguće je izvoditi zemljane i biološke radove, kao što su sadnja ukrasnih biljaka, travnjaka, i postavljanje parkovskog mobilijara (klupa i đubrijera). Građevinski radovi kao što su izgradnja staza, platoa, dečjih igrališta, ugradnja fitnes rekvizita i slično, ne mogu biti predmet prijave za akciju „Uredimo zajedno“.

Po isteku roka za prijavljivanje, stručnjaci iz „Zelenila“ obići će sve prijavljene lokacije i proceniti opravdanost i tehničku mogućnost realizacije zahteva.

Cilj akcije je uključivanje građana u uređenje njihove neposredne životne okoline, kako bi mogli bolje da brinu i više uživaju u njoj.

Pozivaju se stambene zajednice da se prijave za učešće u ovoj akciji i time svoje okruženje učine još kvalitetnijim, zdravijim i lepšim za život.

Formular za prijavu za akciju se nalazi ovde.

Protokol o saradnji na realizaciji akcije pogledajte ovde.

Izvor: JKP “Zelenilo-Beograd”

Drvene zgrade – rešenje za arhitekturu budućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Agathe Marty)
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Caspersen)

Evropski i američki naučnici imaju odgovor na izazov gradova budućnosti, a to je prelazak na drvo i gradnja zgrada od drveta, što bi rezultiralo smanjenjem opasnosti od još većeg porasta svetskih temperatura.

Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u internet časopisu “Nature Sustainability”. Njihovi razlozi su jasni i jednostavni: za proizvodnju čelika ili betona potrebna je energija, a takođe je potrebno vađenje sirovina iz rudnika. što su procesi koji ugrožavaju živi svet. Šume predstavljaju skladište atmosferskog ugljen-dioksida i ako bi se drvo iz svetskih šuma koristilo za izgradnju kuća i kancelarija, potrebnih za dodatnih 2 do 3 milijarde stanovnika gradova, što predstavlja broj ljudi koji se očekuje do 2050. godine, veliki gradovi bi mogli da postanu velika skladišta ugljenika.

Nova stabla bi mogla da rastu na području koje je ostalo nakon seče stabala, kako bi svet dobio još alata za skladištenje ugljenika. Novi gradovi mogli bi da postanu neka vrsta bankovnog trezora u koji bi se otpremalo do 700 milliona tona ugljenika godišnje, koji bi u suprotnom jednostavno bio ispušten u atmosferu u obliku gasova sa efektom staklene bašte. „Od početka industrijske revolucije u atmosferu ispuštamo sav ugljen-dioksid koji je uskladišten u šumama i zemljištu“, navodi Galina Čurkina s Instituta za istraživanje klimatskih uticaja u Potsdamu  u Nemačkoj. „Hteli smo da pokažemo da postoji opcija vraćanja velikog dela ovog ugljenika nazad na zemlju.“

Otpornost na vatru

Drvo je gorivo i jako dobro gori. Paradoksalno je da debla i obrađivano lamelirano drvo ne gore tako dobro. Strukturne drvene građe se mogu začađiti u požaru, ali pokazalo se da ih to čini otpornijim. Eksperimenti i istraživanja pokazali su kako zgrade visine do 18 spratova izgrađene od drveta mogu biti otporne na vatru. Atmosferski ugljen-dioksid, koji se procesom fotosinteze pretvara u drvena vlakna visoke čvrstoće, može se pretvoriti u siguran materijal – ojačani beton, ali prema istraživanju objavljenom u časopisu “Nature Sustainability”, proizvodnja betona u 2014. godini rezltovala je ispuštanjem 1.320 miliona tona ugljen-dioksida u atmosferu, dok se proizvodnjom čelika ispustilo dodatnih 1.740 miliona tona.

Rudarstvo u Brazilu je u periodu između 2005. i 2015. godine bilo odgovorno za gubitak 9 odsto ukupnog tla Amazonije tokom te decenije. Pretraživanjem područja ili vađenjem mineralnih ruda uništena je 12 puta veća površina od one predviđene rudarskim najmovima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Dalleau)

Potsdamski naučnici nisu prvi koji predlažu drvo kao alternativu za cigle i mort ili bambus kao zamenu za beton, čelik i staklo, ali njihova je analiza do sada svakako najdetaljnija analiza novog načina za suprotstavljanje klimatskom izazovu gradova sutrašnjice. U istraživanju je proučavan niz scenarija kako bi se proverila njihova tvrdnja. Nove gradske strukture moraju biti izgrađene tako da pružaju smeštaj za dodatni milion ili i više ljudi svakog nedelje u naredne tri decenije. Trenutno se očekuje da će manje od 1 odsto građevina biti izgrađeno od drveta.

Petospratnice izgrađene od lameliranog drveta mogle bi da skladište i 180 kilograma ugljenika po kvadratnom metru, što je tri puta veća količina od one koju skladišti biomasa iznad zemljišta u prirodnim šumama. Kada bi se proizvodnja od drveta povećala na udeo od 10 odsto, nove konstrukcije mogle bi da skladište 10 miliona tona ugljenika godišnje, a kada bi se na svetskom nivou taj broj povećao na 90 odsto, brojka bi dosegla približno 700 miliona tona.

„Stabla nam pružaju tehnologiju neusporedivog savršenstva,” navodi Hans Joakim Šelnuber, koautor istraživanja i osnivač i direktor Instituta u Potsdamu. „Uzimaju CO2 iz atmosfere i lagano ga pretvaraju u kiseonik koji udišemo i ugljenik u stablima koji koristimo. Ne postoji sigurniji način za skladištenje ugljenika kojeg se mogu setiti“, tvrdi. „Zajednice dobro iskorišćavaju drvo za gradnju već vekovima, ali trenutni izazovi za stabilizaciju klime pozivaju na ozbiljno povećanje udela izgradnje od tog materijala. Kada bismo preradili drvo u moderne građevinske materijale i pametno upravljali sečom i konstrukcijom, mogli bismo za sebe izgraditi siguran dom na planeti.“

Izvor: Žarko Šaravanja/Ekovjesnik

Likovno-literarni konkurs za vrbaske đake – “Život u kapi vode”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ iz Vrbasa u saradnji sa Opštinom Vrbas i Narodnom bibliotekom „Danilo Kiš“ raspisalo je danas, 14. februara, treći po redu likovno-literarni konkurs povodom Dana voda 22. marta, na temu „Život u kapi vode“.

Konkurs će trajati do 13. marta tekuće godine. Učešće je otvoreno za predškolce, osnovce i srednjoškolce koji žive na teritoriji vrbaske opštine.

Stručni žiri  doneće odluku o  nagrađenim radovima, a nagrade najuspešnijim učesnicima konkursa biće uručene 23. marta u gradskoj biblioteci u Vrbasu. Svi dobitnici nagrada biće blagovremeno obavešteni.

„Komunalac“ je obezbedio bogate, prigodne nagrade koje će na svečanosti uručuti direktor preduzeća sa saradnicima.

Više informacija pronađite OVDE.